00:37, 18. Studeni 2018

kultura...

Kultura 6. studenoga 2018.

Objavljeno: 06.11.2018 u 12:35
Pregledano 67 puta

Autor: icom, Hina
 Kultura 6. studenoga 2018.

ZAGREB, 6. studenoga 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Borivoj Radaković predstavio novi roman "Hoćemo li sutra u kino"

ZAGREB - Književnik Borivoj Radaković predstavio je u utorak u Zagrebu novi roman "Hoćemo li sutra u kino", koji su predstavljači opisali kao transgresivno, virtuozno pisano štivo u kojemu se jedan od najutjecajnijih suvremenih hrvatskih književnika kroz priču o ljubavnom trokutu hvata u koštac s fluidnim i krhkim granicama intimnih svjetova svojih protagonista.

Knjigu je objavio nakladnik VBZ, čiji je glavni urednik Drago Glamuzina uvodno kazao kako je riječ o romanu koji možda nije velik obimom, "ali onime o čemu piše i time kako je to izvedeno, svakako se može reći kako je riječ o važnom romanu u kontekstu hrvatske književnosti".

"Tematski on govori o jednom ljubavnom trokutu, o ljubomori, dotiče se i nekih seksualnih tabua, perverzija, ali ne u negativnom smislu. No, prava tema romana su neki naši fluidni seksualni i socijalni identiteti, to kako se oni mijenjaju, to da mi nismo ukotvljeni na jednom mjestu", rekao je Glamuzina na predstavljanju u Klubu Botaničar.

Radakovićev glavni lik je socijalno i društveno isfrustriran profesor geografije Slaven, koji sumnja da ga supruga vara, i koji na samom početku romana sudjeluje u jednoj prometnoj nesreći. "Nije kriv, ali ga ta situacija dosta opterećuje. I to je situacija iz koje se taj roman razvija, tjera ga na neke promjene", napomenuo je Glamuzina.

Radaković je kazao kako je rukopis romana dovršio već prije godinu dana: "Uživao sam ga pisati, a sada kad sam ga nakon godinu dana i pročitao, sad mi se i dopada".

"Ja imam punu svijest o onome što pišem i uvijek sam bio sljedbenik Orsona Wellesa koji je govorio da prezire spontane pisce. Ja nisam spontani pisac, ne događaju mi se rečenice i riječi, a kamoli da mi se tek tako dogode neke epizode, pa onda i cijela konstrukcija romana", rekao je.

Radnja prati Slavena, profesora geografije u jednoj zagrebačkoj gimnaziji, koji slabo zarađuje, majka ga tlači, ne poštuju ga ni kolege ni učenici, a uz sve to čini mu se da ga supruga vara s kolegom s posla. Sumnja ga izjeda pa je počinje uhoditi i preispitivati cijeli svoj život.

Radaković je kazao kako je to "jedan izrazito muški roman, u kojemu je muškarac glavni lik koji kao pripovjedač u drugome dijelu prepušta mjesto objektivnom pripovjedaču".

"Nasuprot tome su četiri ženska lika koji su okosnica romana, a koje su važne za njegov identitet, njegove namjere. On se želi promijeniti, no to nikako ne ide onako kako bi on to htio", kazao je. Roman ima otvoren kraj, što je, kako je rekao, unaprijed planirao: "Znao sam da kraja neće biti i tako sam pisao".

Profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakultetu u Zagrebu Tomislav Brlek je ocijenio kako je riječ o "romanu koji se čita u dahu, a u kojemu autor čitavo vrijeme točno zna što hoće i kako će to postići i niti u jednom trenutku ne odustaje od te funkcionalnosti".

"Tolika disciplina u izrazu čini mi se vrlo rijetkom u suvremenoj domaćoj proznoj produkciji. Tu je sve maksimalno funkcionalno, od jezika, zapleta, motiva i likova, nema nikakvog viška i ništa ne nedostaje", kazao je Brlek.

"To je kratak roman ali je njega možda i teža napisati jer je jako teško održavati ravnotežu. Mislim da je to tu vrlo precizno izvedeno, što je izvanredno rijetko. Sve je, u smislu očekivanja koja se stvaraju kod čitatelja po pitanju ishoda, tako da napetost raste, a zapravo na kraju opet ispadne da smo već sve doznali već na početku", napomenuo je.

Pisac i novinar Dražen Ilinčić složio se da je to jedan izvrsno pisan roman, tematski i stilski rijedak u kontekstu hrvatske književnosti, gdje Radaković "već na samome početku izvrsno zadaje temu, postavlja okvir seksa i smrti, a sve završava jednim bračno-erotskim trilerskim twistom".

Smatran jednom od najznačajnijih figura hrvatske suvremene književnosti i ključnim predstavnikom hrvatske neorealističke urbane proze, Borivoj Radaković (1951.) na književnoj se sceni etablirao svojom prvom objavljenom knjigom, romanom "Sjaj epohe" (1990.). Napisao je još romane "Virusi" (2005.) i "Što će biti s nama" (2015.), pripovijetke "Ne, to nisam ja" (1994.) i "Porno" (2002.), te knjigu eseja "Sredina naprijed" (2003.). Autor je i uspješno izvedenih drama "Dobro došli u plavi pakao" (1994.), "Miss nebodera za miss svijeta (1998.), "Breza" (2010.), "Kaj sad?" (2002.), "Amateri" (2010.), "Grupa" (2013.) i "Dobitnik" (2015.).


Dan đakovačkog KBF-a koji obilježava 213. akademsku godinu

ĐAKOVO - Obilježavanje Dana đakovačkog Katoličkog bogoslovnog fakulteta (KBF), jedine visokoškolske ustanove u gradu koja djeluje u sastavu osječkog Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, u utoraj je počelo misnim slavljem u katedrali sv. Petra apostola, koje je predvodio đakovačko-osječki nadbiskup mons. dr. Đuro Hranić.

Dan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu

 Dan KBF-a u Đakovu nastavljen je svečanom akademijom u Središnjoj nadbiskupijskoj i fakultetskoj knjižnici koja je okupila visoke uzvanike iz akademskih, crkvenih, znanstvenih, kulturnih, političkih krugova.

 U nazočnosti đakovačko-osječkog nadbiskupa i Velikog kancelara mons. dr. Đure Hranića, đakovačko-osječkog nadbiskupa u miru mons. dr. Marina Srakića, vukovarsko-srijemskog župana Bože Galića, predstavnika drugih visokoškolskih ustanova i drugih, o povijesti i sadašnjem trenutku KBF-a u Đakovu govorio je njegov dekan, prof. dr. Vladimir Dugalić.

 Podsjetivši na 6. studenoga 1806. godine kada je tadašnji đakovački biskup Antun Mandić podigao Bogoslovno sjemenište te kada je započeo djelovati Filozofsko-teološki studij u Đakovu, dekan Dugalić rekao je kako je đakovački KBF upravo na početku svoje 213. akademske godine, u kojoj ga pohađa 137 redovnih studenata od kojih 24 svećenička kandidata, jedna redovnica i 112 studenata laika.

 Ove je godine upisano samo devet studenata, a što je deka Dugalić uronio u aktualne tijekove – demografsku krizu, pad nataliteta i iseljavanje, ali i, dodao je, zasićenost tržišta rada određenim zanimanjima.

 Đakovačkom KBF-u na njegovom danu čestitao je i rektor osječkog Sveučilišta, prof. dr. Vlado Guberac, podsjetivši na povijesni hod, prethodnike ove visokoškolske ustanove. Istaknuo je kako je nekadašnja Teologija u Đakovu, koja je djelovala u sastavu zagrebačkog Sveučilišta, na rang KBF-a uzdignuta 2005. godine i od tada je on u sastavu Sveučilišta u Osijeku.

 Pozdravne riječi uputili su i dekan KBF-a Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Mario Cifrak te gradonačelnik Đakova Marin Mandarić.

 Upriličen je i akademski čin promocije 30 diplomanata - magistara teologije i diplomiranih teologa. Dodijeljene su i godišnje nagrade te zahalnice.


Premijera opere Trubadur u subotu u splitskom HNK-u

SPLIT - Opera Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) Split u suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem u Osijeku, premijerno će ove subote, 10. studenoga, izvesti operu Trubadur, Giuseppea Verdija, najavljeno je u utorak na konferenciji za novinare u Splitu.

 Operu Trubadur je režirao Robert Bošković, a njome će dirigirati Hari Zlodre. U ulozi Leonore nastupa talijanska sopranistica Daniela Schillaci, u ulozi Azucene je  operna prvakinja splitskog HNK-a i mezzosopranistica Terezija Kusanović, ulogu Manrica tumači bugarski tenor Ivan Momirov, grof Luna će biti bariton Jure Počkaj, dok će operni prvak bas Ivica Čikeš utjeloviti Ferranda.

 Goran Golovko, v.d. intendanta splitskog HNK-a, rekao je da su uzbuđeni pred premijeru jednog od najpopularnijih opernih naslova koji postoji na repertoaru, te da su sretni zbog poslovne i umjetničke suradnje koju su ostvarili s osječkim HNK.

 Izrazio je uvjerenje da će splitska publika uživati u iznimno kvalitetnom uratku na pozornici oko koje su "upregli jako puno svojih snaga s pojačanjima iz zemlje i inozemstva".

 V.d. ravnatelja Opere splitskog HNK-a Ivo Lipanović istaknuo je da je zajedno s Golovkom odabrao Trubadura s obzirom da je predstavu intendant pogledao u Osijeku nakon čega mu je preporučio i odatle je krenula priča.

 S obzirom na situaciju u kojoj se nalaze štedjeli su na svim nivoima, a najviše na umjetnicima koji su u Splitu više iz prijateljstva nego zbog poslovnog odabira i pjevaju za tri puta manje honorare nego oni koje dobivaju u Europi, rekao je.

 "Drago mi je da imamo međunarodnu ekipu, vama svima poznatu Danielu Schillaci koja je pjevala Moć sudbine, Nabucca, Aidu, potom Ivana Momirova koji je pjevao Madam Butterfly, Carmen, Turandota. Našu Tereziju Kusanović ne trebamo posebno predstavljati, kao i Ivicu Čikeša jer su oni naši prvaci opere. Tu je i mladi Jure Počkaj, slovenski bariton koji će isto tako napraviti jednu veliku karijeru", kazao je Lipanović.

 Dodao je da je jako zadovoljan zbog druge podjele koja je iz splitskog HNK, tenora Bože Jurića Pešića, sopranistice Antonije Teskere i jednog iznenađenja za kojega se nada da će napraviti značajnu karijeru u Splitu i šire, a to je bariton Marko Lasić.

 U kazalištu godinama nastoje davati šansu mladim umjetnicima, rekao je Lipanovi, pa će tako dvama predstavama dirigirati i mladi dirigent Jure Bučević. Podsjetio je da su od 1990. godine napravili dvije premijere Trubadura, od kojih je jedna bila u splitskom HNK-u 1994. godine, a režirao ju je Petar Selem, dok je druga bila na tvrđavi Gripe 2007. godine.

 "Predivna glazba srednjeg romantizma koja ide prema blagom realizmu, način kako se priča provlači kroz glazbu, kako je orkestar i zbor komentiraju, je zaista plafon svjetske glazbene baštine. Jako sam sretan i zahvaljujem na iskazanom povjerenju vodstva HNK Split da opet ja dirigiram premijerom. Ekipa mi je odlična, zajedno sa svim podjelama jer su sve one jednako vrijedne. Svi oni imaju jedan svoj pečat, a ja uživam gledati mlade, ali i veterane. Divno mi je raditi s tim ljudima, s orkestrom i zborom. Bojim se da bi ovo mogla biti dobra premijera", kazao je dirigent Hari Zlodre.

 Terezija Kusanović je naglasila kako je u njenoj ulozi važno što je Azucena s jedne strane majka, a s druge strane kćerka, a što je uvijek podijeljena uloga s obzirom da biti majka i kćerka nije ista situacija.

 Azucena je majka djeteta koje je u svom ludilu zapalila da bi nakon toga posvojila dijete svog neprijatelja, odgajala ga s punom ljubavlju kao da je njeno, dok joj se ponovno javlja to ludilo njene majke koja joj se prikazuje u snovima i koja je progoni tražeći da je osveti zbog čega je Azucena u jednoj bipolarnoj situaciji kada želi odgojiti to dijete, objasnila je Kusanović.

 "Azucena je zapravo jedna vrlo jadna žena u teškoj poziciji, progonjena svojim snovima, vojnicima i samim time što je Romkinja, kao što ni danas nije lako biti Romkinja tako ni tada, možda je bilo još i teže. Pokušavam dati jednu višedimenzionalnu Azucenu da nije samo zlobna i željna osvete nego ujedno ima i te majčinske osjećaje", rekla je Kusanović.


Jubilarna Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva od 23. do 25. studenog

ZAGREB - Kinoklub Zagreb (KKZ) ove je godine domaćin jubilarne, 50. Revje hrvatskog filmskog stvaralaštva koja će se, u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza, održati od 23. do 25. studenog.

Svake godine revija se održava u drugom gradu, a ove godine autori, teoretičari, predstavnici filmskih organizacija i ostali zaljubljenici u sedmu umjetnost okupit će se u Zagrebu, u Kinoklubu koji slavi 90 godina postojanja.

Ta završna godišnja priredba neprofesijskog filmskog stvaralaštva u Hrvatskoj ove se godine održava s novim vizualnim identitetom koji je osmislio grafički urednik KKZ-a Dario Dević, koristeći arhivske fotografije s GEFF-a '67.

Fotografije su kadrirane i odabrane tako da naglase revijalne, svečane trenutke koji su univerzalni za takve događaje: otvaranje, dodjele nagrade, publiku, stručne rasprave.  

Formatom dominira F koje je za GEFF koristio Mihajlo Arsovski u različitim bojama, manja slova R, H i S koja ga okružuju i upotpunjuju akronim manifestacije uklopljena su na sličan način kao i kod Arsovskog G, E i F. "Ovim motivima ostvaruje se poveznica s ovogodišnjom dvostrukom obljetnicom: 50 godina Revije i 90 godina KKZ-a", napominju iz Kinokluba Zagreb.

Članovi ovogodišnjeg žirija su redatelji Vladislav Knežević i Hana Jušić, montažer Hrvoje Mršić, filmolog Hrvoje Turković i glumica Sara Stanić.  Žiriranje filmova bit će je javno - 25. studenog u 14 sati u Kinu Tuškanac.


HAZU: Izložba posvećena Carlu Fontani u Hrvatskom muzeju arhitekture

ZAGREB - U okviru manifestacije Dani otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u utorak se u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU otvara izložba "Carlo Fontana i kasnobarokne transformacije Rima. Suvremeni pogled na djelo kroz fotografije i film".

Izložbu će u utorak popratiti predavanje Giuseppea Bonaccorsa sa Sveučilišta u Camerinu posvećeno Carlu Fontani (Rancate 1638. - Rim 1714.),  nasljedniku slavne dinastije arhitekata porijeklom iz Ticina, protagonistu rimske i europske arhitektonske scene kasnoga baroka.

"Oslobođeni podložnosti naručiteljima i morfološkim konvencijama svog doba, projekti Carla Fontane kreću se od predmeta za kućnu upotrebu i interijera do javne, sakralne i vojne arhitekture, sve do složenih urbanih i regionalnih infrastukturnih planova", napominje se u najavi izložbe.

U njegovom rimskom studiju formirala se cijela generacija europskih arhitekata, od Filippa Juvarre, Jamesa Gibbsa do Nicodemusa Tessina ml. i dijelom Johanna Bernhardta Fischera von Erlacha te mnogih drugih.

Izložba ostaje otvorena do 21. studenoga.

Suorganizatori izložbe su Accademia Nazionale di San Luca i Universita di Camerino.

Tijekom Dana otvorenih vrata HAZU-a javnosti će biti otvorena palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te njezinih tridesetak znanstvenoistraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica u Zagrebu, Bjelovaru, Cavtatu, Dubrovniku, Križevcima, Osijeku, Požegi, Puli, Rijeci, Splitu, Trstenom, Varaždinu, Vinkovcima, Vukovaru i Zadru.


Dan otvorenih vrata HAZU uz Strossmayerovu izreku - Od naroda sam dobio, narodu i vraćam

ZAGREB - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) u utorak je otvorila svoja vrata posjetiteljima, a na svečanosti u palači Akademiji njezin predsjednik akademik Zvonko Kusić istaknuo je da se ove godine ta tradicionalna manifestacija održava pod geslom njezina osnivača biskupa Strossmayera - Od naroda sam dobio, narodu i vraćam.

Uz napomenu kako je riječ o važnoj manifestaciji za HAZU, akademik Kusić posvjedočio je da mu je ideju za geslo ovogodišnjega Dana otvorenih vrata dala državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Branka Ramljak podsjetivši ga da je osnivač Akademije i modernoga hrvatskog sveučilišta biskup Josip Juraj Strossmayer, koji je bio i veleposjednik, rekao da je sve  ostvario zahvaljujući šumama te istaknuo - Od naroda sam dobio, narodu i vraćam!

Sukladno tomu, dodao je Kusić, i HAZU otvara narodu svoja vrata u njoj su, kao nigdje drugdje, skoncentrirana najveća dostignuća u znanosti i umjetnosti u Hrvatskoj, kao što su Bašćanska ploča - krsni list hrvatskoga naroda, sobe nobelovaca, Knjižnica HAZU, Akademija čuva rijedak instrument - violinu King, tu je Strossmayerova galerija starih majstora i to u palači koja se smatra hramom kulture, znanosti i nacionalnoga bića, a, primjerice, u palači Akademije na Gornjemu gradu Josip Jelačić proglašen je za bana.


Hrvatski identitet stvaran je u Akademiji i ona ga čuva, u njoj se susrećemo s poviješću, sadašnjošću i budućnošću Hrvatske

Hrvatski identitet stvaran je u Akademiji i ona ga čuva, istaknuo je njezin čelnik. Ulaskom u palaču HAZU susrećemo se s poviješću, sadašnjošću, ali i budućnošću Hrvatske jer Akademija je danas otvorena za rješavanje aktualnih društvenih problema, živi sa svojim narodom i okrenuta je budućnosti, rekao je Kusić.

Kroz povijest Akademija je bila supstitut državnosti, ostvarila je važnu ulogu u stvaranju hrvatske nacije, a njezina sadašnja zadaća je da čuva to što je postignuto i da čuva jedinstvo nacije jer je jedina institucija bez parcijalnih interesa, nezavisna je i nepristrana što pokazuje i svojim djelovanjem, te je na neki način savjest i svijest nacije, dakle referentna i konstantna točka koja mora postojati u svakome društvu, istaknuo je predsjednik HAZU.

Podsjetio je kako se često govori da se Akademija otvara javnosti ali, smatra Kusić, vrlo je važno to koliko HAZU usmjerava društvene procese i koliko utječe na formiranje društvene svijesti. U posljednje vrijeme primijetilo se da se stajališta Akademije čuju, osjećaju i uvažavaju, pa se tako traži da HAZU bude pokrovitelj i suorganizator brojnih događaja, traži se riječ Akademije, što pak znači, smatra Kusić, da je ona postala društveno relevantna.

Predsjednik HAZU zahvalio je svim akademicima - sadašnjoj i bivšim generacijama za sve što su učinili, a na poseban način i organizatorima ove manifestacija, kojima je na čelu akademik Ivan Gušić.   


Stotinu događanja u 35 jedinica HAZU diljem Hrvatske

Dan otvorenih vrata HAZU održava se sedmi put te građanima približava raznovrsnu djelatnost i bogatu baštinu Akademije prikupljenu u 157 godina postojanja. U bogati program koji uključuje raznovrsne prezentacije, izložbe, promocije, predavanja, radionice i koncerte uključeno je 35 znanstvenoistraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica HAZU na osam adresa u Zagrebu, te u Bjelovaru, Cavtatu, Dubrovniku, Križevcima, Osijeku, Požegi, Puli, Rijeci, Splitu, Trstenom, Varaždinu, Vinkovcima, Vukovaru i Zadru.

Akademik Kusić osvrnuo se na rad HAZU u proteklih osam godina spomenuvši da je u tom razdoblju u Akademiji održano više od 3400 raznih događanja i objavljeno više od 1700 publikacija, a time je, vjeruje Kusić, Akademija postala društveno relevantna.

Na svečanosti otvorenja Dana otvorenih vrata uz članove i djelatnike HAZU, bili su i predstavnici državnih vlasti, znanstvenih, kulturnih i obrazovnih institucija, gospodarskoga života, sindikata i drugih sastavnica hrvatskoga društva, kao i strani diplomati.

Svečanost je bila popraćena i glazbenom točkom u kojoj su u atriju palače nastupili maestro Orest Shourgot na čuvenoj violini King Guarneri uz glasovirsku pratnju Domagoja Gušćića.

Po svečanosti, uslijedio je bogat program u palači HAZU pa je tako u njezinu atriju o sadržaju i važnosti Bašćanske ploče i škrinje sv. Šimuna govorio akademik Josip Bratulić, u velikoj dvorani HAZU predavanje o migrantskim krizama u prošlosti u kontekstu dolaska Hrvata na ove prostore održao je prof. dr. Mario Šlaus, a o stoljeću istraživanja mikrosvijeta i nanosvijeta akademik Stanko Popović.

Paralelno sa zbivanjima u Zagrebu, bogat program održava se i u znanstvenoistraživačkim jedinicama HAZU diljem Hrvatske koje su za zainteresirane posjetitelje pripremile raznovrsna predavanja, izložbe, radionice i predstave.


ZFF: Tajne, zloba i nasilje u programu Velikih 5

ZAGREB - "Velikih 5", jedan od popularnijih pratećih programa Zagrebačkog filmskog festivala (ZFF) ove godine donosi filmove pet najvećih europskih kinematografije, koje povezuju ponešto dekadentne teme, tajne, zloba i nasilje.

Program donosi filmove iz Italije, Španjolske, Velike Britanije, Njemačke i Francuske, a među njima je i dosad najrazuzdaniji film slavnog talijanskog Oskarovca Paola Sorrentina, "Loro", najavljeno je u utorak sa ZFF-a, koji počinje 11. studenog.

Taj film o sviti biznismena i ambicioznih političara kojima je od 2006. do 2010. bio okružen medijski tajkun i najkorumpiraniji premijer u povijesti Italije, Silvio Berlusconi, već su prozvali proizvodom tamne strane Fellinija, inače stalnog izvora redateljeve inspiracije.

U Sorrentinovoj viziji, talijansko društvo je čisti pakao, zauvijek kontaminirano jeftinom vulgarnošću i sveprisutnom korupcijom, a glavni zaplet filma vrti se oko lanca elitne prostitucije organiziranog za 'bunga bunga' zabave ostarjelog medijskog tajkuna, kojeg u filmu utjelovljuje stalni Sorrentinov suradnik Toni Servillo (iz Oscarom nagrađene Velike ljepote).

Veliku Britaniju predstavlja "Colette" Washa Westmorelanda, s Keirom Knightley u ulozi života. To je biografska drama o ženskoj snazi kroz prikaz života francuske spisateljice Sidonie-Gabrielle Colette, kandidatkinje za Nobelovu nagradu i pionirke borbe za ženska prava koja je iz temelja promijenila književnost, modu i izražavanje seksualnosti Pariza s početka 20. stoljeća.

Njezina knjiga "Claudine" po izlasku postaje jedna od vrućih tema tadašnje pariške scene, no zasluge za pisanje knjige preuzme njezin suprug,  a Colette se mora izboriti za sebe i svoje mjesto u književnim krugovima.

Iz španjolske kinematografije izabran je najnoviji film redatelja Jaimea Rosalesa "Petra", o ženi koja se u potrazi za ocem suočava s bolnim obiteljskim naslijeđem, u svojevrsnoj "kombinaciji grčke tragedije i staloženog prikaza emotivnih vakuuma svakodnevice u kojem su nasilje i tišina u suživotu".

Na svom putu do istine Petra upoznaje čitavu galeriju likova s kojima je obiteljski povezana, a sve njihove priče počinju se ispreplitati u vrtlogu zlobe, obiteljskih tajni i nasilja. Film je imao svjetsku premijeru na "15 dana autora" u Cannesu.

Program donosi i novi film njemačkog redatelja Christiana Petzolda, "Tranzit", kojega su nakon premijere na Berlinaleu kritičari prozvali 'kafkijanskom Casablancom'.

Petzold se ponovno bavi temom holokausta, ali na drugačiji, distancirani način, stavljajući naglasak na ljubavnu izbjegličku priču smještenu u suvremeni Marseille. Tamo se prošlost miješa sa sadašnjošću, a izbjeglice različitih vremena isprepliću se stvarajući tako osjećaj Europe kao stalnog tranzita.

Redatelj poziva gledatelje na promišljanje o usponu neonacizma i klimi nenaklonjenoj izbjeglicama u Europi, jer po njegovim riječima "svaka izbjeglička kriza je drugačija i svaka izbjeglička kriza je ista".

U hitu "Dvostruki životi" francuski redatelj Olivier Assayas propituje učinke digitalne komunikacije na umjetnost i kulturu u komediji o uspješnom pariškom izdavaču Alainu i njegovoj ženi, poznatoj kazališnoj glumici Seleni, koje glume Guillaume Canet i Juliette Binoche.

"Egzistencijalističke krize, izdaje i nesporazumi povezuju dva ljubavna para dok se u pozadini njihovih odnosa odvija kriza tiskanih medija i jača uloga društvenih mreža u kulturi", napominje se u najavi programa.

Filmovi iz programa Velikih 5 prikazat će se na velikim platnima Muzeja suvremene umjetnosti i kina Tuškanac.


Varaždinski muzej u projektu "Living Castles"

VARAŽDIN - Gradski muzej Varaždin u europskom je projektu povezivanja dvoraca u Sloveniji i sjevernoj Hrvatskoj "Living Castles" vrijednom gotovo 1,5 milijuna eura, rečeno je u utorak u Varaždinu.

 U središtu projekta "Living Castles - Mreža 'živih' dvoraca i ljetnikovaca kao oblik održivog turizma za očuvanje i promicanje kulturnog nasljeđa" je očuvanje i vrednovanje sedam dvoraca, kroz razvoj zajedničke prekogranične turističke ponude i integraciju inovativnih aktivnosti očuvanja i predstavljanja baštine.

 Riječ je o Starom gradu u Varaždinu u kojem je smješten dio Gradskog muzeja Varaždin, zatim Starom gradu u Čakovcu, Velikom Taboru i dvorcu Oršić u Gornjoj Stubici u Hrvatskoj, te dvorcu Ptuj, Celjskom dvorcu i dvorcu Rakičan u Sloveniji. Ukupna vrijednost projekta, koji će se provoditi do kraja ožujka 2021. godine, je gotovo 1,5 milijuna eura, a 85 posto sufinancirano je iz EU u okviru programa suradnje Interreg V-A Slovenija-Hrvatska 2014-2020.

 Ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin Ivan Mesek naglasio je da će se provođenjem projekta osuvremeniti prezentacija fundusa muzeja.

 "Gradski muzej Varaždin u svom fundusu ima 200.000 artefakata od kojih je velika većina skrivena od očiju javnosti. Trebao bi cijeli Varaždin biti muzej da se sve to izloži. Suvremene tehnologije su nužnost u prezentaciji svega toga zanimljivog što postoji u našem fundusu“, rekao je Mesek.

 Suradnica na projektu, muzejska savjetnica Ljerka Šimunić, dodala je da je varaždinski Stari grad sada tradicionalni muzej s tradicionalnim muzeološkim izlaganjem 14 zbirki.

 "Ono što je potrebno, a iziskuje velika financijska sredstva je uvođenje u stalni postav onoga što danas zovemo vizualnom proširenom stvarnošću. To su hologramske projekcije, 3D projekcije, touch screenovi kojima bi posjetitelj individualno mogao dubinski ulaziti u sadržaje", kazala je Šimunić.

 Rezultat projekta bit će zajednička prezentacija ovih sedam dvoraca, a očekivani efekt je povećanje broja posjetitelja za više od 5 posto. Sadašnje brojke govore o godišnjem posjetu ovim dvorcima/muzejima od 15 do 80 tisuća ljudi. Stari grad u Varaždinu godišnje posjeti više od 50.000 ljudi.


Multimedijalna izložba "Magister Giotto – Kapela Scrovegni"

ZAGREB - Izložba "Magister Giotto – Kapela Scrovegni", koja se može razgledati od 7. studenog do 15. siječnja u zagrebačkoj Galeriji AMZ, u duhu najbolje talijanske kinematografije i uz pomoć suvremene tehnologije nudi 'uranjajuće' iskustvo u jedno od najvećih remek-djela zapadne umjetnosti velikog talijanskog majstora Giotta.

Giotto di Bondone (1267.-1337.) napravio je freske u slavnoj kapeli s članovima svoje radionice između 1303. i 1305., stvorivši djelo koje još danas obilaze posjetitelji iz cijelog svijeta. Kako bi se dio tog iskustva omogućio i ostalima osmišljen je izložbeni projekt koji koristi sugestivne prikaze i originalnu glazbu jazz umjetnika Paola Fresua.

Izložba je konceptualno podijeljena u dva dijela - prvi obrađuje umjetnički i teološki sadržaj freski u teatrološkoj instalaciji, dok drugi kroz kratki film otkriva slikarske tehnike i povijesno razdoblje u kojemu su nastale.

Uz hrvatsku naraciju, za koju je glas posudio glumac Ozren Grabarić, tekst koji otkriva tajanstvena značenja Giottovih freski dostupan je na engleskom i talijanskom jeziku, u interpretaciji proslavljenog glumca Luce Zingarettija.

Kustos izložbe Giuliano Pisani, klasični filolog i povjesničar umjetnosti, kaže da, ako bi trebao opisati Giotta jednom riječju opisao bi ga kao revolucionara.

"Njegova je revolucionarnost u tome što donosi novine u slikarski jezik koji ostaje takav sve do pojave Picassa, a ta se revolucija bez ikakve sumnje dogodila u Kapeli Scrovegni koja je, s obzirom da je dosta njegovih freski izgubljeno, pravo mjesto za proučavanje njegovog djela", rekao je Pisani u utorak na konferenciji za novinare, uoči otvorenja izložbe.


Spoj srednjovjekovne umjetnosti i suvremene tehnologije

Izložba je nastala u produkciji talijanske tvrtke Cose Belle d'Italia Media Entertainment, a u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu i Talijanskog instituta za kulturu.

Direktorica Talijanskog instituta za kulturu Stefania Del Bravo opisala je izložbu kao 'uranjajuću', što je ostvareno spojem tradicionalne srednjovjekovne umjetnosti i suvremene tehnologije. "Giottov rad je toliko moderan da omogućuje takav spoj, otvorio je nove vidike i novine u povijesti umjetnosti, koje su usporedive s današnjom pojavom interneta", napomenula je.

"U slikarstvo je uveo ljudsku dimenziju likova iz kojih izviru snažne emocije, za razliku od statičnih, bizantinskih likova koji su mu prethodili. Giotto možda nije dovoljno poznat hrvatskoj publici, pa se nadam da će ova izložba doprinijeti upoznavanju tog velikog majstora talijanskog slikarstva", dodala je.

Luca Mazzieri, umjetnički ravnatelj i redatelj filma s izložbe, ističe kako korištenje multimedije u predstavljanju talijanske umjetničke baštine nije samo zbog zabave, već i edukacije.

"Za razliku od tradicionalnih izložbi koje puno koštaju i komplicirano ih je organizirati zbog osiguranja i transporta, multimedijalnost sa znanstvenim i povijesnim sadržajem postaje novo kulturno iskustvo koje ne negira autentična djela, već omogućava duboki pogled u njih, ističući one aspekte koji su skriveni i navodeći posjetitelje da odu na autentičnu lokaciju djela", ustvrdio je.

Ravnatelj Arheološkog muzeja Sanjin Mihelić očekuje da će priču o jednom od velikana renesanse umjetnosti u Zagrebu pogledati i posjetitelji koji će posjetiti grad tijekom Adventa. "Priča s freski o Isusovom životu i blaženoj Djevici Mariji jako se lijepo uklapa u to, svi će moći posvjedočiti što nam suvremena multimedjialna izložba može pokazati o mjestima koje, iako su daleko od Zagreba, svi možemo iskusiti", napomenuo je.

Priča o Kapeli Scrovegni počinje 6. veljače 1300. kada je Enrico Scrovegni, bogati bankar iz Padove, kupio područje na kojemu je nekada stajala antička rimska arena. Na tom mjestu dao je izgraditi raskošnu palaču s pripadajućom kapelom, a tada 35-godišnjeg Giotta angažirao je da ukrasi kapelu koja je trebala služiti kao privatni oratorij i grobni spomenik.

Oslikavajući Kapelu, Giotto je trebao slijediti izuzetno kompleksan ikonografski i teološki program, a u tadašnjoj atmosferi punoj očekivanja koja zrači iz prvog Jubileja u povijesti Katoličke crkve, odnosno Svete godine koju je proglasio papa Bonifacije VIII. u veljači 1300. godine, Kapela na svojim freskama donosi Božju pomirbu s čovječanstvom i ukazuje na put kojim čovjek mora kročiti kako bi se mogao nadati spasenju.

Tvrtka Cose Belle d'Italia Media Entertainment posvećena je velikim izložbenim projektima koji promiču i revitaliziraju kulturnu baštinu Italije na suvremen način, a osim Giotta projekt obuhvaća Canovu i Raffaella.


Izložba slika Tome Gusića "Grad" u Studiju Moderne galerije

ZAGREB - Izložba "Grad" dubrovačkog slikara Tome Gusića, koja donosi dvadesetak umjetnikovih uljenih slika nastalih u proteklih osam godina, otvara se u utorak, 6. studenoga, u Studiju Moderne galerije "Josip Račić".

Zdenko Tonković, autor koncepcije izložbe, smatra da je za Tomu Gusića Dubrovnik bio slikarska sudbinska nužnost.

"Odrastao i živeći tu zamalo cijeli svoj vijek, s izuzetkom vremena Akademije i radnog boravka u Zagrebu, bilo je neminovno da mu taj njegov ambijent bude vidokrugom i inspiracijom", ustvrdio je u predgovoru kataloga izložbe.

Po njegovim riječima, u Gusićevom sazrijevanju i intelektualnom arealu te u likovnom iskazu, opsjednutost Dubrovnikom bila je u kvaliteti one Stančićeve Varaždinom ili Vidovićeve Splitom.

Tonković kaže kako je Gusić slikar 'gradobraza', a tim korpusom slika zatvara luk svog oduševljenja Stradunom kroz osam desetljeća, "od trenutka kada ga je u djetinjim očima prvi puta osupnuo".

Tomo Gusić (1931.) je nakon osnovne i srednje škole u Dubrovniku, upisao studij arhitekture na tehničkom fakultetu u Zagrebu, a 1953. polaže prijemni ispit na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje i upisuje studij slikarstva kod prof. Otona Postružnika.

Diplomirao je 1957., a poslijediplomski studij završava 1959. nakon čega se vraća u Dubrovnik. Godine 1963. ponovno odlazi u Zagreb gdje povremeno sudjeluje na skupnim izložbama Udruženja likovnih umjetnika i bavi se grafičkim dizajnom, radi kao likovni urednik u redakciji Školske knjige. Zagreb je napustio 1981.  i od tada stalno živi u Dubrovnik, gdje mu je 2009. priređena monografska izložba.

Njegova zagrebačka izložba u Studiju Moderne galerije bit će otvorena do 20. studenoga.


"Ništa ljubav, samo sex" Renea Bitorajca u Ludoj kući u subotu

ZAGREB - Zagrebačko kazalište Luda kuća kao svoju novu premijeru najavljuje, u subotu 10. studenoga, dokumentarnu komediju "Ništa ljubav, samo sex" autora Renea Bitorajca, u kojoj četiri glumice impersoniraju trinaest različitih likova kojima se kao ključna tema u svim njihovim razgovorima nameće – seks.

"Četiri glumice pripremaju se za početak predstave Atonid i ponor pakla, grčku tragediju postavljenu na kazališne daske, koja zapravo uopće nije bitna", stoji u najavi.

"Razigrane i vesele glumice, radije bi se četiri sata družile u garderobi nego pola sata na pozornici. Kao lajtmotiv i tema večeri, nekako, ne znamo kako, nametnuo se seks", dodaje se.

Četiri glumice koje se u nešto više od  90 minuta pretvara se u trinaest različitih likova su Petra Dugandžić, Katarina Baban, Iskra Jirsak i Csilla Barath Bastaić.

"Dokumentarnom lakoćom naše glumice igraju glumice koje se igraju, a pritom zabavljaju publiku, i nimalo manje važno, same sebe. Svi moraju biti zadovoljni i zadovoljeni. Poslovna žena, domaćica, napucana narodnjakuša, dvije bake i druge dame čekaju vas na pozornici Lude kuće", poručuju iz tog kazališta.


"Mrak čudak" i čarobni teatar sjena u petak u Maloj sceni

ZAGREB - Nova premijera zagrebačkog kazališta Male scene bit će u petak 9. studenoga edukativno-zabavna predstava za najmlađe "Mrak čudak" po motivima istoimene priče Feride Duraković i u režiji Silvija Vadle, najavljena kao nesvakidašnji teatar sjena koji progovara o prihvaćanju različitosti, traženju sebe i pobjedi ljubavi nad mrakom.

Predstava je produkcija umjetničke organizacije Točka na i, a tekst je za kazalište adaptirala Kristina Kegljen.

Kako se ističe u najavi, predstava je osmišljena kao neobičan i nesvakidašnji teatar sjena, a osim što djecu upoznaje s tim rijetko viđenim kazališnim medijem i čarolijom koju on sa sobom donosi, "Mrak čudak" progovara o prihvaćanju različitosti, traženju svog mjesta pod suncem i pobjedi ljubavi nad svim mrakovima svijeta.

"Interaktivnom igrom svjetla i sjene te dinamičnim izmjenama songova i igranih dijelova djeci se nastoji probuditi empatija i upoznati ih s bogatstvom koje nam druga bića mogu donijeti", stoji u najavi.

Dječji strah od mraka na pozornici će istjerati zaigrani glumački kvartet - Davor Kovač, Lidija Kraljić, Antonia Šašo Brkanić i Mladen Klarić – uz inspirativnu glazbenu pozadinu Mladena Klarića i Amira Sinanovića te uz scenografsko-likovne kulise Irene Kraljić i Marka Delića.

Predstava je dio jedinstvene kampanje 'Okolo naokolo', kojoj je cilj oživjeti kazališni život u svim dijelovima Hrvatske, osobito onima gdje ga zasad nema, te je koncem rujna izvedena je u Glini, kao prva profesionalna premijera u tom gradu nakon Drugog svjetskog rata.

Nakon zagrebačke premijere i posebne izvedbe u povodu Noći kazališta, kazališna karavana "Mraka čudaka" otisnut će se na turneju po Hrvatskoj.
 

Uoči filma na hrvatskom i knjiga "Smrtonosni strojevi" Philipa Reevea

ZAGREB - Znanstveno-fantastični bestseler "Smrtonosni strojevi" britanskog književnika Philipa Reevea, čija epska avantura pretočena na filmsko platno u režiji Christiana Riversa sredinom prosinca stiže u hrvatska kina, od idućeg će tjedna biti dostupan i na hrvatskom jeziku, u prijevodu Lidije Vinković i izdanju nakladnika Stilus knjige.

Kako se ističe u najavi, riječ je o prvoj knjizi Reeveova popularnoga serijala "Kronike gladnih gradova" koji je osvojio svijet, fantastičnoj epskoj avanturi o nevjerojatnom novom svijetu distopijske budućnosti iz pera vrhunskoga pripovjedača. Film "Mortal Engines" snimljen po knjizi, za koji je jedan od koscenarista Peter Jackson, u prosincu premijerno kreće u svjetsku distribuciju, a u hrvatska kina stiže 13. prosinca.

Stilus knjiga uoči međunarodnog sajma knjiga Interliber najavljuje niz zanimljivih naslova, među kojima je i "Ono" Stephena Kinga, zastrašujuće remek-djelo, moderni klasik američkog književnog velikana po kojemu je prošle godine snimljen istoimeni filmski blockbuster. Hrvatski prijevod potpisuje Božica Jakovlev.

Taj nakladnik će na Interliberu predstaviti i psihotriler Karen Hamilton "Žena iz snova" (prijevod Jelena Pataki), najavljen kao otkačeno, poremećeno, napeto i neočekivano emotivno štivo koje se ne ispušta lako iz ruku, u kojemu ta autorica zalazi u mračna područja ljudske psihe.

Knjiga američkog pisca Gabriela Tallenta "Najdraže moje" dramatičan je roman o borbi četrnaestogodišnje djevojke za slobodu vlastite duše koji je kritika proglasila sigurnim budućim klasikom američke književnosti. Na hrvatskome je objavljena u prijevodu Ire Martinović.

"P.S. iz Parisa" Marca Levyja (Ira Martinović) moderna je ljubavna priča iz pera najprodavanijeg živućeg francuskog pisca opisana kao izuzetno zabavno štivo puno napetih situacija i urnebesnih scena. Nadalje, u ponudi je i roman "Slomljeni princ", drugi dio serijala za mlade o obitelji Royal koji potpisuje Erin Watt, pseudonim pod kojim se kriju dvije autorice, najavljen kao vrtlog intriga i nestabilnosti obitelji kojoj nedostaje svega osim novca.

Za ljubitelje poezije, nakladnik Stilus knjiga pripremio je za Interliber prozno-poetske zapise indijske pjesnikinje Rupi Kaur "Mlijeko i med", praćene autorskim crtežima, te zbirku pjesama "Sunce i njeni cvjetovi" u kojima autorica progovara o tuzi, prepuštenosti trenutku, poštivanju korijena, ljubavi i osnaženju sebe.

Od domaćih naslova, izdvaja se pak zbirka autorskih blogova Ingrid Divković "Sanjari i borci", četvrta knjiga te autorice koja sadrži poetsko-prozne tekstove o ljubavi, prijateljstvu, obitelji i zajedništvu, a najavljena je kao impresivna 'proza za dušu' vrhunske spisateljice.


Vinkovci: Otvorena izložba Zvonimira Tanockog "Sporedni kolosijek"

VINKOVCI - Izložba vinkovačkoga fotografa Zvonimira Tanockog "Sporedni kolosijek", na kojoj je postavljeno 30-tak fotografija željezničara snimljenih na vinkovačkom Željezničkom kolodvoru, otvorena je u ponedjeljak u Galeriji likovnih umjetnosti "Slavko Kopač" u Vinkovcima.

"Riječ je o dvodijelnoj izložbi. Prvi njezin dio nalazi se ovdje, dok se u velikoj dvorani Željezničkog kolodvora u Vinkovcima nalazi drugi dio izložbe", rekla je ravnateljica Hrvatskog željezničkog muzeja Tamara Štefanac.

Po riječima samog autora, Vinkovci bez željeznice ne bi bili to što su danas. Ražalostilo ga je, istaknuo je, kada je prije tri godine čuo da se vinkovački teretni kolodvor gasi jer je postao nepotreban. "Htio sam zabilježiti posljednje trenutke toga kolodvora i tako je nastala ova izložba", napomenuo je Tanocki.

Zvonimir Tanocki rođen je u Vinkovcima 1960. godine, a fotografijom se bavi od 1974. godine. Izlagao je na oko 250 skupnih i četrdesetak samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Osnivač je i prvi predsjednik Foto kluba "Vinkovci", a od 1994. do 1998., dopredsjednik je Hrvatskoga foto-saveza. U njegovu foto arhivu pohranjeno je više od pola milijuna snimaka.

Izložba "Sporedni kolosijek" postavljena je u sklopu 14. dana Matice hrvatske u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Nakon što je pogledaju Vinkovčani bit će prenesena i izložena u Hrvatskom željezničkom muzeju u Zagrebu.


Otvorena izložba "Povijest Dubrovačke Republike na papiru i pergamentu"

DUBROVNIK - Izložba "Povijest Dubrovačke Republike na papiru i pergamentu“ otvorena je u ponedjeljak navečer u dubrovačkoj palači Sponza, a predstavila je rezultate dovršenih cjelovitih konzervatorsko-restauratorskih radova na 209 dokumenata i 11 kodeksa iz doba Dubrovačke Republike, iz arhivske građe Državnog arhiva u Dubrovniku.

 Projekt je rezultat trilateralnog ugovora između Hrvatskog restauratorskog zavoda, Državnog arhiva u Dubrovniku i Društva prijatelja dubrovačke starine iz 2015. godine, s ciljem sustavne i kontinuirane zaštite pisane baštine.

