18:33, 24. Svibanj 2018

kultura...

Kultura 9. svibnja 2018.

Objavljeno: 09.05.2018 u 05:48
Pregledano 51 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 9. svibnja 2018.

ZAGREB, 9. svibnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

 

Dani hvarskog kazališta od 9. do 12. svibnja

HVAR - Znanstveni skup Dani hvarskoga kazališta, koji tradicionalno na Hvaru okuplja teatrologe, kazališne stručnjake i umjetnike, održava se od 9. do 12. svibnja, a ove su godine u središtu skupa znanstvena izlaganja brojnih uglednih hrvatskih teatrologa i teoretičara, koji svojim temama obrađuju teme koje se tiču povijesnih i aktualnih aspekata hrvatskog kazališta.

Kako je najavljeno, ove će godine izlaganja održati ravnatelj Leksikografskog zavoda Bruno Kragić, teatrologinja Ana Lederer i Martina Petranović iz Zavoda za povijest hrvatskog kazališta HAZU, zatim kazališna kritičarka Nataša Govedić, teoretičarka Sibila Petlevski, profesorica zagrebačke ADU Dubravka Crnojević Carić i brojni drugi.

“Od prve godine, a ovo im je 45., Dani su bili i ostali rijedak spoj znanstvenoga skupa, za kojim su već 44 zbornika radova nezaobilaznih u povijesti hrvatske književnosti i kazališta, i kazališnih predstava kojih se u proteklim godinama pred hvarskom publikom nanizalo nekoliko desetaka", naglasio je u povodu održavanja skupa predsjednik Odbora Dana hvarskog kazališta akademik Boris Senker.

Gradonačelnik Hvara i član odbora Dana hvarskog kazališta Rikardo Novak kazao je da se za održavanje takve manifestacije sigurno nije moglo naći bolje mjesto od Hvara, podsjetivši da je taj grad prvi u povijesti imao svoje komunalno kazalište, otvoreno 1612. godine. "I ove godine, koja nam je važna, želimo posebnu pažnju usmjeriti na razvoj kreativnih i kulturnih kapaciteta, pa su ovakva okupljanja eminentnih književnih i kazališnih stručnjaka značajna za našu zajednicu", izjavio je Novak.

Dani hvarskog kazališta pokrenuti su 1974. godine, na inicijativu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Grada Hvara, današnjega Književnog kruga Split, Filozofskoga fakulteta u Zadru i Hvarskog pučkog kazališta.


Jo Nesbø u Zagrebu predstavio novi roman "Macbeth"

ZAGREB - Norveški pisac Jo Nesbø, kojega redovito prate laskave titule 'rock zvijezde među piscima' i 'kralja trilera' predstavio je u srijedu u Zagrebu novu knjigu, "Macbeth", svoju verziju slavnog Shakespearova djela.

"Priča je kratka i krvava, iako je po broju mrtvaca kod Shakespearea tek na četvrtom mjestu. Svidjela mi se ideja o liku koji se predstavlja kao dobar momak i automatski s njime suosjećate, a kasnije shvatite da navijate za krivi tim", rekao je Nesbø o svojim motivima za novu knjigu.

Svoju verziju vječne teme borbe za moć i cijene koju je čovjek za nju spreman platiti smjestio je na početak sedamdesetih godina. "Bilo je to vrijeme optimizma, gospodarskog rasta, ali i straha od nuklearnog rata, nezaposlenosti ili, primjerice u gradu poput New Yorka, visoke stope kriminala. Htio sam portretirati takav grad", rekao je Nesbø.

Na čelo policije jednog takvog lučkog grada, dolazi Duncan, koji se nakon niza godina korupcije odlučuje konačno obračunati s narko-bandama te se pokušava okružiti 'poštenim' policajcima. Na visoko mjesto u policijskoj hijerarhiji dovodi Macbetha, dotadašnjeg zapovjednika specijalaca, koji smišlja urotu ne bi li preuzeo vlast u gradu.

Iz svog je "surovog, mračnog, uzbudljivog i na trenutke potresnog" romana odlučio izbaciti tri vještice. "Mnogi čitatelji, pisci i stručnjaci za Shakespearea misle da su natprirodni elementi u njegovim djelima naknadno uvedeni, a i ja ih ne smatram potrebnima. Nemam vještice koje kuhaju vještičji napitak i proriču Macbethu da će postati kralj, ali imam one koje kuhaju metamfetamin i daju mu poslovnu ponudu koju ne može odbiti", otkrio je.

Svoje novo djelo ostvario u okviru projekta Hogarth Shakespeare osmišljenog u povodu 400. obljetnice smrti engleskog pisca, u kojemu su sudjelovali i Margaret Atwood, Gillian Flynn, Tracy Chevalier, Jeanette Winterson, Howard Jacobson, Anne Tyler i Edward St. Aubyn.

Kaže da prvo nije želio sudjelovati jer radije radi u vlastitom aranžmanu i koristi privilegije pisaca, da spava dulje i promatra rađanje ideje, no predomislio se kad je dobio mogućnost izbora, s obzirom da mu je Macbeth omiljeno Shakespearovo djelo.

"Odrastajući u Norveškoj nismo bili toliko povezani sa Shakespearom, ali volio sam njegova Macbetha nakon što sam vidio filmsku verziju Polanskog, a onda su me i u knjizi vrlo brzo zaintrigirali likovi", rekao je Nesbø pred punim gledalištem kazališta "Gavella", u koje je vratio Macbetha nakon 45 godina.

Nije imao poteškoća pri slijeđenju uputa koje je dobio jer i inače puno vremena, i do godinu dana, potroši na detaljnu izradu sinopsisa. "Uvijek imam plan puta kojega se držim, a izvornik odlične strukture u ovom slučaju dao mi je mogućnosti za neke stranputice", napomenuo je.

Nesbø se nije bojao prokletstva koje Macbeth navodno nosi sa sobom. "Čuo sam da je Sir Laurence Olivier gotovo poginuo na pozornici tijekom pripreme i izvedbe predstave, a i neke druge slične priče. Izgleda da to prelazi i na izdavače s obzirom da mi je hrvatski izdavač rekao da je slomio nogu u trenutku kada je dobio prvi primjerak za hrvatsko tržište", rekao je.


Kao tinejdžer 'glumio' gladnog pisca bez inspiracije

Nesbøov životni put i književna karijera nije tipična - kao mladić bio je perspektivni nogometaš prvoligaša Moldea, no nakon ozljede napušta nogomet. "Dobra stvar u tome što se ozlijedite u tim godinama je što nikada ne razočarate sve one koji su vjerovali u vas, a što se dešava s većinom mladih talenata", ocijenio je.

Potom tri godine provodi u vojsci, studira ekonomiju i osniva bend Di Derre, koji u Norveškoj postaje vrlo popularan. Paralelno je radio kao burzovni mešetar i financijski analitičar, a na ideju za svoj prvi roman "Šišmiš" došao je kad ga je jedna izdavačka kuća pozvala da napiše knjigu o turneji sa svojim bendom.

Prisjetio se kako je u mladosti s prijateljima znao markirati iz škole i odlaziti u kafić gdje su u kaputima iz second hand trgovina razgovarali o književnosti, smislu života, uvlačili obraze da bi izgledali gladno i ispijeno poput pisaca i sanjali da će jednog dana uistinu i napisati knjigu. "Imali smo 18 godina, a raspravljali o tome da imamo stvaralačku blokadu", rekao je.

Knjigama je bio okružen od malena, majka mu je bila knjižničarka, a otac "pravi knjiški moljac". Sa šest ili sedam godina zamolio je oca da mu čita Goldingovog 'Gospodara muha', ponajviše zbog zanimljive naslovnice sa svinjskom glavom na koplju. "Kada me pitao kako mi se sviđa knjiga rekao sam mu da je malo usporena, ali da će taj pisac sigurno idući put napisati nešto bolje".

Kaže da nije čitao krimiće, volio je Jima Thompsona, Nabokova, Hemingwaya, Conrada, Bukowskog, Knuta Hamsuna, puno čita i danas, to mu je velika inspiracija.


U stanu uredio posebnu sobu za pisanje, no piše u bučnom kafiću

Nesbø je zagrebačkim obožavateljima otkrio kako najčešće piše u kafiću iako si je u stanu s pogledom na Oslo uredio sobu s posebno izrađenim velikim stolom i velikim računalom, aparatom za kavu i vrhunskim sustavom za slušanje glazbe.

"To je na kraju ispalo jedino mjesto gdje ne mogu pisati i zato uzmem laptop u mali kafić u susjedstvu, gdje je moj omiljeni stol uvijek zauzet jer koristim jednu od onih privilegija pisca da spavam dugo. Onda sjednem za 'stol do' i buljim u onoga tko sjedi za mojim stolom sve dok ne ode. Onda počnem raditi, no s obzirom na to da je bučno, stavim slušalice i slušam glazbu", rekao je.

Na njegovom se repertoaru može pronaći raznoliki izbor, hard rock, evergrini, jazz, nova glazba.


Nije mi žao sudbine mojih likova

Nesboov "Macbeth" slijedi nakon "Šišmiša", "Žohara", "Crvendaća", "Nemeze", "Đavolje zvijezde", "Spasitelja", "Snjegovića", "Leoparda", "Fantoma", "Policije" i "Žeđi", kojima je glavni lik detektiv Harry Hole, te "Sina", "Ponoćnog sunca", "Krvi na snijegu" i "Lovaca na glave" - prevedenih u 50 zemalja i prodanih u više od 40 milijuna primjeraka.

Kaže da ne razmišlja o čitateljima kada odluči 'ubiti' nekog od svojih likova, primjerice Beatte iz nekoliko njegovih knjiga o Harryju Holeu, još jednog lika kojemu nije dao puno šanse za sretan život.

"Takva mu je sudbina, umjesto serijala o Harryju Holeu te bi se knjige mogle nazvati i tragedijom o njemu. Već kod trećeg romana znao sam kakav će mu biti životni put. Mogu vam samo reći da neće živjeti vječno i neće uskrsnuti nakon što umre", rekao je.

Obožavatelji koji su napunili Gavellu pokušali su od njega doznati još neke detalje, ali Nesbø ih nije želio otkriti.

"Ne osjećam dužnost prema čitateljima, ne marim za njihove osjećaje kada stvaram svoje likove. Dickens je objavljivao romane u poglavljima da vidi što će se ljudima svidjeti, no ja to nikada ne bih napravio. Ako mi date savjet napravit ću upravo suprotno", istaknuo je.


Više mrtvih u njegovim romanima nego u Oslu

Radnju svojih romana smješta u Norvešku, koja iz hrvatske perspektive djeluje kao uređena, a ne zemlja puna korupcije i kriminala. "Oslo je samo pozadina priče o moralnim dilemama, vjerojatno je više ljudi ubijeno u mojim knjigama nego u Oslu, no taj grad ima i svoju mračnu stranu - jedan je od gradova u Europi s najviše smrti povezanih s drogom, heroinom", rekao je.

Kaže da je kod pisanja sklon suosjećati s likovima koji su možda negativci. "Možda sam tako odbio neke čitatelje, osobito žene, ali zadržavam takve likove jer su, poput morskog psa u 'Raljama', samo metafora za nešto s čime se moramo boriti i nužni zbog reakcije ostalih likova na njega. U nekim situacijama su dobri, a u drugima loši, sviđa mi se što negativci imaju karakterne mane koji ih čine ljudskima."

Dodao je da je ipak jasno na čijoj je strani: "Norveška igra najdosadniji nogomet, ali bez obzira na to mi ih volimo ih i navijamo za njih."

Za svoje se knjige detaljno priprema, u čemu mu pomažu ljudi s dobrim informacijama, kao što je bilo i u slučaju lika iz Hrvatske u jednoj od svojih knjiga ("Spasitelj"). "Ne bih smio u detalje, no sve se temelji na pravim događajima koji su se odvijali u Zagrebu, zahvalan sam što su mi dali te informacije", rekao je.

Isto je i kada piše o policijskim istragama. "I tu imam osobe koje mi pomažu, 99 posto vremena prikazujem prave procedure u norveškoj policiji, osim kada se radi o alkoholu. To ne vjerujte", dodao je.

Nesbø je u Hrvatsku došao u sklopu svjetske promocije novog romana Macbeth, koji se ovdje objavljuje na isti dan kada i u svijetu, a predstavit će ga još u Zadru, 10. svibnja, te dan kasnije u Splitu.

Prije pet godina već je gostovao u Hrvatskoj, kada je održao tribinu o globalnom uspjehu nordijskih krimića i predstavio hrvatsko izdanje romana “Snjegović” (čiju filmsku verziju nije pogledao), a boravio je ovdje i turistički, kao strastveni penjač.


Premijera baleta "Gusar" 12. svibnja u splitskom HNK

SPLIT - Baletni ansambl Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) Split u subotu, 12. svibnja prvi će put u svojoj povijesti premijerno izvesti balet "Gusar" (Le Corsaire) francuskoga skladatelja Adolphea Adama u koreografiji Aivarsa Leimanisa, uglednog latvijskog koreografa, najavljeno je u srijedu na konferenciji za novinare.

Ravnatelj splitskog Baleta Igor Kirov naglasio je kako je ova baletna predstava, koja se prvi puta izvodi u Hrvatskoj, velik izazov za plesače, tehniku i koreografiju jer je riječ o, kako je rekao, spektakularnoj predstavi.

"Ovom predstavom splitskoj publici dajemo spektakl koji će se pamtiti niz godina", istaknuo je Kirov.

Intendant splitskog HNK Goran Golovko rekao je kako se s velikim nestrpljenjem očekuje subotnja premijera. "Riječ je o pravom baletnom vatrometu u kojem će uživati ljubitelji baletne umjetnosti", poručio je Golovko.

Koreograf ove premijere Aivars Leimanis istaknuo je da je predstava iznimno zahtjevna.

U središtu baleta "Gusar" priča je o lijepoj i mladoj Medori koju prodaju kao robinju turskom paši, no potom je otima gusar Conrad te slijedi uzbudljiv zaplet u kojem na kraju pobjeđuje ljubav.

Medoru će igrati Irina Čaban Bilandžić, dok je uloga Conrada, vođe gusara povjerena Artjomu Žusovu.

 

Izložba "Drvene romaničke vratnice splitske katedrale - istraživanje, restauriranje i zaštita" u Galeriji umjetnina

SPLIT - U splitskoj Galeriji umjetnina (GALUM) u utorak navečer otvorena je multimedijalna izložba "Drvene romaničke vratnice splitske katedrale - istraživanje, restauriranje i zaštita" autorice Žane Matulić Bilač.

Kustosi izložbe su, uz autoricu, Branko Francheschi i Joško Belamarić, dok su na programu surađivali Charles Indekeu, Franko Ćorić, Arsen Duplančić, Mladen Čulić, Smiljan Glušćević, Jasenka Govorčin, Jelena Trajković, Neli Ružić i Cristina Thieme.

Izložbu je organizirao Hrvatski restauratorski zavod, a uoči izložbe održan je i međunarodni znanstveni skup o rezultatima prvog znanstveno-tehničkog proučavanja monumentalnih vratnica splitske katedrale koju je po zapisu izradio Andrija Buvina, "pictor de Spalato" 1214. godine. Vratnice su jedno od najznačajnijih i najintrigantnijih djela srednjovjekovne hrvatske i europske umjetnosti.

Autorica Žana Matulić Bilač je zahvalila kustosu Franceschiju koji im je, kako je kazala, pomogao da podvuku crtu i da struktuiraju cijeli materijal kako bi se sve pročistilo do kraja i izvuklo najbitnije.

Ravnatelj Galerije umjetnina i kustos izložbe Branko Francheschi rekao je kako mu je zadovoljstvo što je imao priliku sudjelovati u autoričinoj hrabrosti, a o izložbi je rekao da spaja ono što je povijesno najvrjednije u Splitu s onim što je velika vrijednost njegove suvremenosti. Na taj smo način pokazali koliki je kreativni raspon Splita, dodao je.

Izložba će ostati otvorena do 8. lipnja.
Uz ovu izložbu, Galerija umjetnina je u kapeli Sv. Arnira izložila svoj drugi projekt i to instalacije dizajnerice i umjetnice Gordane Drinković "Suze okrenute prema nebu". Za nju je Francheschi rekao da "vješto navigava između dizajna i umjetnosti", kao i da je izabrala vrlo težak materijal, staklo, za svoj rad.

"Ona nam se predstavlja spiritualnom instalacijom u kojoj je formu čaše uz pomoć gravitacije i vještih ruku hrvatskih i slovenskih majstora staklara pretvorila u suze", ocijenio je.

 


Predstavljena nova knjiga Snješke Knežević "Zagreb u škarama (kritike-polemike-komentari)"

ZAGREB - Nova knjiga "Zagreb u škarama (kritike-polemike-komentari)" istaknute hrvatske povjesničarke umjetnosti, novinarke i književne prevoditeljice Snješke Knežević fascinantna je knjiga polemičkoga karaktera i neiscrpnih ideja, rečeno je na njezinu predstavljanju u utorak navečer u Oris - Kući arhitekture.

U knjizi su okupljeni tekstovi objavljeni u različitim medijima - novinama, tjednicima, časopisima i portalima od 2014. do 2016. uz iznimku dvaju tekstova iz 2005. i 2007., a kako je to u uvodu knjige istaknula autorica, "gotovo svi potaknuti su destruktivnim odnosom prema baštini, bilo da su posrijedi urbani prostori i spomeničke cjeline, bilo pojedini spomenici ili kompleksi".

Knjigu je ove godine objavio nakladnik UPI2M PLUS d.o.o., a tiskana je uz financijsku potporu Ministarstva kulture. Predstavljanje je izazvalo veliku pozornost kulturne javnosti hrvatskoga glavnog grada.

Polemizira se kako se Zagreb razgrađuje, ali uz kritiku i prijedlozi što se može učiniti bolje

Jedan od predstavljača povjesničar umjetnosti Zvonko Maković rekao je da se knjiga sastoji od devet zatvorenih cjelina koje se međusobno isprepleću, a karakterizira ju to što se polemizira kako se jedan organizam - prije svega grad Zagreb u novo vrijeme razgrađuje. Nešto što je, ocijenio je, bilo krajnje definirano u svakom pogledu s kulturnoga i civlilzacijskog aspekta negdje početkom 20. stoljeća, zatim 60-tih godina istoga stoljeća kada je također doživjelo preinaku u pozitivnome smislu riječi i kada su se preuređenja događala na temelju nekih pravila, u posljednjih 15-20 godina ušlo je u totalni kaos, anarhiju u kojima se doslovno radi što se hoće.

Maković je ustvrdio kako je vrlo malo osoba koje komentiraju to što se događa i koje nude ono što se može učiniti bolje. I dok, rekao je, ima mnogo kritizera i krtičara stanja i devastacije Zagreba, Snješka Knežević je jedina u našoj sredini koja uz svaku kritičku opasku ima konkretan prijedlog s kojim se vrlo često netko ne mora složiti, ali argumenti koje Knežević potkrepljuje su oni koje je teško pobiti.

Knjiga bi se, ocijenio je Maković, mogla razumjeti kao knjiga izrazito polemičkoga karaktera što ona i jest, a iz te polemičnosti izbija nekoliko karakteristika - autoričina izuzetna erudicija i poznavanje prošlosti i aktualnosti, te konstruktivan pogled da se može ponuditi rješenje koje će zadovoljiti sve kriterije za koje se Knežević zauzima.

Maković se u osvrtu pozvao i na knjigu glasovitoga francuskog književnika Alberta Camusa kojoj se, napomenuo je, uvijek vraća, a riječ je o knjizi Camusovih bilježaka i zapisa u kojoj se, smatra, može naći sukus svih ideja koje će Camus razraditi. Objasnio je kako je tu knjigu spomenuo zato što mu se nova knjiga Snješke Knežević čini upravo takvom jer donosi sukus onoga što je autorica sustavno radila 40-tak godina, strastveno se unoseći u temu.

I dok se vidi da je Bratislava postala glavni grad, u Zagrebu to nije slučaj

Umjetnik i teoretičar Marcel Bačić podsjetio je na riječi njemačkoga filozofa i prevoditelja Waltera Benjamina - "Kako su neobični oni ljudi koji žele pročitati ono što nije napisano". Smatra da autoričin pristup govori upravo o toj asimetriji između pisanja i čitanja, dijagnoze i zahvata, te da njezin trijezan stav i pristup temi omogućuju dijagnozu i ukazuju na potreban zahvat.

Povjesničar umjetnosti i konzervator Zlatko Uzelac istaknuo je pak kako Zagreb karakterizira duboka kriza razvojnog identiteta grada i uopće nema državnih ideja za razvoj grada pa tako, za razliku od Bratislave, u Zagrebu se ni po čemu ne vidi da je postao glavni grad.

Autorica je pak kratko polemizirala sa stajalištem novinara Željka Žutelije kojemu se sviđa što su parkovi na Zrinjevcu puni ljudi pa tako više ne vrijedi onaj poznati nam napis - ne gazite travu!

Knežević je ustvrdila da parkovi na Zrinjevcu "nisu engleski, već geometrijski parkovi, na engleskim parkovima se može izležavati i igrati nogomet, ali parkovi na Zrinjevcu to nisu i njih se jednostavno treba valorizirati kao sliku, kao ljepotu". Za nju je pak "hipoteka 19. stoljeća to što mi u Zagrebu u centru nemamo engleski park".

Osvrnula se i na primjedbu da je "zaljubljenica u grad i da ga voli" te istaknula kako mora reći da "bi odbila tu kvalifikaciju". Jer, dodala je, "to je slično kao da kažem da volim sebe, a sebe naprosto podnosim, a isto tako podnosim i Zagreb jer je to moj jedini dom i jedino što imam".

Predstavljači su knjigu preporučili širokoj čitalačkoj publici, odnosno svima koji uviđaju važnost očuvanja identiteta i opstojnosti kulture, društva i nacije, onima koji odlučuju i onima koji svojim angažmanom mogu utjecati i apelirati–arhitektima, urbanistima, povjesničarima umjetnosti, konzervatorima. Čitateljima savjetuju da knjigu čitaju postupno i polako.

 


Potprogram MEDIA podržao Animafest i hrvatske distributere

ZAGREB - Potprogram MEDIA Europske unije podržao je po deveti put hrvatski festival animiranog filma Animafest Zagreb, s 35 tisuća eura, te distributerske tvrtke Discovery d.o.o. i Pa-dora d.o.o. s ukupno 20.600 eura.

"U kategoriji prijava za potporu festivalima u tijesnoj konkurenciji od 104 prijave iz 20 zemalja članica Potprograma MEDIA osigurana je financijska potpora za samo 35 filmskih festivala, u ukupno odobrenome iznosu od 1. 672.000 eura, a Hrvatska se, s tradicionalno uspješnom filmskom manifestacijom Animafest Zagreb našla među 20 zemalja članica Potprograma MEDIA", objavljeno je na web stranici Deska Kreativne Europe - Ured MEDIA Hrvatske.

Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu ocijenila je kako Animafest organizira brojne aktivnosti namijenjene publici, uključujući popratna događanja i cjelogodišnje programe te u pripremi i provdbi često koristi kombinaciju tradicionalnih pristupa i inovativnih i originalnih ideja, sa snažnom europskom dimenzijom i geografskom raznolikošću.

"Festival ima dobro razrađenu strategiju u pogledu optjecaja filmova te promidžbe sadržaja i talenata s posebnim naglaskom na onima koji su vezani uz filmske škole i suradnju s drugim festivalima. Prisutni su i načini alternativne i komercijalne distribucije koji pridonose dodatnomu osnaživanju vidljivosti europskoga filma", naglašeno je.

Hrvatski su distributeri dobili 20.600 eura - Discovery 18 tisuća eura, a Pa-dora 2. 600 eura.


Zagreb: Kino na otvorenom za Dan Europe

ZAGREB - Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj organizira u srijedu, 9. svibnja na Dan Europe, kino na otvorenom u sklopu kojega će se na Europskom trgu, prikazati pet kratkometražnih filmova istaknutih europskih redatelja, među kojima je i Dalibor Matanić.

Uz Matanićev, premijerno će se prikazati i filmovi poljskog autora Tomasza Koneckija, njemačkog Matthiasa Hoenea, grčkog Yorgosa Zoisa i finske redateljice Zaide Bergroth.

Kako je najavljeno, cilj je tim filmovima potaknuti dijalog s mladim Europljanima o utjecaju koji Europska unija ima na njihov svakodevni život.

Projekcijom filmova Europska komisija predstavlja novu kampanju #EUandME, namijenjena mladima od 17 do 35 godina koje informira o vrijednostima, pogodnostima i pravima Europske unije, te o načinima na koje im Europska unija može pomoći u ostvarenju njihovih strasti i ambicija.

Kampanja se u svibnju pokreće u svim državama članicama i trajat će 18 mjeseci, a uključuje i poticajne priče građana koji su iskoristili mogućnosti EU-a da bi ostvarili svoje želje i ambicije te natječaj za mlade redatelje.

Program se u Zagrebu održava od 18 do 23 sata, a uz kratkometražne filmove prikazat će se i dugometražni igrani film "Comic Sans" Nevija Marasovića.

Uz projekcije na Europskom trgu je organiziran i glazbeni program, nastupaju Damir Kedžo i Zsa Zsa, a pripremljene su, među ostalim, besplatne kokice te prigodne nagrade.

 

IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

 

Neovisna globalna mreža znanstvenika i pacijenata podupire cjepivo protiv HPV-a

LONDON - Cjepivo čija je svrha spriječiti zarazu humanim papiloma virusom (HPV) učinkovito je u zaštiti od razvoja prekancerogenih cervikalnih lezija kod žena, osobito kod onih koje se cijepe u dobi između 15 i 26 godine života, pokazali su brojni sustavni pregledi globalne neovisne mreže Cochrane Review.

Cochrane Review je globalna neovisna mreža znanstvenika, profesionalnih zdravstvenih radnika, pacijenata, skrbnika i ljudi zainteresiranih za zdravlje, okupljenih oko zajedničkog cilja - izrade i širenja Cochraneovih sustavnih pregleda. Riječ je o znanstvenim izvješćima u kojima su prikupljena, kritički analizirana i sintetizirana sva postojeća objavljena primarna istraživanja vezana za ljudsko zdravlje. Nakon svega se obavlja njihova recenzija. Sustavni pregledi randomiziranih kontroliranih pokusa ključni su u primjeni medicine utemeljene na dokazima.

Prikupljeni podaci o učinkovitosti cjepiva protiv HPV-a obuhvaćaju 26 studija u kojima je u proteklih osam godina sudjelovalo više od 73.000 žena sa svih kontinenata svijeta.

Brojna su istraživanja pokazala da nema povećanog rizika od ozbiljnih nuspojava cjepiva. U grupi cijepljenih žena i u kontrolnoj grupi taj rizik iznosio je jednakih sedam posto.

Kod mladih žena kojima je test na HPV bio negativan, cjepivo je smanjilo rizik od razvoja prekancerogenih cervikalnih lezija. Evidencija Cochranea pokazuje da su se prekancerogene lezije razvile kod 164 od svakih 10.000 žena koje su primile placebo, u odnosu na prekancerogene lezije kod samo dvije žene na svakih 10.000 u slučaju cijepljenih pacijentica.

"Izneseni podaci bi trebali uvjeriti ljude da je cjepivo protiv HPV-a učinkovito", rekla je na konferenciji za novinare Jo Morrison, savjetnica na odjelu ginekološke onkologije u britanskoj bolnici Musgrove Park.

Podsjetivši da su brojne grupe vodile kampanje protiv cijepljenja, izražavajući zabrinutost zbog sigurnosti cjepiva protiv HPV-a, istaknula je da sustavni pregledi ukazuju na to da nema povećanog rizika od ozbiljnih nuspojava.

Genitalna HPV infekcija je spolno prenosiva bolest koju uzrokuje humani papilomavirus. Ime se odnosi na grupu virusa s više od 100 tipova, od kojih je više od 30 spolno prenosivo. U većine inficiranih HPV-om ne razviju se nikakvi simptomi, a infekcija prolazi sama od sebe, no ako imunosni sustav sam ne 'počisti' virus, perzistirajuća infekcija može rezultirati razvojem abnormalnih cervikalnih stanica.

Riječ je o prekancerogenim lezijama koje, ako se na liječe, mogu prerasti u rak karcinoma vrata maternice. Po podacima WHO-a HPV je jedan od vodećih uzroka smrti od karcinoma među ženama diljem svijeta.

Stručnjaci koji nisu izravno sudjelovali u pregledu smatraju da su zaključci izneseni u Cochraneu vrlo značajni.

"Ova značajna analiza Cochranea daje nam evidenciju o sigurnosti cjepiva", smatra specijalistica patologije na Sveučilištu Cambridge, Margaret Stanley. "Ide u korist dokaza po kojima se, upravo zahvaljujući cjepivu, značajno smanjuje broj prekancerogenih stanja vrata maternice kod mladih žena."

Cochrane je neprofitna organizacija koja promovira dokaze u medicini bez obzira na to kome mogu ići u prilog. Čini je više od 37.000 suradnika u više od 130 zemalja koji rade zajedno kako bi pripremili pouzdane i pristupačne informacije o zdravlju u obliku Cochrane sustavnih preglednih članaka bez ikakva utjecaja komercijalnih sponzora i sukoba interesa. Rad organizacije priznat je kao međunarodni zlatni standard za visokokvalitetne, pouzdane informacije, stoji na internetskoj stranici hrvatskoga ogranka svjetske organizacije "Cochrane Hrvatska".

 

Znanstvenici na tragu novoga lijeka protiv ćelavosti?

MANCHESTER - Znanstvenici su otkrili potencijalno nov lijek protiv ćelavosti kada su u pokusima koristili lijek prvobitno namijenjen liječenju osteoporoze, pišu britanski mediji.

Tvrde da lijek ima vrlo snažan učinak na folikul vlasi, a pretpostavljaju da djeluje na protein koji uzrokuje ćelavost.

Voditelj istraživanja dr. Nathan Hawkshaw sa Sveučilišta u Manchesteru kaže da bi otkriće moglo značiti veliku promjenu za ljude koji pate od gubitka kose te podsjeća da zasad na tržištu postoje dva lijeka protiv ćelavosti: minoxidil, namijenjen muškarcima i ženama i finasteride, namijenjen samo muškarcima.

No čini se da nijedan od spomenutih dvaju lijekova nije pretjerano učinkovit, a otegotna okolnost su brojne nuspojave, zbog kojih osobe kojima ćelavost jako teško pada pribjegavanju transplantaciji kose.

Novi lijek zasad je iskušan u laboratoriju. Uzorci sadrže folikule kose s vlasišta koje je doniralo više od 40 muških pacijenata ranije podvrgnutih transplantaciji kose. "Zbog spomenutog uzorka naše je istraživanje vrlo mjerodavno, jer su u ranijima korištene samo stanične kulture", rekao je dr. Hawkshaw za BBC, dodavši da lijek tek mora proći dodatna klinička iskušavanja na ljudima.

Britanski su znanstvenici najprije identificirali molekularne mehanizme staroga imunosupresiva Cyclosporina A, koji se koristi od osamdesetih godina kao ključan lijek protiv odbacivanja presađenih organa ili u liječenju autoimunih bolesti.

Jedna od čestih nuspojava toga lijeka, koja je u ovom slučaju bila najzanimljivija britanskim znanstvenicima, je poticanje neželjene dlakavosti. Članovi tima su proveli punu analizu ekspresije gena izoliranih folikula dlake s ljudskog vlasišta tretiranih Cyclosporinom A. Ustanovili su da lijek smanjuje ekspresiju proteina SFRP1, koji sprečava razvoj i rast brojnih tkiva, među kojima su i folikuli vlasi, što je otkrilo potpuno nov mehanizam djelovanja ovoga starog i vrlo korištenog imunosupresiva.

Glasnogovornik Britanske udruge dermatologa je rekao da je studija vrlo zanimljiva i značajna jer je poznato da gubitak kose kod mnogih osoba utječe na njihovo emocionalno zdravlje, uključujući i samopouzdanje.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu PLOS Biology.


Schroederov peti brak: "Audi-kancelar" postao "Gospodar prstenova"

BERLIN - Bivši njemački kancelar Gerhard Schroeder (74) oženio se peti put, 25 godina mlađom suradnicom Južnokorejkom So Yeon Kim, direktoricom njemačke podružnice agencije za razvoj iz Seula.

Samo dan nakon sudjelovanja na inauguraciji dobrog prijatelja, ruskoga predsjednika Vladimira Putina, gdje su novinari na njegovoj ruci ponovno zamijetili vjenčani prsten, izvori bliski bivšem kancelaru (74) potvrdili su informaciju o vjenčanju, no iz Schroederova ureda nisu je željeli komentirati. Nije objavljeno ni gdje se par vjenčao.

Njemački list "Neue Presse" u utorak je objavio da će se velika svadbena proslava za birane uzvanike održati u luskuznome berlinskom hotelu "Adlon" u listopadu.

Schroeder je prošle godine postao član uprave ruskoga naftnog diva, tvrtke Rosnjeft, a u travnju se razveo se od četvrte supruge Doris-Schroeder-Koeph. Par je dulje vrijeme živio razdvojeno.

U Njemačkoj su Schroedera godinama zvali "Audi-kancelarom" zbog njegova četiri braka.

Prvi se put oženio 1968. u dobi od samo 24 godine s Evom Schubach. Brak je potrajao četiri godine.

Vrlo brzo nakon razvoda vjenčao se s Anne Taschenmacher. U tom je braku bio 12 godina, tijekom kojih je prvi put izabran u Bundestag kako SPD-ov zastupnik.

Od druge se supruge razveo 1984. i iste se godine oženio se s Hiltrud Hampel. Za vrijeme toga braka odradio je dva mandata kao premijer pokrajine Donje Saske, od 1990. do 1998.

Godine 1997. razveo se i od nje i ubrzo oženio novinarkom Doris Koepf. Tada je imao 53, a Doris 34 godine. Iz toga braka ima dvoje posvojene djece, djevojčicu i dječaka iz Rusije.

Od Doris, koja je u međuvremenu aktivno ušla u politiku, razveo se nakon 19 godina braka. Četvrtka gospođa Schroeder medijima je kazala da je buduća peta supruga bila jedan od razloga njihova razvoda.

Nekadašnji njemački kancelar očigledno gubi dosadašnji nadimak "Audi-kancelara", no drugi - "Gospodar prstenova", dodatno je obogatio.

 


Rimljani kažu da im je gradski prijevoz gori od terorista

ZAGREB - Dva su autobusa planula u Rimu u utorak, uzrokovavši ponešto panike i mnoštvo posprdnih komentara o stanju kronično pohabanog gradskog prijevoza.

Autobus broj 63 planuo je utorak prije podne u Via del Tritone, blizu velike turističke atrakcije Fontane di Trevi.

Drugi, prepun učenika, buknuo je popodne pokraj škole u jugozapadnom predgrađu Castel Porzianu.

"To nije ISIS (Islamska država), to je ATAC. Što je gore?", zapitao se korisnik Twittera, jedan od mnogih koji su uspoređivali rimsku javnoprijevozničku tvrtku ATAC s islamskim ekstremistima.

"ISIS objavio da mijenja ime u ATAC, mnogo strašnije zvuči", zapisao je Luca Bottura, satiričar koji piše za dnevnik La Repubblicu.

Nije to prvi put da se Rimljani koriste crnim humorom. Već dugo kruži šala da teoristi ne mogu prodrijeti u Rim zbog nesnosnih prometnih gužvi i zloglasnih rupa na cestama.

Ova dva slučaja, koja su prošla samo s jednom lakšom ozljedom, ponovo su dovela u fokus jadno stanje javnog prijevoza u Rimu.

Prvi autobus bio je star 15 godina i potpuno je uništen u požaru. Unutarnja istraga trebala bi rasvijetliti uzroke, objavio je ATAC, tvrtka koja je u posljednjih deset godina ostvarila gubitak od gotovo milijardu i pol eura.

Sindikati kažu, a agencija Ansa prenosi, da 30 posto od oko dvije tisuće autobusa ATAC-a nije tehnički ispravno, a prosječna dob voznog parka je 14 godina. Europski standard je sedam do osam godina.

"Nije čudno da autobusi gore. Takvo što se događa svaki mjesec", rekao je sindikalac Michele Frullo.

 


Prva dama Brazila u odjeći skočila u vodu da bi spasila svojeg psa

BRAZILIJA - Prva dama Brazila Marcela Temer bez razmišljanja je odjevena skočila u jezero ispred predsjedničke palače da bi spasila svojeg psa, što je rezultiralo nizom posprdnih komentara i šala na račun njezina nepopularnog supruga na društvenim mrežama.

Dok je sa sinom šetala parkom njezin pas Picoly, pasmine Jack Russell završio je u jezeru nastojeći se održati na površini. Vidjevši ga kako se muči, bivša tridesetčeverogodišnja kraljica ljepote u odjeći se bacila za njim u vodu.

Incident se dogodio 22. travnja, no o njemu su novine izvijestile u ponedjeljak navečer.

Odmah je postao predmet zabave i šala među korisnicima društvenih mreža.

Michel Temer (77) jedan je od najomraženijih predsjednika koje je Brazil ikada imao, pa je lijevo orijentirani bloger Leonardo Stoppa napisao da je Marcela Temer psa spasila jer je "on jedini preostali Temerov pristaša".

Jose Simao je tvitao: "Marcelin se pas pokušao ubiti jer više nije mogao podnijeti Temera".

Protiv brazilskoga predsjednika pokrenute su brojne istrage zbog korupcije, često ga u karikaturama prikazuju kao grofa Drakulu, a na meti je kritika i zbog toga što je od svoje mlade supruge stariji 43 godine.

Navodno je agent iz osiguranja koji je odbio pomoći psu u nevolji, dobio otkaz.


Od previše sjedenja možete zaglupiti.

LOS ANGELES - Današnji način života je sve više sjedilački, inženjera je sve manje, a ekonomista i pravnika sve više koji provode većinu svojeg radnog vremena sjedeći za stolom
No vikendom redovito provodite dane na svježem zraku kako biste dobili dnevnu dozu prirodnog vitamina D od sunca. No, radnim danom radite osam sati rada koji zahtijeva da ostanete vezani za stol praktički cijelo vrijeme.

Prema novoj studiji, ovakav nezdrav način života mogao bi poništiti sve ono što činite kako bi ostali zdravi.

Istraživači sa Kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu (UCLA) otkrili su da previše dugo sjedenje, poput pušenja, nosi isti rizik. To uključuje bolesti srca, dijabetes, pa čak i preranu smrt.

Istraživački je tim istraživao kako sjedilački način života utječe na zdravlje mozga. U istraživanju su istraživači okupili 35 ljudi u dobi od 45 do 75 godina.

Svaki od sudionika podvrgnut je MRI skeniranju mozga visoke rezolucije, koja je dala detaljan prikaz središnjeg temporalnog režnja (MTL), dio mozga koji je odgovoran za stvaranje novih sjećanja.

Istraživači su otkrili da sjedilački način života može značajno stanjiti središnji temporalni režanj (MTL). Također su otkrili da su štetni učinci sjedenja na zdravlje mozga nepovratni. Ni visoka razina tjelesne aktivnosti ne može nadoknaditi štetu koja je učinjena.

Naš današnji način života, karakteriziran prevalencijom naprava koja nas tjeraju da sjednemo dulje vrijeme, čini centrom ponašanja kao dio naše svakodnevne rutine. Ako ne možete promijeniti takav stil života, što možete učiniti da biste smanjili njezine učinke?

Ustanite za vrijeme pauze – Ustanite, složite odjeću, napravite nekoliko sklekova ili čučnjeva, operite posuđe, protegnite se, izbacite smeće, itd.

Trčite – Nedavna studija pokazala je da čak i pet do deset minuta trčanja na dan sporim tempom (manje od deset kilometara) može smanjiti rizik smrti svih uzroka.

Ustanite – isplati se ustati svakih 20 minuta ili se odmaknite od svog stola. Također možete raditi stojeći na svom stolu.

Penjite se stubištem – Penjanje stepenicama potroši osam do devet puta više energije nego sjedenje i oko sedam puta više energije nego lift.

Hodajte – Otkriveno je da ljudi koji su hodali žustro ili su imali umjerenu tjelovježbu barem 30 minuta dnevno imaju nizak rizik od iznenadne srčane smrti tijekom 26 godina praćenja. Druga studija otkrila je da hodanje može spriječiti demenciju više od bilo koje količine rješenih križaljki. Još jedna studija otkrila je da tri pet minuta šetnje tijekom radnog dana mogu nadoknaditi štetu u perifernim stjenkama arterija uzrokovanu od previše sjedenja.

Stoga, ustanite, ostavite stolicu za računalom na neko vrijeme i krenite. Tvoje tijelo – i um – zahvaljujemo vam na tome.

 

Franka Batelić bez finala Eurosonga

LISABON - Hrvatska pjevačica Franka Batelić nije se u utorak plasirala u finale 63. Eurosonga u Lisabonu.

Franka Batelić nastupila je u prvoj polufinalnoj večeri Eurosonga s pjesmom Crazy.

U finale su iz prvog polufinala plasirale Austrija, Estonija, Cipar, Litva, Izrael, Češka, Bugarska, Albanija, Finska i Irska.

Druga polufinalna večer bit će u četvrtak, a finale u subotu.

 


Martin Scorsese i Cate Blanchett proglasili otvorenim 71. Filmski festival u Cannesu

CANNES - Australska glumica Cate Blanchett, predsjednica žirija i američki redatelj Martin Scorsese otvorili su u utorak navečer 71. Filmski festival u Cannesu, prvi nakon afere Weinstein.

"Zajednička nam je strast prema filmu, ovdje smo da proslavimo 7. umjetnost", rekao je redateIj "Taksista", kojem će biti uručena Zlatna kočija i zatim je pozvao Cate Blanchett da mu se pridruži na pozornici i da zajedno otvore 12-dnevni festival.

Španjolski glumački par Penelope Cruz i Javier Bardem prošetali su crvenim tepihom, čijim će filmom "Everybody Knows", iranskog redatelja, dvostrukog dobitnika Oscara Asgara Farhadija, početi filmski festival.

Australska glumica, dobitnica Oscara i predsjednica žirija Cate Blanchett obilježila je otvaranje festivala u utorak izjavom da će proteći dosta vremena dok će se filmska industrija okrenuti u korist žena.

"Za duboke promjene su potrebne posebne aktivnosti", rekla je Blanchett na konferenciji za novinare.

Festival u Cannesu bio je na udaru kritika jer će samo tri filma žena redateljica sudjelovati u konkurenciji ove godina za Zlatnu palmu za najbolji film.

"Nekoliko je žena u konkurenciji", rekla je Blanchett. "One nisu ovdje zato što su žene, već zbog kvalitete njihova rada".

Dobitnica dvaju Oscara (48) i još tri žene koje su ove godine u 9-članom žiriju pridružit će se oko 100 žena u subotu na crvenom tepihu kako bi upozorile protiv diskriminacije žena u svjetskoj filmskoj industriji.

 


Izložba Vatroslava Kuliša u austrijskom Weizu

WEIZ - Hrvatski slikar i grafičar Vatroslav Kuliš predstavit će svoje radove iz ciklusa "Centripetalne fuge" u austrijskom gradu Weiz, na izložbi koja se u srijedu, 9. svibnja otvara u Kući za umjetnost.

Po riječima povjesničara umjetnosti i galerista Feđe Gavrilovića, umjetnik posljednjih pet godina stvara ciklus "Centripetalne fuge", čiji radovi zbog dugačkih horizontalnih formata i kružnih formi nerijetko vibrirajućih linija podsjećaju na basove neke skladbe.

Unatoč tome Gavrilović smatra kako se za Kuliša nikako ne može reći da komponira, da kalkulira s učincima, "iako svojim kolorističkim slikama postiže intenzivan dojam, dinamiku, eksploziju, potisak i prasak".

"Njegova metoda je instinktivna, te on podlogu na kojoj slika (a to je klasično slikarsko platno, papir ili u nekim eksperimentima pleksiglas) napada bez plana, ulazi i uranja u nju divljinom svoga neobuzdana nagona", ustvrdio je.

Kaže kako se na Kulišovim slikama mogu vidjeti postavke njegove estetike: bogat i bujan kolorit, vibrantne oblike, uznemirena špricanja, kao i snažne geste i ponekad slojevite poteze.

"Bez skice ili prethodnog proračuna, ovaj umjetnik dobiva često fascinantan učinak zahvaljujući svome osjećaju za boju i potez, instinktu kojemu se prepušta s punim povjerenjem", istaknuo je u najavi izložbe.

"Na izložbi u Kunsthausu u Weizu on predstavlja takve trenutke u tragovima intenzivnog, nesputanog i vedrog stvaranja i prolaženja kroz život", dodao je.

Vatroslav Kuliš (1951.) završio je zagrebačku Školu primijenjene umjetnosti 1971. godine, a slikarstvo diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu pet godina kasnije.

Jedno vrijeme radio je u Leksikografskom zavodu “Miroslav Krleža” kao likovni urednik Opće enciklopedije i Hrvatskoga biografskog leksikona. Bio je član glumačke družine “Histrion” i autor je nekoliko scenografskih i dizajnerskih rješenja u Hrvatskom narodnom kazalištu, kazalištu “Komedija” i Zagrebačkom kazalištu lutaka.

Autor je nekoliko grafičkih mapa, opremio je i ilustrirao brojne knjige, a važan dio njegova umjetničkog stvaralaštva obuhvaća i sakralni ciklus u crkvama u Metkoviću, Klobuku, Čitluku, Širokom Brijegu i Melbourneu.

Boravio je na studijskim putovanjima u Parizu, Münchenu, New Yorku i Melbourneu, a dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja među kojima odličje “Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića” (1997.), državna nagrada “Vladimir Nazor” (2000.) , godišnja nagrada Galerije “Forum” (2003.) te Nagrada za životno djelo grada Metkovića (2015.)
Izlagao je na više od 150 samostalnih i preko 120 grupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.

Radovi mu se nalaze u svim značajnim muzejima i galerijama moderne i suvremene umjetnosti u Hrvatskoj te privatnim zbirkama u Hrvatskoj i svijetu.

Izložba iz ciklusa Centripetalne fuge" već je bila postavljena u Poljskoj, a u Austriji će biti otvorena do 2. lipnja.

 

Od slomljena srca se uistinu može umrijeti

NEW YORK - Opasnost da udovci ili udovice obole od kardiovaskularnih bolesti ili da ih zatekne iznenadna smrt veći su tri mjeseca nakon smrti njihovih supružnika, pokazalo je novo istraživanje.

U studiji američkih znanstvenika, objavljenom u časopisu Psychoneuroendocrinology, pokazalo se da pojedinci koji su tri mjeseca ranije izgubili voljenu osobu imaju višu razinu citokina (glikoproteina koji djeluju kao markeri imunološkog sustava za indikaciju upale u krvotoku) i nižu razinu varijabilnosti srčanog ritma od neožalošćenih pojedinaca u kontrolnoj skupini iste dobi, spola i tjelesne mase.

Radi se o dvama čimbenicima koji povisuju rizik od kardiovaskularnih bolesti, uključujući smrt.

Autori kažu da je ovo prva studija koja izravno ukazuje na povezanost duboke žalosti s rastom razine citokina i sniženjem varijabilnosti srčanog ritma.

"U prvim mjesecima nakon gubitka supružnika, kod udovica i udovaca je rizik od smrti veći za 41 posto", rekao je vodeći autor studije Chris Fagundes, profesor psihologije na teksaškom sveučilištu Rice.

"Još važnije, 53 posto toga uvećanog rizika odnosi se na kardiovaskularne bolesti. Ova studija važan je korak prema razumijevanju zbog čega duboka žalost potiče morbiditet i mortalitet", rekao je.

U istraživanju se pokazalo da ožalošćeni sudionici imaju 47 posto nižu razinu varijabilnost srčanog ritma (razmaka između dvaju otkucaja srca, pri čemu viša varijabilnost ukazuje na bolju kardiovaskularno

stanje) i sedam posto višu razinu citokina.

Također, među ožalošćenima su za 20 posto bili izraženiji simptomi depresije.

Sudionici istraživanja bili su u dobi od 51 do 80 godina.

Fagundes se nada da će nakon ovog istraživanja medicinski profesionalci bolje razumjeti biološke mehanizme koje aktivira duboka tuga i potom ciljanom psihološkom i farmakološkom terapijom spriječiti neželjene posljedice.

"Naravno da rizik kod svih ucviljenih nije jednak, ali važno je naglasiti da postoji", kazao je Fagundes.

 


Znanstvenici znaju kako pauk skače na plijen

ZAGREB - Znanstvenici su istrenirali pauka da skače na njihovu naredbu, objavio je u utorak BBC.

Sićušni pauk "Kim" može skočiti u vis šest puta više od dužine vlastita tijela, dok ljudi mogu samo 1,5 dužinu.

Otkrivanje tajni njegova visokog skoka moglo bi pomoći u konstrukciji nove generacije robota, kažu znanstvenici sa sveučilišta u Manchesteru.

Kraljevski pauk skakač (Phidippus regius) poznat je po preciznim skokovima na plijen, uključujući insekte i male beskralježnjake.

Radi se o jednom od tisuća pauka skakača koji žive diljem svijeta i love aktivno umjesto da plijen hvataju mrežama. Imaju odličan vid, s četiri veća oka frontalno i još četiri manja na vrhu glave.

Stručnjaci su snimili pauka specijalnim kamerama kako bi otkrili tajnu njegove izvanredne skočnosti. Potom su obavili 3D CT i napravili model njegovih nogu i strukture tijela.

Otkrili su da pauk koristi različite skakačke strategije, uključujući bržu i nižu putanju za brzinu i točnost, ali i energetski efikasnije skokove na veće daljine.

"Skakat će pod optimalnim kutom, što znači da razumije izazove koje stoje pred njom", kaže dr. Mostafa Nabawy.

"Tako može kontrolirati skok i izvesti ga na optimalan način u smislu potrošnje energije", dodao je.

Stručnjaci su potom u istraživanje uključili još ženki pauka koje su kupili u trgovini za životinje u Manchesteru.

No samo je Kim skakala svaki put kada su pred nju stavili platformu postavljenu u laboratoriju.

Snimke su potom analizirali kako bi bolje razumjeli sile koje stoje iza skoka i kako nastaju.

"Sila na nogama prilikom skoka i doskoka može biti pet puta veća od težine pauka. To je nevjerojatno i budemo li razumjeli tu biomehaniku moći ćemo je primijeniti u ostalim područjima istraživanja", rekao je dr. Nabawy, aeronautički inženjer koji se bavi dizajnom novih tipova letećih i robota koji skaču.

"Pauci moraju sve isplanirati. Moraju izvesti precizan skok da bi zgrabili plijen što je brže i točnije moguće", dodao je.

Kimini skokovi oslanjaju se samo na snagu mišića, ne na hidraulični tlak (upumpavanje tekućine u mišiće kako bi se povećala mišićna snaga) koji je dominantni mehanizam kod nekih drugih pauka.

Dakle, uloga hidrauličnog pokreta kod pauka ostaje otvoreno pitanje, kažu znanstvenici.

"Naši rezultati pokazuju da, iako svoje noge može pomicati hidraulično, Kim ne treba dodatnu snagu iz hidraulike kako bi ostvarila izuzetne skakačke sposobnosti", rekao je suautor studije dr. Bill Crowther.

Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu Scientific Reports.

 

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus