11:18, 20. Veljača 2019

svijet...

Svijet, 7. veljače 2019.

Objavljeno: 07.02.2019 u 03:07
Pregledano 46 puta

Autor: Icom, Hina
 Svijet, 7. veljače 2019.

ZAGREB, 7. veljače 2019. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz svijeta:
   

MONTEVIDEO - Europski i latinoamerički čelnici sastali su se u četvrtak u urugvajskom glavnom gradu Montevideu kako bi razgovarali o planu za rješavanje sve ozbiljnije krize u Venezueli, pozivajući međunarodnu zajednicu da se suzdrži od izravne intervencije. Međunarodna kontaktna skupina (ICG) za Venezuelu, koju podržava EU, počela je sjednicu pozivima da se zauzme neizravniji pristup od onog koji zagovaraju Sjedinjene Države i neke latinoameričke zemlje. Visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini rekla je da se zauzimaju za mirno i političko rješenje krize, dodajući da rješenje u konačnici mora pronaći narod Venezuele. "To je ne samo najpoželjniji rezultat, nego i jedini rezultat ako želimo izbjeći nove patnje i kaotičan postupak", rekla je. Sastanak se održava nakon sličnog sastanka tvrdolinijaške Lima skupine u Kanadi koja je pozvala međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak na socijalističkog venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura da se povuče s vlasti.

WASHINGTON -
Američki predsjednik Donald Trump obećao je vjernicima da ih nikada ne će iznevjeriti, na tradicionalnom molitvenom doručku u četvrtak u Washingtonu koji se održava već 60 godina. "Nikad vas ne ću iznevjeriti. Nikad", rekao je Trump pred oko tisuću ljudi na događaju na kojemu je bilo nekoliko članova vlade, predsjednica kongresa Nancy Pelosi, vjerski čelnici i predstavnici humanitarnih organizacija. Dodao je da su Amerikanci "blagoslovljeni što žive u zemlji vjere u kojoj je sve moguće". Po njegovim riječima, kada je o tome govorio u utorak u govoru o stanju nacije "svi su ustali i pljeskali", iskazujući obnovljenu "ljubav i odanost jednih prema drugima". To je Trumpu treći molitveni doručak, a tu je priliku iskoristio da bi ponovio predizborna obećanja, uključujući onu da će imenovati konzervativce u Vrhovni sud i "zaštititi kršćanstvo".

LONDON -
Europa je prošle godine imala rekordan broj slučajeva ospica, djelomično zbog toga što sve više roditelja odbija cijepiti djecu, objavila je u četvrtak Svjetska zdravstvena organizacija (WTO). Istovremeno, rekordan broj djece dobiva cijepivo, što ulijeva nadu da širenje infekcije neće trajati dugo, kažu u WTO-u. "Napredak je neujednačen, i unutar i između zemalja, što je dovelo do džepova u kojima su pojedinci nezaštićeni i u 2018. rezultiralo rekordnim brojem zaraze virusom", stoji u priopćenju. Ospice su izrazito zarazna bolest koja može izazvati gubitak sluha i oštećenja mozga u djece, a u težim slučajevima i smrt. Da bi se spriječilo širenje virusa, procijepljenost mora biti 95 posto, što je poznato kao "imunitet krda". Na području europske regije WHO-a, gdje živi oko 900 milijuna ljudi, prošle se godine zarazilo 82.600 ljudi u 47 zemalja, najviše u ovome desetljeću. Sedamdeset i dva slučaja završila su smrću, a šest zemalja nije dalo podatke.

WASHINGTON -
Američka vojska spremna je zaštititi američke dužnosnike i diplomatsku infrastrukturu u Venezueli ako bi to bilo potrebno, rekao je u četvrtak američki admiral nadležan za vojnike u Južnoj Americi. "Spremni smo štititi američko osoblje i diplomate ako bi to bilo potrebno", rekao je admiral mornarice Craig Faller, inače čelnik američkog Južnog zapovjedništva, tijekom saslušanja pred senatskim odborom za oružane snage. Nije pojasnio kako bi vojska SAD-a mogla reagirati. Kolaps Venezuele pod predsjednikom Nicolasom Madurom natjerao je zemlje širom svijeta da zauzmu stajalište, posebito nakon što je oporbeni vođa Juan Guaido sebe proglasio privremenim predsjednikom prošlog mjeseca. Velike europske zemlje pridružile su se SAD-u, Kanadi i nekolicini latinoameričkih zemalja u priznavanju Guaida kao zakonitog privremenog predsjednika Venezuele.

KIJEV -
Ukrajina, koja smatra Rusiju "agresorskom državom", odobrila je nacrt zakona u četvrtak koji će zabraniti ruskim izbornim promatračima da nadgledaju predsjedničke izbore sljedećeg mjeseca. Odnosi između bivših sovjetskih susjeda produbili su se na rekordno niske razine zadnjih godina nakon što je Rusija pripojila poluotok Krim, a na istoku Ukrajine proruski separatisti ratuju s Ukrajincima na ruskoj granici. Prema nacrtu koji je odobrio parlament, Rusija ne će moći slati promatrače na predsjedničke izbore 31. ožujka, čak ni pod pokroviteljstvom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), čiji su članovi i Ukrajina i Rusija. Izborni promatrač ne može biti iz zemlje koju je ukrajinski parlament prepoznao kao "agresorsku ili okupatorsku državu", stoji u nacrtu zakona, a koji mora potpisati predsjednik prije nego li stupi na snagu.

TEHERAN -
Veliki broj iranskih zatvorenika bit će amnestiran u četvrtak u čast 40. obljetice Islamske revolucije koja je srušila proameričkog šaha, rekao je preko Twittera vrhovni vođa Irana Ajatolah Ali Hamenei. Broj zatvorenika koje će amnestirati Hamenei nije objavljen, ali iranski mediji ranije su javili kako se radi o oko 50,000 ljudi koji će uživati "islamsko milosrđe". Središnja proslava godišnjice Islamske revolucije iz 1979. godine biti će u ponedjeljak obilježena nacionalnim skupom.

TOKYO - Predsjednik japanske vlade Shinzo Abe obećao je da će rješavanju teritorijalnog spora s Rusijom oko Kurilskih otoka prići "korak po korak".

Abe je na okupljanju negdašnjih stanovnika četiriju otoka koje je Sovjetski Savez zauzeo u posljednjim danima Drugog svjetskog rata rekao da je rješavanje spora o Kurilima, koje Japan naziva "Sjevernim teritorijem", teško ali neophodno.

"Nije lako rješavati problem koji opstaje više od 73 godine. Ipak, moramo se time baviti. Imajući u vidu vaša osjećanja prema Sjevernom teritoriju, odlučni smo da rješavanju teritorijalnog spora priđemo korak po korak", izjavio je japanski premijer.

Kurilski otoci zapreka su mirovnom sporazumu Rusije i Japana

Povratak Kurilskih ostrva pod suverenitet Japana je jedan od prioriteta za Abea i njegove konzervativne pristaše. Spor već sedam desetlječa sprječava Moskvu i Tokyo da potpišu mirovni sporazum i tako službeno okončaju Drugi svjetski rat.

Abe i ruski predsjednik Vladimir Putin su se u studenom dogovorili da ubrzaju pregovore utemeljene na sovjetskom predlogu iz 1956, prema kojem bi Japanu bila vraćena dva otoka.

To je razbijesnilo ruske nacionaliste, a ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je prošlog mjeseca upozorio Japan da početna točka razgovora mora biti japansko priznanje Kurila kao dijela Rusije.

Japanski premijer je naveo da će se pregovori nastaviti prema smjernicama koje je dogovorio s Putinom da bi se potpisao mirovni sporazum, "dok narodi Japana i Rusije jačaju međusobno povjerenje i prijateljstvo".

BOGOTA - Skupina europskih i latinoameričkih zemalja sastat će se u četvrtak u urugvajskom Montevideu kako bi zatražila nove izbore u Venezueli, u pokušaju da se riješi tamošnja sve dublja politička kriza. Tzv. kontaktna skupina okuplja Njemačku, Francusku, Italiju, Britaniju, Španjolsku, Portugal, Švedsku, Nizozemsku, Ecuador, Kostariku, Urugvaj i Boliviju. Prvi sastanak te skupine održat će se na ministarskoj razini, objavila je EU.

MOSKVA - Rusija, koja podupire venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura, izrazila je u četvrtak žaljenje zbog toga što nije pozvana u Montevideo na sastanak međunarodne kontaktne skupine za Venezuelu na kojemu će se pokušati pronaći izlaz iz krize u toj zemlji.

"Nadali smo se da će Rusija moći sudjelovati u radu danas u Montevideu, barem kao promatrač, ali nam je rečeno da to nije predviđeno", rekao je zamjenik ruskog šefa diplomacije Sergej Rjabkov za agenciju RIA Novosti.

"Nadamo se i želimo vjerovati da će sastanak u Montevideu rezultirati važnim političkim, intelektualnim i kreativnim prinosom stvarnom rješavanju problema u Venezueli", rekao je.

Međutim, Rjabkov je izrazio "zabrinutost" Rusije zbog vijesti po kojima će na tom sastanku biti posvećeno manje pozornosti razgovoru nego što se očekivalo.

Također je upozorio na pokušaje "pritiska na zakonite vlasti u Caracasu" zbog kojih bi, po njegovom mišljenju, ovaj međunarodni sastanak mogao "propustiti priliku" za nalaženje izlaska iz krize u Venezueli.

Predstavnici Europske unije, osam europskih zemalja i pet latinoameričkih sastaju se u četvrtak u urugvajskoj prijestolnici Montevideu kako bi "prinijeli stvaranju uvjeta za politički postupak i smirivanje" velike krize u Venezueli, rekao je jedan europski diplomatski izvor.

Ta inicijativa, koju su pokrenuli Meksiko i Urugvaj kao konferenciju "neutralnih zemalja" o Venezueli, pretvorila se u sastanak međunarodne kontaktne skupine na poticaj Europske unije krajem siječnja u Bukureštu.

LJUBLJANA - Slovenski ministar vanjskih poslova Miro Cerar izjavio je kako se nada da će premijer Marjan Šarec prihvatiti njegov prijedlog da Slovenija prizna Juana Guaidoa kao privremenog predsjednika Venezuele dok se u toj zemlji ne održe novi izbori, no to pitanje dijeli vladajuću koaliciju koja nema čvrstu većinu u parlamentu.

"EU smatra da su izbori na kojima je pobijedio (predsjednik Nicolas) Maduro bili nezakoniti i nepošteni i da su potrebni novi izbori. Slovenija mora biti na pravoj strani, na strani vladavine prava, zato moramo brzo djelovati i priznati Guaidoa kao privremenog predsjednika", rekao je Cerar novinarima koji prate njegov posjet SAD-u.

"Moramo brzo djelovati jer su nas mnogi s priznanjem Giuaidoa već pretekli", naglasio je slovenski šef diplomacije.

Vlada Marjana Šareca, kako se očekuje, o Cerarovu prijedlogu raspravljat će tijekom dana na redovitoj sjednici, ali nije jasno kako će se o tome odrediti jer stajalište koalicijskih partnera nije jedinstveno, prenose slovenski mediji.

Socijaldemokrati (SD) i Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) su za to da se o prijedlogu Cerara najprije raspravlja u parlamentu, što bi moglo potrajati, a o cijelom problemu nije se izjasnio ni premijer Šarec.

Ljevica (L) koja iz oporbe manjinskoj vladi osigurava većinu zastupničkih glasova odlučno je protiv priznavanja Guaidoa jer smatra da iza svega stoje Sjedinjene Države te da je riječ o miješanju u unutarnja pitanja te južnoameričke zemlje na što ni EU nije smjela pristati.

LONDON - Prema pisanju novina Telegraph, britanska premijerka Theresa May planira odgoditi do kraja veljače drugo glasovanje parlamenta u Londonu o sporazumu koji je o izlasku države postigla s Bruxellesom, što je samo oko mjesec dana prije službenog datuma brexita. U isto vrijeme europski dužnosnici upozoravaju kako ne će ponovno pregovarati o tom dogovoru
 
NEW YORK - SAD tvrdi kako je Venezuela na granici s Kolumbijom blokirala ulazak kamiona  s humanitarnom pomoći koju je zatražio čelnik oporbe i samoproglašeni privremeni predsjednik Juan Guaido. Ujedinjeni narodi potom su upozorili da se humanitarna pomoć za tu državu ne smije politizirati, dok predsjednik Venezuele Nicolas Maduro tvrdi kako ona njegovoj državi nije potrebna
 

 

 
 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus