04:06, 19. Siječanj 2019

kultura...

Kultura 9. siječnja 2018.

Objavljeno: 09.01.2019 u 01:50
Pregledano 62 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 9. siječnja 2018.

ZAGREB, 9. siječnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Filmovi Willa Ferrella za početak godine u zagrebačkoj Kinoteci

ZAGREB - Početak godine u zagrebačkom kinu Kinoteka obilježit će odabrane komedije Willa Ferrella - mala retrospektiva do subote, 12. siječnja, prikazuje pet filmova tog  proslavljenog glumca i komičara.

Nakon prvog prikazanog filma u programu, "Producenti" iz 2005. godine, priče o neobičnom planu producenta koji pokušava nabrzinu zaraditi novac na predstavi koju će namjerno upropastiti, u srijedu se prikazuje film "Ledom do slave".

Ta filmska priča iz 2007. prati dvojicu rivala muškoga ritmičnoga klizanja (uz Ferrella glumi Jon Heder), koji su zbog fizičkog obračuna na dodjeli medalja doživotno suspendirani iz klizačkog svijeta, a na led se mogu vratiti samo ako pokušaju riješiti svoje nesporazume.
 
U četvrtak se prikazuje "Priča o Rickyju Bobbyju" (2006.), u kojoj je Ferrell vozačka zvijezda u usponu koja se suočava sa životnim problemima i sa Sachom Baronom Cohenom na NASCAR pisti.

Dan kasnije na rasporedu je film "Luda braća" (2008.) u kojemu su Ferrell i John C. Reiley dvojica razmaženih tipova koji žive s jednim roditeljem samcem. Kada se oni zaljube i vjenčaju, dečki postaju braća.

U subotu će se prikazati "Ništa nije vječno" (2010.) - kad zbog konzumiranja alkohola izgubi ženu i posao, glavni lik krene u prodaju svojih stvari na livadi ispred kuće u nadi da će tako moći započeti novi život. Novi susjed mogao bi postati ključan za njegov povratak u red.


Izložba "Budnost, borba, ponos: kroz njezine oči" u Bratislavi

ZAGREB - Izložba "Budnost, borba, ponos: kroz njezine oči (Vigilance, Struggle, Pride: Through Her Eyes)", koju kustoski potpisuje Marina Paulenka, fotografkinja i direktorica festivala fotografije Organ Vida, postavljena je, nakon Maribora, Graza, Berlina i Zagreba i u Umelka Galeriji u Bratislavi, gdje se može razgledati do 27. siječnja.

Riječ je o 'ženskoj priči' - trinaest umjetnica tematski obrađuju položaj žena u suvremenom društvu, koje unatoč svekolikom napretku i dalje pred žene nameće izazove u borbi za njihova odavno stečena prava. Autorice u izloženim radovima odražavaju, propituju i problematiziraju različite kulturne izričaje i pitanja koja se vežu uz konstrukcije identiteta, obitelji i doma, seksualnosti i rodno-spolnih uloga, reprezentaciju žena i politiku ženskog pogleda.

Uz priče iz svojih okolina, a potaknute željom da otvore nove mogućnosti razumijevanja i spoznaja, one otvaraju drugačije načine promišljanja i osjećanja o problemima s kojima se danas suočavaju.

"Od konstrukcija ženske perspektive u zapadnom svijetu, stvarnih priča iz života žena i majki iz Palestine, Irana i Saudijske Arabije do trans i queer zajednice Južnoafričke republike, radovi raskrinkavaju događaje i govore o težnji za jednakošću za koju se i dalje moramo boriti", ističe se u najavi izložbe.

Njima se problematiziraju, među ostalim, teme konstrukcije identiteta, obitelji i doma, seksualnosti i rodno-spolnih uloga, reprezentacije žena, politike ženskog pogleda i pogleda na sebe, radničkih i društvenih prava žena kao i viktimizacije žena i djece.

Izlažu Ahlam Shibli, Amak Mahmoodian, April Gertler, Hannah Starkey, Laia Abril, Lua Ribeira, Nina Berman, Nina Mangalanayagam, Nydia Blas, Tasneem Alsultan, Tomoko Sawada, Zanele Muholi te hrvatska umjetnica Sandra Vitaljić.

Nakon premijernog predstavljanja u Mariboru u siječnju 2018. godine, izložba je prikazana u Grazu, Berlinu te u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, u rujnu, tijekom 10. Međunarodnog festivala fotografije Organ Vida koji je tematski bio posvećen ženama.

Dizajn izložbe potpisuju Nina Bačun & Roberta Bratović (OAZA).   

Izložba je ostvarena kao dio projekta organizacije Društvo za evropsko zavest, čiji su partneri Organ Vida — International Photography Organization (Hrvatska), Fotoklub Maribor (Slovenija), Österreichische Gesellschaft für Kinderphilosophie (Austrija), KuBiPro – Kultur – und Bildungsprojekte (Njemačka), E@I (Slovačka), izvedenog uz potporu EU fonda Europe for Citizens.

 
Besplatne elektroničke knjige u 2018. udvostručile broj korisnika

ZAGREB - Društvo za promicanje književnosti na novim medijima izvijestilo je da je u prošloj godini udvostručilo broj korisnika svog projekta Besplatne elektroničke knjige (BEK) - 112 posto više korisnika projekta preuzelo je na svoje uređaje 21 posto više e-knjiga, a s 19 novoobjavljenih naslova njihov se broj popeo na 219.

"U istom razdoblju, prema podacima servisa Google Analytics, mrežne stranice projekta zabilježile su, zahvaljujući agresivnijem oglašavanju na Googleu i Facebooku, rekordnih 449.780 korisnika brojka od ukupno dva i pol milijuna korisnika", ističu iz Društva. Tijekom 2018. korisnici su preuzeli rekordnih 76.046 besplatnih e-knjiga, a zabilježeno je i 114.110 online čitanja dostupnih naslova, dodaju.

Najčitaniji prozni naslov bio je "Ljubav je sve“ Krešimira Pintarića (6.771 čitatelj), a slijede roman "Sloboština Barbie" Maše Kolanović (5.212) te prozni zapisi Henryja Davida Thoreaua "Walden" (3.612).

Od pjesničkih naslova najčitaniji je bio "Tri jeseni“ Ane Ahmatove (4.083 čitatelja), slijede "Tour de force" Krešimira Pintarića (1.704) i "Gledaj me u oči“ Marija Brkljačića (1.540).

Najčitaniji publicistički naslov je "Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć!“ Dražena Šimleše (8.608 čitatelja) te "Mediji, propaganda i sistem“ Noama Chomskog (6.900) i "Zapisi iz treće kulture“ Darka Polšeka (3.592).

Među esejističkim djelima najviše se čitala knjiga "Razumijevanje filma“ Hrvoja Turkovića (6.446), potom "Hodanje“ Henryja Davida Thoreaua (3.013) i "Barikade“ Borisa Budena (2.382), dok su najčitaniji teorijski naslovi "Filmske vrste i rodovi“ Nikice Gilića (8.853), "Strukturalizam, semiotika, metafilmologija“ Hrvoja Turkovića (1.923) i "Mediji i kultura" Katarine Peović Vuković (1.347).

Čak 42 naslova zabilježilo je više od tisuću čitatelja.

U okviru projekta u prethodnih 17 godina objavljuju se probrani naslovi suvremene hrvatske književne produkcije, omogućavajući legalan i besplatan pristup djelima zaštićenima autorskim pravima.

Prema podacima Istraživanja tržišta knjiga u Republici Hrvatskoj najviše se čitaju posuđene knjige, 46 posto ispitanika izjavilo je da knjige posuđuje u knjižnici, njih 30 posto od prijatelja, a  11 posto građana RH starijih od 15 godina čita isključivo besplatne e-knjige.

BEK omogućuje čitanje knjiga bez novčane naknade, a krajem 2018. godine premašio je dva i pol milijuna korisnika, što u prosjeku iznosi više od 100 tisuća godišnje.

----------------------------------------------------------------

IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Oteta supruga multimilijunaša

ZAGREB -
Supruzi norveškog multimilijunaša već se mjesecima gubi trag nakon otmice, potvrdila je u srijedu policija, a prenosi BBC.  Anne-Elisabeth Falkevik Hagen (68) nestala je 31. listopada iz svog doma u blizini Osla. Od tada traje istraga, priopćila je policija, no ona se provodi u tajnosti zbog "veoma ozbiljnih prijetnji", piše BBC.  Otmičari traže 9 milijuna eura, pišu norveški mediji.

 

Zlatni globusi su završeni, otvorena je utrka za Oscara

LOS ANGELES - Čim je svečanost dodjele Zlatnih globusa završena, Hollywood se odmah okrenuo najvažnijem dragulju u svojoj kruni - Oscarima.

Članovi Akademije filmskih umjetnosti i znanosti počeli su dan nakon Zlatnih globusa glasati za najvažniju među filmskim nagradama. Nominacije će biti objavljene za dva tjedna.

Jesu li Zlatni globusi dobar pretkazatelj za Oscare, kao što bi bilo logično pomisliti? Ne baš, kažu stručnjaci.

Naravno, preklapanja će biti. Mnogi od nedjeljnih pobjednika ili nominiranih pojavit će se u istoj ulozi i na Oscarima kraljem veljače, uključujući "Bohemian Rhapsody," "Zelenu knjigu", "Romu", "Zvijezda je rođena", "Vice".

"Razumno je pretpostaviti da su mnogi članovi akademije već pogledali one razvikane filmove, ali Zlatni globus nekom filmu iz drugog plana može utjecati na glasače, potaknuti ih da razmisle", kaže kritičarka Alissa Wilkinson.

Takav bi slučaj mogao biti s, na primjer, "Bohemian Rhapsody, filmom koji je dobio Zlatni globus, bio komercijalni uspjeh, ali ga kritičari nisu dobro prihvatili.

"Filmovima koji su u distribuciji već mnogo tjedana nema bolje reklame od Zlatnog glubusa", kaže analitičar filmske industrije Paul Dergarabedian.

Brojevi, međutim, dokazuju da Zlatni globusi nisu pouzdani pretkazatelj za Oscara. Po povijesnim podacima, dobitnici se u kategoriji najboljeg filma poklapaju u otprilike 50 posto.

Prošle godine, primjerice, Zlatni globus za najbolju dramu osvojila su "Tri plakata izvan grada", a "Obliku vode" pripao je Oscar.

Godinu prije Zlatni globus dobio je "Povratak", a Oscara "Spotlight".

Kada su u pitanju glumice i glumici, taj je postotak ipak nešto viši.

Stručnjaci smatraju da je glavna razlika u tome što glasači Zlatnih globusa nisu filmaši. Radi se o stotinjak novinara koji imaju različite poglede na filmsku profesiju, a i podložniji su utjecaju i uslugama filmskih studija.   

Oscari, pak, ovise o članovima Akademije filmskih znanosti i umjetnosti koji predstavljaju cijelu industriju. Ove godine 7902 ljudi glasa u 24 kategorije.

U većini slučajeva glasaju za one kategorije kojima pripadaju - redatelji glasaju za redatelje, kostimografi za kostimografiju i tako dalje.

Iznimka je kategorija najboljeg filma. Prije deset godina proces odlučivanja o dobitniku izmijenjen je na sustav preferencijalnog glasanja kako bi se osiguralo da pobijedi film s najširom potporom, a ne nužno onaj koji ima najviše glasova.

"U suprotnom, mogli biste za najbolji film dobiti onaj koji 25 posto glasača voli, a ostali ga ne mogu smisliti", rekao je bivši operativac akademije Ric Robertson.
 

Električni motocikl tvrtke Harley Davidson u prodaji od kolovoza 2019.    

MILWAUKEE - Legendarni proizvođač motocikala Harley Davidson još je 2014. najavio projekt LiveWire, odnosno proizvodnju električnog motocikla koji je trebao biti dovršen tek 2021.

Međutim, zbog ubrzanog razvoja tehnologije, Harley Davidson ovih je dana objavio kako će LiveWire biti u prodaji već u kolovozu ove godine, dvije godine prije zacrtanog roka.

Novi motocikl prezentiran je još u studenom prošle godine, a trebao bi imati radijus kretanja od oko 177 kilometara. Ubrzanje od 0 do 100 km/h manje je od 3.5 sekundi. Dakako, motocikl neće imati kvačilo niti mjenjač, što će ga činiti lakšim.

„Model LiveWire dizajniran je da stvori novi potpis na zvuk Harley Davidsona koji ubrzava,“ stoji u službenoj objavi. Novi zvuk navodno je nešto drugačiji od onog na kojeg su mnogi korisnici naučili.

Prednarudžbe su u SAD-u moguće već sad, po cijeni od „samo“ 29.799 dolara.



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus