11:29, 20. Veljača 2019

kultura...

Kultura 9. veljače 2019.

Objavljeno: 09.02.2019 u 12:27
Pregledano 79 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 9. veljače 2019.

ZAGREB, 9. veljače 2019. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

MSU: Izložba najnovijih radova Zoltana Novaka pod nazivom "Svijet bez mjere"

ZAGREB - Zoltan Novak, istaknuti hrvatski slikar srednje generacije, predstavit će se najnovijim nizom od tridesetak slika velikih formata pod nazivom "Svijet bez mjere" u kojemu donosi slike iz društveno-političke zbilje na izložbi što će u subotu navečer biti otvorena u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU).

I u najnovijemu nizu, nakon ciklusa "Noćne slike" iz 2009. i "Kontrola iluzije" iz 2015., Zoltan Novak nastavlja svoju prepoznatljivu urbanu motiviku i angažirani pristup, istaknula je u najavi izložbe kustosica izložbe Snježana Pintarić. Navodi da u novim radovima Novak tematizira dnevna događanja u svojoj neposrednoj blizini i okruženju, događaje i vijesti iz medija te njihove društvene, etičke i političke implikacije.

"Njegova umjetnost izvrstan je odraz burne i intenzivne stvarnosti koja ga okružuje, a njegove slike jasna su i direktna poruka koja na gledatelja ostavlja snažan dojam", zapisala je Pintarić.

Kustosica je u najavi izložbe objasnila kako je "kompozicijska struktura ovih velikih platna višeslojna i kompleksna - unutar cjeline u kojoj prevladavaju gotovo ornamentirane glavne silnice i snažna dinamika glavnoga sadržaja, na razini detalja događa se cijeli niz manjih poglavlja - piktogramskih prikaza, intenzivno elaboriranih i s intrigantnim detaljima".

Pintarić je ocijenila kako ovim ciklusom Novak donosi neka nova tematska, ali i kompozicijska i koloristička rješenja, a time dokazuje sklonost eksperimentu i potvrđuje svoju aktualnost unutar najnovijih kretanja na području suvremenoga slikarstva. Smatra kako je njegovo slikarstvo dokaz da i danas, u poplavi bezbrojnih vizualnih atrakcija kojima smo okruženi, slikarstvo može biti drukčije, intenzivno, svježe, uzbudljivo i poticajno za sve nas.

Zoltan Novak rodio se 1963. u Zagrebu, a u rodnome gradu je i diplomirao 1989. na Akademiji likovnih umjetnosti. Do sada je priredio niz izložaba i sudjelovao na mnogim likovnim manifestacijama u zemlji i inozemstvu. Od 2004. profesor je slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Djela mu se nalaze u mnogim privatnim i javnim zbirkama: Moderna galerija u Zagrebu, Muzej za umjetnost i obrt, Muzej grada Vukovara, Gradski muzej Virovitica i Zbirka Faggian u Puli. Živi i radi u Zagrebu.

Program otvorenja izložbe u subotu, 9. veljače, počet će u 18,30 sati u Prostoru za povremene izložbe MSU-a (1. kat) gdje će s umjetnikom razgovarati Snježana Pintarić, ravnateljica MSU-a i kustosica izložbe te Marija Selak, docentica na Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Nakon razgovora s umjetnikom, izložbu će biti otvorena u 19 sati, a na otvorenju će, osim kustosice izložbe Snježane Pintarić i umjetnika Zoltana Novaka, govoriti i Vanja Babić, autor tekstova u katalogu izložbe.

Po svečanosti otvorenja slijedit će i glazbeni program - nastup Oridano Gypsy Jazz Banda.


Premijera mjuzikla "Sunset Boulevard" u riječkome HNK

RIJEKA - Mjuzikl Andrewa Lloyda Webera "Sunset Boulevard", nastao prema istoimenom filmu Billyja Wildera, premijerno je izveden u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci u petak kao plod suradnje svih četiriju ansambala ove kuće, a to je ujedno bila prva izvedba ovog mjuzikla u Hrvatskoj.

 Redateljica je Renata Carola Gatica, a dirigent Igor Vlajnić. Uz glumce Hrvatske drame, na sceni nastupaju glumci Talijanske drame, članovi Baleta i zbora Opere, njih pedesetak, uz glazbenu pratnju orkestra Opere.

 Ulogu pisca Joea Gillisa odigrao je Nikola Nedić a nekadašnje glumačke dive koja se ne može pomiriti s činjenicom da joj je karijera završila Olivera Baljak. U važnijm ulogama su bili Leonora Surian Popov, Aleksandar Cvjetković, Dario Bercich i Jasmin Mekić. U drugoj izvedbi ovog mjuzikla u subotu promijenit će se postava, tako da će u ulozi Gillisa nastupiti gost HNK Damir Kedžo, a u ulozi Norme Desmond Leonora Surian Popov.

 Koreografkinja je Tihana Strmečki, scenografi Dalibor Laginja i Paola Lugarić, kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović a oblikovatelj svjetla Dalibor Fugošić.

 Ovom produkcijom HNK Ivana pl. Zajca odgovara na učestale molbe gledatelja da postavi mjuzikl.

 Odabran je svjetski poznati naslov, koji je uspjeh ostvario na najuglednijim scenama, od londonskog West Enda do Broadwaya. "Sunset Boulevard" LLoyd Weber je napisao početkom 90-tih godina prošlog stoljeća po istoimenom filmu Billyja Wildera iz 1950. godine. Premijerno je izveden 1993. godine u londonskom West Endu. Već sljedeće godine je postavljen na Broadwayu, gdje je ulogu Norme igrala Glen Close te je prve godine osvojio sedam nagrada Tony te naklonost publike.


ZagrebDox: Filmovi o hrabrim ženama, kapitalizmu i zaraćenim obiteljima iz sibirske tajge u programu "Stanje stvari"

ZAGREB - Službeni program međunarodnoga festivala dokumentarnog filma ZagrebDoxa "Stanje stvari", koji daje zanimljiv i nov pogled na brojne društvene fenomene a gledatelje vodi u najudaljenije zakutke našega planeta, ponudit će filmove o zaraćenim obiteljima iz sibirske tajge, iračkoj reporterki, žrtvama Francova režima u Španjolskoj, opsjednutosti bogatstvom, suvremenom kapitalizmu, odnosu ljudi prema planetu, holivudskim redateljicama te o četveročlanoj obitelji u Mumbaiju i njihovu pijetlu, najavljuju organizatori.

Kako se ističe u najavi, u dokumentarcu "Generacija bogatstva" (Generation Wealth) Lauren Greenfield ("Kraljica Versaillesa", "Djeca i novac", "KULTura ljepote") pokušava odgonetnuti odakle proizlazi suvremena opsesija bogatstvom. Među brojnim sugovornicima, bogatašima, starletama i celebrityjima je i tzv. ”antikrist financijskog svijeta” Florian Homm. Film je 2018. godine otvorio Sundance, a prikazan je i na Berlinalu, SXSW-u, CPH:DOX-u i drugim festivalima.

Priču o hrabroj Iračanki donosi dokumentarac "Žene s eksplozivnim naušnicama" (Women With Explosive Earring) iranskog redatelja Reze Farahmanda. Protagonistica filma je Noor Al Helli, novinarka koja potaknuta okrutnom svakodnevnicom rata i terorizmom na Bliskom istoku, odlazi u oslobođeno, ali još uvijek opasno područje u sjevernom Iraku. U kampu pod kontrolom iračke vlasti susreće one o kojima u tom kontekstu rijetko razmišljamo, obitelji terorista, žene i djecu okružene mirisom baruta i zvukovima eksplozija. Nagrađen priznanjem za najbolju režiju na festivalu dokumentarnog filma Cinema Vérité u Iranu, film svjedoči o nevjerojatnoj snazi volje jedne žene da promijeni svijet oko sebe.

Dva dokumentarca iz programa "Stanje stvari" kritički progovaraju o stanju svjetskoga ekonomskog i ekološkog sustava. Njemački film "Greška sustava" (System Error) Floriana Opitza bavi se pitanjem suvremenog kapitalizma, koji se temelji na konceptu beskrajnog rasta, dok vizualno dojmljiv film "Živjeti u prošlosti budućnosti" (Living in the Future’s Past) američke redateljice Susan Kucera tematizira odnos ljudi prema planetu. U filmu progovara niz cijenjenih znanstvenika i filozofa, a pripovjedač i producent filma je slavni glumac Jeff Bridges.

U godini koju su obilježili pokreti #timesup i #metoo autorica Amy Adrion snimila je niz intervjua s uspješnim holivudskim redateljicama. Njezin dokumentarac "Samo pola slike" (Half the Picture), nagrađen na Sundanceu, progovara o poražavajuće malom broju redateljica u Hollywoodu. U filmu o svojim počecima, uspjesima i teškoćama govore, između ostalih, Ava DuVernay, Jill Soloway, Lena Dunham, Catherine Hardwicke, Miranda July i mnoge druge.

Kao posve drukčiji dokumentarac organizatori ZagrebDoxa najavljuju film francuskog vizualnog umjetnika i redatelja Clémenta Cogitorea "Braguino", ovjenčan nagradama Dokufesta, Indielisboe i FID Marseillea i filmskih festivala u Moskvi i San Sebastianu. Film gledatelje vodi u središte sibirske tajge, 700 kilometara od prvog naselja, u bajkovitu divljinu do koje je moguće doći jedino helikopterom, gdje upoznajemo dvije zaraćene obitelji, Braguine i Killine. Potomci "starovjeraca”, proganjanih disidenata Ruske pravoslavne crkve, žive u potpunom skladu s prirodom, koji bi uskoro mogla ugroziti najavljena devastacija šume.

Američko-španjolski film "Šutnja drugih" (The Silence of Others) u režiji Almudene Carracedo i Roberta Bahara, a s producentskim potpisom Pedra Almodóvara. Film govori o upornim pojedincima i njihovim malim pobjedama. Kontroverzni zakon o amnestiji u Španjolskoj je na snazi već 40 godina. U želji da prekinu vlastitu i kolektivnu šutnju, protagonisti filma, žrtve Francova režima, progovaraju o svojim sjećanjima. Film je osvojio nagradu publike i Peace Film Prize na Berlinaleu, a nagrađen je i u Sheffieldu i Jihlavi.

Kratkometražni indijski dokumentarac "Tungrus" redatelja Rishija Chandne govori o četveročlanoj obitelji iz Mumbaija koja svoj mali životni prostor dijeli s jednim posebnim pijetlom. Kako je tijekom vremena pernati ljubimac počeo zauzimati sve više prostora, počelo se postavljati pitanje pojesti ga ili ne.

ZagrebDox će se održati od 24. veljače do 3. ožujka u kinu Kaptol Boutique Cinema, a okosnicu programa, uz međunarodnu i regionalnu natjecateljsku konkurenciju, čini osam kategorija službenog programa: Majstori doxa, Biografski dox, Glazbeni globus, Kontroverzni dox, Stanje stvari, Happy dox, ADU DOX i Teen dox.


Bitka kod Stubice uprizorena kod Stubičkog Golubovca

ZAGREB - Tristotinjak statista u subotu je kod dvorca Stubički Golubovec uprizorilo Bitku kod Stubice iz 1573., obilježavajući tradicionalno obljetnicu posljednje bitke Seljačke bune Matije Gupca.

Vjerni prikaz završne bitke na stubičkom polju prvi put je uprizoren kod dvorca Stubički Golubovec, u blizini samog centra Donje Stubice, a orgaizatori ističu da je u tome sudjelovalo najviše ljudi do sada i da je bilo i posjetitelja više nego prijašnjih godina.

Okupljeni pobunjeni kmetovi i danas su u povorci krenuli prema vojsci Franje Tahija. Skupina gotovo golorukih seljaka sukobila se s Tahyjevom vojskom, a nadmoćna vojska feudalaca porazila je Gupčeve sljedbenike.Vojnici naoružani mačevima, buzdovanima, kopljima i helebardama te puškama i topovima, pobijedili su kmetove, koji su se za pravo i pravicu borili junački, gotovo goloruki, naoružani vilama, kosama i sjekirama.

Manifaestacijom se od 3. do 10. veljače prikazuje život Matije Gupca, ustanak, pohod i bitka kod Stubice. Predvodio ju je, u ulozi Matije Gupca, Krešimir Končevski iz Družbe vitezova zlatnog kaleža. Prikaz završne bitke na stubičkom polju uprizorili su statisti iz Hrvatske, Mađarske, Slovačke i Slovenije. Manifestacija počinje "puntanjem kmetov", zatim se ispred rodne kuće Matije Gupca u Hižakovcu okuplja kmetsko vodstvo s njim na čelu te odlaze prema Gupčevoj lipi, jedinom živom svjedoku seljačke bune. Sslijedi naoružavanje i obučavanje  puntara za bitku te počinje buna.

Očekivano veliki broj posjetitelja došao je iz Zagreba, ali i iz dugih krajeva. Zainteresirani su mogli posjetiti muzej uz stručno vodstvo i jeftiniju kartu. Održan je i sajam starih zanata, a u ponudi su domaći specijaliteti i zabavni program. Glazbeni program, najavljeno je, zaokružit će nastup grupe Psihomodo pop. Oživljenu Seljačku bunu pogleda desetak tisuća posjetitelja godišnje. Danas ih je, kažu organizatori bilo i više.

Organizatori manifestacije su Družba vitezova zlatnog kaleža Donja Stubica i Turistička zajednica područja Donja Stubica.

-------------------------------------------------------------------------

IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Umro britanski glumac Albert Finney

LONDON - Britanski glumac Albert Finney, pet puta nominiran za Oscara, umro je u petak u dobi od 82 godine.

Bivši šekspirijanski glumac, koji se 1960-ih proslavio ulogama mladih buntovnika, umro je nakon kratke bolesti, objavila je njegova obitelj, a prenose britanski mediji.

Britanski filmski institut ocijenio je da je on bio "jedan od najoriginalnijih britanskih glumaca svoga doba".

Rođen je 1936. u malom industrijskom gradiću Salfordu kod Manchestera, na sjeverozapadu Engleske, u obitelji niže srednje klase. Otac mu je bio kladioničar.

Na londonskoj Kraljevskoj akademiji dramskih umjetnosti studirao je zajedno s ikonama 1960-ih kao što su Peter O'Toole i Alan Bates.

U Hollywoodu se istaknuo ulogama u filmovima "Tom Jones", "Erin Brokovvich" i "Skyfall" iz serijala o Jamesu Bondu.


Nije uspjela aukcijska prodaja Hitlerovih slika

NÜREMBERG - Pet slika pripisanih Adolfu Hitleru nisu u subotu dobile nove vlasnike na spornoj aukcijskoj prodaji.  
Pet slika pastirskih pejzaža koje je ponudila aukcijska kuća Wiedler po početnim cijenama između 19.000 i 45.000 eura, mogle bi biti puštene u prodaju nekog drugog datuma, navela je ta kuća u kratkom priopćenju u subotu navečer.

Kuća Weidler nije objasnila razloge neuspješne prodaje.

Međutim, prodana su dva predmeta po početnim cijenama, porculanska vaza Meissen za 5500 eura i stolnjak za 630 eura, ali nitko nije bio zainteresiran za stolac od vrbova šiblja, ponuđen za 6500 eura.

Tržište starina koje su pripadale Hitleru i dalje je unosno iako ima puno neautentičnih predmeta.

U srijedu je 26 dodatnih predmeta ponuđeno u prodajnom katalogu, ali u četvrtak su ih zaplijenile vlasti, kao i još 37 drugih, zbog sumnje u njihovu autentičnost, iako su bile potpisane s A.H. ili A. Hitler.

Gradonačelnik Nüremberga Ulrich May je upozorio u novinama Süddeutsche Zeitung da se radi o neukusnom događaju.

Svi predmeti, zaplijenjeni ili ne, dolaze od  23 različitih vlasnika, prema dražbovnoj kući koja tvrdi da se sve odvijalo prema zakonu i da surađuje s policijom i državnim odvjetništvom.

Aukcijska prodaja slika Adolfa Hitlera redovito izaziva polemiku u Njemačkoj koja je kajanje za nacizam stavila u samo središte svog identiteta.

Kupci Hitlerovih djela uglavnom su stranci spremni potrošiti velike svote novca kako bi posjedovali predmete diktatora ili drugih visoko pozicioniranih nacista, a dražbe se održavaju u Njemačkoj.

Weidler je već prodao nekoliko slika koje se pripisuju Führeru, a među njima je i akvarel prodan 2009. godine za 32.000 eura.


Berlinski filmski festival promiče ravnopravnost spolova

BERLIN - Organizatori Berlinskoga filmskog festivala obvezali su se na promicanje ravnopravnosti spolova i poduzeli prvi korak prema tome cilju na način da ove godine prikazuju gotovo jednak broj filmova u režiji muškaraca i žena.

Od 400 filmova, koliko ih se prikazuje na ovogodišnjem Berlinaleu, gotovo polovinu su režirale žene.

"Pred nama je još puno toga što bismo trebali napraviti da bismo postigli puno više kada je o ravnopravnosti spolova riječ", kazao je šef festivala Dieter Kosslick, koji se u subotu i pismeno obvezao da će promicati više žena u filmskoj industriji.

Organizatori festivala nastojat će ubuduće angažirati više žena u žiriju, u filmskim postavama i među njegovim osobljem.

Sedam od ovogodišnjih 17 filmova koji se natječu za Zlatnog medvjeda režirale su žene. "U dosadašnjoj povijesti festivala to se nije dogodilo, što dokazuje da je riječ o ispravnoj odluci", rekao je Kosslick.

Gale Anne Hurd, producentica filmskih hitova poput "Terminatora", "Aliens" i "Živih mrtvaca" smatra kako obveza poticanja ravnopravnosti spolova šalje poruku o tomu da se filmska industrija mora mijenjati kako uspješne redateljice i producentice više ne bi bile iznimka.


"The Favourite", favorit na dodjeli BAFTA s 12 nominacija

LONDON - Film "The Favourite" redatelja Yorgosa Lanthimosa u nedjelju bi na dodjeli najprestižnije britanske nagrade BAFTA-e mogao osvojiti najviše nagrada, a ima i najviše nominacija - u čak 12 kategorija.

Među njima su nominacije za najbolji film, za najbolji britanski film, za najboljeg redatelja, za najbolju glavnu glumicu Oliviju Colman i za najbolje sporedne glumice Rachel Weisz i Emmu Stone.

Olivia Colman u filmu "The Favourite" utjelovljuje britansku kraljicu Anne kao krhku i pomalo djetinjastu osobu, a za ulogu je već osvojila nekoliko prestižnih nagrada.

Svečanost dodjele nagrada Britanske akademije filmske i televizijske umjetnosti najcjenjeniji je takav događaj izvan Sjedinjenih Američkih Država, u nizu dodjela filmskih nagrada tijekom godine. Vrhunac je dodjela Oscara 24. veljače.

"The Favourite" bi mogao pobijediti na dodjeli nagrada BAFTA", kazao je Reutersu Alex Ritman, britanski dopisnik The Hollywood Reportera, dodajući u šali kako "misli da će doći do revolucije ako Olivia Colman ne dobije nagradu za najbolju glumicu."

Konkurenciju joj u utrci za najbolju žensku ulogu predstavljaju Lady Gaga za ulogu u filmu "Zvijezda je rođena" i Glenn Close za glavnu ulogu u filmu "The Wife".

Netflixov crno-bijeli film "Roma", biografski film "Bohemian Rhapsody", glazbeni remake "Zvijezda je rođena" i drama "First Man" imaju po sedam nominacija. Politička komedija "Vice" ima ih šest.

Ramiju Maleku, koji glumi Freddieja Mercuryja u "Bohemian Rhapsody" po mišljenju kritičara BAFTA za najbolju mušku ulogu nadohvat je ruke, osobito nakon što je osvojio nagrade SAG i Zlatni globus u istoj kategoriji.

Konkurenciju mu u utrci za najbolju mušku ulogu prave Christian Bale za ulogu u filmu "Vice", Viggo Mortensen za ulogu u filmu "Green Book", Bradley Cooper za "Zvijezda je rođena" i Steve Coogan za ulogu u filmu "Stan & Ollie".

U konkurenciji najboljih sporednih ženskih uloga su Amy Adams - "Vice", Claire Foy - "First Man", Emma Stone - "The Favourite", Margot Robbie - "Mary Queen of Scots" i Rachel Weisz - "The Favourite".

Najbolji sporedni glumac birat će se između Richsrda E. Granta za "Can You ever forgive me?", Sam Rockwell za "Vice", Mahershala Ali za ulogu u "Green Book", Timothee Chalamet za "Beautiful Boy" i Adam Driver za "BlacKcKlansman".

U kategoriji najboljeg redatelja su Lanthimos - "Favourite", Spike Lee - "BlacKkKlansman", Bradley Cooprom - "Zvijezda je rođena", Pawel Pawlikowski "Hladni rat" i Alfronso Cuaron - "Roma".

Svečana dodjela održat će se u londonskome Royal Albert Hallu, a prisustvovat će joj britanski princ William i njegova supruga Kate te brojne holivudske zvijezde.


Glavne nominacije za nagradu Grammy 2019.

ZAGREB - U nominacijama za nagradu Grammy 2019. za izuzetne doprinose u glazbenoj umjetnosti i diskografiji prednjači reper Kendrick Lamar s osam nominacija za svoj rad na soundtracku za film "Black Panther", uključujući hit singl "All the Stars", a iza njega našla se kanadska zvijezda hip-hopa Drake sa sedam nominacija.

Što se umjetnica tiče, dominira folk-rock pjevačica Brandi Carlile koja je nominirana u šest kategorija.

Dodjela nagrada koje organizira NARAS, američka Akademija za diskografsku umjetnost i znanost, održat će se u nedjelju u Los Angelesu.

Nominacije u glavnim kategorijama:

Album godine:

Invasion Of Privacy — Cardi B
By The Way, I Forgive You — Brandi Carlile
Scorpion — Drake
H.E.R. — H.E.R.
Beerbongs & Bentleys — Post Malone
Dirty Computer — Janelle Monáe
Golden Hour — Kacey Musgraves
Black Panther: The Album, Music From And InspiredBy (Various Artists)


Snimka godine:

“I Like It” — Cardi B, Bad Bunny & J Balvin
“The Joke” — Brandi Carlile
“This Is America” — Childish Gambino
“God’s Plan” — Drake
“Shallow” — Lady Gaga & Bradley Cooper
“All The Stars” — Kendrick Lamar & SZA
“Rockstar” — Post Malone Featuring 21 Savage
“The Middle” — Zedd, Maren Morris & Grey


Pjesma godine:

“All The Stars” — Kendrick Duckworth, Solána Rowe, Al Shuckburgh, Mark Spears & Anthony Tiffith, tekstopisci (Kendrick Lamar & SZA)
“Boo’d Up” — Larrance Dopson, Joelle James, Ella Mai & Dijon McFarlane, tekstopisci (Ella Mai)
“God’s Plan” — Aubrey Graham, Daveon Jackson, Brock Korsan, Ron LaTour, Matthew Samuels & Noah Shebib, tekstopisci (Drake)
“In My Blood” — Teddy Geiger, Scott Harris, Shawn Mendes & Geoffrey Warburton, tekstopisci (Shawn Mendes)
“The Joke” — Brandi Carlile, Dave Cobb, Phil Hanseroth & Tim Hanseroth, tekstopisci (Brandi Carlile)
“The Middle” — Sarah Aarons, Jordan K. Johnson, Stefan Johnson, Marcus Lomax, Kyle Trewartha, Michael Trewartha & Anton Zaslavski, tekstopisci (Zedd, Maren Morris & Grey)
“Shallow” — Lady Gaga, Mark Ronson, Anthony Rossomando & Andrew Wyatt, tekstopisci (Lady Gaga & Bradley Cooper)
“This Is America” — Donald Glover & Ludwig Goransson, tekstopisci (Childish Gambino)


Debitant godine:

Chloe x Halle
Luke Combs
Greta Van Fleet
H.E.R.
Dua Lipa
Margo Price
Bebe Rexha
Jorja Smith


Najbolji glazbeni video

The Carters, “Apeshit”
Childish Gambino, “This Is America”
Joyner Lucas, “I’m Not Racist”
Janelle Monáe, “PYNk”
Tierra Whack, “MUMBO JUMBO”


Najbolji Rock Album

Alice in Chains, Rainier Fog
Fall Out Boy, M A N I A
Ghost, Prequelle
Greta Van Fleet, From the Fires
Weezer, Pacific Daydream


Najbolja rock pjesma

Greta Van Fleet, “Black Smoke Rising”
Twenty One Pilots, “Jumpsuit”
Bring Me the Horizon, “MANTRA”
St. Vincent, “Masseduction”
Ghost, “Rats”


Najbolji alterantivni glazbeni album

Arctic Monkeys, Tranquility Base Hotel & Casino
Beck, Colors
Björk, Utopia
David Byrne, American Utopia
St. Vincent, Masseduction


Najbolji vokalni pop album

Camila, Camila Cabello
Meaning of Life, Kelly Clarkson
Sweetener, Ariana Grande
Shawn Mendes, Shawn Mendes
Beautiful Trauma, Pink
Reputation, Taylor Swift


National Enquirer: izvještavanje o Bezosu zakonito

NEW YORK - Vlasnik američkog tabloida National Enquirer u petak je uzvratio na optužbe šefa Amazona Jeffa Bezosa o "iznudi i ucjeni", tvrdeći da je izvještavanje lista o izvanbračnoj vezi najbogatijeg čovjeka na svijetu bilo zakonito te da će istražiti njegove tvrdnje.

Bezos je dan ranije optužio izdavačku tvrtku American Media Inc (AMI), u čijem je vlasništvu spomenuti list, za pokušaj ucjene prijetnjom da će objaviti "intimne fotografije" koje je navodno poslao svojoj djevojci, osim ako javno ne objavi da izvještavanje tog tabloida o njemu nije politički motivirano.

Osnivač Amazona stoga optužuje National Enquirer za "iznudu i ucjenu", a ured američkog tužitelja na Manhattanu provjerava da li navodna iznuda predstavlja kršenje sporazuma o kaznenom negonjenju.

"AMI je čvrsto uvjeren da je prilikom izvještavanja o gospodinu Bezosu djelovao u okviru zakona", priopćila je tvrtka.

Bezos i njegova supruga Mackenzie prošlog su mjeseca objavili da se razvode nakon 25 godina braka na dan kad je tabloid objavio članak o Bezosovoj aferi s Lauren Sanchez, bivšoj televizijskoj voditeljici, u kojemu se navode detalji privatnih poruka.

U osobnom blogu Bezos je objavio emailove koje su mu proslijedili posrednici Davida Peckera, direktora American Media Inc., u kojima se navodi kompromitirajući materijal koji će objaviti ako ne odustane od istrage kako je list došao do njegovih već objavljenih privatnih poruka.

"Umjesto da podlegnem iznudi i ucjeni odlučio sam objaviti ono što su mi poslali unatoč cijeni koju ću platiti i sramoti kojom prijete", napisao je Bezos na blogu.

"Ako se ja, s pozicije koju imam, ne mogu oduprijeti toj vrsti iznude, koliko ljudi može?"

Bezos (55), koji je jedan od najbogatijih ljudi na svijetu posjeduje list Washington Post.

Bezos je dodao i da je "neumoljivo pisanje" Washington Posta "o ubojstvu kolumniste Jamala Khashoggija nedvojbeno nepopularno u određenim krugovima".


British Council ispričao se zbog neobjavljivanja Orwellova eseja 1946.

LONDON - British Council postumno se ispričao zbog toga što je 1946. odbio objaviti esej Georgea Orwella o engleskoj kuhinji zbog toga što nije bio siguran je li tekst primjeren za čitatelje na kontinentu.

Organizacija koja promovira britansku kulturu i jezik širom svijeta objavila je blog "Isprika gospodinu Orwellu".

Analitičar Alasdair Donaldson napisao je kako se čini da je British Council prije 70-ak godina želio izbjeći esej o hrani, čak i onaj koji je spominjao pogubne posljedice ratnih nestašica nakon zime 1945. u kojoj su mnogi trpjeli od gladi.

Orwellu je objašnjeno da ne bi bilo pametno objaviti esej "U obranu engelske kuhinje" tako brzo nakon zime u kojoj nije bilo hrane i u trenutku kad su poslijeratni obroci bili racionirani.

Kraća verzija Orwellova eseja objavljena je u London Evening Standardu.

U naručenom eseju Orwell je iznio svoja opažanja o engelskoj kuhinji i uključio nekoliko recepata.

Orwell, koji je umro 1950. u dobi od 46 godina,najpoznatiji je po romanima "1984" i "Životinjska farma".


Umro nobelovac Manfred Eigen dopisni član HAZU

BOCHUM - Njemački kemičar dr. sc. Manfred Eigen, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1967. i dopisni član Hrvatske akademije znaonsti i umjetnosti (HAZU) umro je u 92. godini, izvijestio je u petak Ured za odnose s javnošću i medije HAZU.

Manfred Eigen rođen je u Bochumu 9. svibnja 1927. a umro je u u srijedu, 6. veljače ove godine.

Studij fizike i kemije završio je u Göttingenu gdje je 1951. i doktorirao. Od 1953. radio je u Institutu za fizikalnu kemiju "Max Planck" u Göttingenu gdje je bio i ravnatelj od 1964., a 1971. potaknuo je osnutak Instituta za biofizikalnu kemiju "Max Planck" kojemu je bio na čelu do 1995.

Eigen je istraživao regulacijske mehanizme enzimskih reakcija i uveo relaksacijske tehnike za istraživanje izrazito brzih kemijskih reakcija (trajanja oko milisekunde) izazvanih vrlo kratkim energetskim udarima. Za to je postignuće 1967. dobio Nobelovu nagradu za kemiju, zajedno s britanskim kemičarima Ronaldom Georgeom Wreyfordom Norrishom i Georgeom Porterom.

Kasnije se bavio evolucijom bioloških makromolekula te uspostavio novo područje biotehnologije - evolucijsku biotehnologiju.

U Institutu "Max Planck" u Göttingenu kod Manfreda Eigena usavršavala se i hrvatska kemičarka i biofizičarka s Instituta Ruđera Boškovića (IRB) u Zagrebu prof. dr. sc. Greta Pifat-Mrzljak (1939. – 2009.) koja je uz Eigenovu pomoć 1991. organizirala Apel za mir u Hrvatskoj koji su potpisala 124 dobitnika Nobelove nagrade, među kojima i hrvatski nobelovac Vladimir Prelog, dvostruki nobelovac Linus Pauling, bivši njemački kancelar Willy Brandt, južnoafrički nadbiskup Desmond Tutu, tibetanski vjerski poglavar Dalaj Lama i brojni drugi.

Upravo je dr. Greta Pifat-Mrzljak svojedobno u jednom intervjuu u kojemu su hrvatski znanstvenici govorili o knjigama koje su na njih najviše utjecale spomenula knjigu  nobelovca Manfreda Eigena “Das Spiel” (Igra) koja obrađuje teme našega vremena u refleksiji prirodoslovlja preko prirodnih zakona i evolucije.

Manfred Eigen izabran je 1992. za dopisnoga člana HAZU u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti.

Trenutačno su još trojica nobelovaca dopisni članovi ove vodeće hrvatske znanstvene i kulturne ustanove - kemičari Jean-Marie Lehn i Robert Huber te fizičar Carlo Rubbia.


Na ruskom otočju izvanredno stanje zbog "invazije" polarnih medvjeda

ZAGREB - Zabačena ruska regija proglasila je izvanredno stanje zbog upada desetaka polarnih medvjeda na naseljena mjesta, objavili su mjesni dužnosnici.

Vlasti na otočju Nova zemlja, domu nekoliko tisuća ljudi, kažu da je zabilježeno nekoliko slučajeva u kojima su medvjedi napali ljude i ušli u kuće i javne zgrade, piše u subotu BBC.

Polarne medvjede pogađa globalno zatopljenje i sve su više prisiljeni dolaziti na kopno u potrazi za hranom.

Rusija ih je proglasila ugroženom vrstom. Lov na medvjede je zabranjen, a državna agencija za zaštitu okoliša odbila je izdati dopuštenja da ih se ustrijeli.

Medvjedi se ne boje policijskih patrola i sirena kojima ih tjeraju, što znači da je potrebno poduzeti radikalnije mjere, kažu dužnosnici.

Ako ostale mjere ne urode plodom, jedini odgovor mogao bi biti nadzirani odstrel, upozoravaju.

U glavnom otočnom mjestu Belušja Guba opažena su 52 medvjeda, a između šest i deset ondje ih stalno boravi.

"Na Novoj zemlji sam od 1983. Nikada nije bilo ovako masovnog upada polarnih medsjeda", rekao je mjesni načelnik Viganša Musin.

Njegov zamjenik kaže da je život stanovnika postao neizdrživ.

"Ljudi su uplašeni, boje se izaći iz kuća i obavljati svagdanje poslove, roditelji ne žele slati djecu u školu i u vrtić", rekao je Aleksander Minajev.

Zbog otapanja arktičkog leda uslijed klimatskih promjena, polarni medvjedi mijenjaju svoje lovne navike i sve više vremena provode na kopnu tražeći hranu, što dovodi do mogućeg sukoba s ljudima, navodi BBC.








← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus