05:22, 19. Prosinac 2018

kultura...

Kultura, 9. listopada 2018.

Objavljeno: 09.10.2018 u 00:31
Pregledano 98 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura, 9. listopada 2018.

ZAGREB, 9. listopada 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

 

Otvoren sastanak Kompendija kulturnih politika i trendova Vijeća Europe u Rijeci

RIJEKA - Sastanak Kompendija kulturnih politika i trendova Vijeća Europe, tijela koje sastavlja smjernice kulturnih politika zemalja članica Vijeća Europe, otvoren je u utorak u Rijeci, a na njemu sudjeluje oko 50 stručnjaka za ovo područje iz cijele Europe.

 Kompendij se bavi prikupljanjem, analizom i davanjem preporuka za izradu i primjenu kulturnih politika, a služi i kao istraživačka baza te mjesto znanja.

 Središnji skupovi Kompendija održavaju se jedanput na godinu, a Rijeka je domaćin tog skupa zahvaljujući tome što nosi titulu Europske prijestolnice kulture 2020. godine te zato što Hrvatska predsjeda Vijećem Europe u prvom polugodištu te godine.

 Na otvorenju skupa sudionike su pozdravili Irena Kregar Šegota, direktorica Sektora za razvoj i strateška partnerstva tvrtke Rijeka 2020, koja upravlja projektom EPK u Rijeci, zamjenik riječkoga gradonačelnika Marko Filipović i predsjednica jednog od organizatora skupa, Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu Jaka Primorac. Tom su prigodom izrazili zadovoljstvo što se Rijeci pružila prilika da organizira skup te istaknuli kako vjeruju da će on donijeti vrijedne rezultate.

 Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, iako je bilo najavljeno, nije mogla doći zbog obaveza u ministarstvu.

 Trodnevni sastanak Kompendija zatvoren je za javnost, a održava se u novom kulturnom centru Rijeke RiHubu.

 
Najbolji filmovi ovogodišnje Revije hrvatskog filmskog stvaralaštva djece

ZAGREB - Uz dodjelu nagrada zatvoreno je 56. izdanje Revije hrvatskog filmskog stvaralaštva djece, u čijem se natjecateljskom programu prikazalo 89 filmova.

O najboljim filmovima odlučivali su stručni ocjenjivački sud Revije i žiri djece. U prvom su bili Maja Flego, savjetnica u Uredu pravobraniteljice za djecu, direktor fotografije Boris Poljak te animatorica Petra Zlonoga, dok je žiri djece obuhvatio 10 učenika iz Hrvatske, Italije i Slovenije.

Žiri djece je u kategoriji animiranog filma dodijelio dvije nagrade Narodnom sveučilištu Dubrava - treće mjesto osvojio je film "Jednom davno", a prvo "Sketchbook".

Drugo mjesto osvojio je film "Pakao nije toliko loš" filmske sekcije OŠ oca P. Perice iz Makarske, izvijestio je u utorak Hrvatski filmski savez.

U kategoriji dokumentarnog filma dječji žiri nagradio je trećim mjestom film "Sirena" OŠ Strahoninec (Čakovec), drugim "Mala pčelarica" FD Animac (Vrbnik), a prvim "Živim život" OŠ Rudeš (Zagreb).

Za djecu najbolji igrani film je "Marin Bond 007" (Klapa, Zadar), drugo "(Ne)društvena" OŠ Horvati iz Zagreba, a treće "Klupica" (Kaooosss, Zagreb).

U kategoriji slobodni stil treće mjesto je zauzeo film "#Kadsi/ne/sretan" (Filmska družina ZAG, Zagreb), drugo mjesto "Indijanska priča o dva vuka" OŠ Bartola Kašića, Zagreb, a prvo mjesto "Popodnevnik" (Media talenti, Zagreb).

U kategoriji Tv reportaža djeca su nagradila, od prvog do trećeg mjesta, uratke "Misterij broja 3" OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica, "Papagalo" OŠ Petra Kanavelića, Korčula i "Naši blizanci" Filmske grupe OŠ Jurja Šižgorića, Šibenik, a za radionički film "Skoro tisuću" Narodnog sveučilišta Dubrava, "Hide N Seek" Škole filma Šipan i "Glad" Foto kino video klub Zaprešić.


Nagrade Stručnog ocjenjivačkog suda

Stručni ocjenjivački sud u kategoriji animiranog filma za treće mjesto odabrao je film "Memory" Narodnog sveučilišta Dubrava, za drugo "Svjetionik" FKVK Zaprešić, a za prvo mjesto "Vrijeme leti" Škole animiranog filma Čakovec.

Prema njihovoj odluci najbolji dokumentarni film je "Sirena" OŠ Strahoninec iz Čakovca, u toj kategoriji drugi je "The Seven" Filmskih vitezova iz zagrebačke OŠ Grigora Viteza, a treći "Hitchcock iz Podvinja" Video družine Bezvizije, Slavonski Brod.

U kategoriji igrani film treće je mjesto osvojio film "Lovačke priče"  filmske skupine Kreše Golika, Fužine, drugo mjesto pripalo je filmu "Kušnja" Blank filmski inkubator, Zagreb, dok je prvo mjesto osvojio film "Moja škola" (Dodatna nastava informatike, Pula).

Za slobodni stil trećom nagradom nagrađen je film "Zoe" koprodukcija filmske družine OŠ Stjepana Kefelje Kutina i Filmsko kreativnog studija VANIMA Varaždin, drugom "Nedovršeni razgovor" Udruge Punkt, Zagreb, a prvim "#Kadsi/ne/sretan" Filmske družina ZAG, Zagreb.

Najbolja reportaža prvu nagradu osvojila reportaža "Naši blizanci" Filmske grupe OŠ Jurja Šižgorića, Šibenik, drugu "Da ili ne" OŠ Katarina Zrinska Mečenčani, Donji Kukuzari, a treću "Daljine su bliže" OŠ Tomaža Goričanca, Mala Subotica.

U kategoriji radionički film treću nagradu osvojio je film "Pad", Kino klub Sisak, drugu "Hide N Seek", Škola filma Šipan, dok je prvu nagradu odnio film "Pravi kokot" FKVK Zaprešić, Zaprešić.

Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva djece jedina je manifestacija u Hrvatskoj posvećena isključivo filmskom stvaralaštvu osnovnoškolaca.

Njezino ovogodišnje, 56. izdanje, koje se održalo od 4. do 7. listopada, organizirali su Hrvatski filmski savez, Kino Mediteran Bol i Festival Mediteranskog Filma Split. Iduća Revija održat će se u Sisku.


Adrian Pezdirc najbolji mladi glumac MESSA 2018.

ZAGREB - Glumac Zagrebačkog kazališta mladih Adrijan Pezdirc dobio je za ulogu u predstavi ZKM-a "Ono što nedostaje" Nagradu Rejhan Demirdžić za najboljeg mladog glumca na nedavno završenom 58. međunarodnom kazališnom festivalu MESS 2018. u Sarajevu, priopćio je u utorak ZKM.

Na 58. internacionalnom teatarskom festivalu MESS izvedene su 23 predstave iz 17 zemalja, a Grand Prix je osvojila predstava talijanske skupine Collettivo Cinetico "Sylphidarium-Maria Taglioni na terenu".

Zlatne lovorove vijence za režiju i najbolje glumačko ostvarenje dobili su Alessandro Serra za režiju predstave "Macbettu" Compagnie Teatropersona i Enkidu Khaled za ulogu u predstavi "Bagdad".

Intimistički komad "Ono što nedostaje", po tekstu Tomislava Zajeca i u režiji Selme Spahić, premijerno je postavljen u prosincu 2017. u ZKM-u. Uz Pezdirca u predstavi glume Katarina Bistrović Darvaš, Zoran Čubrilo, Nataša Dangubić, Doris Šarić Kukuljica i drugi.

Predstava je na Marulićevim danima održanim u travnju osvojila nagrade Marul za suvremeni dramski tekst i za umjetničko ostvarenje koja je dodijeljena kostimografkinji Doris Krstić.

Adrian Pezdirc član je ZKM-a od 2016., a dosad je igrao u predstavama "Tit Andronik", "Radnice u gladovanju", "Črna mati zemla", "Sherlock Holmes", "Pad", "Leda", "Buđenje proljeća" i "Garaža". Trenutačno ulogu u predstavi "Huddersfield", koja će premijerno biti izvedena 27. listopada.


Prvo izdanje Festivala poljskih filmova Visla u Zagrebu

ZAGREB - Filmom "Eskadrila 303. Istinita priča" Denisa Delića, redatelja rođenog u Zagrebu, u utorak, 16. listopada u zagrebačkom kinu Grič otvara se prvo izdanje Festivala poljskih filmova Visla, koji će tijekom pet dana izbor recentnih poljskih filmova.

Delićev film, utemeljen na knjizi Arkadyja Fiedlera, prikazuje grupu poljskih pilota koji su sudjelovali u obrani Engleske od njemačkih zračnih napada za vrijeme Drugog svjetskog rata, a iako su najprije bili potcijenjivani ismijavani ušli su u legendu, te u okviru Kraljevskih zračnih snaga Velike Britanije (RAF) postali  elitna postrojba.

Među filmovima deset filmova odabranih za festival, koji će trajati do 20. listopada, su i dva uratka Lukasza Palkowskog, najavili su iz Veleposlanstva Republike Poljske u Republici Hrvatskoj.

Njegov film "Bogovi" životna je priča izvanrednog kardiokirurga Zbigniewa Relige i prve u Poljskoj transplantacije srca. "Kirurg, buntovnik, vizionar i genije, koji je za spašavanje ljudskog života bio spreman prevladati sve moguće prepreke, pa čak i izazvati Boga – takvog Religu upamtili su njegovi bliski i suradnici, te će ga takvog moći vidjeti i gledatelji", napominje se u najavi.

U drugom filmu, "Najbolji", Palkowski je odao počast sportašu koji je oduševio svijet, a u Poljskoj je do danas ostao gotovo nepoznat. "Fascinantna priča, puna strahovitog sportskog napora, spektakularnih padova i gotovo nevjerojatnih uspjeha inspirirana je životom Jerzyja Górskog, koji je završio utrku smrti te je postavio svjetski rekord na svjetskom prvenstvu u triatlonu", dodaje se.

Prikazat će se i dugometražni prvijenac Jana P. Matuszynskog "Posljednja obitelj" o 28 godina života u Varšavi poljskog nadrealističkog slikara Zdzislava Beksinskog. Crnohumorna je to priča o snažnim obiteljskim vezama i skupini autsajdera koji žive u svom specifičnom svijetu, kao i o sukobu snova i kreativne osjetljivosti sa stvarnošću.

Film "Umjetnost ljubavi" Marie Sadowske prikazuje stvaranje istoimene knjige Michaline Wislocke koja je promijenila mnogo toga u Poljskoj - govori o seksualnoj revoluciji u verziji nekadašnje komunističke države i njezinoj autorici, poznatoj ginekologinji koja se godinam borila protiv konzervativnih običaja i cenzure.

U programu je i višestruko nagrađivana drama "Želim živjeti" Macieja Pieprzyce, inspirirana istinitim događajima o čovjeku s posebnim potrebama Mateuszu, koji unatoč teškoćama u komunikaciji s vanjskim svijetom i brojnim nedaćama dokazuje što sve može ostvariti snaga ljudskog duha.

Bit će tu i filmovi "Preokret" Borisa Lankosza, ocijenjen kao djelo "odabrane stilistike, suptilne ironije" koje spaja zanimljivo ispripovjedane priče s originalnim oblikom filma, te "Tvoj Vincent" Dorote Kobiele i Hugha Welchmana, dugometražna slikarska animacija.

Potonji se sastoji od 65 tisuća ručno naslikanih slika. U projektu je sudjelovalo 125 profesionalnih slikara iz cijeloga svijeta koji su oživjeli vipe od stotinu slika Vincenta van Gogha i tako prenijeli priču života i smrti jednog od najpoznatijih svjetskih slikara.

U okviru festivala prikazat će se i  romantična komedija "Planet samaca" u režiji Mitje Okorna o mladoj djevojci koja odluči sudjelovati u reality showu kako bi razotkrila pravo lice muškaraca koji flertuju na mreži i ismijavaju naivnost žena.

Za najmlađe je rezerviran obiteljsko-pustolovni film Marte Karwowske "Nevolje", opisan kao "uzbudljiva i avanturistička priča o snazi istinskog prijateljstva koja će potaknuti mlade ljubitelje kina bez obzira na zemlju njihova prebivališta".

Ulaz za sve festivalske projekcije u Zagrebu, uključivši svečano otvorenje, su besplatni.

Ovogodišnji Festival poljskih filmova Visla počeo je svoju 'svjetsku turneju' u travnju u Osijeku, nastavio u rujnu u Splitu, a do studenog će otići još u Uzbekistan, Tadžikistan, Rusiju, Azerbajdžan, Kazahstan, Kirgistan i Srbiju.


Izložbom "Arheologija otpora" počelo obilježavanje Dana Hrvatskoga državnog arhiva

ZAGREB - Otvorenjem izložbe "Arheologija otpora" svečano je u utorak u Hrvatskom državnom arhivu (HDA) u Zagrebu obilježen Dan te institucije, čiji se program nastavlja do petka 12. listopada a uključuje filmske projekcije, promocije knjiga, igrokaz i panel diskusiju s vrhuncem u Danu otvorenih vrata, kada će javnosti, uz ostalo, biti otvoren pristup središnjem laboratoriju za konzervaciju i restauraciju.

Ravnatelj HDA Dinko Čutura osvrnuo se na veliku povijest arhivske djelatnosti u Hrvatskoj, napomenuvši kako se u Arhivu čuvaju dokumenti koji datiraju od 10. stoljeća nadalje.

Ozbiljna arhivska djelatnost u nas je počela u 17. stoljeću, na inicijativu zemaljskog blagajnika Ivana Zakmardija, napomenuo je Čutura, a nakon 1848. godine, zaslugom bana Josipa Jelačića i imenovanjem Ivana Kukuljevića Sakcinskog upraviteljem, Arhiv postaje institucija. Upravo uspostavom prije nekoliko tjedana Zavoda koji nosi ime Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Arhiv želi skrenuti pozornost na znanstvenu djelatnost te institucije, odnosno, pokazati da se ona ne bavi samo arhivskom djelatnošću, nego i promicanjem arhivske struke kroz znanstveni rad, dodao je.

Dan HDA obilježava se na dan kada je prije 105 godina arhivsko gradivo prenijeto s Markova trga na zagrebačkom Gornjem gradu u dvoranu na Marulićevu trgu, jednu od, po njegovim riječima, "najljepših zgrada secesije u Europi, koja je tako postala novo mjesto istraživanja".

Četverodnevno obilježavanje Dana HDA počelo je otvorenjem izložbe "Arheologija otpora: otkrivanje zbirki kulturne opozicije u socijalističkoj Hrvatskoj", autora Teodore Shek Brnardić iz Hrvatskog instituta za povijest i Nenada Bukvića iz HDA. Nastala u sklopu EU projekta "COURAGE-Kulturna opozicija: razumijevanje kulturne baštine neslaganja u bivšim socijalističkim državama", izložba se bavi protagonistima i građom kulturne opozicije u vrijeme komunističkoga režima, koja je dosad ostala nepoznata široj javnosti, dijelom zbog nedostupnosti, a dijelom zbog političko-ideoloških predrasuda.

Cilj projekta, objasnili su autori, bilo je otkrivanje različitih zbirki mnogobrojnih dokumenata i predmeta koji svjedoče o "kulturnoj opoziciji", odnosno o kulturnim i društvenim praksama raznih skupina i pojedinaca - iskazivanih bilo privatno ili javno, anonimno ili kroz otvoreni otpor - a koje su izražavale kritičko neslaganje s komunističkim režimom i njegovom kulturnom politikom u razdoblju od 1945. do 1990.

"Bit izložbe je pokazati slojevitost, da ništa nije crno ili bijelo, te potaknuti na promišljanje. Napravili smo jedan kolaž tema i zanimljivih mini priča kroz koje smo na neki način htjeli predstaviti te zbirke i zainteresirati naše korisnike i istraživače da se na objektivan način bave različitim temama iz razdoblja socijalističke Hrvatske", rekao je Bukvić.

Tako su u izložbu među kulturne opozicionare uključeni emigranti, vjernici, disidenti, praksisovci, omladinci, umjetnici, feministice, kao i njihovi suzbijatelji – cenzori, ideolozi, udbaši, počevši od slučajeva koji se mogu prepoznati kao otvoreni otpor i suprotstavljanje, sve do prikrivenog društvenog nekonformizma i djelatnika državne i partijske kontrole koji prikazuju kako je režim tretirao neslaganje i suprotstavljanje službenoj kulturnoj politici, a Bukvić je kao možda najzanimljivije izdvojio javne dokumente službe državne sigurnosti, koji se tu po prvi puta izlažu

Shek Brnardić izrazila je posebno zadovoljstvo činjenicom da je "kopanje po arhivskoj građi" rezultiralo s čak 70 zbirki, budući da se bavljenje tom temom u hrvatsko-jugoslavenskom kontekstu, kako je rekla, pokazalo iznimno teškim zadatkom, jer ne postoje objedinjeni podaci o građi.

"S obzirom da se radi o neslaganju u sferi kulture, istraživali smo protagoniste, a ono što je bilo nužno je pronaći neku ostavštinu", pojasnila je.


Jakša Kušan - ključni živući kulturni oporbenjak

Najzanimljiviji su pritom, kako je rekla, bili razgovori s opozicionarima, a kao jednog od ključnih živućih kulturnih opozicionara izdvojila je Jakšu Kušana, koji je kao pripadnik hrvatske demokratske emigracije i član uredništva mjesečnika Nova Hrvatska, zajedno s izdavačkom kućom Hrvatska revija, 1973. godine nastupio na Frankfurtskom samu knjiga.

Na to se vrijeme osvrnuo sam Kušan, rekavši kako se potvrdilo "ono što je čak i Krleža u vezi s našim radom vani ustanovio, a to je da je zapravo kulturna aktivnost, za razliku od nasilnih akcija i terorizma, kudikamo učinkovitija".

Štand je uvijek bio toliko pun da se nije moglo prolaziti, a ljudi koji su dolazili bili su često obični radnici, u radnoj odjeći, iako se znalo da ima i ubačenih agenata UDBA-e, rekao je. "Kad smo se prvi put pojavili došlo je skoro do fizičkog obračuna, došli su bili gorile iz ambasade, proglasili nas teroristima i ustašama. No, ljudima smo ipak dali jednu nadu da se nešto s vremenom može ipak promijeniti, da ćemo doživjeti na kraju ono što se toliko dugo očekivalo", dodao je.

Izložba se može pogledati do 14. prosinca a otvorio ju je državni tajnik u Ministarstvu kulture Ivica Poljičak. "Uvijek je važno tko su protagonisti bilo kulture otpora ili kulture nadzora", rekao je Poljičak. "Nije svejedno ni danas tko što govori, i uvijek je dobro prisjetiti se i događaja, ljudi, protagonista i uopće ideja koje su se razvijale u nekom vremenu. Tko zna kako će suditi o našem vremenu?", dodao je. Jednu sam stvar duboko siguran, napomenuo je nadalje, a to je "da će naše vrijeme ostati upamćeno kao vrijeme demokratskog ozračja, slobode stvaranja, slobode izričaja, medija, i da ćemo u tom smislu svi biti protagonisti s iste strane, a to je - protagonisti slobode".


Orijentacijska radionica Ministarstva kulture za natječaj za razvoj publike

ZAGREB - S ciljem povećanja broja kvalitetnih prijava na Javni poziv za programe koji potiču razvoj publike u kulturi, koji će zbog velikog interesa korisnika i uspješno provedenog pilot izdanja postati redoviti natječaj Ministarstva kulture, u utorak se u Muzeju Mimara održava orijentacijska radionica za potencijalne buduće prijavitelje.

Pilot-poziv objavljen je prošle godine, a s obzirom na veliki odaziv predviđena sredstva povećana su s 500 tisuća kuna na nešto više od milijun kuna. "Prijavilo se 587 udruga, umjetničkih organizacija i umjetnika čime su premašena naša očekivanja, pa smo, kako bismo zadovoljili tako velik interes, morali povećati planirana sredstva", rekla je voditeljica programa Maja Zrnčić.

Članovi prošlogodišnjeg stručnog povjerenstva za odabir programa na radionici su budućim korisnicima podastrli primjere dobre i loše prakse kod prijave na natječaj, te upozorili na najčešće greške, poput one da se prijavljuju redovite djelatnosti i 'opis posla', a ne posebni programi za razvoj publike.

Na pilot natječaju bilo je odobreno je 28 programa iz svih područja kulturnoga i umjetničkoga djelovanja - glazba, kazalište, film, vizualne umjetnosti, ples, baština, muzeji, književnost), a najviše s područja kazališne djelatnosti i plesa. Najmanji iznos potpore po projektu bio je 20 tisuća kuna, a najveći 50 tisuća.

"Razvoj publike je top tema u Europi i kod nas, to su svi oni programi koji pokušavaju zadržati staru publiku i privući novu, ali i koji senzibiliziraju mlade ljude za vrste umjetnosti koji možda nisu dostupne te su s područja koja nemaju pristup kulturnim i umjetničkim programima, kao i oni koji se odnose na ranjive skupine", objasnila je Zrnčić.

Kao posebnu vrijednost javnog poziva izdvojila je što su se prijavljivali programi i iz mjesta s niskim indeksom razvijenosti. Najveći broj prijava bio je ipak iz Zagreba, a najmanji iz Ličko-senjske županije.

Kod izbora se vodilo računa o kvaliteti, izvornosti i inovativnost predloženog programa, promicanju interkulturnog dijaloga, stručnoj utemeljenosti i  ekonomičnosti, ali i o regionalnoj rasprostranjenosti - nastojalo se raspodijeliti sredstva na sredine diljem Hrvatske kako fokus ne bi bio samo na Zagrebu.

"Razvoj publike je dugoročan proces čiji se rezultati vide tek nakon nekoliko godina", dodala je, podsjetivši kako Ministarstvo kulture podupire razvoj publike i kroz program "Ruksak (pun) kulture".

Član stručnog povjerenstva zadužen za kazalište, Darko Lukić, govorio je o primjerima loše prakse, upozorivši na sve ono što prijavitelji ne bi trebali raditi kod prijave na natječaj.

"Najveći problem je bio da korisnici nisu dobro razumjeli što su aktivnosti na razvoju publike i najčešće su prijavljivali svoje redovite djelatnosti. Primjerice prijavili bi zapošljavanje još jedne osobe u marketingu ili računalni program koji bi trebao poboljšati komunikaciju s publikom", rekao je.

Također, ne bi se trebali prijavljivati programi koji su već izdašno financirani kroz druge natječaje Ministarstva kulture.

Svoja su iskustva podijelili i ostali članovi stručnog povjerenstva, Ksenija Zec (ples), Diana Nenadić (medijsko područje i film) te Tanja Kalčić, voditeljica programa razvoja publike u okviru programa Učionice Rijeka 2020.

Sudionici radionice imali su se prilike upoznati s nekim od programa financiranima u 2018. godini, kao što su Književni prevoditelji u vašem kvartu (Društvo hrvatskih književnih prevodilaca), Digitalna platforma: Mreža hrvatske kulture (Hrvatski sabor kulture), Refest (Organ vida), Razvoj publike putem programa Galerije Miroslav Kraljević (Kulturno-umjetničko društvo INA – Galerija Miroslav Kraljević), Dance Inn App (de facto) i Ključevi od grada (Dubrovačke ljetne igre).  

Javni poziv za 2019. bit će objavljen krajem ove godine.


"Sloboda" - tema 24. sajma knjige u Istri

PULA - "Sloboda" - Program 24. Sajma knjige u Istri, koji će se na temu "Sloboda" održati u Puli od 29. studenoga do 9. prosinca, otvorit će prvi afrički dobitnik Nobelove nagrade za književnost i borac za slobodno društvo Wole Soyinka, priopćili su u utorak organizatori.

Festival će i ove godine okupiti nekoliko stotina sudionika, autora i promotora, nakladnika i knjižara te tisuće posjetitelja, a u jedanaest dana o knjigama i kulturnim fenomenima općenito bit će riječi na nizu predstavljanja i okruglih stolova.

I ove godine s autorima će se doručkovati, dočekivati suton uz knjigu, a knjižničari i prevoditelji dat će svemu stručan ton, dodjelit će se nagrade, a u programima Librić na Sajmu, Hop i Pop lektira razigravat će se fama o knjizi za buduće generacije.

"Sa(n)jam knjige u Istri ove se godine kao programske poveznice drži teme Sloboda. Ta će po sebi velika tema zasigurno dobiti posebnu boju iz regionalnog programa s makedonskim piscima Makedonija čita, književnosti maloga jezika koja se poput slobode svojom snagom prelila daleko preko rubova vlastitoga zavičaja", naveli su organizatori sajma.

U 24. Sa(n)jam knjige u Istri posjetitelje će uvesti prvi afrički nobelovac, nestor postkolonijalne književnosti i borac za slobodno društvo, nigerijski književnik Wole Soyinka, a među gostima festivala su i njemački pisac Peter Sloterdijk, dizajner Mirko Ilić te dramski pisac i filmski autor Goran Stefanovski. I ove godine u Pulu stižu gosti s Islanda odnosno pjesnik i romanopisac Eiríkur Örna Norðdahl s knjigom "Zlo". Norveški filozof Lars Svendsen govorit će o filozofiji straha, zla i slobode, a izraelski filozof Ishay Landa tumačiti zagonetke masovnog društva. Na sajam dolaze i klasik talijanskog stripa Vittorio Giardino, mlada makedonska književna zvijezda Rumena Bužarovska, a domaće slobodarske boje zastupat će Žarko Paić, Rajko Grlić, Ivana Dragičević, Danijel Žeželj, Sinan Gudžević, Borivoj Radaković, Julijana Adamović, Darko Berljak i dr.

Njihove knjige, a i njih same, moći će se naći u sajamskoj knjižari a ove godine bit će postavljen salon knjiga s naslovima više od 200 domaćih i stranih nakladnika, izloženima po uzoru na klasične, raskošne knjižare Buenos Airesa.

"Od 29. studenog do 9. prosinca u više od 70 programa kretat ćemo se mitskim, književnim, ali i stvarnim zemljama slobode, od Jeruzalema i Visa do Istre - Makedonijom, Nigerijom, Islandom, Njemačkom, Italijom, Austrijom, Norveškom, Izraelom, Španjolskom, Slovenijom, Hrvatskom" - navode organizatori i dodaju kako će Sa(n)jam knjige u Istri zatvoriti veliki pisac Javier Cercas, jedan od najvećih suvremenih europskih autora.

Inače, sajamski program i teme bit će zaokruženi izložbama Tolerancija i Poljski plakat: Tijelo Mirka Ilića, kuratora, Sloboda Alema Ćurina i Dick Skinners Tadeja Vaukmana a 24. slobodarski Sa(n)jam knjige u Istri bit će posvećen  uspomeni na Predraga Lucića koji će i ove godine biti zastupljen u više festivalskih programa.


Završeni višegodišnji arheološki radovi u središtu Vinkovaca

VINKOVCI - Na mjestu buduće Gradske knjižnice i čitaonice u središtu Vinkovaca završena su višegodišnja arheološka istraživanja, a u tri etape – u 2011., 2015. i 2018. godini, kroz 118 radnih dana i na 2700 kvadrata, pronađeno je više od 2000 tzv. posebnih nalaza od keramike, metala, kosti, slonovače, stakla i drugog, više od tone keramike iz rimskoga doba, vrijedni keramički nalazi iz Otomanskog razdoblja kao i vremenska kapsula iz tridesetih godina 20. stoljeća, iz vremena gradnje prvotne knjižnice s popisom najvećih donatora.

"Većinu nalaza možemo datirati od 1. do 5. stoljeća, a pronađeni su u otpadnim jamama i bunarima, dok nalaza rimske arhitekture gotovo i nema što je sukladno očekivanjima jer se istražena lokacija nalazi između nekadašnjih rimskih gradskih četvrti, odnosno, nekadašnje rimske žitnice i hramskoga kompleksa na istoku do luksuzne rimske vile na zapadu", istaknuo je u utorak na konferenciji za novinare voditelj arheološkog istraživanja Hrvoje Vulić.

Među posebno vrijednim nalazima Vulić je istaknuo dva zlatna rimska novčića s likovima rimskih careva rođenih u Colonia Anrelia Cibalae (rimski naziv Vinkovaca) Valensom i Valentinijanem, pronađenih u bunaru u kojem su nađeni i posmrtni ostaci žene. O njoj će više arheolozi moći reći nakon analize posmrtnih ostataka.

"U zadnjoj sezoni istraživanja pronađen je i zlatni prsten s poludragim kamenom oniksom iz 3. stoljeća u kojem je ugraviran rimski orao", rekao je Vulić te kao kuriozitet istaknuo da su pronađeni i ostatci kostiju morskoga psa kao i školjke kamenice, što je očito bilo na meniju bogatijih žitelja Cibala i svjedoči da dobava morskih plodova u unutrašnjost Rimskog carstva nije bila problem.

Pronađeni su i mnogi predmeti od kosti i slonovače (drška ogledala), predmeti od stakla i metala te oko tonu keramike među kojima su i dijelovi posude s natpisom majstora iz današnje Njemačke koji je izradio posudu.

Povodom završetka arheoloških radova na lokaciji buduće Gradske knjižnice i čitaonice novinarima se obratio i vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić te istaknuo da su i ova istraživanja pokazala kako su Vinkovci bogati arheološkim nalazima.

"Uskoro ćemo raspisati natječaj za odabira izvođača radova na izgradnji objekta knjižnice, a vjerujem da bi radovi mogli započeti s prvim danima proljetne građevinske sezone", rekao je Bosančić te dodao da će u drugoj fazi radova, iza buduće knjižnice, biti građena depandansa Gradskog muzeja s reprezentativnim prostorom za tzv. vinkovačko srebra, odnosno srebrno rimsko posuđe iz 4. stoljeća, pronađeno 2012. godine, koje se nalazi na restauraciji.


HAVC: Javni poziv za imenovanje članova i zamjenika članova Hrvatskog audiovizualnog vijeća.

ZAGREB - Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) pozvao je sve nakladnike televizije s nacionalnom koncesijom koji emitiraju opći programski kanal, Nacionalnu udrugu televizija (NUT) i Hrvatsku udrugu filmskih snimatelja da mu dostave akt o imenovanju svog predstavnika i njegova zamjenika u Hrvatskom audiovizualnom vijeću.

Spomenuti subjekti to trebaju učiniti u roku od osam dana od objave Javnog poziva u Narodnim novinama, dakle do sredine listopada.

Imenovanim članovima i zamjenicima mandat traje dvije godine.

Za članove Vijeća i njihove zamjenike mogu se imenovati hrvatski državljani koji su završili preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, ili s njim izjednačeni studij, aktivno znaju najmanje jedan svjetski jezik te imaju najmanje pet godina radnog iskustva u audiovizualnim djelatnostima odnosno deset godina, ako osoba nema završen sveučilišni diplomski studij ili s njim izjednačeni studij.

Ako su ispunjeni zakonski uvjeti, ministrica kulture potvrdit će imenovanje članova i zamjenika članova Vijeća u roku od 30 dana od primitka odluka o imenovanju.

Radom HAVC-a upravljaju tri autonomna i ravnopravna tijela: Upravni odbor, ravnatelj i Hrvatsko audiovizualno vijeće. Svako je tijelo zaduženo za drugi aspekt rada, Vijeće odlučuje o raspodjeli sredstava za programske djelatnosti.

Članstvo Vijeća sastoji se od predstavnika strukovnih udruga proizvođača audiovizualnih usluga (filmskih djelatnika, redatelja, producenata, snimatelja) te od predstavnika svih koji od proizvodnje audiovizualnih djela imaju direktnu korist (kabelskih i nacionalnih televizija, internetskih i telekom-operatera, kinoprikazivača i distributera).


IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Otvoren najveći svjetski sajam knjiga u Frankfurtu

FRANKFURT -
Najveći svjetski sajam knjiga otvoren je u utorak u Frankfurtu te će na njemu sudjelovati sedam tisuća izlagača iz 110 zemalja.

Izdavači i knjižari na sajmu rade teško "kako bi vratili knjigu ljudima", rekao je u utorak Heinrich Riethmueller, čelnik Njemačkog udruženja izdavača i knjižara. Organizatori navode da Frankfurtski sajam knjiga raste, a ove će godine biti tri posto više izlagača nego prošle. Prošle je godine sajam posjetilo više od 250 tisuća ljudi.

Međutim, prodaja knjiga u Njemačkoj pala je za 1.1 posto u prvih 9 mjeseci 2018., dok su 2017. prihodi pali za 1.6 posto u odnosu na godinu ranije, na 9.13 milijardi eura.

Usprkos smanjenim prihodima, Riethmueller je rekao da bi izdavačka industrija mogla osjetiti promjenu navika kod kupaca.

"Čak i otpadnici od knjige, cijene knjige i osjećaju žudnju za njima", rekao je Riethmueller.

"Međutim, čitaju manje u svakodnevnom metežu, pod pritiskom društvenih medija i ometeni drugim oblicima zabave", dodao je.

Sajam se za javnost otvara u srijedu, kada će njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier sudjelovati u raspravi o tome kako se boriti protiv populizma u 'olujnim vremenima'.

Sedamdeseti Frankfurtski sajam knjiga zatvara se u nedjelju.

Frankfurtski sajam knjiga svoje korijene ima u srednjem vijeku. Prvo izdanje održano je nedugo nakon što je Johannes Gutenberg u obližnjem Mainzu izumio tiskarski stroj.


Utjecaj japanske na europsku umjetnost na izložbi u Kunstforumu u Beču

BEČ -
Izložba "Očaranost Japanom: Monet. Van Gogh. Klimt",  koja prikazuje privlačnost i utjecaje japanskog slikarstva na velikane europske umjetnosti od sredine 19. do početka 20. stoljeća, otvara se u utorak navečer u Umjetničkom forumu (Kunstforumu) Banke Austrija u Beču.

"Umjetnost Moderne nemoguće je zamisliti bez utjecaja japanske umjetnosti. Svi najveći umjetnici Moderne bavili su se japanskom umjetnošću", naglasila je na konferenciji za novinare u bečkom Kunstforumu njegova  direktorica Ingried Brugger govoreći o prvoj velikoj jesenskoj izložbi u Kunstforumu koja se bavi utjecajem japanske na europsku umjetnost.

Izložba obuhvaća više od 150 eksponata - od ulja na platnu, drvoreza, crteža, skulptura, grafika, knjiga, vaza, čajnika, šalica za čaj, do tradicionalneih japanskih kimona, a izložena je i instalacija čajnog paviljona.

"Izložba je vatromet umjetničkih djela slavnih europskih i japanskih slikara", ocijenila je Brugger. Naglasila je da izložba ilustrira očaranost europskih umjetnika novim oblicima umjetničkog izričaja, tendencijama apstraktne umjetnosti, prevladavanju tradicionalnih slikarskih formi i nekonvencionalnih prikaza figura u japanskom likovnom stvaralaštvu  , gdje se je linija koristila ekonomično i živopisno.

"Oduševljenje zapadno-europskog umjetničkog svijeta za estetiku stvaralaštva Dalekog Istoka bilo je tako veliko da se govorilo o 'japanomaniji'", kazala je kustosica izložbe Evelyn Benesch. Dodala je da izložba slijedi očaranost japanskom umjetničkom estetikom od šezdesetih godina do razdoblja na prijelazu stoljeća oko 1900.

Japanska umjetnost bila je izvor inspiracije za mnoge umjetnike koji su egzotične japanske motive integrirali u svoja djela. Japanska estetika utjecala je na Claudea Moneta, Edouarda Maneta, Edgara Degasa, Vincenta Van Gogha, Paula Gauguina, Wassilyja Kandinskog, Gustava Klimta i druge umjetnike.

Djela europskih slikara postavljena su nasuprot majstorskih djela japanskih umjetnika, uz ostale Katsushika Hokusaia, Utagawe Hiroshige, Utagave Toyokunia.

Kitagawa Utamaro, jedan od najslavnijih japanskih slikara višebojnih drvoreza kojima je prikazivao prizore iz gradskog života, ženske portrete  (pretežito kurtizana), erotske prizore, minuciozno izvedene serije insekata, školjaka i ptica, posebno je utjecao na Vincenta van Gogha i bečku secesijsku ornamentiku.

Izložba, koja obuhvaća radove  šezdesetak europskih i japanskih umjetnika, ostaje otvorena do 20. siječnja.


Talijansko i hrvatsko izdanje knjige pape Franje "Zdravo Marija" predstavljeno u Vatikanu

VATIKAN - Talijansko i hrvatsko izdanje knjige "Zdravo Marijo," u kojoj papa Franjo tumači riječi ove molitve, predstavljena je u ponedjeljak u Vatikanskoj filmoteci,dan prije istodobnoga objavljivanja u Italiji i Hrvatskoj, priopćila je splitska nakladna kuća Verbum koja objavljuje hrvatsko izdanje nove papine knjige.

Nova Papina knjiga pojavljuje se nepunu godinu nakon objavljivanja knjige „Oče naš“, koja je postala međunarodni bestseler preveden na više od 50 jezika.

„Nakon prošlogodišnjega iskustva duhovnoga razgovora s don Marcom Pozzom o molitvi 'Očenaša' činilo mi se da bi bilo zgodno s njim proći i drugu molitvu koja nas sve prati još od djetinjstva. 'Zdravo Marijo' naučimo već kao djeca i, ako je i zanemarena, sigurno nam se posebno u teškoćama vraća na usne, a poglavito navire u srcima“, istaknuo je papa Franjo u predgovoru knjige.
Tumačeći redak po redak molitvu 'Zdravo Marijo' papa Franjo govori o Marijinu otajstvu i jednostavnosti svakodnevnog života Blažene Djevice Marije: „Marija je normalnost, ona je žena koju svaka žena na ovomu svijetu može nasljedovati“, kaže papa.

Upravo žena i njezina uloga središte je Papina promišljanja, a u drugomu dijelu knjige 'Zdravo Marijo' ulazi u zatvor, kao znak i sredstvo obraćenja i utjehe, posvjedočenih dirljivom ispovijesti obraćenja jednog zatvorenika osuđenog zbog ubojstva, koja je također sastavni dio ove knjige.

Na 136 stranica papa Franjo potiče na duboko proživljavanje molitve ‘Zdravo Marijo”, ističu iz Verbuma.

Na predstavljanju u Vatikanu, u organizaciji vatikanskog Tajništva za komunikacije, o knjizi su govorili mons. Dario Edoardo Viganò prisjednik vatikanskoga Tajništva za komunikacije, Vincenzo Morgante direktor TV2000, Manuela Galbiati urednica publicistike u nakladnoj kući Rizzoli, koja je uz Vatikansku izdavačku kuću suizdavač talijanskog izdanja, te don Marco Pozza poznati teolog i zatvorski kapelan u Padovi na čijem se razgovoru s papom Franjom i temelji knjiga 'Zdravo Marijo'.
Osim istodobne objave talijanskog i hrvatskog izdanja 9. listopada, već su potpisani ugovori za objavljivanje na brojnim svjetskim jezicima tako da se uskoro očekuje objavljivanje ove knjige i u mnogim drugim zemljama.

Nova Papina knjiga prepoznatljiva je i po naslovnici, jednakoj za talijansko i hrvatsko izdanje, na kojoj je Gospina ilustracija – rad patra Marka Rupnika. Na 136 stranica potiče na duboko proživljavanje molitve ‘Zdravo Marijo”.

U povodu objavljivanja knjige papa Franjo je u privatnu audijenciju primio predstavnike talijanskih izdavača i hrvatskog izdavača Verbuma, kojem je povjereno objavljivanje hrvatskog izdanja. Zahvaljujući svojoj dugogodišnjoj dobroj suradnji s Vatikanskom izdavačkom kućom i Rizzolijem, Verbum je već od samog početka bio uključen u taj pothvat tako da će Hrvatska biti jedina zemlja u kojoj će se ova nova Papina knjiga objaviti istodobno kada i u Italiji.


Na dražbi Einsteinovo pismo o Bogu

NEW YORK - Pismo slavnog fizičara Alberta Einsteina u kojemu iznosi svoja razmišljanja o religiji i vlastitoj židovskoj vjeri uskoro će na dražbu i očekuje se da bi moglo biti prodano za 1,5 milijuna dolara.

Takozvano "pismo o Bogu" koje je Einstein napisao g. 1954., prije smrti, bit će ponuđeno na dražbi Christie'sa u New Yorku početkom prosinca.

Pismo na stranici i pol, napisano na njemačkom i upućeno filozofu Ericu Gutkindu, smatra se ključnim rukopisom u raspravi o znanosti i religiji i najjasnije je Einstenovo razmišljanje na tu temu.

Dosad je pismo bilo u zbirci privatnog kolekcionara.

"Riječ Bog za mene nije ništa drugo doli izraz i proizvod ljudske slabosti. Biblija je zbirka časnih, ali primitivnih legendi. Nijedno tumačenje, ma koliko suptilno bila, ne može to promijeniti", napisao je Einstein.

Napisao je i da voli i poštuje svoj židovski narod, ali ne vjeruje da je "izabran".

"Židovska vjera, kao i sve druge vjere, oličenje je dječjih praznovjerja. Ne vidim ništa 'izabrano' u njima", napisao je nobelovac.

Peter Klarnet, stručnjak za knjige i rukopise u Christie'su, kaže da je pismo "jedna od presudnih izjava u raspravi 'znanost protiv religije'".

Aukcijska kuća procjenjuje da pismo vrijedi najmanje 1,5 milijuna dolara.


Ovogodišnji Frankfurtski sajam knjiga odgovara na "olujna vremena"

ZAGREB - "Trebamo razgovarati". Tim riječima Frankfurtski sajam knjiga u utorak kreće u svoje najpolitičnije izdanje zadnjih godina. U centru pažnje će biti sve od pokreta #MeToo i slobode govora do života u Trumpovoj Americi.

Prošlogodišnje izdanje najvećeg sajma knjiga na svijetu završilo je metežom i uzvicima "nacisti van", potaknutim prisustvom ekstremno desnog njemačkog izdavača i kontroverznih govornika.

Iako se radilo o izdavačkoj kući Antaios, zloglasnoj po svojim protuuseljeničkim i antisemitskim publikacijama, organizatori su kazali da je njihov sajam protiv svake cenzure.

"Mi dopuštamo da se čuje svako mišljenje, sviđalo nam se ili ne", rekao je direktor sajma Juergen Boos. "I mi imamo svoje stajalište i iznosimo ga vrlo jasno".

Zato će ovaj sajam početi snažnim proeuropskim signalom, uvodnim govorom visoke predstavnice EU-a Federice Mogherini u utorak navečer.

Sajam se za javnost otvara u srijedu, kada će njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier sudjelovati u raspravi o tome kako se boriti protiv populizma u "olujnim vremenima".

Na marginama sajma UN i Amnesty International organizirat će događaj povodom 70. godišnjice Deklaracije o ljudskim pravima. "A to je postignuće koje se ne smije uzeti zdravo za gotovo", kaže Boos.

Sloboda izražavanja u Putinovoj Rusiji, u Erdoganovoj Turskoj i zabrinutosti oko vladavine prava i slobode govora u Poljskoj također će biti teme panela u Frankfurtu.

Govorit će se i o pokretu #MeToo, godinu nakon što je potaknuo razotkrivanje seksualnog zlostavljanja žena, a ugledni američki autori Meg Wolitzer i Paul Beatty iznijet će svoje osvrte na feministička i rasna pitanja u doba Donalda Trumpa.

Svoju prigodu da zablistaju na europskome kontinentu dobit će i afrički književnici i književnice pošto će afrički izdavači u Frankfurtu biti prisutniji nego ikada dosad. Posljedica je to, kažu organizatori, sve veće profesionalnosti i međunarodnog dosega afričke izdavačke industrije.

Ove godine na sajmu neće biti Antaiosa, ali će se pojaviti druge dvije ekstremne njemačke izdavačke kuće. Očekuje se i nekoliko zastupnika protuislamske i protuuseljeničke stranke AfD, najavio je Boos i ponovio da nikome ne kani zabranjivati dolazak. Ali među 7300 izlagača iz više od 100 zemalja, krajnja desnica je na sajmu "minorna grupacija", naglašava.

I ove će godine na sajmu biti prikazani visokotehnološki noviteti s ciljem da se izdavači potaknu na kreativno razmišljanje o tome kako uklopiti tehnologiju u izdavaštvo, industriju čija se globalna vrijednost procjenjuje na 120 milijardi dolara.

Tako će na sajmu nastupiti virtualna pjevačica Maya Kodes i španjolska avangardna umjetnica i kiborška aktivistica Moon Ribas koja si je u tijelo ugradila senzor koji vibrira za svakog potresa.

Zemlja gost Gruzija neće u Frankfurt dovesti samo desetke pisaca nego i 1,8 milijuna godina staru lubanju iz pećine Dmanisi, nalazišta najstarijih ljudskih fosila izvan Afrike.

Frankfurtski sajam knjiga svoje korijene ima u srednjem vijeku. Prvo izdanje održano je nedugo nakon što je Johannes Gutenberg u obližnjem Mainzu izumio tiskarski stroj.


Zvijezde upozoravaju May na opasnost brexita za glazbenu industriju

LONDON - Brojni britanski glazbenici, među kojima Sting, Sir Simon Rattle, Ed Sheeran i Damon Albarn u otvorenom su pismu upućenom britanskoj premijerki Theresi May izražavaju zabrinutost zbog posljedica brexita, "kulturološkog zatvora" koji, kako ističu, "prijeti svim dijelovima glazbene industrije".

Pismo je objavljeno u britanskom "Observeru" na poticaj irskoga glazbenika Boba Geldofa koji je organizirao kampanju za ostanak Velike Britanije u Europskoj uniji.

Među potpisnicima su Sir Simon Rattle, donedavno šef dirigent Berlnske filharmonije, a od rujna prošle godine glazbeni direktor Londonskog simfonijskog orkestra, bubnjar grupe Queen, Roger Raylor, ali i američki pjevač Paul Simon.

"Brexit će utjecati na sve dijelove glazbene industrije, bez obzira na to je li riječ o turnejama, prodaji, autorskim pravima ili naplati tantijema. Zapravo, to se već događa. Nakon referenduma 2016. pad vrijednosti funte odrazio se na značajno povećanje troškova opreme i najma studija. Ne zaboravimio ni smanjene prihode domaćinstava, što znači i manju mogućnost izdvajanja novca za odlazak u klubove i kupnju svega što ima veze s glazbom", stoji u pismu.

"Odlučili smo se zatvoriti u svojevrstan kulturološki zatvor", misle potpisnici pisma, aludirajući na brexit koji bi se trebao stupiti na snagu 29. ožujka iduće godine. "To je potpuno ludo. Moramo ponovno uzeti vlastitu budućnost u ruke, preustrojiti EU. Kad je Europa u nevolji Britanci zbijaju redove, ne povlače se i udvostručuju napore."

Geldof poziva na organizaciju novog referenduma o izlasku iz EU-a, po njegovu mišljenju jedinog načina da se spriječi "loš utjecaj Brexita na našu budućnost".


Tina Turner otkrila da joj je suprug donirao bubreg

ZAGREB - Američka rock legenda Tina Turner otkrila je u svojim memoarima koji će se uskoro naći u redovitoj prodaji da je pomišljala na samoubojstvo prije dvije godine, no spasio ju je suprug doniravši joj svoj bubreg.

Danas 78-godišnja glazbenica pobijedila je rak i preživjela moždani udar i baš kada je povjerovala da se njezino zdravlje popravlja otkazali su joj bubrezi, otkrila je u autobiografiji čije je izvatke prenio Daily Mail.

Bubrezi su radili s 20 posto kapaciteta i brzo su propadali do prosinca 2016., povjerila je Turner u knjizi te ispričala "Preda mnom je bio izbor: redovite dijalize ili transplantacija bubrega. Samo transplantacija dala bi mi stvarne izglede za gotovo normalan život. No izgledi za donora bili su slabašni", rekla je.

U to doba Švicarska, u kojoj pjevačica živi, bila je po broju donora među najnižima u Europi, a to je značilo "da ja, u dobi od 75 godina nikada neću biti upisana na listu čekanja", kazala je.

Bila je očajna jer su otrovi preuzeli njezino tijelo, nije mogla jesti i počela je razmišljati o potpomognutom samoubojstvu.

Tada je njezin suprug, njemački izvršni producent Erwin Bach, povukao hrabar potez. Rekao je da ne želi drugu ženu niti drugi život i predložio da joj daruje svoj bubreg.

Unatoč tome što je operacija bila opasna za Turnjer koja ima slabo srce, transplantacija je izvedena 2017.

"I evo me, tu sam. Oboje smo tu, bliskiji nego što se može zamisliti", napisala je pjevačica u svojoj autobiografiji "Tina Turner: My Love Story" (Moja ljubavna priča) u kojoj ohrabruje ljude da doniraju organe.


Reklama za konjsku utrku na operi u Sydneyu podijelila Australce

ZAGREB - Zamisao da se konjska utrka reklamira na "jedrima" opere u Sydneyu podijelila je australsku javnost, prenosi u ponedjeljak BBC.

Na spomeniku svjetske kulturne baštine reklama će se pojaviti u utorak, pošto ju je odobrio premijer Novog Južnog Walesa.

Kritičari kažu da se time krši zakon jer operu pretvara u veliki plakat za industriju klađenja i konjskih utrka.

No drugi, uključujući premijera Scotta Morrisona, brane odluku kao korisnu za gospodarstvo i turizam.

Od petka je više od 150.000 ljudi potpisalo internetsku peticiju pozivajući da se opera "zaštiti".

Zgradu sydneyske opere, otvorenu 1973., UN je proglasio remek-djelom arhitekture 20. stoljeća, a na listu svjetske kultrne baštine uvrštena je 2007.


Udio obnovljive energije nastavlja rasti širom svijeta - IEA

LONDON - Očekuje se da će udio obnovljive energije koja se globalno koristi porasti za petinu u sljedećih pet godina te doseći 12,4 posto u 2023., priopćila je Međunarodna agencija za energiju (IEA) u godišnjem izvješću objavljenom u ponedjeljak.

Obnovljivi izvori energije imat će najbrži rast u sektoru elektične energije, osiguravajući gotovo 30 posto energetskih potreba u 2023., u usporedbi s 24 posto u 2017.

Tijekom tog razdoblja predviđa se da će se na obnovljive izvore odnositi 70 posto rasta globalne proizvodnje električne energije gdje je na prvom mjestu solarna tehnologija a slijedi vjetroenergija, hidroenergija i bioenergija, prema izvješću.

Hidroenergija ostaje najveći izvor obnovljive energije te bi do 2023. trebala zadovoljavati 16 posto globalnih potreba za električnom energijom, a slijede je vjetroenergija (6 posto), solarna energija (4 posto) i bioenergija (3 posto).

U izvješću se naglašava da je 2017. rekordna godina za obnovljivu energiju. Najviše su porasli kapaciteti solarne energije, 97 gigavata, a više od polovice tog broja odnosi se na Kinu. U međuvremenu se, već drugu godinu zaredom, smanjuje rast novih kapaciteta vjetroelektrana na kopnu, osobito u Kini i u SAD-u.

Solarna tehnologija imat će najveći rast među izvorima obnovljive energije u sljedećih šest godina, a očekuje se da će tijekom tog razdoblja postati operativno 600 novih gigavata.

Na samu Kinu otpada gotovo 45 posto globalne solarne ekspanzije, navodi se u izvješću.


Jo-jo efekt povezan sa srčanim i moždanim udarima, čak i kod zdravih osoba

ZAGREB - Ljudi čija težina, krvni tlak, kolesterol i šećer u krvi osciliraju mogu imati veće izglede za srčani i moždani udar u odnosu na one kod kojih se ti parametri ne mijenjaju, pokazuje korejsko istraživanje.

Pretilost i trajno povišeni krvni tlak, kolesterol i povišeni šećer u krvi već su dugo povezani s povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara te smrti zbog tih uzroka, kaže voditelj istraživanja dr. Seung-Hwan Lee s katoličkog sveučilišta u Seulu. No manje se znalo o tome što se događa kad ti metabolički faktori rizika osciliraju, posebice kad nisu postavljene dijagnoze poput šećerne ili hipertenzijske bolesti, kaže Lee.

Za potrebe ovog istraživanja Leejev tim proučio je podatke koje je prikupio korejski sustav zdravstvenog osiguranja od 2005. do 2012. od više od 6,7 milijuna ljudi koji do tada nisu imali srčani udar, šećernu bolest, povišeni krvni tlak ili povišeni kolesterol. Svi su oni u promatranom razdoblju imali najmanje tri zdravstvena pregleda i znanstveni tim pratio je polovicu njih još najmanje 5,5 godina.

Tijekom istraživanja zabilježeno je da je njih gotovo 55.000 preminulo, više od 22.000 imalo je moždane udare i više od 21.000 srčane udare.

U usporedbi s ljudima čija težina, tlak, kolesterol i razine šećera u krvi nisu oscilirali oni s najvećim oscilacijama imali su 2,3 puta veće izglede da umru tijekom istraživanja i više od 40 posto veće izglede za srčani ili moždani udar.

“Za pacijente bilo bi mudro da izbjegavaju stalno gubljenje i dobivanje na težini kako bi im kardiovaskularni sustav bio zdrav”, kaže Marie-Pierre St-Onge sa sveučilišta Columbia u New Yorku.

Pretile osobe to ne bi trebalo obeshrabriti od pokušaja da izgube na težini, kaže St-Onge koja nije bila uključena u studiju. Umjesto toga trebali bi postaviti ostvarive ciljeve za gubitak težine koji bi im omogućili da održe nižu težinu i izbjegnu jo-jo efekt.

“Dobivanje na težini predstavlja stres za organizam što može povećati rizik od srčanih i moždanih udara”, dodaje St-Onge. “Konačni cilj nije održavanje pretilosti nego održavanje normalne težine tijekom čitavog života”.

U okviru studije znanstvenici su proučavali učinak oscilacija metaboličkih faktora rizika većih od pet posto. Posebno su proučavali učinak dobivanja a posebno gubitka težine.

Velike oscilacije u metaboličkim faktorima rizika, bilo da se radi o njihovu povećanju ili padu, bile su povezane s većim rizikom od smrti tijekom istraživanja, navodi se u radu objavljenom u časopisu Circulation.

Claude Bouchard iz biomedicinskog istraživačkog centra Pennington u Baton Rougeu u Louisiani kaže kako bi pacijenti trebali drukčije gledati na težinu u odnosu na druge metaboličke faktore rizika.

Krvni tlak, kolesterol i šećer u krvi trebali bi ostati u zdravom rasponu za optimalno zdravlje srca i krvožilnog sustava, kaže Bouchard koji nije sudjelovao u istraživanju.

Uz iznimku starijih osoba, pretile osobe i dalje bi trebale nastojati izgubiti na težini čak i ako bi to značilo da drugi parametri osciliraju dosta u tom razdoblju, kaže Bouchard.

“Nema uvjerljivih dokaza da je loše za zdravlje pretilih osoba da pokušaju izgubiti na težini čak i kad posrnu i pokušaju iznova i iznova", kaže Bouchard. “Većina dokaza sugerira da postizanje niže tjelesne težine čak i kad to traje ograničeni broj mjeseci ima pozitivne učinke na metabolzam većine ljudi”.

 

 

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus