10:31, 21. Studeni 2018

svijet...

Svijet 11. rujna 2018.

Objavljeno: 11.09.2018 u 00:43
Pregledano 83 puta

Autor: Icom, Hina
 Svijet 11. rujna 2018.

ZAGREB, 11. rujna 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz svijeta:

BARCELONA - Oko milijun katalonskih pristaša neovisnosti okupilo se u utorak na proslavi katalonskog nacionalnog dana Diade, ponovo pokazavši sposobnost mobilizacije nakon njihovog neuspjelog pokušaja osamostaljenja od Španjolske, dok se njihovih devetero čelnika nalazi u zatvoru. Točno u 17,14 u spomen na 11. rujna 1714. kada su postrojbe kralja Felipea V. zauzele Barcelonu, čime je ukinuta samostalnost Katalonije, sudionici skupa su podigli nacionalne zastave i pozvali na neovisnost duž šest kilometar duge avenije Diagonal. Svrha uprizorenja koje su znalački vodile autonomaške udruge, bila je prikazivanje pada zida koji simbolizira zapreke u napredovanju prema neovisnoj državi.

LONDON -
Britanska premijerka Theresa May gleda na neslužbeni EU sastanak sljedećeg tjedna u Salzburgu kao na ključnu točku u pregovorima o brexitu, koji će omogućiti raspravu s čelnicima Europske unije o njezinim preporukama za izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Unije. „Premijerka sljedeći tjedan putuje u Salzburg na neslužbeni sastanak Europskog vijeća koji će biti ključna postaja u pregovorima o izlasku i prilika da se razgovara s ostatkom Europske unije o zajedničkim izazovima", rekao je glasnogovornik premijerke. „Čelnici će prvi put raspravljati o bijeloj knjizi Ujedinjenog Kraljevstva u kojoj se nalazi niz vjerodostojnih i ozbiljnih prijedloga”, rekao je glasnogovornik novinarima, govoreći o planu iz  Chequersa. Britanska je vlada u srpnju podržala taj plan.

SHANKSVILLE -
Sedamnaest godina nakon terorističkih napada 11. rujna, američki predsjednik Donald Trump u utorak je u Shanksvilleu odao počast  junacima Leta 93 "koji su promijenili tijek povijesti". Američki predsjednik je veličao hrabrost muškaraca i žena na Letu 93, na kraju svečanosti na kojoj su osobe bliske žrtvama pročitale imena 40 poginulih putnika i članova posade. U brežuljkastoj Pennsylvaniji, oko 200 km sjeverozapadno od Washingtona, 11. rujna 2001. u 10,03 sati pao je jedan od četiri zrakoplova koje su oteli članovi al-Kaide. Putnici tog zrakoplova su putem mobitela doznali za napade na tornjeve World Trade Centera i pokušali su od terorista preuzeti kontrolu nad zrakoplovom koji je pao u polje, umjesto na metu napadača, glavni grad Washington. "Ova komemoracija upućuje poruku svijetu da Amerika nikada neće popustiti tiraniji", naglasio je Trump i ponovio da će poduzeti sve što je potrebno da bi Americi jamčio sigurnost.

NEW YORK -
Njujorčani su u utorak odali počast ljudima poginulima u terorističkim napadima 11. rujna 2001. na tornjeve blizance Svjetskog trgovinskog centra. Na svečanosti koja se tradicionalno održava na mjestu napada okupili su se rodbina i prijatelji žrtava, njih gotovo 3000, policajci, vatrogasci i mnogobrojni dužnosnici, po slaboj kiši i pod tmurnim nebom. Počast žrtvama odali su minutom šutnje točno u trenutku kada su se napadi dogodili, u 8,46 i 9,03 sati po mjesnom vremenu, kada su se u nebodere prije 17 godina zaletjeli oteti putnički zrakoplovi. U prvom redu bili su guverner New Yorka Andrew Cuomo, američka veleposlanica pri UN-u Nikki Haley, gradonačelnik New Yorka Bill de Blasio i njegovi prethodnici Rudy Giuliani, koji je na čelu grada bio kada su se napadi dogodili, te Michael Bloomberg, koji je vodio obnovu razrušene gradske četvrti.

WASHINGTON -
Istraga američkih agencija o tajnovitoj bolesti američkog diplomatskog osoblja na Kubi i Kini pokazuje da je Rusija glavni osumnjičeni, objavila je mreža NBC News u utorak. FBI, CIA i druge američke agencije ukazuju na upletenost Moskve, objavio je NBC, navodeći nekoliko neimenovanih dužnosnika koji su govorili o istrazi. Ipak, dokazi nisu dovoljni da bi Sjedinjene Države javno proglasile Moskvu odgovornom, prema izvješću NBC-a. Američki dužnosnici u srpnju su rekli da još istražuju zdravstvene probleme u američkom veleposlanstvu na Kubi i da ne znaju tko ili što je u pozadini tajnovite bolesti, koja je počela 2016. i zarazila 26 Amerikanaca.

KABUL -
Bombaš samoubojica ubio je u Afganistanu najmanje 22 ljudi, u napadu na prosvjedni skup na autocesti između istočnog grada Džalalabada i glavnog graničnog prijelaza u susjedni Pakistan, rekli su dužnosnici u pokrajini Nangarharu u utorak. U napadu je ranjeno 23 ljudi, rekao je glasnogovornik pokrajinskoga guvernera. Lokalni dužnosnici kazali su da je cilj napada bio skup protiv lokalnog zapovjednika milicije i dodali da su u trenutku eksplozije bile okupljene stotine ljudi.

ADIS ABEBA -
Čelnici Etiopije i Eritreje u utorak su ponovno otvorili granične prijelaze između dviju zemalja, prvi put u 20 godina, što će omogućiti neometanu trgovinu. Etiopski premijer Abiy Ahmed i eritrejski predsjednik Isaias Afwerki otvorili su granicu kod mjesta Bure, područja u kojem su se vodile neke od najžešćih borbi tijekom rata 1998.-2000. Čelnici su također zajedno proslavili etiopsku Novu godinu u pratnji svojih postrojbi.
 
HOLDEN BEACH -
Američke vlasti naredile su u utorak masovne evakuacije stanovništva uz istočnu obalu SAD-a kojoj se približava uragan Florence, oluja kategorije 4 i najjača u posljednja tri desetljeća. Guverneri Virginije i i Južne Karoline izdali su nalog za evakuaciju 245.000, odnosno milijun stanovnika uz obale tih saveznih država. "Ovo je ozbiljna oluja i pogodit će cijelu državu", rekao je guverner Virginije Ralph Northam. "Svi u Virginiji moraju biti spremni!". Očekuje se da će Florence, s vjetrovima koji trenutno pušu 200 km/h, ojačati kada u četvrtak stigne do kopna, najvjerojatnije na jugoistoku Sjeverne Karoline, uz granicu s Južnom Karolinom. Guverner Sjeverne Karoline Roy Copper izjavio je na konferenciji za novinare da ta savezna država "očekuje najgore". Sjeverna i Južna Karolina, Virginija i Maryland proglasili su izvanredno stanje. Poučeni ranijim iskustvima, stanovnici se pripremaju za oluju, stvarajući zalihe hrane, vode i goriva. Stručnjaci iz Nacionalnog centra za uragane upozoravaju na mogućnost po život opasnih plimnih valova, dugotrajnih obilnih kiša i poplava.
 
DEN HAAG -
Međunarodni kazneni sud (ICC) objavio je u utorak da će "nastaviti raditi kako je i planirano", dan nakon što je savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost John Bolton zaprijetio sankcijama ako sud bude istraživao američke vojnike u Afganistanu. Sud sa sjedištem u Den Haagu priopćio je da je neovisna i nepristrana institucija koju podupiru 123 države. "ICC ća nastaviti svoj rad kako je i planirano, u skladu s načelima i sveobuhvatnom idejom vladavine prava", kažu na sudu. Početkom studenoga 2017. tužiteljica ICC-a Fatou Bensouda najavila je da će tražiti od sudaca dozvolu za pokretanje istrage o ratnim zločinima koje je navodno u afganistanskom ratu počinila američka vojska. Bolton je u ponedjeljak optužio sud zadužen za suđenja za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, da je "neučinkovit, neodgovoran i opasan". Sjedinjene Države nisu članice ICC-a.
 
ČITA -
Gotovo 300.000 vojnika, uključeni svi vidovi vojske, te kineski i mongolski vojnici kao podrška: Rusija je u utorak krenula s najvećim vojnim manevrima u svojoj povijesti, koje NATO osuđuje kao probu za "sukob velikih razmjera". Masovno raspoređivanje u kojem sudjeluju kineska i mongolska vojska, nazvano "Vostok-2018" (Istok-2018), nastavit će se do 17. rujna u istočnom Sibiru i na ruskom Dalekom istoku. "Vostok-2018 je počeo", priopćilo je u utorak ministarstvo obrane, uz video snimku koja prikazuje oklopna vozila, helikoptere i zrakoplove u pokretu. Dok je utorak posvećen raspoređivanju postrojbi, u srijedu će se održati vježbe protuzračne borbe dok će "glavni događaj" biti u četvrtak, objavilo je ministarstvo obrane novinarima koji prate vježbe, ne navodeći više detalja. Ruska vojska usporedila je tu demonstraciju sile sa "Zapadom-81", vojnom vježbom u kojoj je prije gotovo 40 godina bilo mobilizirano između 100.000 i 150.000 vojnika iz Varšavskog pakta u Istočnoj Europi, što su bili najveći manevri ikada organizirani u sovjetskoj eri.
 
NEW YORK -
Vijeće sigurnosti sastaje se u utorak kako bi ponovno raspravljalo o sirijskoj pokrajini Idlib, gdje UN strahuje od najgore humanitarne pošasti" stoljeća ako režim Damaska napadne posljednje veliko uporište isilovskih terorista. Sastanak je predviđen za 17 sati u UN-u. Ovaj put ga je zahtijevala Rusija kako bi izvijestila o trostranom neuspjelom sastanku održanom u petak u Iranu. "Nakon zahtjeva nekih članica Vijeća sigurnosti, rusko izaslanstvo traži od američkog predsjedništva Vijeća da organizira sastanak u utorak kako bi se izvijestilo o rezultatima trećeg trostranog sastanka" (Iran, Rusija, Turska), piše u pisanom zahtjevu Moskve. SAD koji u rujnu predsjedava Vijećem sigurnosti potvrdio je u ponedjeljak održavanje te sjednice koja će biti javna. Pokrajina Idlib, na sirijskom sjeverozapadu, koja je zadnje veliko uporište isilovskih terorista, zadnjih je dana meta topničkog bombardiranja režima Bašara al-Asada i zračnih udara Moskve. Više od 30.000 osoba raseljeno je u deset dana zbog bombardiranja sirijske i ruske vojske, objavio je u ponedjeljak UN.
 
WASHINGTON
- Sjedinjene Države su u ponedjeljak izvele snažan verbalni napad na Međunarodni kazneni sud (ICC) i zaprijetile njihovim sudcima i tužiteljima u slučaju da žele kažnjavati Amerikance, Izrael ili druge saveznike Washingtona.

Savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Bolton optužio je sud zadužen za suđenja za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, da je "neučinkovit, neodgovoran i opasan". Sjedinjene Države nisu članice ICC-a.

Pred američkom organizacijom Federalist Society Bolton je upozorio na mogućnost pokretanja istrage protiv američkih vojnika koji su služili u Afganistanu, ali i mogućih istraga protiv Izraela, na poticaj palestinskih vlasti.

"Ne ćemo šutjeti ako se sud okomi na nas, na Izrael ili druge američke saveznike", upozorio je Bolton i najavio niz mogućih mjera odmazde, među kojima sankcije djelatnicima ICC-a.

"Zabranit ćemo tim sudcima i tužiteljima ulazak u Sjedinjene Države. Pokrenut ćemo sankcije nad njihovom imovinom u američkom financijskom sustavu i pokrenut ćemo procese protiv njih u našem pravosudnom sustavu", upozorio je savjetnik predsjednika Donalda Trumpa.

Sjedište suda u Den Haagu je odgovorilo da djeluje "strogo u legalnom okviru definiranom Rimskim statutom i da neovisno i nepristrano provodi svoj mandat".

Početkom studenoga 2017. tužiteljica ICC-a Fatou Bensouda je najavila da će tražiti od sudaca dozvolu za pokretanje istrage o ratnim zločinima koje je navodno u sklopu afganistanskog sukoba počinila američka vojska.

"U svakom trenutku ICC bi mogao pokrenuti istragu protiv američkih domoljuba", rekao je Bolton.

"Danas uoči 11. rujna i obljetnice atentata 2001. koji su bili okidač za akciju u Afganistanu, želim uputiti jasnu i nedvosmislenu poruku američkog predsjednika:  Sjedinjene Države će svim potrebnim sredstvima štititi svoje državljane i naše saveznike od nepravednih progona tog nelegitimnog suda".

"Nećemo surađivati s ICC-om, nećemo mu pomagati, nećemo pristupiti ICC-u. Pustit ćemo ICC da umre prirodnom smrću, jer za nas ICC je već mrtav", dodao je.

Međunarodni kazneni sud je osnovan na temelju Rimskog statuta i počeo je djelovati 1. srpnja 2002. Ratificirale su ga 123 zemlje.

Odnosi Washingtona i ICC-a su uvijek bili zategnuti, a Sjedinjene Države se odbijaju priključiti tom sudu i poduzele su sve, putem bilateralnih sporazuma s brojnim zemljama, kako bi izbjegle istrage protiv Amerikanaca.

WASHINGTON - Američka vlada nametnula je sankcije Nikoli Špiriću, bivšem predsjedatelju Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i sadašnjem zastupniku u Zastupničkom domu parlamenta BiH nakon što je prikupila dokaze da je umiješan u "ozbiljnu korupciju" a kaznene mjere iz istih razloga uvedene su i protiv članova njegove uže obitelji, potvrđeno je u ponedjeljak iz State Departmenta. U priopćenju ureda glasnogovornika State Departmenta stoji kako je Špiriću te njegovoj supruzi Nadi, sinu Aleksandru koji je zaposlen u Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH (OSA) te kćeri Jovani zabranjen ulazak u SAD.

WASHINGTON - Donald Trump primio je "vrlo toplo" pismo od Kim Jong-Una, u kojem sjevernokorejski čelnik želi organizirati "novi susret" s američkim predsjednikom, objavila je u ponedjeljak Bijela kuća. "Glavna tema pisma je organizacija novog susreta s predsjednikom. Otvoreni smo prema toj ideji i počeli smo dogovarati taj susret, drugi nakon povijesnog susreta 12. lipnja u Singapuru", rekla je glasnogovornica američkog predsjednika Sarah Sanders, ali nije navela ni datum ni mjesto tog susreta.

WASHINGTON - Uragan Florence se pojačao u ponedjeljak i prešao u kategoriju 4 pa su vlasti naredile prva iseljavanja na istočnoj obali Sjedinjenih Država. Uz vjetrove koji pušu brzinom i do 195 km/h, uragan bi mogao pogoditi američki kontinent ovog tjedna.

NEW YORK - Svijet ima dvije godine za djelovanje protiv klimatskih promjena ili će se suočiti sa stravičnim posljedicama, upozorio je u ponedjeljak čelnik UN-a Antonio Guterres i pozvao civilno društvo da zahtijeva od svjetskih vođa da im polože račune.  "Ako ne promijenimo smjer do 2020., izlažemo se stravičnim posljedicama za ljude i prirodne sustave", izjavio je Antonio Guterres u govoru u sjedištu UN-a u New Yorku. "Važno je da civilno društvo, mladi, skupine žena, privatni sektor, vjerske kao i znanstvene zajednice i ekološki pokreti u svijetu traže da im čelnici polože račune", istaknuo je glavni tajnik Ujedinjenih naroda.

BEJRUT/ŽENEVA - Više od 30 tisuća ljudi raseljeno je unutar teritorija sjeverozapadne Sirije koji je pod kontrolom pobunjenika zbog bombardiranja koja su prošli tjedan počele sirijska vlada i njezine saveznice, izvijestili su Ujedinjeni narodi upozoravajući da bi napad velikih razmjera na Idlib mogao izazvati najveću humanitarnu katastrofu 21. stoljeća. "Do 9. rujna više od 30 tisuća ljudi raseljeno je na sjeverozapadu Sirije i kreću se prema različitim područjima pokrajine Idlib", rekao je David Swanson, glasnogovornik UN-ovog ureda za koordinaciju humanitarne pomoći (UNOCHA) u Bejrutu.

VLADIVOSTOK - Vladajuća ruska stranka Ujedinjena Rusija naišla je na rijetku zapreku na regionalnim izborima unatoč tome što je dobila većinu mjesta, a za preokret njezini čelnici i izborni kandidati okrivljuju nepopularne planove za povišenje dobne granice za odlazak u mirovinu. Rezultati na izborima tijekom vikenda za predstavnike oko trećine ruskih regija najgori su bili za Ujedinjenu Rusiju, koju podržava Vladimir Putin, otkad su ponovno uvedeni izbori za regionalne čelnike 2012.

VLADIVOSTOK - Ruski predsjednik Vladimir Putin hladno je u ponedjeljak reagirao na optimistična očekivanja japanskog premijera Shinza Abea da bi se uskoro mogao riješiti njihov spor oko Kurilskih otoka koji traje već više od 70 godina. "O tom se pitanju razgovara već desetljećima i bilo bi naivno misliti da ga se može riješiti za sat vremena, ali spremni smo pronaći rješenja koja bi odgovarala i Rusiji i Japanu", rekao je Putin novinarima nakon sastanka s Abeom u Vladivostoku, na ruskom Dalekom istoku.

ŽENEVA - Vrlo je opasno stigmatizirati izbjeglice u Europi nakon napada koje je počinio mali broj njih, dok ih je velika većina neprimjetna, upozorio je u ponedjeljak dužnosnik Ujedinjenih naroda. "Tražitelji azila i izbjeglice u velikoj većini ne izvode zločine. Bilo bi vrlo opasno stigmatizirati ih jer je jedan od njih počinio zločin", rekao je novinarima visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) Filippo Grandi.

ŽENEVA - Povjerenica Ujedinjenih naroda za ljudska prava Michelle Bachelet pozvala je Kinu u ponedjeljak da dopusti nadzor nakon "duboko uznemirujućih" optužbi o velikim logorima za preodgoj u kojoj su zatvoreni Ujguri u pokrajini Xinjiang. Njezin zahtjev za pristupom dolazi u vrijeme kad je Human Right Watch objavio da većinski muslimanska manjina Ujguri u Xinjiangu trpi samovoljna pritvaranja, svakodnevne restrikcije vjerskih obreda i "prisilnu političku indoktrinaciju" u masovnoj represiji.



 




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus