05:30, 19. Prosinac 2018

zapadni balkan...

Zapadni Balkan 7. rujna 2018.

Objavljeno: 07.09.2018 u 00:16
Pregledano 100 puta

Autor: Icom, Hina
Zapadni Balkan 7. rujna 2018.

ZAGREB, 7. rujna 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz Zapadnog Balkana:

BEOGRAD - Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratit će se javnosti u petak navečer u 21 sat, u povodu današnjih bruxelleskih pregovora i najavljenog posjeta Kosovu 8. i 9. rujna, objavljeno je iz njegova ureda. Vučić se ranije tijekom dana u Bruxellesu odbio sastati s predsjednikom Kosova Hashimom Thacijem, a nakon odvojenih bilateralnih sastanaka Vučića i Thacija sa šeficom europske diplomacije Federicom Mogherini, izostao je trilateralni susret Mogherini-Vučić-Thaci, uobičajeni format u dosadašnjim pregovorima Beograda i Prištine pod pokroviteljstvom EU-a. Šefica eurodiplomacije Mogherini novi krug pregovora najavila je za oko dva tjedna. Direktor Ureda vlade Srbije za Kosovo Marko Đurić rekao je ranije kako je pitanje hoće li i kada biti nastavljen dijalog. Beogradski mediji objavili su u petak popodne da je iz Prištine stigla još jedna zabrana Vučiću vezana uz njegov posjet Kosovu. Nakon prethodno djelomice usvojenog zahtjeva u kojem je poručeno da Priština odobrava Vučićev dolazak na Kosovo, ali ne prihvaća posjet vodopskrbnom kompleksu Gazivode, danas je Vučić dobio zabranu i za posjet Zubinom Potoku, na sjeveru Kosova.

BEOGRAD -
Sporazum o imenu države s Grčkom koji Makedonci trebaju odobriti na referendumu 30. rujna pruža "pravu priliku" da ta država napreduje prema članstvu u NATO-u i Europskoj uniji, rekao je u petak u Skoplju austrijski kancelar Sebastian Kurz.  Kurz je na zajedničkoj konferenciji za medije s makedonskim premijerom Zoranom Zaevom pozvao Makedonce da izađu na glasanje te je naglasio kako EU neće biti potpuna dok joj se ne pridruže zemlje zapadnog Balkana - Makedonija, Srbija, Albanija, Crna Gora, Kosovo i Bosna i Hercegovina. Nedugo prije puta iz Beča u Skoplje Kurz je u videu na svojoj Facebook stranici rekao kako bi "pozitivan rezultat bio dobar korak za državu i regiju i otvorio put prema EU".

SARAJEVO/BANJA LUKA -
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u petak se na početku izborne kampanje u BiH morao suočiti s time da ima onih koji ne vjeruju ni njemu ni njegovim obećanjima, a prvi koji mu je to pokazao bio je Davor Dragičević, otac mladića koji je pod sumnjivim okonostima nađen mrtav potkraj ožujka. Dodikovu nakanu da na središnjem trgu u Banjoj Luci ležerno promovira svoju kampanju za srpskog člana predsjedništva BiH poremetio je Dragičević koji se popeo na popeo na klupu i istaknuo plakat "Tko je ubio Davida Dragičevića" te izvikivao "Idemo do kraja Davide". Aludirajući na Dodika, poručio je kako se "nitko neće izvući".

BEOGRAD - Predsjednici Srbije i Kosova Aleksandar Vučić i Hashim Thaci sastat će se u danas u Bruxellesu nakon nekoliko tjedana 'ispitivanja terena' o mogućnosti razmjene teritorija, donedavne tabu teme u Europi.

Time se, upozoravaju protivnici te zamisli, ne bi ni izbliza riješio sukob nego bi upravo suprotno, dovelo do nesigurnosti na cijelom Balkanu.


Što žele Srbija i Kosovo?

Srbija ne priznaje neovisnost Kosova proglašenu 2008. De facto je izgubila sav nadzor nad tom pokrajinom od bombardiranja NATO-a zbog čega su se srbijanske snage morale povući nakon rata protiv boraca za kosovsku neovisnost (1998.-1999., više od 13.000 mrtvih).

Beograd se, uz potporu Rusije, protivi primanju Kosova u Ujedinjene narode iako ga priznaje više od 110 zemalja, među kojima i većina članica EU-a.

Nijedan srbijanski dužnosnik ne spominje mogućnost priznanja Kosova. No unatoč tome, ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da se sve veći broj Srba miri s činjenicom da su izgubili Kosovo.

Beograd i Priština počeli su 2011. dijalog pod okriljem EU-a, koji je već mjesecima u slijepoj ulici.

Vučić, bivši ultranacionalistički jastreb koji je postao proeuropejac, zna da put prema članstvu u Europskoj uniji vodi preko normalizacije odnosa s Prištinom.

Bruxelles ipak ne traži izričito priznanje neovisnosti Kosova, čemu se ionako protivi nekoliko članica, među kojima je i Španjolska.


O čemu je zapravo riječ?

Ni o čemu preciznom... Vučić će u nedjelju posjetiti sjever Kosova gdje su Srbi većina i izražavaju odanost Beogradu.

Kada je riječ o Thaciju, njegovo "'Ne' podjeli po etničkim linijama, 'Da' prilagodbi granica uz uzajamno priznanje" ne razjašnjava ništa.

Mediji govore o razmjeni teritorija: sjever Kosova za Preševsku dolinu. U toj siromašnoj regiji na jugu Srbije u kojoj su Albanci većina manja skupina gerilaca nakratko je 2001. digla oružanu pobunu za pripojenje Kosovu.

Gotovo 120.000 Srba na Kosovu živi na području Sjeverne Mitrovice (dio Kosovske Mitrovice sjeverno od rijeke Ibar), gdje žive i Albanci, te u desetak malih enklava. U Preševskoj dolini, Albanaca je negdje između 50.000 i 60.000 (protive se popisu stanovništva). Ondje živi i oko 20.000 Srba.


Koji su rizici?

Kosovski premijer Ramush Haradinaj, koji se ne slaže s Thacijem, dramatično upozorava da su ulozi jako veliki: bilo kakva razmjena teritorija značila bi po njemu "rat".

"Iluzije po kojima bi etnički 'čisti' entiteti i države bili rješenje nisu nove, njihovi arhitekti već su osuđeni pred međunarodnim pravosuđem", upozorava Lejla Ramić-Mesihović iz sarajevskog think-tanka Foreign Policy Initiative BiH.

Međuetnički ratovi na prostoru bivše Jugoslavije 1990-ih odnijeli su više od 130.000 ljudskih života, a milijuni ljudi su raseljeni.

Govori se da bi se mogla otvoriti Pandorina kutija. Jer kako odbiti Albancima u Makedoniji (20 do 25 posto stanovništva) ono što bi dobili oni iz Preševa? I kako se usprotiviti težnjama za neovisnošću Srba u BiH? Ovog ljeta u Nevesinju u Republici Srpskoj osvanuo je plakat s fotografijom Ratka Mladića, osuđenog ratnog zločinca kojeg mnogi Srbi smatraju herojem, s porukom: "Granice se krvlju crtaju i prekrajaju", što govori dovoljno.


Pravne zapreke?

U skladu s načelom međunarodnog prava "uti possidetis juris", unutarnja razgraničenja između administrativnih jedinica priznaju se kao državne granice u trenutku stjecanja neovisnosti, što bi u ovom slučaju značilo granice Kosova iz bivše Jugoslavije, objašnjava Elise Bernard, stručnjakinja za Balkan i upraviteljica proeuropskog think-tanka EuropaNova.

Odstupanje od toga pravila podrazumijeva dogovor između Beograda i Prištine. "To bi značilo 'de jure' srbijansko priznanje Kosova...", kaže ta pravnica.


Političke zapreke?

Čini se da je Thaci usamljen: oporba kao i dužnosnici vladajuće koalicije izrazili su svoje protivljenje promjeni granica.

U Srbiji se s druge strane utjecajno pravoslavno svećenstvo protivi svakom dogovoru koji bi značio prihvaćanje gubitka "Jeruzalema Srba".

Njihov poglavar patrijarh Irinej izjavio je: "(...) ono što se silom uzme, to se i vrati, a ono što se pokloni nekome, to je za svagda izgubljeno (...)".


Stajalište Zapada?

Nejasno. Washington ne isključuje više mogućnost "prilagodbe teritorija". Britanci i Nijemci su protiv. Europska unija je neodređena. Povjerenik za proširenje Johannes Hahn rekao je da je "ohrabren konstruktivnim razgovorima" Thacija i Vučića, također ne razjasnivši ništa.

BEOGRAD - Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić najvjerojatnije će otkazati najavljeni posjet Kosovu 9. rujna poslije poruka iz Prištine da nije dobrodošao, a mogućno je i otkazivanje nastavka bruxelleskih pregovora u kojima posreduje šefica eurodiplomacije Federicka Mogherini, zakazanih za petak, objavili su u u četvrtak beogradski elektronički mediji. Posjet Vučića Kosovu najvjerojatnije će biti otkazan, potvrđeno je Večernjim novostima, koje na svom internetskom portalu navode kako su "privremene vlasti iz Prištine izvijestile Beograd da će predsjedniku Srbije biti zabranjeno da obiđe jezero Gazivode", veliki hidroenergetski resurs na sjeveru Kosova. "To predstavlja izazivanje preko kojeg Aleksandar Vučić ne može i ne želi preći", pišu Večernje novosti. Večernje tvrde kako je predsjednik Srbije "blizu odluke da otkaže posjet Kosovu", a "naložio je da se prekinu svi kontakti s Prištinom". "Nastavak bruxelleskih pregovora koji je zakazan za petak bit će najverojatnije otkazan", tvrde Večernje novosti i najavljuju mogućnost da će se "predsjednik u petak obratiti naciji".
 
SKOPLJE - Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je u četvrtak Makedonce da glasaju na referendumu za dogovor s Grčkom o imenu i pridruže se NATO-u. "Spremni smo prihvatiti vašu zemlju kao 30. članicu NATO-a", izjavio je Stoltenberg nakon sastanka s makedonskim premijerom Zoranom Zaevim. Makedonija bi 30. rujna trebala održati referendum na kojemu će se glasovati o ulasku u NATO i EU te o dogovoru s Grčkom o promjeni imena države. NATO je u lipnju pozvao Makedoniju na početak pregovora o pristupu savezu, ali kako bi okončala pregovore morat će prihvatiti ustavne promjene. "Ovo je povijesna prilika", rekao je Stoltenberg. "Ovo je jedinstvena prilika za priključiti se međunarodnoj zajednici, postati članicom NATO-a i EU, ali za to se morate složiti s dogovorom o imenu". Vlada Zorana Zaeva, izabrana 2017., pokušala je postići sporazum o promjeni imena s Grčkom te su se dvije strane konačne suglasile o nazivu Republika Sjeverna Makedonija.


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus