06:18, 19. Prosinac 2018

kultura...

Kultura 7. listopada 2018.

Objavljeno: 08.10.2018 u 00:36
Pregledano 94 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 7. listopada 2018.

ZAGREB, 7. listopada. kolovoza 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Obnovljena Velika koncertna dvorana varaždinkog HNK-a

VARAŽDIN - Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u nedjelju je u varaždinskom Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) otvorila novoobnovljenu Veliku koncertnu dvoranu.

 U zgradi varaždinskog HNK-a, koje je izgrađeno 1873. godine, u posljednjih osam mjeseci intenzivno se radilo na obnovi Velike koncertne dvorane. Kazalište se kontinuirano obnavlja od 2005. godine, a Velika koncertna dvorana zadnji je put obnovljena prije 70 godina. U njezinu obnovu je uloženo 1,2 milijuna kuna, većinom sredstava Ministarstva kulture uz manji udio novca Grada Varaždina. Slijedi obnova Velike scene varaždinskog HNK-a.

 Ministrica Obuljen Koržinek rekla je kako su napori Ministarstva kulture najmanje što se može učiniti da se Velikoj koncertnoj dvorani vrati stari sjaj.

„Moram priznati da sam dirnuta jer samo dolazila ovdje još prije desetak godina i znam u kakvom je dvorana bila stanju. Iznimno mi je drago, jer ovo je velika svečanost za Varaždin koji je toliko dao hrvatskoj glazbi i hrvatskoj kulturi“, istaknula je ministrica kulture. Varaždin i danas ima sjajne glazbenike i glazbene festivale, a u obnovljenoj Koncertnoj dvorani uživat će i glazbenici i publika, dodala je.

 Večerašnjoj svečanosti nazočni su bili i bivši ministar kulture Božo Biškupić, za čijeg je mandata počela obnova, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok, koji je naglasio da se ovakvom Koncertnom dvoranom, koja odiše kulturnom i društvenom poviješću grada Varaždina, treba pohvaliti.

 „Kad se čovjek zatekne na nekom mjestu koje ga oduševi, koje ga očara, većinom su to povijesni spomenici, onda se kaže da ga je zadesio Stendahlov ili firentinski sindrom, kada je Stendhal prvi put došao u Firencu i stao kao ukopan gledajući firentinsku katedralu. Ja bih rekao da mi danas imamo isti sindrom“, izjavio je varaždinski gradonačelnik.

 Uoči večernjeg otvorenja Veliku koncertnu dvoranu, ali i druge prostore varaždinskog HNK-a,  građani su mogli razgledati u Danu otvorenih vrata kazališta.

 Svečanost otvorenja obnovljene Velike koncertne dvorane HNK-a zaključio je Varaždinski komorni orkestar svojim prvim koncertom u 25. sezoni na kojem je s njima nastupio violinist Mario Korunić.


"Noć hrvatskog filma": Besplatni filmski maraton održan i u Srbiji, BiH, Mađarskoj, Austriji

ZAGREB - Peta po redu "Noć hrvatskog filma i novih medija" održana je u šest hrvatskih gradova u Zagrebu, Sisku, Šibeniku, Otočcu, Novoj Gradiški i Dubrovniku te u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj i Austriji gdje su posjetitelji imali jedinstvenu priliku uživati u besplatnom maratonu više od stotinu najboljih domaćih filmova svih žanrova.

Na filmskom repertoaru kinodvorana našli su se brojni hrvatski filmovi -  od onih iz daleke prošlosti pa sve do aktualnih ostvarenja, a posjetitelji su uživali u posebnoj atmosferi noćnog filmskog maratona čiji je cilj između ostalog i promocija vrijedne domaće filmske baštine.

Svečano otvorenje Noći hrvatskog filma i novih medija održano je u zagrebačkom Kinu Europa, a vodio ga je šarmantni filmski i televizijski glumac Asim Ugljen. Publici se kratkim pozdravom obratila umjetnička voditeljica manifestacije, redateljica Irena Škorić, dok je u ime Grada Zagreba riječi podrške manifestaciji domaćeg filma uputio Frano Boban, gradonačelnika Milana Bandića.

U Zagrebu koncert "Putovanje filmskom glazbom" i reklamni film iz 1928.

Program je otvorio koncert "Putovanje filmskog glazbom" u izvedbi mješovitog pjevačkog zbora Cappella Odak s dirigenticom Jasenkom Ostojić koja je publiku odvela kroz dobro poznate melodije i najdraže kadrove iz bezvremenskih hrvatskih filmova poput "Vlaka u snijegu", "Novinara", Sevantesa iz "Malog Mista", "Balthazara", "Ne daj se Floki" i drugih.

Uslijedio je 'retro' blok među kojima je jedini hrvatski film nagrađen Oscarom "Surogat", a s obzirom da se ove godine obilježava 50 godina od nastanka kultnog animiranog serijala "Profesor Balthazar" u svim je gradovima prikazana po jedna, različita epizoda prvog serijala o dobrom profesoru.

Posjetitelji su otkrili kako je daleke 1937. izgledalo bavljenje sportom u filmu "Sport u Zagrebu" Maksimilijana Paspe, a retro štih nastavljen je blokom reklama, ali onim iz daleke prošlosti - u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom i Zagreb filmom prikazani su stari hrvatski reklamni filmovi stvarani od 1928. do 1955., među kojima se našao i jedan pravi filmski biser, "Novi život kuharice", duhoviti reklamni film snimljen daleke 1928.

Dokumentarci o vizualnim umjetnicima: Vukotiću, Bućanu i Boureku

Iz sjajnog dokumentarnog programa u kojima su mogli uživati brojni posjetitelji kina Europa izdvajaju se odlični filmovi o ponajboljim domaćim vizualnim umjetnicima: "Dušan Vukotić – hrvatski oskarovac" redatelja Silvija Petranovića koji je premijerno prikazan, zatim "Bućan – triptih" Nenada Puhovskog te "Bourek - slika redatelja Zorana Peze kao film u jednom  kadru“, iscrpni portret Zlatka Boureka.

U dijelu posvećenom animiranom filmu prikazan je i Bourekov "Bećarac" iz 1966., a posjetitelji su uživali i u svježem uratku Veljka Popovića, "Biciklisti", u kojem je splitski autor oživio slavne biciklističke figure Vaska Lipovca.

Kasnonoćni zagrebački maraton zatvorio je recentni rad autora Marka Meštrovića, sudionik brojnih festivala, naziva "Trip" iz 2017., nastalog kombinacijom stvaralačkih tehnika.


Otvorena izložba „Marin Radica - zaboravljeni historicistički kipar“

DUBROVNIK - Izložba „Marin Radica - zaboravljeni historicistički kipar“ otvorena je u subotu navečer u dubrovačkoj Galeriji Dulčić Masle Pulitika i Atelieru Pulitika, a predstavlja presjek bogatog rada korčulanskog historicističkog kipara čiji je opus obogatio brojne sakralne prostore hrvatskog juga, ali i Trsta, Beča i Sarajeva.

 Autor izložbe Vinicije Lupis zahvalio je svim čuvarima baštine, a ponajprije bratovštinama koje brinu o djelima poput Radičina.

"U svim pregledima hrvatskog historicizma Radica je zapostavljen, a ovdje smo ga htjeli prikazati kao umjetnika stasalog u Trstu i Beču, koji svoje cikluse ostvaruje u Sarajevu i Dubrovniku. Bio je dvorski umjetnik dubrovačkog biskupa Josipa Marčelića i dobio je priliku kroz devet godina napraviti cijeli niz sakralnih kipova", rekao je Lupis.

 Istaknuo je kako ova izložba treba biti poticaj da se Radica revitalizira, a da se njegova djela sačuvaju od propadanja.

 Ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Marin Ivanović ocijenio je da je Marin Radica u Dubrovniku prisutan kao niti jedan drugi kipar.

 "Radica je bio potpuno zapostavljen, a ovom je izložbom doživio novo oživotvorenje. Na dubrovačkoj Katedrali imamo niz od dvanaest njegovih skulptura, koja gledamo svaki dan. Hvala Viniciju Lupisu na trudu da se Radica predstavi široj javnosti, a posebno da se ova izložba priredi u ovako velikom opsegu", rekao je Ivanović.

 Marin Radica (1863.-1904.), Korčulanin podrijetlom iz Splita, nakon studija na bečkoj Umjetničkoj akademiji, djeluje u Trstu i Sarajevu, a zatim se vraća u Korčulu, gdje živi do prerane smrti 1904. godine. Posmrtno je nagrađen zlatnom medaljom na velikoj svjetskoj izložbi kao predstavnik Kraljevine Dalmacije. Između ostalog, bio je sudionik projekta opreme katedrale u BiH, a njegovi kipovi i drvena oprema danas krase i dubrovačku katedralu.

 Izložba "Marin Radica - zaboravljeni historicistički kipar" otvorena je do 18. studenoga.


U Dubrovniku izložba Tomislava Buntaka „Vizije radosti“

DUBROVNIK - Izložba „Vizije radosti“ akademskog slikara Tomislava Buntaka otvorena je u subotu navečer u dubrovačkom Domu Marina Držića, a donosi 29 crteža na temu 'svijeta arkadije Marina Držića'.

  Tomislav Buntak, koji je dekan Akademije likovnih umjetnosti (ALU) u Zagrebu i predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) istaknuo je na otvorenju da je polazni motiv njegove izložbe bila slika Vlaha Bukovca „Gundulićev san“.

 „Riječ je o čuđenju, dramatskom zapletu i raspletu, renesansnom propitivanju čovjeka i svijeta, s vilama, mogućnost drugog svijeta. Crteži su nastali većinom tijekom ljeta ove godine. Bio je to izazov“, dodao je.
 Kustosica izložbe Anita Ruso ocijenila je kako je slikar Tomislav Buntak jedan od središnjih osoba aktualne hrvatske likovne scene.

 "Uvijek je izazov raditi s umjetnicima koji nisu iz Dubrovnika, jer je dubrovačka publika bila razmažena. Još od vremena renesanse stizali su nam najbolji umjetnici od kojih smo učili o trendovima u umjetnosti", naglasila je Ruso.
 Kustos izložbe Feđa Gavrilović Tomislava Buntaka je uvrstio među najbolje hrvatske suvremene umjetnike koji na izloženim djelima prikazuje arkadijske prostore kao u Držićevim renesansnim pastoralama.
 „Buntak od tih vilinskih nadrealnih prostora stvara ekstazu ljepote, erotike i užitka u životu“, izjavio je Gavrilović.
 Ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić istaknuo je ponos što njegova ustanova radi jake izložbe projekte naručene na temu najvećeg hrvatskog komediografa.

 „Uvijek smo zadovoljni kad umjetnici vrlo pozitivno reagiraju kada dogovaramo ovakve izložbe. Umjetnika smo usmjerili u najrazličitije rakurse razmišljanja o Držiću, što Držić i zaslužuje. Podatak da ne znamo kako je izgledao Držić budi maštu raznim umjetnicima kako ga oni doživljavaju“, rekao je Matić.
 Izložba Tomislava Buntaka „Vizije radosti“ u Domu Marina Držića ostaje otvorena do 9. prosinca.



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus