Gopodarstvo (13. veljače 2020)

admin
31. srpnja 2023.
178 Views

ZAGREB – Hrvatska elektroprivreda (HEP) na odmorištu Vukova Gorica pustila je u rad najbržu i tehnološki najnapredniju ultra-brzu punionicu za električne automobile na autocestama u Hrvatskoj, snage 175 kW, koja omogućava punjenje električnog automobila već za 15 minuta, priopćili su u četvrtak iz HEP-a. Na toj lokaciji, na odmorištu Vukova Gorica na autocesti A6 Zagreb-Rijeka, od prošle su godine u funkciji četiri HEP-ove brze AC/DC punionice, pojedinačne snage 50 kW. Nakon postavljanja ultra-brze punionice, Vukova Gorica je tako postala jedno od najvažnijih čvorišta e-mobilnosti u Hrvatskoj, ističu iz HEP-a. Prva HEP-ova ultra-brza punionica postavljena je u sklopu međunarodnog projekta NEXT-E, sufinanciranog iz fondova EU. Ima dva standardizirana DC priključka (ChaDeMo i CCS) te može puniti električno vozilo snagom od 175 kW.

ZAGREB – IKEA Hrvatska je u četvrtak objavila da je iz svoje ponude ukinula jednokratne plastične proizvode, “kako bi doprinijela očuvanju okoliša te stvaranju pozitivnog utjecaja na ljude i planet”.  Odluka o ukidanju jednokratnih plastičnih proizvoda odnosi se na slamke te proizvode poput vrećica za zamrzavanje i led, kao i vreća za smeće, koje su bile dio ponude robne kuće IKEA Zagreb. Odluka obuhvaća i jednokratne plastične proizvode koji služe za posluživanje u IKEA restoranu za kupce i zaposlenike te bistrou, poput pribora za jelo, slamki, čaša, tanjura i miješalica za piće, navodi se u priopćenju. Tim povodom je u robnoj kući IKEA Zagreb u četvrtak, 13. veljače, u muzejskoj vitrini izložen posljednji primjerak “izumrle” plastične slamke, kažu u IKEA-i Hrvatska. 

ZAGREB – Na Zagrebačkoj burzi u četvrtak su Crobex indeksi stagnirali uz pozitivan predznak, u mirnom trgovanju dok investitori čekaju vijesti o dividendama i poslovna izvješća kompanija. Crobex indeks u četvrtak je ojačao 0,19 posto, na 2.029 bodova, a Crobx10 za 0,02 posto, na 1.210 bodova. Među sektorskim indeksima, najviše je na dobitku bio industrijski, za 0,93 posto, dok je najviše pao građevinski, za 1,76 posto. Redovni promet dionicama iznosio je 13,2 milijuna kuna, što je za oko 1,7 milijuna kuna više nego dan ranije. Uz to, u blok transakciji dionicom HT-a ostvareno je još 2,46 milijuna kuna, po cijeni od 186 kuna za dionicu. I u redovnom trgovanju tom dionicom ostvaren je najveći promet, 2,46 milijuna kuna, a cijena joj je stagnirala u odnosu na dan ranije, na 185,5 kuna.



ZAGREB – Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u četvrtak kako se procjene gospodarskog rasta Hrvatske koje je danas objavila Europska komisija vrlo malo razlikuju od procjena hrvatske Vlade. Marić je podsjetio da je Vlada pri izradi proračuna za ovu godinu prognozirala rast hrvatskog BDP-a u ovoj godini za 2,5 posto, a za 2021. predviđa rast od 2,4 posto. “Dakle, zaista mala razlika”, rekao je Marić komentirajući nakon sjednice Vlade najnovije procjene Europske komisije. Dodaje i kako su projekcije inflacije također vrlo blizu – Komisija kaže za ovu godinu predviđa inflaciju od oko 1,5 posto, a projekcija Vlade je oko 1,3 posto. Marić kaže kako se slažu i u procjeni da će i nadalje glavni doprinos i zamašnjak gospodarskom rastu doći od rasta domaće potražnje, s jedne strane investicija i s druge osobne potrošnje.

ZAGREB – Vlada je u četvrtak prihvatila prijedlog godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom, u kojem se uz ostalo najavljuje smanjenje portfelja nekretnina kojim upravljaju Ministarstvo državne imovine i CERP, kao i rast investicijskih projekata za aktivaciju neiskorištene državne imovine. Učinkovito upravljanje nekretninama u državnom vlasništvu provest će se smanjenjem portfelja nekretnina kojim upravljaju Ministarstvo državne imovine i CERP i to putem prodaje, razvrgnuća suvlasničkih zajednica i darovanjem u korist jedinica lokalne i područne samouprave, rekao je ministar državne imovine Mario Banožić. Planira se i rast investicijskih projekata za aktivaciju neiskorištene državne imovine putem osnivanja prava građenja, prava služnosti, darovanja, zakupa i dodjele na korištenje. Cilj je i nastavak privatizacije trgovačkih društava u državnom vlasništvu i unaprjeđenje upravljanja pravnim osobama od posebnog interesa za državu putem učinkovitog smanjenje portfelja državne imovine kojom upravljaju Ministarstvo i CERP, jačanjem efikasnosti poslovanja i praćenje poslovanja trgovačkih društava u državnom vlasništvu, te osiguranjem daljnjeg razvoja i jačanje konkurentske pozicije pravnih osoba od posebnog interesa za Hrvatsku.

ZAGREB – Vlada je sa sjednice u četvrtak Saboru uputila dva zakonska prijedloga koja su povezana i s mjerama koje treba poduzeti za priključenje europodručju – izmjene Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava te o potvrđivanju Sporazum o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni sanacijski fond. S obzirom da u Hrvatskoj postoji nekoliko nacionalnih sanacijskih tijela, predloženim se izmjenama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava određuju njihova prava i obveze u procesu provedbe odluka i uputa Jedinstvenog sanacijskog odbora za institucije pod njegovom izravnom odgovornošću. Tako bi odgovornost i ovlast za postupanje pri provedbi odluka i uputa Jedinstvenog sanacijskog odbora imala Hrvatska narodna banka (HNB) prije samog donošenja, a Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) nakon donošenja odluke o sanaciji, objasnio je ministar financija Zdravko Marić. Sredstva sanacijskog fonda, osim za ostvarenje sanacijskih ciljeva, služe i za ispunjenje obveza prijenosa doprinosa koje su institucije dužne plaćati u skladu s uredbom iz 2014. u jedinstveni sanacijski fond. Te će doprinose DAB prenijeti u jedinstveni sanacijski fond, napominje Marić.

ZAGREB – Vlada je u četvrtak donijela odluku o stvaranju prethodno potrebnih uvjeta osiguranja postupka dokapitalizacije Agroduhana iz Slatine, kojom odobrava isplatu predujma toj tvrtki od 7,66 milijuna kuna iz državnog proračuna. Taj iznos upotrijebit će se za osiguranje nužne stabilizacije poslovanja prije dokapitalizacije, konkretno za podmirenje dospjelih obveza na dan 31. siječnja 2020. prema kooperantima, rekla je ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Centar za restrukturiranje i prodaju i Agroduhan zadužuju se da do kraja 2021. provedu otvoreni postupak dokapitalizacije u kojem će pravo sudjelovanja imati privatni investitori. Vlada je također Plinacrou odobrila davanje jamstva Podzemnom skladištu plina (PSP), radi sklapanja dugoročnog klupskog kredita s Hrvatskom poštanskom bankom i Privrednom bankom Zagreb, za refinanciranje kredita koji PSP ima u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak. Jamstvo je odobreno do iznosa od 187,6 milijuna kuna, koji je jednak iznosu kredita čija je namjena refinanciranje postojećeg HBOR-ova kredita odobrenog PSP-u 2015. u iznosu od 230 milijuna kuna.

ZAGREB – Trgovački lanac Pevec promijenio je ime u Pevex, objavio je u četvrtak na konferenciji za novinare predsjednik Uprave toga trgovačkog lanca Jurica Lovrinčević. Za promjenu imena Uprava se odlučila još prije dvije godine, radi odmaka od obiteljskog prezimena bivših vlasnika. “Htjeli smo se odmaknuti od prošlosti, baviti se svojim poslom i budućnošću”, rekao je Lovričević. Dodao je i kako je u zadnje četiri godine napravljena velika poslovna transformacija – sa 1.100 djelatnika došli su na 2.000, kupljeno je više od deset centara, prihodi su porasli s 1,1 milijardu kuna na 2,1 milijardu.

LJUBLJANA – Europska investicijska banka (EIB) odobrila je 90 milijuna eura zajma za gradnju druge cijevi tunela Karavanke, a ugovor o kreditu potpisali su u četvrtak predstavnici EIB-a i slovenske državne tvrtke za autoceste DARS. Sredstva EIB-a koristit će se i za sanaciju postojeće cijevi u tunelu koji je glavni cestovni prijelaz između Slovenije i Austrije, a otvoren je  za promet 1991. Osim kreditom EIB-a, DARS namjerava gradnju nove cijevi tunela financirati dijelom vlastitim sredstvima, a dijelom drugim kreditima uz jamstvo države. Posao gradnje druge cijevi tunela Karavanke sa slovenske strane dobilo je na javnom natječaju tursko poduzeće Cengiz, s kojim je potpisan ugovor po kojemu će dobiti 98,6 milijuna eura. Radovi će početi ovog proljeća, a tunel bi morao biti završen do 2025. Ukupna dužine nove cijevi u tunelu kroz Karavanke iznosit će 7948 metara, od čega će polovicu napraviti Slovenija, a polovicu Austrija.

ZAGREB – Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke utvrđenoj u četvrtak, u odnosu na tečajnicu od srijede, oslabila prema svim važnijim inozemnim valutama, pri čemu najmanje prema euru, za 0,06 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke, koja se primjenjuje od petka, iznosi 7,456065 kuna. Kuna je prema britanskoj funti oslabila 0,52 posto, prema američkom dolaru 0,44 posto, a švicarskom franku za 0,19 posto. Od sutra će se tako primjenjivati srednji tečaj funte od 8,907018 kuna, dolara od 6,856782 kune i franka od 7,015492 kune.

ZAGREB – HRVATSKA NARODNA BANKA
Tečajna lista broj 31
Utvrđena na dan 13.2.2020.
Primjenjuje se od 14.2.2020.
Tečajevi u kunama — kn

DržavaŠifra valuteValutaJedinicaKupovni za devizeSrednji za devizeProdajni za devize
Australija036AUD14,5994914,6133314,627171
Kanada124CAD15,1565605,1720765,187592
Češka203CZK10,2987940,2996930,300592
Danska208DKK10,9948600,9978541,000848
Mađarska348HUF1002,1932202,1998192,206418
Japan392JPY1006,2331856,2519416,270697
Norveška578NOK10,7378430,7400630,742283
Švedska752SEK10,7089780,7111110,713244
Švicarska756CHF16,9944467,0154927,036538
Velika Britanija826GBP18,8802978,9070188,933739
SAD840USD16,8362126,8567826,877352
Bosna i Hercegovina977BAM13,8007893,8122263,823663
EMU978EUR17,4336977,4560657,478433
Poljska985PLN11,7460651,7513191,756573

Napomena:
Za 12.2.2020. tečaj 1,00 XDR iznosi 9,348821 kn.

Author admin