 Autorica izložbe, restauratorica Gabrijela Savinović iz Hrvatskog restauratorskog zavoda u Dubrovniku, istaknula je kako je kroz tri protekle godine obrađen tek mali dio arhivske građe, a kao olakotnu okolnost pri restauraciji istaknula je što su Dubrovčani još u 13. stoljeću koristili kvalitetne materijale, pa su dokumenti s obzirom na svoju starost bili u odličnom stanju.

 "Najveća su bila biološka oštećenja od plijesni, a najveći je izazov bila adekvatna pohrana dokumenata, budući da su velikih dimenzija s visećim voštanim pečatima", kazala je Savinović.

 Nataša Miloslavić, također autorica izložbe i restauratorica, izjavila je kako je riječ o raznim dokumentima koji su Dubrovačkoj Republici bile od jako velike važnosti.

 "Na tim su dokumentima ispisani brojni ugovori s drugim državama i vladarima, a upravo je najzanimljivije što sežu u razdoblje od 13. do 15. stoljeća. To je nosilo veliku odgovornost“, naglasila je Miloslavić i dodala kako se najvećim izazovom pokazala izrada zaštitnih kutija.

 "To se pokazalo kao problem jer je svaki dokument poseban ili je drukčije veličine, ali smo to uspješno riješili“, rekla je Miloslavić.

 Ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda Tajana Pleše kazala je kako je izložba dokaz koliko je baština važna Dubrovčanima, a za spas najkrhkije baštine potrebno je puno truda. "Izložba je odličan način za vidjeti s kojim se problemima suočavaju naši restauratori u svom vrijednom poslu“, rekla je Pleše.

 Ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak istaknula je da je izložba još jedan korak prema otvaranju Arhiva prema javnosti, najavivši nastavak projekta.

 Član Velikog vijeća Društva prijatelja dubrovačke starine Đuro Market izrazio je želju da je stalna želja da to društvo pomogne u ovakvim projektima, dok je zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić naglasila kako projekt dokazuje moć odlične suradnje više institucija.

 Izložba je otvorena do 20. studenoga.


Film "Bohemian Rhapsody" ima najbolje ovogodišnje otvaranje u Hrvatskoj

ZAGREB - Film "Bohemian Rhapsody", priča o grupi Queen i njihovom karizmatičnom pjevaču Freddieju Mercuryju, već je nakon prvog tjedna prikazivanja nadmašio nekoliko rekorda, među kojima i onaj najboljeg ovogodišnjeg kino otvaranja u Hrvatskoj, s više od 62 tisuće gledatelja.

Film je ostvario i najbolje otvaranje redatelja, najbolje otvaranje žanra te ujedno i najbolje otvaranje svih vremena studija 20th Century Fox u Hrvatskoj, izvijestio je njegov distributer, Blitz Film.

U središtu priče je Freddie, osebujan lik koji cijeli život prkosi stereotipima i krši pravila, dugo traži svoj identitet, a konačno ga, nakon što prođe razna intimna i umjetnička previranja, pronalazi u grupi, svojoj 'obitelji', koja je iza sebe ostavila niz hitova i prodala više od 300 milijuna albuma.

Film je nazvan prema pjesmi za čije se objavljivanje bend morao boriti jer je u sebi obuhvatila nekoliko žanrova, a  i mnogi su smatrali da predugo traje, no ukus publike zadržao ju je na tronu s titulom jedne od najboljih rock pjesama.

"We Are the Champions", "We Will Rock You", "Love of my life", , "Another One Bites the Dust", "Crazy Little Thing Called Love", "Somebody to Love", "Under Pressure", "Radio Ga Ga", "I Want to Break Free", "Who Wants to Live Forever" neke su od pjesama koje se mogu čuti u filmu i za koje se mogu saznati priče oko njih, a vrhunac filma je nastup na Live Aidu 1985. u Londonu koji se do danas često navodi kao najbolja koncertna izvedba ikad.

Rođen 1946. godine u Zanzibaru pod imenom Farrokh Bulsara, Freddie s obitelji dolazi u Veliku Britaniju tek s 18 godina. Studira na fakultetu za umjetnost i grafički dizajn, gdje upoznaje Rogera Taylora i Briana Maya koji su zajedno svirali u sastavu Smile. Ubrzo im se pridružuje i tako je 1970. godine nastaje Queen.

S glasovnim mogućnostima od čak četiri oktave, Mercury je bio jedan od najboljih vokala na tadašnjoj glazbenoj sceni, a pamti ga se i kao velikog zabavljača, energičnog frontmena koji je mogao ostvariti odličan kontakt s publikom.

Pjevačku legendu glumi genijalni Rami Malek, američki glumac egipatskog podrijetla, Gwilym Lee igra ulogu gitarista Briana Maya, Ben Hardy je u ulozi bubnjara Rogera Taylora, a Joseph Mazzello nastupa kao basist John Deacon.

Mary Austin, ženu za koju je Freddie tvrdio da je ljubav njegovog života i kojoj je posvetio slavnu pjesmu, igra Lucy Boynton, a u filmu se pojavljuje i Mike Myers.


IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Reper Mac Miller umro od nehotičnog predoziranja u 26. godini

LOS ANGELES - Američki reper Mac Miller umro je od nehotičnog predoziranja drogama, lijekovima i alkoholom, objavile su losanđeleske vlasti u ponedjeljak.

Miller (26) je umro od mješavine kokaina, alkohola i jakog analgetika fentanila, priopćeno je iz bolničkih izvora.

Reper je pronađen mrtav u svojemu domu pored Los Angelesa 7. rujna nakon što je na mjesto događaja stigla hitna medicinska pomoć.

Miller, bivši partner pop zvijezde Ariane Grande, nedavno je objavio album "Swimming" i veselio se skorašnjoj turneji.

Pravim imenom Malcolm James McCormick, rodom iz Pittsburgha, pjevač je u svojim mnogobrojnim intervjuima govorio o problemima ovisnosti.


Murakami kani donirati zbirku rukopisa i kolekciju ploča sveučilištu

TOKYO - Jedan od najpoznatijih suvremenih japanskih pisaca, Haruki Murakami prvi je put nakon 37 godina sazvao konferenciju za novinare na kojoj ih je izvijestio da zbirku svojih rukopisa i dokumenata, kao i golemu kolekciju ploča kani donirati tokijskom sveučilištu Wasedi.

"Iznimno sam sretan što nakon gotovo 40 godina književne karijere mnoštvo dokumenata, rukopisa i novinskih isječaka za koje ni u kući ni u uredu više nema mjesta mogu pokloniti sveučilištu Wasedi.

Nemam djecu i nadam se da će ti materijali nakon moje smrti koristiti svima koji budu željeli istraživati moj rad", kazao je pisac, dodavši kako se raduje što će sveučilište na kojemu je diplomirao preuzeti njegovu zbirku.

A uz razne dokumente čini je i kolekcija od čak 10.000 ploča. One su uvelike pridonijele njegovu stvaralaštvu, priznao je japanski pisac, koji je više puta bio kandidiran za Nobelovu nagradu za književnost, no dosad mu je svaki put izmaknula iz ruku.

Prisutnima je kazao da je kao student puno vremena provodio u sveučilišnom muzeju u kojemu je pročitao na tisuće filmskih scenarija.

Dok je sa suprugom vodio jazz bar u Tokiju Murakami je dovršio svoj prvi roman "Slušaj vjetar kako pjeva" (1979.). Otkrio je da stvara uz glazbu te se u svim svojim romanima referira se na glazbena djela.

Njegovi romani, pripovjetke i eseji prevedeni su na više od 50 jezika i doživjeli su golem međunarodni uspjeh. Cijenjen je prevoditelj američkih književnih djela, a prevoditeljsko iskustvo smatra nezamjenjivim.

Na pitanje zbog čega je odlučio održati prvu konferenciju za novinare nakon punih 37 godina, odgovorio je da mu je donacija za sveučilište iznimno značajna. "Zbog toga sam sve želio objasniti na jasan način", dodao je.

"Očekivao sam i teža pitanja, no svi ste bili vrlo ljubazni", kazao je diskretni i skromni Murakami okupljenim novinarima.


Spice Girls ponovno ujedinjene na turneji, bez Victorije Beckham

LONDON - Četiri članice nekadašnje grupe Spice Girls objavit će tijekom ponedjeljka planove o koncertnoj turneji, u kojoj neće sudjelovati i Posh Spice, danas poznatija kao Victoria Beckham.

"Sve će biti objavljeno na društvenim mrežama nakon 15 sati", rekla je Emma Bunton, nekadašnja Baby Spice, a danas voditeljica na radiju Heart.

"Jako sam uzbuđena, bit će briljantno", kazala je 42-godišnja Bunton.

The Sun je objavio promotivnu fotografiju uoči priopćenja koje će u ponedjeljak održati Bunton, Geri Horner (46), Melanie Brown (43) te Melanie Chisholm (44). Tabloid je najavio kako će četiri pjevačice objaviti video u kojem objavljuju svoj povratak i "veliku turneju" po Britaniji.

Rečeno je da Victoria Becham (44) neće nastupiti u videu te kako ne namjerava sudjelovati u novoj turneji grupe jer se želi usredotočiti na svoju karijeru u modnom biznisu.

Ženski je bend u veljači priopćio kako namjeravaju ponovno surađivati na "novim prilikama".

The Spice Girls postale su popularne hit singlom "Wannabe" iz 1996., nakon čega su imale još nekoliko hitova, uključujući "Viva Forever", "2 Become 1" i "Who do you think you are". Članice grupe čak su i snimile film pod nazivom "Spice World".

Grupa se razišla 2000., nakon čega se ponovo ujedinila 2008. tijekom turneje po Europi i Sjedinjenim Državama, a zadnji su puta Spice Girls bile na okupu kada su nastupale na svečanosti zatvaranja olimpijskih igara u Londonu 2012.

 
Kampiranje s pogledom: Kip slobode i njujorški neboderi

NEW YORK - Uprava Governers Islanda, otoka površine 70 hektara, koji je od južnoga vrha Manhattana udaljen 732 metra vožnje trajektom, posjetiteljima odnedavno nudi romantično kampiranje s pogledom na Kip slobode i manhattanske nebodere.

Otok je donedavno bio napušten i prilično zapušten, a na njemu se ranije nalazila vojna baza. Od četvrti Brooklyn dijeli ga kanal Buttermilk.

Uprava otoka zainteresiranima, stanovnicima grada i turistima, nudi cjelonoćno kampiranje kao bijeg od svakodnevnog stresa u luksuznim šatorima opremljenim krevetima, noćnim ormarićima, stolnim svjetiljkama, tepisima, čak i utičnicama za punjenje pametnih telefona.

Preko dana posjetitelji mogu uživati u šetnjama ili vožnji biciklom po otoku, a navečer u delicijama otočnog restorana ili piću u baru prije odlaska na marshmallowse pečene na logorskoj vatri.

Sezona kampiranja traje do kraja listopada i ponovno počinje na ljeto iduće godine. Cijena noćenja je 150 dolara.

Na otoku se nalazi i jedinstvena srednja škola: New York Harbor School. Program priprema srednjoškolaca za upis na fakultet spaja se s praksom života na vodi. Riječ je o jedinoj školi u New Yorku do koje se može stići samo trajektom, a smještena je u renoviranoj zgradi obalne straže.

 
Najveća studija o genskoj strukturi parazitskih crva otkrila nove informacije

LONDON - Dosad najveća studija o genskoj strukturi parazitskih crva otkrila je mnoštvo novih tragova o tome na koji način te životinjice napadaju ljudsko tijelo, vješto pritom izbjegavajući njegov imunosni sustav i uzrokujući razne bolesti.

Rezultati istraživanja upućuju na potencijalne nove načine 'čišćenja' organizma od parazita koji bi trebali pridonijeti borbi protiv nekih od najzapostavljenijih tropskih bolesti.

Među njima su riječna sljepoća (onhocerkoza) koju izaziva parazit Onchocerca volvulus, šistosomijaza, bolest koju izazivaju parazitski crvi tipa Schistosomosa i zaraza ličinkom ankilostome, parazita poznatog po starom nazivu "rudarska glista" nekoć čestog među rudarskim obiteljima koje su u nehigijenskim uvjetima radile u rudnicima. Od zaraze rudarskom glistom u svijetu danas pati oko milijardu ljudi, a prisutna je u manje razvijenim mediteranskim zemljama, Aziji i Africi.

Boravak ovog parazita u plućima očituje se kašljem i groznicom. U crijevu uzrokuje snažne bolove, proljev i gubitak težine, a kod djece je ovaj parazit odgovoran i za srčane smetnje, usporeni rast i razvoj te mentalnu retardaciju.

Zanemarene tropske bolesti, poznate i po kratici NTD, najčešće su u Africi, Latinskoj Americi i Jugoistočnoj Aziji. Svjetska zdravstvena organizacija evidentirala je 17 zanemarenih tropskih bolesti, a s deset ih se intenzivno bori posljednjih deset godina.

"Parazitski crvi su među najstarijim čovjekovim neprijateljima i tijekom milijuna godina su evoluirali do te mjere da su postali poput 'stručnih manipulatora' ljudskoga imunosnog sustava", rekla je Makedonka Mitreva s Instituta McDonnell Genome Institute koji djeluje pri Sveučilištu Washington.

Mitreva je koautor istraživanja što ga je provela s kolegama s britanskog Instituta Wellcome Sanger te sa Sveučilišta u Edinburghu.

Znanstvenica smatra da će rezultati ove studije pridonijeti boljem poznavanju biologije parazita te boljem razumijevanju načina na koji se čovjekov imunosni sustav može 'obuzdati' ili držati pod kontrolom.

Infekcije parazitskim crvima mogu nezamijećeno trajati niz godina te uzrokovati snažnu bol u organizmu, invaliditet, usporen razvoj djece te utjecati na razvoj društvene stigme povezane s deformitetom.

Postojeći lijekovi koji se koriste za liječenje parazitskih crva, među kojima i oni što su ih proizvele velike farmaceutske tvrtke poput Sanofija, GSK-a i Johnson&Johnsona nerijetko su umjereno učinkoviti. Proizvođači lijekova često ih doniraju ili prodaju po sniženim cijenama. No spektar lijekova za liječenje zaraze parazitskim crvima još uvijek je prilično ograničen.

Nastojeći poboljšati potencijalni izvor lijekova i shvatiti na koji način crvi napadaju organizam te kako uspijevaju živjeti u ljudima i životinjama, tim znanstvenika je usporedio genome 81 vrste oblića i plošnjaka, među koje spadaju metilji i trakavice, uključujući još 45 vrsta parazitskih crva čiji genomi nikada ranije nisu sekvencionirani.

Analizom su otkrili gotovo milijun novih i ranije nepoznatih gena, koji pripadaju tisućama novih genskih obitelji te su na tragu brojnim novim lijekovima.

"Usredotočili smo se na istraživanje postojećih lijekova", objasnila je Avril Coghlan s Instituta Sanger koja je surađivala s timom znanstvenika. Rekla je da ovakav pristup utire put prema "bržem i preciznijem određivanju učinkovitosti postojećih lijekova koji bi se mogli prenamijeniti za proces uklanjanja parazita".

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature Genetics.


Izumitelj interneta želi novi "ugovor" koji bi mu omogućio sigurnost

LISABON - Izumitelj World Wide Weba (WWW) Timothy Berners-Lee pozvao je na najvećoj europskoj tehnološkoj konferenciji "Web Summit" u Lisabonu na postizanje novog "ugovora" koji će internet učiniti sigurnim i svedostupnim.    

Oko 70.000 ljudi okupilo se na toj četverodnevnoj konferenciji, koju još nazivaju "Davosom za štrebere", otvorenoj u ponedjeljak u portugalskoj prijestolnici.

Među sudionicima su predstavnici vodećih globalnih tehnoloških tvrtki, političari i start-up poduzeća koja se nadaju da će tamo privući pozornost više od 1500 ulagača.

Tehnološke tvrtke zauzimaju obrambeni stav jer ih kritičari optužuju da ne čine dovoljno kako bi suzbili širenje lažnih vijesti koje su pomogle u polarizaciji izbornih kampanja diljem svijeta i maksimalnom povećanju profita prikupljanjem podataka o navikama klijenata u pregledavanju interneta.

Britanski informatički znanstvenik Berners-Lee, koji je izumio World Wide Web 1989. kao način za razmjenu informacija, rekao je da je internet skrenuo s puta koji su zacrtali njegovi osnivači.

"Sve je pošlo ukrivo. Imamo lažne vijesti, imamo probleme s privatnošću, imamo ljude koji su izmanipulirani", kazao je u govoru na otvaranju Web Summita.  

Berners-Lee (63) pozvao je vlade, tvrtke i građane da postignu "potpuni ugovor" koji će omogućiti da internet postane "siguran i dostupan" za sve do svibnja 2019.,  kada će prvi put 50 posto svijeta biti online.
 

Isusov hod po vodi danas ne bi bio čudo

JERUZALEM - Prije nešto više od 2000 godina Isus je pregazio Galilejsko jezero, kaže Biblija. Danas to i ne bi bilo neko čudo.

Vodostaj Galilejskog jezera opasno je nizak. Godine suše i prekomjerno crpljenje vode, učinili su svoje.

Na južnome rubu već su nastali otoci puni trske, a uskoro će ondje biti poluotok. Ribari i turisti do vode se klate preko sve dužih blatnjavih plaža.  

Galilejsko jezero najveći je izraelski slatkovodni rezervoar i najprivlačnije mjesto kršćanskih hodočašća nakon Jeruzalema.

Izrael rješenje vidi u desalinizaciji, u čemu je najbolji na svijetu. Planira udvostručiti količinu mediteranske slane vode koju će desalinizirati i pola te količine cjevovodima dopremiti do 75 kilometara udaljenog Galilejskog jezera.

"To ćemo napraviti kako bismo spasili našu prirodu, borili se protiv razornog efekta globalnog zagrijavanja po Galilejsko jezero, ali i da bismo stvorili vrlo važan vodospremnik za Državu Izrael", rekao je ministar energetike Yuval Steinitz, u čiji resor spada i vodoopskrba.

Priznajući važnost Galilejskog jezera za kršćane jer je ondje Isus po Evanđelju napravio nekoliko čuda, Steinitz se našalio: "Ako se vrati, mi ćemo se pobrinuti da mu još jednom uspije hodanje po vodi".

Aktivisti za zaštitu okoliša pozdravljaju planove izraelske vlade. Razina vode pala je za šest metara od 2004. godine, kada je jezero posljednji put bilo puno. Možda ga još samo tjedni dijele do prelaska "crne linije" - 214,87 metara ispod razine mora, kada nastaje rizik nepovratnog onečišćenja i promjene pritiska iz sedimenata.

Izraelci se nadaju da će zimske kiše spriječiti katastrofu prije nego što iduće godine stigne prva desalinizirana voda.

Izrael u Galilejsko jezero godišnje planira upumpavati 120 milijuna kubika vode. Steinitz se nada da će vlada pristati na utrostručenje te količine, a to bi potpuno napunilo jezero do 2026. godine.

Potrošačima će zbog toga ponešto narasti cijena vode, kako bi se vratio dio troška od 622 milijuna dolara za potrebnu infastrukturu.

Ali pošto prognostičari najavljuju vlažnu zimu, a iduće godine su i parlamentarni izbori, neki brinu da će Galilejsko jezero ponovno biti zanemareno.


Ozonski omotač postupno se oporavlja - UN

ŽENEVA - Ozonski omotač, tanak štit koji neprestano dozira i filtrira sunčevo zračenje eliminirajući negativne dijelove spektra omogućujući život na Zemlji, oporavlja se stopom od jedan do tri posto po desetljeću, stoji u UN-ovu izvješću objavljenom u ponedjeljak.

Taj tanki štit koji omogućuje život na Zemlji pretvarajući smrtonosne sunčeve zrake u saveznike živoga svijeta, posljednja je linija obrane života na našem planetu jer nas dijeli od opasnih kozmičkih zračenja kobnih po zdravlje čovjeka.

U zadnjem izvješću Montrealskog protokola potpisanog 1987., dokumenta koji štiti ozonski omotač od štetnih supstancija stoji da se njihova količina lagano smanjila te je zamijećena obnova stratosferskog ozona.

"Antarktička ozonska rupa postupno se obnavlja iz godine u godinu. Rezultat je to Montrealskog protokola", stoji u izvješću te se ističe da se postupno zatvaranje ozonske rupe nad Antarktikom očekuje do 2060. kada bi ozonski štit ondje trebao izgledati kao 1980.

"Podaci kojima raspolažemo upućuju na to da se ozonski štit u dijelovima stratosfere od 2000. godine 'popravio' po stopi od jedan do tri posto po desetljeću", stoji u priopćenju UN-ove Organizacije za meteorologiju i očuvanje okoliša.

"Po sadašnjim projekcijama ozonski štit nad sjevernom polutkom i srednjom zemljopisnom širinom trebao bi se u potpunosti oporaviti do 2030. godine. Potpuna obnova južne hemisfere očekuje se do 2050., a najviše će trebati polarnim područjima koja bi se trebala u potpunosti oporaviti do 2060. godine", kažu znanstvenici u izvješću.

Montrealskim protokolom identificirane su glavne supstancije koje oštećuju ozonski štit, no njime su usvojena i ograničenja kada je posrijedi razina proizvodnje i potrošnje tih supstancija u budućnosti.

Dokument je nekoliko puta dopunjavan amandmanima u skladu sa znanstveno-tehnološkim razvojem i s novim saznanjima. Među ostalim je zabranjeno korištenje klorofluorugljika, nekoć široko korištenog u izradi hladnjaka i limenih boca s raspršivačima te novih halona kao i metil bromida.

Premda su podaci ohrabrujući, a brojni zabranjeni plinovi više se ne koriste, u izvješću se navodi primjer kršenja protokola - neočekivano povećanje proizvodnje emisije klorofluorugljika evidentirano nad istočnom Azijom od 2012. godine.

Zasad nema preciznog podatka o tomu koja zemlja ili koje zemlje emitiraju zabranjene plinove. Ako se njihova emisija nastavi jednakim tempom, obnova ozonskog štita nad polarnim područjem i nad srednjom zemljopisnom širinom bit će usporena i odgođena za sedam do 20 godina, upozoravaju znanstvenici.


Paleontolozi otkrili fosile nove vrste dinosaura usred argentinske pustinje

BUENOS AIRES - Grupa španjolskih i argentinskih paleontologa otkrila je dobro očuvane ostatke nepoznate vrste dinosaura koji su prije 110 milijuna godina živjeli u Neuquenu u središtu Argentine, objavilo je državno sveučilište La Matanza.

Ostatci triju dinosaura pripadaju jednom odraslom i dvama mlađim dinosaurima.

Novootkrivenu vrstu znanstvenici su nazvali Lavocatisaurus agrioensi te ustanovili da pripada grupi dinosaura biljojeda, sauropoda, u koju spadaju diplodoki i brontosauri. Riječ je o najvećim kopnenim životinjama koje su živjele na Zemlji, ali i najvećoj vrsti dinosaura.

"Pronašli smo uglavnom kosti lubanje, čeljusti, puno zuba, dijelove kostiju njuške, kosti koje definiraju očne duplje i vjerojatno ćemo uspjeti obaviti kompletnu rekonstrukciju glave. Ovo otkriće nam je važno jer je riječ o novoj vrsti dinosaura koja je živjela u području na kojemu ne biste očekivali njihove fosilne ostatke jer je nekoć bilo vrlo sušno i bez puno vegetacije", rekao je Jose Luis Carballido, znanstvenik i zaposlenik muzeja Egidio Feruglio.

Ostaci odraslog sauropoda upućuju na to da je bio dugačak oko 12 metara, a duljina mlađih pripadnika ove vrste iznosila je između šest i sedam metara.

Carballido kaže da otkriće ostataka triju dinosaura ukazuju na to da su sauropodi pripadali grupi dinosaura koja se kretala u grupama te da su zajedno uginuli.

Podsjeća da su sauropodi najveće kopnene životinje koje su živjele na Zemlji. Mogli su dosegnuti 33 do 34 metra duljine i težiti i do 120 tona. Pojavili su se otprilike prije 220 milijuna godina, a nestali su sredinom jure.

Otkriće u Neuquenu, o čemu su podaci objavljeni u znanstvenom časopisu Acta Palaeontologica Polonica, veliko je iznenađenje za znanstvenike jer je područje na kojemu su fosilni ostaci pronađeni neuobičajeno stanište za dinosaure biljojede. Naime, riječ je o području na kojemu se nekad nalazila pustinja, području sa sporadičnim jezerima, a ova se grupa sauropoda očigledno uspjela prilagoditi životu u sušnim predijelima s manje vegetacije, vlage i vode, zaključili su istraživači.

 
Znanstvenici planiraju genetski mapirati sav život na Zemlji

LONDON - Znanstvenici su prošli tjedan pokrenuli golemi projekt mapiranja genetskog koda svih milijun i pol poznatih oblika složenog života na zemlji i nadaju se da će ga završiti za deset godina.

Zemaljski biogenomski projekt (EBP) opisuju kao "idući pokušaj 'osvajanja Mjeseca' za biološku znanost", nakon što je 2003. završen posao mapiranja ljudskog DNK, što je trajalo 13 godina i stajalo tri milijarde dolara.

EBP će koštati više, 4,7 milijardi, i stvoriti "nove temelje za očuvanje bioraznolikosti i održivih ljudskih društava", kazao je Harris Lewin, profesor na Kalifornijskom sveučilištu i prvi čovjek EBP-a.

"Mapiranje će biti golem izvor za nova otkrića, za razumijevanje pravila života, evolucije, za nove pristupe zaštiti rijetkih i ugroženih vrsta, kao i nov izvor istraživanja u poljoprivredi i medicini", rekao je.

Za ispunjenje plana trebat će izniman napor znanstvenika iz cijelog svijeta, uključujući američki projekt sekvencioniranja svih 66 tisuća vrsta kralježnjaka te kineski projekt sekvenciranja genoma 10 tisuća biljaka. Sastavljena je i ekipa koja će, primjerice, sekvencionirati 200 vrsta mrava.

Očekivana količina prikupljenih bioloških podataka bit će veća od one koju zajedno akumuliraju Twitter, YouTube ili cijela astronomija.

Učinit ćemo to zato što je teško

Znanstvenici očekuju da će projekt stvoriti potencijal za preobrazbu istraživanja o zdravlju i bolestima. "Iz prirode ćemo dobiti saznanja o tomu na koji način razviti nove lijekove za zarazne bolesti, za usporavanje starenja, kao i nove pristupe o tomu na koji način prehraniti svijet ili stvoriti nove biomaterijale", kazali su.

Dosad je genetski sekvencionirano manje od 3500 složenih oblika života ili 0,2 posto. Od toga ih je manje od stotinu napravljeno do "referentne kvalitete", korisne znanstvenicima za istraživanje i učenje.

Lewin kaže da znaci rapidnog smanjenja bioraznolikosti i povećanje broja ugroženih vrsta naglašavaju hitnost ovog projekta.

"Očajnički trebamo katalogizirati život na našoj planeti", rekao je. "Nećemo to učiniti zato što je lako, nego zato jer teško i značajno".

 

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus