05:46, 22. Travanj 2019

kultura...

Kultura 7. veljače 2019.

Objavljeno: 07.02.2019 u 03:47
Pregledano 158 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 7. veljače 2019.

ZAGREB, 7. veljače 2019. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Predstavljena knjiga "Povijest Golog otoka" Martina Previšića

ZAGREB -
Knjiga "Povijest Golog otoka" povjesničara Martina Previšića, koja opisuje povijest tog jugoslavenskog gulaga, prva je, kako je istaknuto na predstavljanju u četvrtak navečer, cjelovita studija toga traumatočnoga dijela naše povijesti i nezaobilazno djelo suvremene povijesne publicistike.

Na predstavljanju u dupkom punoj Velikoj dvorani Novinarskog doma, u kojoj se tražila stolica više a mnogi su ostali stajati, knjigu i autora uvodno je predstavio Seid Serdarević, glavni urednik Frakture u čijoj je nakladi knjiga objavljena.

Istaknuo je kako je riječ o tek prvoj knjizi toga autora, koja je po svemu monumentalno djelo i bitna knjiga iz pera "povjesničara nove generacije koji se zna služiti arhivima i dokumentacijom, i istodobno zna pisati na način da se ta knjiga čita poput najuzbudljivijeg trilera".

"U njoj Previšić kroz niz poglavlja opisuje kompletnu povijest Golog otoka, od toga kako je nastao, kako se razvijao, koje su bile sve posljedice, nudeći povijest tog 'jugoslavenskog gulaga' na vrlo objektivan način koji baca drugačije svjetlo na prijelomne događaje koji su se zbili nakon Rezolucije Informbiroa 1948., pa do kraja golootočke priče", rekao je Serdarević.

Kada govorimo o Golom otoku, govorimo o jednoj jugoslavenskoj traumi, traumi o kojoj se dugo nije govorilo – počelo se tek 1980-ih ali i tada, bez obzira na relativno velik broj kako svjedočanstava tako i umjetničkih djela nastalih o Golom otoku, de facto o toj temi još nije postojala ovako ozbiljna i sveobuhvatna povijesna monografija, napomenuo je.

"Knjiga Martina Previšića nepristrano, a s druge stane beskompromisno rješava pitanje Golog otoka. Pisana je u maniri ponajboljih anglosaksonskih povjesničara, kombinacijom dubokog i dalekosežnog arhivskog istraživanja u hrvatskim i srpskim arhivima, i metodama ispitivanja živih svjedoka", rekao je Serdarević.

Time Previšić također postavlja i neke standarde "kako govoriti o Golom otoku, kako pisati dalje o toj temi i koje se teme dalje mogu otvoriti vezane uz to traumatično nasljeđe".


Važan i dobrodošao doprinos hrvatskoj historiografiji

Knjiga se temelji na mnogobrojnim dokumentima iz Udbinih arhiva kao i nizu svjedočanstava bivših logoraša. Dio tih dokumenata kao i brojne nikad do sad viđene fotografije čuvane u arhivima, također su u knjizi.

Povjesničar Ivo Banac, Previšićev mentor na knjizi, istaknuo je kako je riječ o prvoj sveobuhvatnoj i arhivski potkrijepljenoj monografiji o Golom otoku, "mitskoj činjenici jednog mračnog razdoblja o kojoj postoji golema, uglavnom apokrifna literatura".

"Monografija Martina Previšića primjer je velike povijesti koja je sve rjeđa u našoj historiografiji. U trenutku kad se naša historiografija drobi i usitnjava, kad se iz bogatstva arhiva bježi u mutne prostore simboličnih domišljanja i prazne teorije, kad je reciklaža lošeg poprimila razmjere unosne industrije, pred nama je velika tema risana minucioznim kistom i bez ideoloških predrasuda", rekao je Banac.

O knjizi je govorio i povjesničar Aleksandar Jakir, koji je rekao kako je riječ o važnoj i dobrodošloj knjizi koja temeljito, analitički jasno, uvjerljivo i sustavno obrađuje jednu od ostavština jugoslavenskog socijalizma.


Hrvatska se još uvijek nije primjereno pozabavila tim nasljeđem

"Pred nama je knjiga koja čitatelju predočava povijest fenomena Golog otoka i nudi njegovu interpretaciju. Na znanstveno utemeljen način, o čemu govori impozantan broj od preko tisuću bilježaka uz tekst, podastire rezultate svojeg dugogodišnjeg znanstvenog bavljenja tim logorskim sustavom za internaciju", rekao je Jakir.

U tekstu se analitički raščlanjuje logor, i što se njime željelo postići, detaljno je prikazano na koji je način logor funkcionirao, kao i smisao i kontekst u kojemu je oformljen i zatvoren, a opisuje također i kako se njegov efekt produžio i nakon zatvaranja.

"Na kraju svoje knjige, Martin Previšić konstatira da su dvije godine na Golom otoku, koliko je trajala prosječna kazna, bile dovoljno vremena da su gotovo svi logoraši podlegli pritisku UDBA-e. 'Bili su prevaspitani', kako je UDBA nazivala konačnu posljedicu i pobjedu svog nasljeđa", rekao je Jakir. "Nemoguće je generalizirati pojedinačne sudbine, konstatira Previšić, ali ističe da je logor u čitavoj svojoj praksi prizvod jugoslavenske i staljinističke povijesti i iskustva koje je snažno oblikovalo Partiju i sustav od 1937., kada je Broz došao na čelo", dodao je.

"Također je nedvojbeno točno da današnja RH, na čijem se teritoriju nalaze ostaci logora i kasnijeg zatvora na Golom otoku, u više od četvrt stoljeća svojeg postojanja i gotovo 70 godina od otvaranja logora nije napravila previše da se mjesto na kojemu je oko 300 ljudi izgubilo život i kroz koji je prošlo oko 13 tisuća logoraša, na primjeren način obilježi. Ta činjenica nešto govori i o odnosu prema prošlosti i nasljeđu komunizma", zaključio je Jakir. "Knjiga će biti izuzetno zanimljiva svima koji su zainteresirani za tematiku, te ona nedvojbeno predstavlja veliki doprinos našem poznavanju cijelog niza pitanja koja su povezana s internacijom na Golom otoku," rekao je.


Traume nikada nisu u potpunosti zacijeljene

Zahvalivši predstavljačima na lijepim riječima, Previšić je rekao kako se Golim otokom zapravo počeo baviti slučajno, shvativši da u arhivima postoji golema količina dokumenata o tome logoru, a da se nitko ranije tom temom nije odlučio sveobuhvatno pozabaviti iako se o njoj uvijek puno govorilo.

Razgovori s bivšim logorašima otkrili su mu "da su traume i nakon 60 ili 70 godina ostale jednake", rekao je: "S tim se traumama svatko nosi na svoj način. Mene su se razgovori posebno dojmili jer sam dobivao informacije o emocijama onoga doba", rekao je. Dokumenti UDBA-e, pisani hladnim, birokratskim rječnikom, puno toga otkrivaju ali i puno skrivaju, napomeno je autor: "Ta su svjedočanstva na neki način korektiv dokumentima i obratno".

Martin Previšić (1984.) docent je na katedri za Hrvatsku povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Područje interesa njegovih istraživanja je povijest socijalističke Jugoslavije i Hrvatske od 1945. te povijest komunizma. Predavač je na Hrvatskom vojnom učilištu. Autor je niza znanstvenih tekstova i suradnik na dokumentarnim filmovima i izložbama. Bio je na kraćoj stipendiji u Yad Vashem International School for Holocaust Studies u Jeruzalemu. Održao je gostujuća predavanja na University of California, Berkeley, University of Illinois at Urbana–Campaign, University of Pittsburgh, University of North Carolina at Chapel Hill, Furman University te Humboldt-Universität Berlin. Dobitnik je Fulbrightove stipendije za 2019. godinu na Stanford Universityju.


Predstavljen Hrvatski iseljenički zbornik 2019.

ZAGREB -
Hrvatski iseljenički zbornik 2019. publikacija koja je posvećena povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske, predstavljen je u četvrtak u Hrvatskoj matici iseljenika (HMI) u Zagrebu.

Aktualni zbornik, 64. po redu, čija je urednica Vesna Kukavica, donosi 32 samostalna autorska priloga sa sažecima na engleskom i španjolskom jeziku, uklopljenih u osam tematskih cjelina: Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost i Nove knjige.

Ravnatelj HMI Mijo Marić kazao je da tekstovi zbornika na znanstven i emotivan način trajno i sustavno bave odnosima domovinske i iseljene Hrvatske.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas istaknuo je važnost zbornika za njegovanje hrvatskog identiteta i povezivanje Hrvata na četiri kontinenta, te naglasio da hrvatska Vlada pruža trajnu podršku za kvalitetno obrazovanje na hrvatskom jeziku.

Predstavljač Božo Skoko kazao je da Hrvatski iseljenički zbornik već 64 godine povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost iseljene i domovinske Hrvatske, na tim pitanjima okuplja vodeće hrvatske intelektualce, i bez obzira na to jesi li tekstovi pisani strogim znanstvenim ili publicističkim pristupom, ostaju važna i trajna riznica podataka iz toga područja.

Iskustva zbornika, rekao je Milan Bošnjak, pokazuju važnost njegovanja mjesnog hrvatskog jezika iseljeničkih manjina te učenje hrvatskog standardnog jezika koji omogućuje susret i komunikaciju Hrvata s matičnom domovinom.


Ovogodišnji Rimski dani posvećni Gracijanu Starijem, ocu careva Valenetijana I. i Valensa

VINKOVCI -
Ovogodišnji, sedmi po redu Rimski dani održat će se od 30. svibnja do 2. lipnja i bit će posvećeni životu Gracijana Starijeg, oca rimskih careva Valentinijana I. i Valensa, rođenih u Cibalama, rimskom naselju na tlu Vinkovaca i jedinih rimskih careva rođenih na tlu Hrvatske, najavljeno je u četvrtak na konferenciji za novinare u vinkovačkoj gradskoj upravi.

Po riječima kustosa Arheološkog odjela Gradskog muzeja u Vinkovcima, Hrvoja Vulića, otac rimskih careva Valentinijana i Valensa i sam je bio rođen u Cibalama u četvrtom stoljeću i vremenom je postao jedan od časnika elitne vojne postrojbe "protectores domestici", jedinice iz koje su se regrutirali budući najviši zapovjednici što je, kako je kazao Vulić zasigurno koristilo napretku njegovih sinova i njihovu usponu na hijerarhijskoj ljestvici rimskog društva sve do carskog položaja.

Vulić je također najavio kako će se osim neizostavnog defilea i borbi gladijatora, sajma rimskih proizvoda, i ove godine u sklopu Rimskih dana održati Vinkovački craft festival "Beeram domaće" dok će se posebna pozornost posvetiti rimskoj gastronomiji i spravljanju rimskih jela i slastica.

"Prošlogodišnji Rimski dani bili su više nego uspješni. Povratne informacije od posjetitelja i građana bile su odlične i sada nam je obveza nastaviti na tom tragu i ovu manifestaciju nadograditi još boljim sadržajima", kazao je vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić.

Po riječima direktorice Turističkog ureda Turističke zajednice Grada Vinkovaca Martine Matković uz zabavne, ovogodišnji Rimski dani ponudit će i niz edukativnih sadržaja, radionica i predavanja kojima će biti cilj približiti život na tlu Vinkovaca u vrijeme Rima.

Glavna urednica Novosti Marija Gerovac najavila je održavanje koncerata Prljavog kazališta i Psihomodo popa 31. svibnja odnosno 1. lipnja, dok je zamjenik vinkovačkog gradonačelnika Gabrijel Šokičić kazao kako je cilj gradskih vlasti da Rimske dane podignu na razinu ne bi li Vinkovci postali prepoznatljivi i po njima kao što su po manifestaciji Vinkovačke jeseni.


Izložbe o perivojima oko pulske Arene i Guvernerove palače otvaraju se u petak u Rijeci

RIJEKA -
Gostujuća izložba Arheološkog muzeja Istre "Arena i okolni parkovi - nekad i danas", otvorit će se u petak, 8. veljače u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci, a riječki muzej pridružit će se svojom izložbom o perivoju Guvernerove palače, u kojoj je smješten muzej, najavljeno je u četvrtak na konferenciji za novinare.

Ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Nikolina Radić Štivić rekla je da je to rezultat suradnje dvaju muzeja te činjenice da su i Arena u Puli i Guvernerova palača okružene perivojima i parkovima povijesnog značenja. Željeli smo i mi ispričati priču o povijesnom razvoju perivoja oko sadašnjeg muzeja, rekla je.

Autorica izložbe Pomorskog i povijesnog muzeja Tamara Mataija navela je da se nastojalo prikazati promjene u perivoju kroz vrijeme putem nacrta, razglednica i korištenjem dostupne, ne osobito bogate literature o ovoj temi, te novina iz razdoblja planiranja i uređenja perivoja. On je projektiran i uređen usporedno s gradnjom palače krajem 19. stoljeća, te čine jedinstvenu cjelinu, navela je Mataija.

Ovaj perivoj u okrilju Guvernerove palače bio je zatvoren za građanstvo sve do razdoblja nakon Drugog svjetskog rata. Perivoj je obnovljen 1939. godine, dok je palača bila sjedište talijanskih prefekata. U posljednjih desetak godina, kad je Pomorski i povijesni muzej stekao vlasništvo nad cijelim kompleksom obavljeni su znatni napori na izradi dokumentacije za rekonstrukciju djelomično zapuštenog i devastiranog jednog krila palače te perivoja, rekla je Mataija.

Nakon Rijeke izložba odlazi na gostovanje u Arheološki muzej u Zadru te u Arheološki muzej u Zagrebu, najavila je jedna od autorica pulske izložbe Katarina Zenzerović. Na njoj je pomoću starih razglednica, grafika, planova grada i drugih predmeta arhivske građe predstavljen povijesni razvoj zelenih površina oko pulske Arene. Obrađeni su parkovi Karolina, Valerija, Serpentina, park ispod Arene te zelena površina na raskrižju Amfiteatarske i Istarske ulice, kazala je. Druga autorica izložbe Monika Petrović je stare razglednice pretočila u suvremena umjetnička djela u tehnici akvarela.


MZO: Moderne pisce u lektiru uvrštava nastavnik prema interesima konkretne skupine učenika

ZAGREB -
Novi Kurikulum hrvatskog jezika daje veću autonomiju nastavnicima u izboru suvremenih djela za cjelovito čitanje oslanjajući se na njihovu iskustvenu prosudbu o specifičnim interesima konkretne skupine učenika, a tu je odluku Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) donijelo na temelju stručnih mišljenja nakon dvije javne i jedne stručne rasprave, ističu iz MZO-a odgovarajući na zamjerke Hrvatskoga društva pisaca i Hrvatskoga društva književnika za djecu i mlade da su iz novoga kurikuluma izbačeni suvremeni autori.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak kurikulum predmeta Hrvatskog jezika donijela je na temelju stručnih mišljenja, a popis obvezne lektire u prijedlogu kurikuluma Hrvatskog jezika gotovo je jednak u posljednje tri godine i kao takav je prošao dvije javne rasprave, stručnu raspravu i dobio pozitivno mišljenje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ističu iz MZO-a na upit Hine.

Strukovne udruge Hrvatsko društvo pisaca (HDP) i Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade (HDKDM) u srijedu su upozorile kako je novi Kurikulum hrvatskog jezika iznevjerio sve izvorne ideje kurikularne reforme te će, umjesto da ih unaprijedi, tragično unazaditi sve pokušaje da se učenike starijih razreda osnovne i srednjih škola potakne na masovnije čitanje.

HDP i HDKDM također tvrde kako se ne znaju autori konačnog kurikuluma koji se "skrivaju iza imena institucija".

Iz MZO-a ističu kako je broj naslova u popisu obvezne lektire bitno smanjen u odnosu na postojeći plan i program, što otvara puno veću slobodu nastavniku za izbor djela za cjelovito čitanje kao i za ulomke.

"S popisa klasičnih hrvatskih i svjetskih književnih djela nastavnik autonomno bira dodatna djela za cjelovito čitanje, a djela suvremene književnosti nastavnik bira potpuno samostalno (kako je navedeno i u samom kurikulumu), uzimajući u obzir interese učenika kako bi učenici razvili naviku čitanja i ljubav prema lijepoj književnosti. Dakle, moderne pisce u lektiru uvrštava sam nastavnik koji najbolje poznaje učenike kojima predaje", tvrdi MZO.

Na tvrdnju strukovnih udruga kako aktualni kurikulum niti u jednom svom dijelu nije u skladu sa Strategijom poticanja čitanja Vlade RH, iz MZO-a ističu da je to ministarstvo osiguralo povećan iznos sredstava za nabavu knjiga, u iznosu od 5,2 milijuna kuna, za školske knjižnice u 2019. godini. Uskoro će donijeti odluke o dodjeli sredstava kako bi se knjižnice, u skladu s novim kurikulumom, opremile obveznom lektirom te ostalim knjigama koje nastavnici hrvatskog jezika samostalno izabiru.

"Izbor djela za cjelovito čitanje bit će i tema edukacija koje se provode kao priprema za kurikularnu reformu u svim školama", ističu iz MZO-a.

Austrijski filozof Robert Pfaller novi gost Filozofskoga teatra

ZAGREB - Novi gost Filozofskoga teatra u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu bit će, u nedjelju 10. veljače, istaknuti austrijski filozof Robert Pfaller, koji će održati predavanje pod nazivom "Jezik odraslih (+18)" u kojemu se bavi zamahom pitanjem političke korektnosti u svagdanjem govoru i utjecajem novog puritanizma na moć kritičkoga mišljenja.

Austrijski filozof i teoretičar psihoanalize Robert Pfaller objavio je desetak knjiga, među kojima se ističu "Interpasivnost. Studija o delegiranom uživanju", "Iluzije drugih", "Za što se isplati živjeti", "Drugi svjetovi" te "Jezik odraslih". Predaje filozofiju i kulturološke studije na Umjetničkom fakultetu u Linzu.

Gorljivi je kritičar političke korektnosti i tzv. politike identiteta, smatrajući da novi puritanizam, koji se očituje od seksa pa do zabrane pušenja, ne samo da ukida moć kritičkog mišljenja, već ujedno ograničava i slobode ponašanja te na neki način infantilizira javnost.

"Kad je letio iz Amsterdama za SAD, austrijski je filozof htio gledati film 'Ljubav' Michaela Hanekea, ali prije nego što je film počeo, na ekran je stiglo upozorenje da film sadrži jezik odraslih i da bi mogao povrijediti njegove osjećaje. Kakav je to svijet, pomislio je tada Robert Pfaller, u kojem se čak i odrasle upozorava na jezik odraslih?", stoji u najavi.

"Odgovori se nalazi u njegovoj najnovijoj knjizi 'Jezik odraslih', o njegovu nestajanju iz politike i kulture koja je izazvala brojne polemike diljem Europe, a o kojoj će biti riječi u novom izdanju Filozofskoga teatra", dodaje se.

Uz sve veću rasprostranjenost tzv. upozorenja na opasan sadržaj (trigger warning) i sigurnih prostora (safe spaces) ne samo na američkim fakultetima već i u Europi, kao i uz novi zamah političke korektnosti u svim sferama života, upravo je Pfallerovo gostovanje u HNK prilika da se i domaća publika upozna s kritičkom kulturologijom i primjenom teorije psihoanalize i filozofije na svakodnevni govor i ideologiju koju najčešće ne primjećujemo.

Filozofski teatar uređuje i vodi Srećko Horvat.


Zagrebačka filharmonija u Plavom ciklusu: Kreativnije, senzibilnije i svježije viđenje Beethovena

ZAGREB - Orkestar Zagrebačke filharmonije ugostit će u petak, 8. veljače u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu američku pijasniticu Clarie Huangci na koncertu najavljenom kao kreativnije, senzibilnije i svježije viđenje velikog klasika Ludwiga van Beethovena.

Pod dirigentskim vodstvom šefa dirigenta Davida Danzmayra, Zagrebački filharmoničari i Clarie Huangci izvest će Beethovenov Koncert za klavir i orkestar op, 61a  (autorova transkripcija violinskog koncerta), te 4 simfoniju u B-duru, op 60.

Claire Huangci etablirala se kao iznimno cijenjena umjetnica koja očarava publiku svojom "blistavom virtuoznošću, umjetničkom senzibilnošću, baš kao i razvijenim smislom za  interakciju s publikom, gdje dolazi do izražaja njezino istančano razumijevanje dramaturškog aspekta zvuka", stoji u najavi.

"Kada je započela svoju glazbenu karijeru sa devet godina zvali su je čudom od djeteta čija je izvanredna virtuoznost na klaviru zapanjila svijet glazbe. Umjetničkom zrelošću njezine interpretacije postaju sve kreativnije, svježije i uvjerljivije posebno kod izvedbi djela Mozarta, Beethovena i Schuberta", dodaje se.

Kao posebno iznenađenje koncerta Filharmonijina Plavog ciklusa u petak najavljena je praizvedba djela predstavnice prve generacije mladih skladatelja nove Hrvatske, Sanje Drakulić: kompozicija Rara Avis (lat; Rijetka ptica), "djelo nastalo u jednom dahu" po narudžbi Zagrebačke filharmonije.

Uoči koncerta, predviđen je susret Sanje Drakulić i Clarie Huangci s publikom u predvorju Velike dvorane.


Nova glazbena emisija na DMC TV: 'Ritam zabavne glazbe Powered by HDU'

ZAGREB - Hrvatska diskografska udruga (HDU) u suradnji s DMC televizijom pokrenula je novu televizijsku emisiju "Ritam zabavne glazbe Powered by HDU"  koja s emitiranjem počinje u četvrtak, 7. veljače u večernjem terminu, sa sadržajima rezerviranima za glazbu isključivo zabavnog žanra.

Cilj emisije je popularizirati domaću glazbu zabavnog žanra i otvoriti joj novi prostor u televizijskom formatu. Uz dosadašnju praksu objave Zabavnog hita mjeseca koji HDU donosi na temelju mjesečnih podataka radijskog emitiranja u Hrvatskoj, zabavna će se glazba odsad emitirati i u posebnom obliku na malim ekranima, stoji u priopćenju HDU-a.

Svaki mjesec u "Ritmu zabavne glazbe" predstavit će se deset pjesama zabavnog žanra iz hrvatskog radijskog etera s najvećim brojem emitiranja prethodnog mjeseca.

U emisiji će biti riječi o tome koja je pjesma zaslužila priznanje zabavnog hita mjeseca, kakvo je stanje na regionalnim listama slušanosti u Hrvatskoj i s kojim smo se hitovima ponajviše zabavljali prethodnog mjeseca. Tako će se, uz goste izvođače, u svakoj epizodi predstaviti i lista Top 10 zabavnih hitova.

Hrvatska diskografska udruga podatke donosi na temelju emitiranja radijskih postaja na više od 140 radijskih postaja diljem zemlje. To je tek jedna od aktivnosti Udruge, koja svakodnevno zastupa i promiče interese diskografa te glazbene industrije u čitavoj zemlji. Povezana sa svjetskom diskografskom udrugom (IFPI), unaprjeđuje domaću diskografiju i popularizira hrvatsku glazbu u skladu s najnovijim svjetskim trendovima.

"Zabavna glazba, nešto je što nedostaje domaćem eteru. I ova top lista itekako je bitna, kako za same izvođače, tako i za publiku, jer je to jedan od najboljih načina stvaranja hitova", poručili su iz diskografske kuće Hit Records.

DMC televizija (Dammic music channel) je kabelski/IPTV kanal, a programska orijentacija kanala jest emitiranje glazbeno-zabavnog programa iz cijele regije. DMC je s emitiranjem počeo u veljači 2013. godine, a trenutačno se emitira preko digitalnog nacionalnog kabelskog operatera B-Net, A1 ,Ustream te osnovnog paketa Max TV-a na kojemu je među najgledanijim kanalima.

Osnovana kao projekt izdavačke kuće DAMMIC koja djeluje 29 godina, strategija DMC programa je na inovativan, originalan i zanimljiv način postojećoj publici predstaviti hrvatsku, ali i internacionalnu glazbenu scenu.

"DMC televizija polako pomiče granice i ostvaruje mnoge zacrtane ciljeve. Suradnja s Hrvatskom diskografskom udrugom naše je priznanje od struke te prije svega velika čast i plus za našu televiziju. U svom programu njegujemo sve glazbene žanrove i ugošćujemo mnoga eminentna imena, ali pružamo priliku i svim mladim glazbenicima koji su na početku svoje karijere. Riječ 'zabava' je vodilja našeg poslovanja, radom i kreativnošću pokušavamo svojim gledateljima pružiti puno zabave i kvalitetnog glazbenog programa, stoga će se "Ritam zabavne glazbe"  savršeno uklopiti u našu programsku shemu", izjavio je direktor DMC televizije, Mario Damjanović.

-------------------------------------------------------------------------

IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Juliette Binoche otvorila 69. Berlinale u znaku žena

BERLIN -
Berlinski filmski festival kojim ove godine predsjeda francuska glumica Juliette Binoche, otvoren je u četvrtak uz snažnu poruku upućenu redateljicama koje su zastupljenije no ikad i među kojima je Dankinja Lone Scherfig čijim filmom "Dobrota stranca" se otvara festival.

Na ovom 69. Berlinaleu bit će prikazano oko 400 filmova iz cijelog svijeta, među kojima će se 17 natjecati za Zlatnog medvjeda kojeg će 16. veljače dodijeliti ocjenjivački sud na čelu s Binoche.

Uz ovu svjetski poznatu francusku glumicu, crvenim tepihom će prošetati glumci Catherine Daneuve, Diane Kruger, Christian Bale, Tilda Swinton, Casey Affleck i Jonah Hill.

Lani je Zlatnog medvjeda na Berlinaleu, prvom velikom festivalu europskog filma u godini, dobila rumunjska redateljica Adina Pintilie za film "Ne diraj me", na završetku festivala koji je bio u znaku pokreta #MeToo.

Nakon jednogodišnje rasprave o seksizmu u filmskoj industriji, redateljice će ovaj put biti zastupljene kao nikad dosad: sedam filmova u natjecateljskoj skupini, ili 41 posto filmova snimile su žene, za razliku od festivala u Cannesu i u Veneciji, gdje ih je lani bilo 14, odnosno 5 posto.

Juliette Binoche je pohvalila tu promjenu prema većoj raznolikosti. "Mislim da je to pomak. Prije deset godina nije bilo tako. Otvorenost duha je dobar znak", rekla je u četvrtak ujutro na tiskovnoj konferenciji ocjenjivačkog suda.

Festival je otvoren svjetskom premijerom filma danske redateljice Lone Scherfig ("Talijanski za početnike", "Sve o jednoj djevojci") "Dobrota stranca", priča o četirima osobama u krizi u New Yorku, s američkom glumicom Zoe Kazan kao majkom obitelji koja je žrtva obiteljskog nasilja i Francuzom Taharom Rahimom koji glumi vlasnika ruskog restorana koji se upoznaje s njom.

To je film "o ženi koja je snažnija nego što misli", rekla je novinarima Lone Scherfig (59).

Za Zlatnog medvjeda se natječu i Poljakinja Agnieszka Holland ("Europa Europa") s filmom "Mr Jones" koji priča o životu Garetha Jonesa, velškog novinara koji je prvi pisao o gladi u Sovjetskom Savezu u vrijeme Staljina 1933.

Ovaj 69. Berlinale bit će posljednji koji vodi Dieter Kosslick (70) nakon 18 godina na dužnosti direktora festivala. Palicu će predati mlađem dvojcu, Carlu Chatrianu, aktualnom direktoru Filmskog festivala u Locarnu i Nizozemki Mariette Rissenbeek.

Počinje 69. Berlinale, među naslovima i filmovi sa Balkana

BERLIN -
Berlinski filmski festival - Berlinale - počinje danas i traje do 17. veljače. U glavnom programu je 17 filmova, a od poznatijih autora tu su Fatih Akin, Zhang Yimou, Agnieszka Holland, Francois Ozon i Emin Alper.

Festival otvara film Dankinje Lone Scherfig "Ljubaznost stranaca". Ona je 2001. u Berlinu dobila Srebrnog medvjeda.

Predsjednica glavnog žirija je poznata francuska glumica Juliette Binoche.

Njemački mediji navode da su velika očekivanja usmjerena ostvarenjima koja se bave životopisima poznatih, poput pisca Bertolta Brechta.

Zanimljivi su i dokumentarni filmovi o fotografu Peteru Lindbergh, glumcu Mariju Adorfu, te njemačkoj rock grupi "Die Toten Hosen".

U propratnom programu Forum bit će prikazano 39 filmova. Riječ je većinom o politički i društveno angažiranim filmovima, po čemu je Berlinski festival i poznat.

U programu Panorama najavljeno je 45 filmova iz 38 zemalja, a obilježava ga veliki broj filmova o ženama. Uglavnom je riječ o portretima umjetnika.

U programu Retrospektiva bit će mnogo igranih i dokumentarnih filmova koji su stvarani u vrijeme dvije Njemačke - istočne i zapadne.

S prostora bivše Jugoslavije u glavnom programu je samo film "Bog postoji - zove se Petrunija" režiserke Teone Strugar Mitevske, a rađen je kao koprodukcija Makedonije, Belgije, Slovenije, Hrvatske i Francuske.

U drugim neslužbenim selekcijama su dokumentarac iz Bosne i Hercegovine autora Igora Drljače "Kameni govornici", te film Jasmile Žbanić "Crvene gumene čizme".

Tu je i ostvarenje "Šavovi" Miroslava Terzića, koprodukcija Srbije, Slovenije, Hrvatske i BiH, koji se bavi temom nestanka djece iz srpskih porodilišta i sumnjama da su prodana na usvajanje.

Ove godine, počasnog Zlatnog medvjeda dobila je britanska filmska i kazališna glumica Charlotte Rampling.

Njemački i svjetski mediji prenose da je ovo posljednja filmska smotra Dietera Kosslicka na mjestu upravitelja Festivala.

Filmski kritičari smatraju da je Kosslick promicao njemački film, a kritičari ga napadaju da je odgovoran za slabiju kakvoću filmova na posljednjim festivalima u odnosu na najveće konkurente - Canneski festival i Venecijansko bijenale.

Fox produžio Simpsone na još dvije sezone

LOS ANGELES - Sunce izlazi i zalazi, a "The Simpsons" ostaju na TV-u. Avanture Homera, Merge, Barta, Lise, Maggie i ostalih stanovnika Springfielda nastavljaju se i iduće dvije sezone, objavila je televizija Fox.

Fox je odlučio nastaviti s 31. i 32. sezonom humoristične animirane serije koja tako učvršćuje titulu serije s naduljim prikazivanjem u udarnom terminu u povijesti televizije.

"The Simpsons" su tu titulu osvojili 2018. kada su prikazani 636. put i s trona svrgnuli seriju "Gunsmoke".

Kad se prikažu nove epizode, bit će ih ukupno 713.

"The Simpsons" su dosad dobili 33 Emmyja, a na velikom platnu pojavili su se 2012. flmom "The Simpsons Movie".

Popularni show našao se na udaru kritika zbog lika Apua Nahasapeemapetilona, indijskog vlasnika dućana Kwik. Kritike su se pojavile nakon izlaska dokumentarnog filma ''The Problem With Apu'' koji je upozorio na rasne stereotipe prema Indijcima.

Britanski glumac koji mu posuđuje glas Hank Azaria rekao je da je spreman otići, a glasine da producenti planiraju izbaciti Apua iz serije još nisu potvrđene.


Jennifer Lawrence zaručila se za trgovca umjetninama

LOS ANGELES - Holivudska glumica Jennifer Lawrence (28) zaručila se za njujorškog trgovca umjetninama Cooka Maroneya (33), potvrdila je u srijedu njezina agencija za Los Angeles Times.

Dobitnica Oscara za film "U dobru i u zlu" upoznala je Maroneya preko zajedničke prijateljice i druže se od prošlog ljeta.

Lawrence je ranije bila u vezi sa redateljem Darrenom Aronofskyem, pjevačem benda Coldplay Chrisom Martinom i komičarom Nicholasom Houltom.

Glumica je poznata i po ulozi Mystique u serijalu X-Men te je viđena na snimanju posljednjeg nastavka te sage "X-Men: Dark Phoenix".

Lawrence je široj publici postala poznata u serijalu Igre Gladi, nakon kojeg je postala najbolje plaćena glumica na svijetu.


U Turskoj pronađena Biblija stara 1200 godina

ISTANBUL - Biblija stara 1200 godina pronađena je u turskoj pokrajini Diyarbakir za vrijeme akcije organizirane protiv krijumčara vrijednim povijesnim nalazima, izvijestile su u utorak pokrajinske vlasti.

Trojica osumnjičenika uhićena su dok su u ponedjeljak pokušavali prodati drevnu knjigu u gradu Kayapininu, kaže se u priopćenju iz ureda guvernera Diyarbakira.

Vrijedna Biblija ima ukupno 34 stranice ispisane zlatom.

Iz ureda guvernera objavljeno je da je u pritvoru završilo šest osumnjičenih, no nisu iznesene pojedinosti.

Regija je poznata po brojnim svetim mjestima koje su štovali kršćani, a turske vlasti već dulje vrijeme nastoje suzbiti pokušaje krijumčarenja drevnih artefakata.

Svake godine provode niz organiziranih operacija protiv krijumčarenja vrijednim povijesnim predmetima da bi se spriječila njihova prodaja te da bi se zaštitilo bogato kulturno naslijeđe zemlje.

Takve su akcije iznimno značajne za Tursku, zemlju s oko 3000 drevnih gradova koji su ostali iza četrdesetdviju civilizacija. Turski se turizam uvelike oslanja na bogato povijesno nasljeđe u nastojanju da privuče milijune stranaca svake godine.

U Istanbulu se nalazi Aja Sofija koja je tisuću godina bila kršćanska crkva, potom pola tisućljeća džamija, a danas je muzej. Turci su je nakon osvajanja Carigrada 1453. pretvorili u džamiju, a od 1935. je jedan od najposjećenijih muzeja na svijetu.

Kršćani čine manjinu među pretežno muslimanskim stanovništvom Turske, zemlje u kojoj živi 82 milijuna ljudi.


SAD: kronični bolovi najčešći razlog uzimanja medicinske marihuane

ZAGREB - Gotovo dvije trećine pacijenata u SAD-u, koji koriste marihuanu u medicinske svrhe, to čini u okviru liječenja kroničnih bolova, pokazalo je novo istraživanje.
 
To je u skladu s velikim brojem Amerikanaca koji pate od kroničnih bolova i snažnim znanstvenim dokazima da je marihuana učinkovito sredstvo u liječenju boli, navode autori u časopisu Health Affairs.

U 33 savezne američke države i glavnom gradu od 1996. legalizirana je potrošnja kanabisa u medicinske svrhe a 10 je država od 2012. legaliziralo marihuanu za rekreativne svrhe, navode autori istraživanja. Pacijenti koji uzimaju kanabis iz zdravstvenih razloga trebaju dozvolu koja se izdaje u državama u kojima je to legalno a potrebna im je i potvrda liječnika da pacijent pati od stanja na koje marihuana djeluje.

Za potrebe ovog istraživanja znanstvenici su proučili podatke državnih registara koji prate broj pacijenata koji koriste medicinsku marihuanu i stanja zbog kojih je uzimaju. U 20 država i Washingtonu prati se ukupna potrošnja kanabisa a u 15 država prate se stanja zbog kojih se uzima ta droga.

Od ukupnog broja 65 posto pacijenata uzimalo je marihuanu zbog kroničnih bolova. Nakon toga sljedeći najčešći razlog su multipla skleroza, mučnine i povraćanje izazvano kemoterapijom i posttraumatski stres sindrom.

Na temelju izvješća Nacionalme akademije znanosti iz 2017. koja je procijenila znanstvene dokaze koji podupiru korištenje marihuane u liječenju određenih stanja znanstveni tim je proučio i koliko je često korištenje te droge za stanja u kojima je dokazano djelovanje marihuane. Utvrdili su da je kanabis u 86 posto slučajeva korišten za stanja za koja postoje snažni dokazi o učinkovitosti kanabisa.

“Za veliku većinu stanja zbog kojih ljudi uzimaju kanabis postoje značajni i uvjerljivi dokazi da je kanabis učinkovito sredstvo”, kaže voditelj studije Kevin Boehnke sa sveučilišta Michigan u Ann Arboru.

“No, to ne znači da će za pacijente biti jednostavno da zaključe kako najbolje koristiti kanabis u liječenju tih stanja”, kaže Boehnke.

Iako su mnoge države legalizirale kanabis savezne vlasti i dalje ga vode kao tvar bez medicinskih učinaka i s velikim potencijalom za zlouptrebe. Za razliku od tradicionalnih lijekova na recept ne postoje kliničke preporuke za marihuanu, kaže Boehnke.

“Pacijenti koji koriste medicinski kanabis u poziciji su da nemaju izbora nego da sami eksperimentiraju kako bi pronašli idealnu dozu", dodaje Boehnke. “Sigurnost je definitivno razlog za zabrinutost posebno kod pušenja marihuane i unošenja visokih doza THC-a.”

“Još je uvijek mnogo problema s time kako se koristi marihuana u liječenju. Ovaj rad pruža neku sigurnost da se koristi u mnogo slučajeva za ono za što bi se trebala koristiti”, kaže psihijatar Kevin Hill iz Beth Israel Deaconess Medical Center i znanstvenik s medicinskog fakulteta Harvard u Bostonu.
Hill, koji nije bio uključen u studiju,  dodaje da bi pacijenti trebali razmisliti o kanabisu kao opciji nakon što se drugi tradicionalni načini liječenja nisu pokazali uspješnima. On napominje da se u specijaliziranim klinikama za kanabis izdaju potvrde svima koji ih hoće platiti te da često nema praćenja pacijenata.


2018. četvrta najtoplija godina od početka mjerenja

WASHINGTON/ŽENEVA - Protekla 2018. bila je četvrta najtoplija godina od početka mjerenja 1880., uz prosječnu globalnu površinsku temperaturu jedan celzijev stupanj višu u odnosu na predindustrijsko razdoblje, objavili su u srijedu klimatolozi.

Podatci također pokazuju da je četverogodišnje razdoblje od 2015. d0 2018. najtoplije četverogodišnje razdoblje od početka mjerenja što je trend koji znanstvenici ocjenjuju važnijim od pojedinačno najtoplijih godina.

"Stupanj zatopljenja tijekom protekle četiri godine bio je izniman, kako na kopnu tako i u oceanima", kaže Petteri Taalas, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije (WMO) u Ženevi.

Podatci pokazuju da se 20 najtoplijih godina od početka mjerenja dogodilo tijekom protekle 22 godine, navodi WMO.

WMO je objavio podatke istodobno s američkom svemirskom agencijom NASA-om i Nacionalnom upravom za oceane i atmosferu (NOAA) u Washingtonu.

Znanstvenici ističu da podatci konsolidirane analize WMO-a jasno pokazuju da su dugoročne klimatske promjene povezane s rekordnim koncentracijama stakleničkih plinova u atmosferi.

"Ključna je poruka da se planet zagrijava. Dugoročni trendovi vrlo su snažni", kaže Gavin Schmidt, direktor NASA-ina instituta za svemirske studije Goddard. "Nema sumnje o postojanju tih trendova bez obzira na to kako promatrali te podatke".

Schmidt i Derek Arndt iz NOAA-e novinarima su rekli da 2016. i dalje ostaje najtoplija godina od početka mjerenja, 2015. druga najtoplija a 2017. treća najtoplija, nakon sličnog obrasca oscilacija od 1960. Arndt je usporedio prirodu promjena temperatura tijekom proteklih desetljeća s čovjekom koji u liftu koji vozi prema gornjim katovima skače.

Znanstvenici ističu da su temperature samo dio priče. Ekstremne promjene vremena u 2018. pogodile su mnoge zemlje i milijune ljudi s razornim učinkom na gospodarstva i ekosustave.

Katastrofe u SAD-u u 2018. stajale su zemlju 91 milijardu dolara u izravnim troškovima što je četvrti najveći iznos od kada se vode takvi zapisi, navode NASA i NOAA. To uključuje uragane Michael i Florence i šumske požare na zapadu zemlje.

U dodatku na to u SAD-u je 2018. bila treća najvlažnija godina uz rekordne oborine u istočnim dijelovima SAD-a dok je jugozapad pretrpio suše, pokazuju podaci NASA-e i NOAA-e.

Schmidt kaže da su ti podaci u skladu s povećanjem prosječne globalne temperature.

WMO se osvrnuo i na trenutno ekstremno ljeto u Australiji. Siječanj je bio najtoplji od početka mjerenja a suša na otoku Tasmaniji najteža dosad.

Istodobno SAD, u kojemu je zima, suočio se s ekstremnim hladnoćama koje po Taalasu "sigurno ne pobijaju tezu o klimatskim promjenama".

Hladno vrijeme moglo bi se dijelom povezati s dramatičnim promjenama na Arktiku koji se zagrijava dvostruko brže od ostatka svijeta.

"Ono što se događa na polovima ne ostaje na polovima nego utječe na vrijeme i klimu na zemljopisnim širinama na kojima žive stotine milijuna ljudi", kaže Taalas.


Ženski mozak je tri godine "mlađi" od muškoga - studija

ST. LOUIS - Svi smo čuli za izraz "mlad u srcu", no što je s "mladima u mozgu"? Nova studija upućuje na to da je, bar po jednome mjerilu, ženski mozak biološki mlađi od mozga muškarca iste dobi.

Znanstvenici su analizirali snimke mozga 200 odraslih osoba, posebno vodeći računa o smjernicama metabolizma mozga za koje je poznato da se mijenjaju s godinama.

Na temelju raznih metaboličkih razina su ustanovili da je ženski mozak u prosjeku tri godine "mlađi" od mozga muškarca iste životne dobi.

Tijekom studije u kojoj su sudjelovala osamdesetčetvorica muškarca i 121 žena, ispitanici su podvrgnuti pozitronskoj emisijskoj tomografiji  (PET/CT) kako bi se izmjerio protok glukoze i kisika u njihovu mozgu.

Poznato je da je mozgu šećer potreban kao gorivo. Način na koji mozak metabolizira glukozu upućuje na to kolika je njegova metabolička starost.

Ispitanici su imali između 20 i 80 godina, a rezultati istraživanja su pokazali da je mozak žena metabolički mlađi od mozga njihovih suispitanika.

Algoritmi su pokazali da je mozak ispitanica bio oko 3,8 godina britkiji u odnosu na njihovu kronološku dob, dok su muškarci djelovali 2,4 godine starije od svoje kronološke dobi.

Podatci su objavljeni u stručnome časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Znanstvenici su zamijetili i to da se relativna "metabolička mladost" ženskog mozga poklapa s nešto dužim životnim vijekom u žena, u usporedbi s muškarcima.

"Ne možemo reći da muški mozak brže stari", kaže jedan od autora studije Manu Goyal, docent radiolog na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Washington u St. Louisu. "Pri 'ulasku' u zrelo životno doba njihov je mozak stariji za oko tri godine i to traje do kraja života".

Jedna od mogućih teorija je da hormoni oblikuju metabolizam mozga u mlađoj životnoj dobi, oblikujući ženski mozak po mlađem obrascu u odnosu na muški, koji se razvija kasnije.

Metabolički "mlađi" mozak ženama može pružiti "određeni stupanj otpornosti na promjene povezane sa starenjem", smatraju znanstvenici.  

Nadaju se da će uspjeti otkriti imaju li metaboličke razlike između muškog i ženskog mozga zaštitnu ulogu kod žena. Istodobno su ustanovili da žene pokazuju bolje rezultate kada su posrijedi kognitivni testovi razumijevanja i pamćenja, kao i na testovima rješavanja raznih zadataka.

"Jedan od razloga zbog kojih je kod žena kognitivno propadanje mozga manje izraženo u kasnijoj životnoj dobi je to što je njihov mozak efektivno mlađi", kazao je Goyal.

Znanstvenik kaže da je potrebno provesti dodatna istraživanja kako bi se bolje razumjela ova razlika u 'starosti' mozga među spolovima te da bi se pokušalo ustanoviti utječe li ono na rizik od obolijevanja od bolesti mozga koje se vezuju uz životnu dob, poput Alzheimerove bolesti.

 
Kombinaciju nekih namirnica nije lako probaviti

BERLIN - Puno je savjeta o tomu kako pravilno kombinirati namirnice u prehrani da ne bi došlo do poremećaja u probavnom traktu poput bolova u želucu, plinova ili slabije apsorpcije hranjivih tvari, no liječnici i nutricionisti posebno upozoravaju na redoslijed unošenja hrane u organizam.

"U zdravih pojedinaca doista nije pretjerano važno na koji način kombiniraju namirnice", kaže njemački gastroenterolog dr. Wolfgang Holtmeier. "Većina ljudi može neselektivno jesti što god poželi."

"No redoslijed unošenja namirnica u organizam kod nekih ljudi može izazvati neugodne posljedice. Podsjeća da se salate i voće, primjerice, probavljaju brže od ostalih zbog čega ih je najbolje ne jesti na kraju obroka", upozorava liječnik.

"Meso i riba u želucu se zadržavaju dulje, što može prouzročiti zadržavanje hrane u crijevima te rezultirati procesom razgradnje i fermentacije, bolovima u trbuhu i osjećajem nadutosti", kaže Holtmeier.

Dodaje da i konzumiranje određenih vrsta namirnica rano ujutro, poput vrlo popularnih 'smoothieja' može imati negativan učinak na probavu.

"Smoothieji s visokim udjelom voća na prazan želudac nisu dobra zamisao za ranojutarnji doručak. Fruktoza što je sadrži voće vrlo brzo prelazi razinu koju organizam može učinkovito apsorbirati", kaže liječnik. "Uvijek je u vrijeme doručka voće bolje jesti u kombinaciji s proteinima i mastima, primjerice s jogurtom. No i pritom treba paziti jer sve vrste voće ne 'idu' sa svim vrstama mliječnih proizvoda. Jedete li s jogurtom kiselo voće, poput kivija, okus obroka bit će prilično gorak", kaže nutricionistkinja Monika Bischoff.

Kada je riječ o starom vjerovanju da se nakon konzumiranja trešanja ne bi smjela piti voda, ono je zastarjelo, kaže Bischoff te dodaje da ovakva kombinacija nema štetnih učinaka na gastrointestinalni trakt. Potencijalne probavne probleme u doba naših baka mogle su prouzročiti većinom klice iz pitke vode ili iz trešanja."

Ako je plod dobro opran, a voda čista, nema razloga za zabrinutost, kaže ona.

Oprez preporučuje samo u slučaju kada se bilo koja vrsta namirnica kombinira s alkoholom. Dobra je  kombinacija, s druge strane, meso preliveno narančinim sokom ili neka druga namirnica ili piće bogato vitaminom C.

"Organizam učinkovitije apsorbira željezo ako se istodobno konzumira i namirnica s vitaminom C", objašnjava Bischoff.

Želite li pripremiti kupus koji će biti lako lako probavljiv, konzumirajte ga u isprobanoj kombinaciji s kimom. "Sjemenke kima učinkovito smanjuju stvaranje plinova pri razgradnji sastojaka povrća iz obitelji kupusnjača", objasnio je Heiko Griguhn, nutricionist i licencirani savjetnik za prehranu.

No bez obzira na razne savjete, kompatibilnost namirnica koje jedemo varira od osobe do osobe i ovisi o brojnim čimbenicima.

"Svi mi tijekom života razvijamo različite sklonosti prema hrani koju volimo ili ne volimo, a ponekad je dovoljna jedna pogrešna prehrambena kombinacija da je više nikada u životu ne konzumiramo", kaže Griguhn te ističe da nam "organizam odmah daje do znanja kada nešto ne podnosi."


Masna jetra, sve učestalija bolest zapadnjaka

SAARBRUECKEN - Nezdrava prehrana i premalo kretanja mogu rezultirati razvojem nealkoholne masne jetre (NAFLD), odnosno bolešću najveće žlijezde u ljudskome tijeku koja nije izazvana prekomjernom konzumacijom alkohola, a pogađa sve više ljudi u zapadnim zemljama.

"Krivac za to je naš životni stil. Kombinacija visokokalorične prehrane bogate ugljikohidratima i kronični izostanak vježbanja", kaže Nicolai Worm, profesor nutritivnih znanosti na fakultetu u Saarbrueckenu.

Takva vrsta prehrane organizam opskrbljuje s mnogo 'goriva', koje, ako nema tjelovježbe tijelo ne treba, zbog čega višak kalorija pretvara u mast.

Ako masno tkivo nije dobro opskrbljeno krvlju, a to je opet pitanje tjelovježbe, gubi sposobnost skladištenja. Zato će tijelo potražiti novo mjesto za spremanje viška masti i naći ga u trbušnoj šupljini. Prvenstveno u jetri, kaže Worm.

Ako se ne otkrije na vrijeme, masna jetra može dovesti do dijabetesa tipa 2 ili ciroze.

Ljudi koji se prepoznaju u ovakvom načinu života trebaju otići na liječnički pregled, čak i ako nisu pretili, savjetuje Worm.

"Znakove masne jetre liječnicima je relativno lako otkriti, no nažalost prerijetko se traže", pojašnjava profesor.

Za NAFLD nema medikamenata i najbolji je lijek promjena prehrane. "To znači manje šećera, uključujući fruktozu. To je najvažnije", kaže Worm. "Nema sokova, nema 'smoothieja' i što manje hrane bogate škrobom".   

Pacijenti bi trebali izbjegavati i rafinirane ugljikohidrate poput bijeloga brašna.

Profesor Worm preporučuje i dulje intervale između obroka, najmanje četiri do pet sati, jer su pacijentima s masnom jetrom razine inzulina nakon jela previsoke.

"Da bi tu razinu snizio, organizam mora biti bez hrane nekoliko sati", objasnio je.
 

Zbog klimatskih promjena do 2100. otopit će se trećina himalajskih ledenjaka

KATMANDU - Globalni porast temperatura do kraja 21. stoljeća mogao bi rezultirati otapanjem trećine ledenjaka u himalajskom području, čak i ako se ispune svi ciljevi što ih je čovječanstvo pred sebe postavilo kada su posrijedi klimatske promjene, stoji u priopćenju Međunarodnog centra za razvoj planina koji je proveo istraživanje o stanju ledenjaka na Himalaji.

Po podatcima Centra čije je sjedište u Katmanduu stoji i da bi takav scenarij mogao otežati život oko 1,9 milijarda ljudi koji žive u tom području.

Čak i u slučaju da se emisija ugljičnog dioksida znatno smanji te da se globalno zagrijavanje uspije ograničiti na 1,5 Celzijevih stupnjeva, do 2100. godine otopit će se 36 posto glečera u regiji Hindukuš Himalaja, tvrde stručnjaci. A ako se emisija plinova ne smanji, otopit će se čak dvije trećine svih himalajskih ledenjaka.

"Za ovakvu klimatsku krizu dosad još niste čuli", kaže Philippus Wester, jedan od autora izvješća. "Globalno zagrijavanje moglo bi značajno izmijeniti izgled glečerima pokrivenih planinskih vrhova za nešto manje od jednog stoljeća. U najboljem slučaju, čak i ako budemo jako uspješni u svladavanju globalnog zatopljenja, svejedno ćemo izgubiti bar trećinu glečera."

Himalajsko područje proteže se preko osam zemalja, od Afganistana do Mjanmara ili na oko 3500 kilometara. Voda s vrhova planinskih lanaca stiže sve do najvećih svjetskih riječnih sustava, među kojima su Ganges, Ind, Mekong i Irrawaddy. Te rijeke pitkom vodom opskrbljuju 1,65 milijarda ljudi.

Otapanje ledenjaka moglo bi prouzročiti izlijevanje ledenih jezera, ugrožavajući život planinskih i nizinskih životinjskih i biljnih zajednica, stoji u izvješću.

Glavni izvori zagađenja nalaze se u gusto naseljenim dijelovima Indo-gangeške nizine. Zbog njih se po glečerima talože čestice ugljena, ubrzavajući tako njihovo otapanje.

U izvješću na 627 stranica stoji da će himalajskoj regiji do 2030. godine trebati između 3,2 i 4,6 milijarda dolara godišnje kako bi se prilagodila klimatskim promjenama, a do 2050. između 5,5, i 7,8 milijarda dolara.


Grčki zdravstveni dužnosnik bez razumijevanja za europske kritike njegova pušenja

ATENA - Zamjenik grčkog ministra zdravstva poručio je europskom povjereniku za zdravlje da gleda svoja posla nakon što ga je ovaj ukorio zbog pušenja u javnosti.

Zamjenik ministra Pavlos Polakis snimljen je ovoga tjedna u klubu s cigaretom u ruci a ranije je snimljen i kako puši na konferenciji za novinare.

To je ponukalo povjerenika za zdravlje EU-a Vytenisa Andriukaitisa, koji je bio u Ateni na obilježavanju svjetskog dana borbe protiv raka, da ga ukori i kaže da je to "sramotno".

Polakis, koji je kirurg kao i Andriukaitis, odgovorio je da ima važnijih pitanja u ministarstvu od pušenja. "Razmislite prije nego što progovorite", napisao je Andriukaitisu Polakis na svom profilu na Facebooku.

"Sam ću odlučiti kada prestati pušiti", dodao je Polakis.

Grčka ima najvišu stopu pušača u Europskoj uniji. U zemlji je zabranjeno pušenje u zatvorenim prostorima poput kluba u kojemu je Polakis pušio.

Dužnosnik Europske unije kazao je i da se u grčkom ministarstvu zdravstva osjeća dim cigareta.
 

SAD: rastući broj električnih romobila rezultirao povećanim brojem ozljeda

WASHINGTON - Od početka mode električnih romobila krajem 2017. više od 1500 osoba u SAD-u pretrpjelo je ozljede tijekom korištenja romobila na baterijski pogon, a četiri su izgubile život, pokazalo je istraživanje Consumer Reports.

Usluga unajmljivanja romobila za kratke relacije hvaljena je kao moguća revolucija u gradskom prijevozu. No broj ozljeda ukazuje na moguće opasnosti korištenja romobila kako na pločnicima tako i na kolnicima.

Consumer Reports navodi da su vozači romobila tretirani u bolnicama najčešće zbog nagnječenja, prijeloma nosa, ruku i drugih ozljeda od kojih su neke zahtijevale operativno liječenje.

Tvrtke koje iznajmljuju električne romobile potiču na korištenje kaciga no u SAD-u ne postoji propisi o njihovu obveznu nošenju.

Zdravstveni stručnjaci ističu da bi broj ozlijeđenih vozača romobila mogao biti i veći ali bolnice nemaju standardizirane metode praćenja ozljeda vozača romobila.

"Električni romobili su novi obećavajući način prijevoza no sigurnost mora biti na prvom mjestu", ocjenjuje William Wallace, analitičar  u Consumer Reportsu.
 

Australija seli kamionima ugrožene ribe nizvodno

CANBERRA - Australske vlasti objavile su u četvrtak da će kamionima prevesti ugrožene ribe zrakoperke nekoliko stotina kilometara nizvodno kako bi ih zaštitile od pogubnih uvjeta koji su uništili milijune riba.

Dijelovi Australije u kojima riba živi pretrpjeli su teške suše i tjedne visokih temperatura koje su premašile u siječnju 40 celzijevih stupnjeva. To je dovelo do zagrijavanja i usporavanja riječnih tokova te širenja algi koje su vezale kisik u rijekama i rezultirale pomorom milijuna riba u rijeci Darling u blizini Menindeea, oko 1000 kilometara zapadno od Sydneya.

Vlasti su objavile da će mrežama hvatati ribe i potom ih posebno opremljenim kamionima prevesti oko 240 kilometara nizvodno.

"Seljenje riba nije najbolje rješenje zbog dodatnih pritisaka kojima su ribe već izložene",  navode vlasti.

 Zrakoperka Murray jedna je od najvećih slatkovodnih riba na svijetu.



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus