06:49, 18. Rujan 2018

kultura...

Kultura, 6. srpnja 2018.

Objavljeno: 06.07.2018 u 00:48
Pregledano 109 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura, 6. srpnja 2018.

ZAGREB, 6. srpnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

 

Projekt "Okolo": umjetničko istraživanje kroz šetnju Zagrebom

ZAGREB - Projekt posvećen umjetničkom istraživanju Zagreba "Okolo", održat će se od 7. do 22. srpnja na više od dvadeset lokacija, gdje će se malim urbanim intervencijama u samo tkivo grada oživjeti niz javnih gradskih prostora i pretvoriti ih u mjesta gdje se umjetnost spontano dotiče svakodnevice grada.

Lokacije u središtu Zagreba bit će, kao 'carte blanche', predane u ruke umjetnika koji će zanimljivim rješenjima podići sadržajnu vrijednost odabranih gradskih prostora i skrenuti pažnju na njihovu ljepotu i posebnost, otkrivajući potencijal onih zanemarenih i 'praznih', kao i novu dimenziju funkcionalnih prostora, istovremeno ih povezujući i mapirajući kao mjesta vrijedna zaustavljanja i promišljanja, najavljuju organizatori.

Iza projekta stoje "Nas dve" - Ana Mikin i Tina Kovačiček, uz potporu Turističke zajednice grada Zagreba i Francuskog instituta.

Umjetnička šetnja Zagrebom uključit će intervencije koje pozivaju prolaznike na interakciju i korištenje, dio njih upućivat će "na novu, ljepšu stvarnost", a neke će u užurbanu svakodnevicu grada donijeti i dozu humora.

"Slučajnom ili namjernom prolazniku pružit će tako razlog da zastane, razgleda, razmisli ili se zabavi te potraži ostale intervencije sudjelujući u istraživanju i otkrivanju Zagreba", dodaje se u najavi.

Osim hrvatskih sudionika svoj će trag u Zagrebu ostaviti i francuski street art umjetnici Oak Oak, Levalet i Scenocosme.

Oak Oak osvaja gradske ulice poetičnim i često humorističnim likovima, posvećujući se detaljima uz koje veže svoje intervencije. Radovi su mu nerijetko minijaturni i skriveni, a dosad ih je realizirao na ulicama gradova Francuske, Nizozemske, Španjolske, Belgije, Japana i Havaja, a surađuje i s galerijama u Los Angelesu i New Yorku.

Kombinirajući crteže i street art instalacije Levalet stvara živopisne likove koji komuniciraju s arhitekturom i razvijaju se u dijalogu s već postojećim okruženjem.

Umjetnički duo Gregory Lasserre i Anais met den Ancxt, koji stoje iza imena Scenocosme, kroz interaktivne instalacije i radove na području vizualne i digitalne umjetnosti preispituju akcije i reakcije gledatelja,  uspješno spajajući tehnologiju i žive elemente.

U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar predstavit će interaktivnu zvučnu instalaciju Akousmaflore s biljkama u glavnoj ulozi.

Iako intervencije povezuje zajednički nazivnik "Okolo", one zadržavaju svoj jedinstveni karakter, pojedinačni pristup i element iznenadnog pojavljivanja - svaki umjetnik, odnosno kolektiv intervenirat će u gradski prostor u različito vrijeme, nevezano za druge, već postojeće ili buduće, intervencije.

Ovogodišnje, prvo izdanje projekta "Okolo" održava se pod nazivom "Intro", čime se najavljuje povećanje broja lokacija i umjetnika te umjetničkih formi izražavanja narednih godina.

Želja je projekta da se kombiniranjem raznih medija i formi umjetnosti, od umjetnosti i arhitekture do aktivizma i urbanizma, a s idejom revitalizacije i aktivacije javnih gradskih prostora, potakne interakcija grada i prolaznika, umjetničko istraživanje grada, kao i duhovito i kritičko promišljanje prostora u gradskoj jezgri i njihove funkcionalnosti te namjene.

Projekt objedinjuje različite intervencije koje promišljeno i katkada duhovito koriste gradske prostore, stvaraju nova značenja i iskustva u svakodnevnom okruženju ili tek postojeće objekte stavljaju u neobične kontekste, a gradske prostore pretvaraju u mjesta susreta, istraživanja i komunikacije, stvarajući tako novu sliku grada, ističe se.


HAZU: Krleža je presudno utjecao na profil Akademije

ZAGREB - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) u izjavi u povodu 125. godišnjice rođenja Miroslava Krleže 7. srpnja, istaknula je kako je Krleža, jedno od najvećih imena hrvatske književnosti, kulture i povijesti, kao član Akademije svojim djelovanjem utjecao na njezin programski i organizacijski profil, a svojim kritičkim tekstovima, snažnim društvenim utjecajem, opusom koji je jedan od najvećih i najkompleksinijih u hrvatskoj književnosti, pomogao oblikovati hrvatski kanon 20. stoljeća.

"Miroslav Krleža jedno je od najvećih imena hrvatske književnosti, kulture i povijesti. Bio je ključni pisac i intelektualac s formativnim utjecajem za brojne pojedince, pa i čitave naraštaje, nezaobilazan akter u svim važnijim kulturnim, društvenim, ideološkim i političkim događanjima u Hrvatskoj njegova vremena", stoji u izjavi HAZU-a.

Od 1947. do 1957. bio je potpredsjednik Akademije, u vrijeme dok je predsjednik bio Andrija Štampar, te je od prosinca 1950. do ožujka 1951. bio i vršitelj dužnosti glavnog tajnika Akademije.

"Kao potpredsjednik, presudno je utjecao na Akademijin programski i organizacijski profil te je uz ostalo pisao programske tekstove i predsjedao važnim sjednicama, primjerice izvanrednom skupštinom Akademije 5. srpnja 1948., tjedan dana nakon Rezolucije Informbiroa. U vrijeme Krležina potpredsjedničkog mandata Akademija je razgranala svoju djelatnost i izvan Zagreba pa su osnovani Zavodi za povijesne znanosti u Zadru i Dubrovniku", ističu iz HAZU-a.

Usto, Krleža je posebno zaslužan za osnivanje i ekipiranje Akademijinog Književnog odjela, od 1972. Razreda za književnost, a na njegovu inicijativu 1962. je pokrenut književni časopis Forum u kojem je Krleža, među ostalim, objavio u nastavcima i svoj najopsežniji roman "Zastave".

Krleža za hrvatsku kulturu nikada nije bio "samo" pisac sa svojim vrlinama i manama, napominje nadalje HAZU: on je ispunjavao i golem izvanliterarni prostor.

"Bio je strastveni polemičar: otvarao je fronte na svim stranama, napadao je nemilosrdno, ali i bio napadan sa svih strana, zbog čega je za života imao brojne protivnike i negatore. No istodobno, ili paralelno, stekao je i veliki broj poštovatelja i poklonika, čak i fanatičnih sljedbenika, adoranata i oponašatelja. Te su podjele i kontroverze oko Krleže ostale u hrvatskoj književnoj kritici do danas", ocjenjuje HAZU.

Krleža je bio duboko uronjen u hrvatsku povijest i tradiciju - nema ni jedne značajnije teme iz hrvatske kulturne povijesti ili politike o kojoj nije izrekao svoj sud. Bio je i žestoki kritičar hrvatske malograđanštine i provincijalizma, čime je Hrvatskoj otvarao europske vidike i perspektive, a svojim kritičkim tekstovima, utjecajem, položajem i moći i sâm je znatno utjecao na oblikovanje hrvatskoga kanona u 20. stoljeću.

Stvorio je jedan od najvećih i najkompleksnijih opusa u hrvatskoj književnosti, okušavši se u svim književnim žanrovima – pjesmama, novelama, romanima, dramama, kritikama, esejima, dnevnicima.

"Takvu raznovrsnost i takav tematski raspon nema nijedan hrvatski pisac. Nikada nisu objavljena cjelokupna njegova djela, ali radi se o približno 50-60 knjiga. Neka od Krležinih djela, kao i njegove misli, danas se čine aktualnijima nego u njegovo vrijeme. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ponosna je što je Miroslav Krleža bio jedan od njenih najistaknutijih i najutjecajnijih članova", poručila je HAZU.

Akademija je redovito obilježavala Krležine životne jubileje, počevši od njegovog 60. rođendana 1953., a u auli Palače Akademije bio je izložen i Krležin lijes na dan pokopa 4. siječnja 1982. U velikoj dvorani palače HAZU danas se nalazi i Krležino poprsje, rad akademskog kipara Stipe Sikirice. Krležin spomenik u Zagrebu izradila je kiparica akademkinja Marija Ujević Galetović, a neke od najpoznatijih Krležinih portreta načinio je slikar akademik Josip Vaništa.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 125. godišnjicu Krležina rođenja obilježit će u jesen okruglim stolom.


Na Festivalu animiranog filma u Neumu najbolji "An Island" irskog redatelja Byrnea

MOSTAR - Pobjednik 13. izdanja Neum film festivala (NFF) animiranog filma, koji je u četvrtak navečer svečano zatvoren, ostvarenje je irskog redatelja Rorya Byrna 'An Island', a dodijeljena su priznanja u još osam kategorija, objavili su organizatori.

Po ocjeni stručnog žirija, film "An Island" koji je osvojio Grand Prix Festivala, osvojio je još jednu nagradu, i to za najbolju glazbu.

Film govori o fizičkom i emocionalnom putovanju jednog usamljenog istraživača koji pokušava doseći vrh zabačenog otoka.

Redatelj Byrn se u izjavi zahvalio na sudjelovanju i priznanju.

Nagrada koja se dodjeluje za likovnost ove godine otišla je u ruke autora iz Velike Britanije, Matthewa Leea za njegov film "Cabin Pressure". Za najbolji studentski film proglašen je "YS" iz Francuske, autora François Letty, Léa Arachtingi, Simon Goeneutte-Lefevre, Marion Patin, Yves-Guillaume Pecquet, Jeremy Violier.

Film "The Swimming lesson" iz Rusije osvojio je Nagradu za najbolju animaciju ostale tehnike, autorice Tatyane Okruzhnove.

Posebna nagrada, koja se dodjeljuje od prošle godine na NAFF-u u čast oskarovca Dušana Vukotića otišla je u ruke Vojinu Vasoviću iz Kanade za film "Dvaput davno".

Zajedno s projekcijama u Neumu, filmovi na NAFF-u ove godine prikazivani i u Mostaru.

Nagrada Grada Mostara pripala je Goranu Fazilu koji živi u SAD-u za film "Kreacija nacije". Nagrada za najbolju 3D animaciju dodijeljena je filmu "La Boite" iz Francuske, a autori su skupina studenata Škole animacije ESMA. Još jedan francuski film je dobio nagradu za najbolju 2D animaciju za film "5 Euros", autora Sergea Elissaldea.

Nakon svečanosti dodjele nagrada, gosti Festivala su mogli pogledati projekcije nagrađenih filmova.

Na NAFF-u je ove godine prikazano ukupno 56 ostvarenja u natjecateljskom programu, te 17 animiranih ostvarenja izvan konkurencije.


Na Tinovim danima nagrada DHK Milku Valentu

ZAGREB - Dodjelom nagrade "Tin Ujević" u četvrtak navečer u Vrgorcu svečano su započeli Tinovi dani na kojima je Društvo hrvatskih književnika, jednoglasnom odlukom prosudbenog povjerenstva, nagradu za najbolju zbirku poezije u protekloj godine dodijelilo Milku Valentu, za knjigu "Otvorena rosa".

Ispred rodne kule najvećeg hrvatskog pjesnika Tina Ujevića, Valentu je nagradu uručio predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović, nakon što je predsjednik prosudbenog povjerenstva Ernest Fišer pročitao obrazloženje stručnog povjerenstva koje je "Otvorenu rosu" izabrao kao najbolju među 64 zbirke poezije pristiglih na ove godine na natječaj.

U ime Grada Vrgorca, gradonačelnik Ante Pranić uručio je Valentu brončanu plaketu s likom Tina Ujevića te prigodne darove kojima Tinov rodni grad daruje laureate ove prestižne pjesničke nagrade.

"O Tinu ne treba govoriti osim u superlativima. To je veliki svjetski pjesnik, prepoznat i u inozemstvu. To je čovjek kojemu je majka kao i moja Bračanka, i u tom smislu sam prilično emotivan", rekao je Valent.

Fišeru i Vidmaroviću čestitao je "na izrazito političkoj intonaciji" i kritici na račun Ministarstva kulture te se i sam osvrnuo na "maćehinski odnos prema Tinu Ujeviću i Nagradi Tin Ujević za čiju dodjelu Ministarstvo kulture ove godine nije izdvojilo niti jednu jedinu kunu".

Valent, koji je u povjerenstvu za poticanje književnog stvaralaštva, podsjetio je da je o tome razgovarao s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, ali bezuspješno.

Grad koji je dao tako velikog pjesnika kao što je to Tin Ujević mora se svojim sredstvima i svojim snagama zauzeti da se promovira veličina našeg nenadmašnog Tina Ujevića, rekao je Valent prilikom preuzimanja nagrade od gradonačelnika Pranića.

Milko Valent svestrani je hrvatski književnik ‒ pjesnik, prozaik, dramatičar, esejist i kazališni kritičar, rođen 1948. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu zagrebačkog Sveučilišta diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost. Suradnik je stotinjak književnih časopisa, magazina i novina te brojnih radijskih programa i nekoliko internetskih portala. Do sada je tiskom objavio više od 40 knjiga, među kojima i 12 samostalnih zbirki pjesama. Zastupljen je u 28 antologija i 49 hrvatskih i inozemnih izbora, zbornika i panorama suvremene hrvatske poezije, proze, drame i eseja, a brojni su mu tekstovi dosad prevedeni na 15 jezika.

Od svoje prve objavljene pjesme "Rat" (iz 1969.) pa do najnovije zbirke "Otvorena rosa" (iz 2017.) Milko Valent već više od četiri desetljeća vodi svoj bespoštedni "poetski rat" protiv zle stvarnosti svijeta. Izrijekom to autor najavljuje i u svom uvodnom tekstu-putokazu u zbirku "Otvorena rosa", spominjući kako su njena četiri pjesnička ciklusa (pod naslovima: Skulpture od asfalta, Instalacije u neredu: moderne pećine, PTSP-civilizacija i Konačno rješenje), zapravo i nastajala u tom vremenskom luku od četiri desetljeća, kada je autor i ostvario četiri kruga svojih nadasve kritičkih poetskih putovanja tranzicijskim podnebljem Hrvatske, Europe i Sjeverne Amerike, stoji, uz ostalo, u obrazloženju nagrade DHK.

Nova premijera Montažstroja na Festivalu Miroslav Krleža

ZAGREB - Festival Miroslav Krleža nastavlja se u petak 6. srpnja premijerom predstave umjetničkog kolektiva Montažstroj "Krleža, ili što su nama zastave i što smo mi zastavama, da tako za njima plačemo" redatelja Zlatka Pakovića, najavljenom kao pokušaj uskrsnuća velikoga pisca inspiriran njegovim radikalno kritičkim duhom.

Predstava je nastala kao dio Festivala Miroslava Krleže i u koprodukciji Umjetničke organizacije Teatar poezije, a izvodi se u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža.

Kako se ističe u najavi, "Krleža, ili što su nama zastave i što smo mi zastavama, da tako za njima plačemo" predstava je inspirirana radikalno kritičkim duhom Miroslava Krleže.

"Ovo nije predstava o građanski dresiranom, lijepo odgojenom Miroslavu Krleži, kakvog su uparadili vodeći intelektualci građanske provenijencije. Ovo je predstava o sustavnom dokidanju društva brisanjem bitnih riječi iz hrvatskog i drugih europskih jezika: socijalizam, samouprava, radnik, radničko vijeće, kapitalist, vlasnik sredstava za proizvodnje, rob, utopija, dijalektika…", stoji u najavi.

U njoj će se govoriti o zastavama kao takvima – bez metafore, postavljajući pitanja poput: Što smo usprkos zastavama, što kada pokušamo živjeti svjetski i otvoreni duh koji nas spaja s drugim ljudima zasigurno više od ikoje zastave ili himne?

Predstava će Krležu uskrsnuti, "jer kazalište je jedina institucija čovječanstva u kojoj je uskrsnuće moguće", ali to će biti "onaj izbrisani Krleža, Krleža proleter i proleterski pisac, ateist, komunist", koji je sve vrijeme svoga dugog vijeka u Zagrebu proživio pod brojnim imperijalnim, nacionalnim i ideologijskim zastavama.

Živio je tako u nekoliko država na istome prostoru, pod nekoliko zastava u istome narodu, s različitim himnama tih istih ljudi s kojima je dijelio dobro i zlo. A živio je svoj život po logici perspektive za doba kad zastava neće biti, jer one neće biti potrebne.

Predstavu izvode Vilim Matula u ulozi Miroslava Krleže, sopran Ana Jembrek u ulozi Bele Krleže, dramaturg na sceni Zlatko Paković i majstor svjetlosti Konrad Mulvaj.

"Kolektiv Montažstroj, koji baštini revolucionarnu poetiku ranosovjetske umjetničke avangarde, nakon brojnih specifičnih lokacija u gradu Zagrebu poput korporativnih tornjeva, ruševne tvornice Badel, nedovršene Sveučilišne bolnice, Oltara domovine na Medvedgradu, Hrvatske gospodarske komore i zagrebačkih ulica danju i noću, donosi političko kazalište u Leksikografski zavod Miroslav Krleža, koji je bio Krležin životni projekt", poručuju iz Montažstroja.

Sedmi Festival Miroslav Krleža održava se od 1. do 7. srpnja, a posvećen je 125. obljetnici rođenja toga književnika.


Slovački Teatro Tatro na Euriali s predstavom "Majstor i Margarita"

ZAGREB - Veliko dvorište Močvare i Pogon Jedinstvo ugostit će u ponedjeljak 9. srpnja slovački Teatro Tatro, koji će hrvatskoj publici predstaviti svoju dramatizaciju i scensku realizaciju "Majstora i Margarite" Mihaila Bulgakova u režiji Ondreja Spišáka, najavljenu kao vrhunski primjer slovačkog teatra.

Kako se ističe u najavi, gostovanje je dio programa Euriala produkcijske kuće Eurokaz, ove godine posvećenog slovačkim teatarskim praksama s posebnim fokusom na pojavu autentičnosti u zemlji čije se kazalište danas, nakon više od dvadeset godina servilne prilagodbe svojih fokusa, hrabro otiskuje u širinu neprilagođenog.

"Da takva autentičnost nije samo konceptualna procedura, već da ima i svoje funkcionalno zaleđe, da misli na svoju publiku po dubini, a ne samo po širini tzv. kulturne industrije, da misli na izvođački sinhronitet i, konačno, na blizinu svoje smrti i brzinu nestajanja, za razliku od obzora loše vječnosti u kojem živi hrvatski teatar sa svojim propedeutičkim, etatističkim, prosvjetiteljskim, a u posljednje vrijeme i s društveno-utilitarnim nametima, sve to želi se ovogodišnjom Eurokazovom Eurijalom dati na uvid i procjenu", stoji u najavi.

Teatro Tatro kazališna je skupina sa sjedištem u slovačkom gradu Nitri nastala iz uvjerenja da teatar mora biti potpuno neovisan i ne podlijegati nikakvim i ničijim pravilima. Karakterizira ga široka paleta različitih žanrova i stvaralačkih metoda te podjednaka usmjerenost na predstave stvorene za pozornicu kao i na putujuće predstave koje izvode na ulicama ili u vlastitom cirkuskom šatoru.

Predstava "Majstor i Margarita" najavljena je kao "Eurokazov izbor najvišeg ranga i otklona" i fascinantna dramatizacija i scenska realizacija jednog od najzahtjevnijih romana ruskog pisca Bulgakova.

Vrag, koji se u Moskvi pojavio 30-tih godina, kakav mu je danas lik i djelo? Ima li napretka i boljitka u usporedbi s postrevolucionarnim svijetom socijalističke Moskve? Ima li Isus šanse u današnjem svijetu ili je tek suhoparni idealistički prorok i gnjavator koji bi, zasigurno, skončao u ludnici, manje vjerojatno, ali moguće, barem u istražnom zatvoru, a možda bi i crknuo od gladi. Strahujemo li od Posljednjeg suda? Postoji li još uvijek ljubav tako snažna da bi joj se i sam vrag poklonio i priklonio?

U potrazi za teatarskim odgovorima na ta i druga pitanja, redatelj Ondrej Spišák, "genijalni majstor ludizma", okupio je ponajbolje i najspremnije glumce iz niza slovačkih kazališta kao i slobodnjake, te ih pokrenuo "u nevjerojatnim smjerovima energije i akrobatike, uopće majstorija svake vrste".

Spišák utire put novom, sinkretizirajućem teatarskom jeziku te superiorno odolijeva pomodnim trendovima, banalnim ilustracijama i aktualizacijama, a njegova je adaptacija daleko najbolji i najkompetentniji izvedbeni pristup Bulgakovljevu romanu do danas, ističu iz Eurokaza: "Na djelu je pravo čudo, slapovi maštarija, spektakularan, duboki metaforični svijet crne magije, snova i neobuzdane satire, kozmički laboratorij prvih i posljednjih pitanja, provokacije nemogućih izvoda i zastranjenja, scenski mehanizmi čija jednostavnost, zapanjuje, a efikasnost i potentnost razgaljuje".


9. festival Orgulje Zagrebačke katedrale dovodi vodeće hrvatske i svjetske orguljaše

ZAGREB - Zagrebačka katedrala pridružuje se kulturnom ljetu glavnoga grada festivalom Orgulje Zagrebačke katedrale, čije će se deveto izdanje održati od 19. srpnja do 20. rujna, a predstavit će vodeće hrvatske, europske i svjetske koncertne orguljaše.

Kako se ističe u najavi, Zagrebačka katedrala dom je orguljama iz njemačke gradione Walcker iz 1855. godine, koje su smatrane jednim od najljepših orgulja u Hrvatskoj i Europi, te su neprocjenjiv dio hrvatske i europske kulturne baštine.

U proteklih osam godina, festival Orgulje zagrebačke katedrale, pod organizacijskim vodstvom Udruge Zvuci tišine i umjetničkim vodstvom Edmunda Borić-Andlera, ugostio je vodeće hrvatske orguljaše te predstavio europske i svjetske koncertne orguljaše.

Deveti festival Orgulje Zagrebačke katedrale otvorit će 19. srpnja gostovanje u Zagrebu vodećeg austrijskog orguljaša Johannesa Ebenbauera. Do 20. rujna, festival će predstaviti svjetska imena poput nizozemskog orguljaša Bena van Oostena, britanskog orguljaša Henryja Fairsa, te Slovaka Stanislava Šurina.

Festival se uvijek trudi promicati i hrvatsko glazbeno stvaralaštvo, odnosno, hrvatske skladatelje za orgulje, a ugostit će i niz domaćih orguljaša, među kojima Višeslava Jaklina, Hrvoja Trinkija, Milana Hibšera, te druge gostujuće umjetnike.

Ulaz na sve koncerte je slobodan uz dobrovoljne priloge za orgulje.


Retrospektiva Kuzme Kovačića s više od 180 djela u Hvaru

ZAGREB - Retrospektivna izložba hvarskog kipara Kuzme Kovačića "Lȋk uzȍrit, kȋp uznȍsit - Kipovi od svjetlosti", koja s više od 180 izložaka, najvažnijih ostvarenja iz bogatog opusa, donosi presjek njegova rada, otvorit će se u nedjelju, 8. srpnja u Hvaru.

Na nekoliko lokacija izložit će se autorove 64 skulpture, dvije svjetlosne instalacije, pedesetak skica, studija, maketa, medalja i modela kovanoga novca te šezdesetak crteža i grafika.

Izložba je postavljena najvećim dijelom u Arsenalu iz 17. stoljeća, potom na Pjaci, najvećem kamenom trgu na istočnoj obali Jadrana (Trg sv. Stjepana) i u Hvarskoj katedrali, građenoj od 15. do 18. stoljeća.

Nad Pjacom je izložena svjetlosna instalacija "Nebesa Stvorče zvjezdanih" iz 2018. godine, a u katedrali brončane vratnice na glavnom ulazu (1990.), središnji kameni oltar (1993.) i brončane skulpture hvarskih renesansnih pjesnika Petra Hektorovića i Hanibala Lucića (1990.).

Po riječima akademika Tonka Maroevića, kustosa izložbe, Kuzma Kovačić dolazi u rodni i zavičajni Hvar sa zrelim stvaralačkim plodovima svojega višedesetljetnoga kiparskog rada i djelovanja, dolazi pokazati što je dosad učinio i odmjeriti svoje domete u sredini u kojoj se formirao i među ljudima s kojima je rastao.

Kovačić se rodio u Hvaru 1952. godine, a diplomirao kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. U svoju je biografiju upisao šezdesetak samostalnih izložba i brojne skupne u Hrvatskoj i inozemstvu.

Prije pet godina u Zagrebu i Splitu je priređena njegova velika retrospektivna izložba, dok je posljednju veliku izložbu priredio u Rimu prošle godine u Muzejima San Salvatore in Lauro pod visokim pokroviteljstvom Papinskoga vijeća za kulturu.

Hvarska retrospektiva, koja se može razgledati do 20. rujna, dio je 150. obljetnice organiziranoga turizma u gradu Hvaru, a suorganizatori su Muzej hvarske baštine, Turistička zajednica Grada Hvara i Umjetnička organizacija PLAV.

Podupiru je Grad Hvar i Splitsko-dalmatinska županija, a održava se pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.


HDLU: Otvorena izložba "(Ne)postojanost prostora - prostori naracije i imaginacije

ZAGREB - Izložba "(Ne)postojanost prostora: Prostori naracije i imaginacije", otvorena u četvrtak navečer u Domu Hrvatskoga društva likovnih umjetnika (HDLU), problematizira opisne, formalne, simboličke, psihološke i sociološke aspekte teksta u formiranju dvodimenzionalnih i trodimenzionalnih prostora u djelima suvremenih vizualnih umjetnika.

Uz tu veliku međunarodnu grupnu izložbu hrvatskih i austrijskih umjetnika postavljenu u Galeriji Prsten, u HDLU su istodobno otvorene još dvije izložbe - u Galeriji Bačva (Rotonda) samostalna izložba Kristiana Kožula "Forensic Folklore: The Archipelago" i u Galeriji PM samostalna izložba Tajči Čekade "Biljni svijet u hrvatskim javnim ustanovama".

Izložba fokusirana na mogućnosti interakcije teksta i likovnosti

Govoreći o izložbi "(Ne)postojanost prostora: Prostori naracije i imaginacije", potpredsjednik HDLU-a Tomislav Buntak rekao je da su tekst i likovnost dva načina dočaravanja prostora, kako fizičkoga tako i mentalnoga, te istaknuo da se izložba fokusira na različite mogućnosti njihovih interakcija.

Varijacije tih interaktivnih mogućnosti teksta i likovnosti na izložbi predstavljaju umjetnici - Eva Beierheimer & Miriam Laussegger, Antonio Grgić, Jochen Holler, Paulina Jazvić, Anto Jerković, Željko Jerma, Željko Kipke, Anatol Knotek, Brigitte Kowanz, Ivica Malčić, Vlado Martek, Martina Miholić, Ana Mušćet, Gloria Oreb, Roman Pfeffer, Damir Sokić, Philipp Timischl, Ivan Tudek, Josip Vaništa, Hannes Zebedin i Anabel Zanze.

Sastavni dio izložbe je i filmski program s projekcijama eksperimentalnih filmova koji na različite načine korespondiraju s njezinom osnovnom problematikom. U filmski program uvršteni su radovi ovih umjetnika - Gustava Deutscha, Ivana Faktora, Tomislava Gotovca a.k.a Antonia G. Lauera, Željka Kipkea, Ivana Ladislava Galete, Helene Schultheis Edgeler i Mladena Stilinović.

 

Kustosica izložbe je Vanja Babić, a izbornik filmskoga programa Ivan Paić.

Književnica Neva Lukić Klancir pozdravila je goste iz Austrije i podsjetila kako je to već treća suradnja austrijskih i hrvatskih umjetnika koja je počela još 2014. također u Domu HDLU-a - Meštrovićevom paviljonu. Istaknula je kako je ta suradnja specifična jer umjetnici rade s tekstom i stvaraju različite prostore pokazujući kako se tekst manifestira kroz različite medije.

Okupljene je pozdravila i direktorica Austrijskoga kulturnog foruma Susanne Ranetzky podsjetivši na dugotrajne prijateljske veze Hrvatske i Austrije. Ranetzky je podsjetila kako je Austrija prije nekoliko dana preuzela predsjedanje Europskom unijom (EU) te izrazila zadovoljstvo što su Austrija i Hrvatska partneri u EU.

 

Polazišna referenca izložbe rad Josipa Vanište iz 1964.

Kako je navedeno u katalogu izložbe, kao polazišnu referencu kustosi izložbe uzimaju rad Josipa Vanište iz 1964. kojim je ovaj umjetnik sliku i njezin prostor dematerijalizirao, odnosno sveo tek na tekst ispisan pisaćim strojem na papiru kao svojevrsnu meta-uputu za njezino izvođenje. Od trenutka pak, dodaje se, "kada je Vaništa ostvario 'najradikalniji domet hrvatske umjetnosti 20. stoljeća' međusobne se interakcije vizualnih, prostornih, tekstualnih te verbalno-auditivnih aspekata nastavljaju prožimati i u radovima narednih generacija hrvatskih umjetnika".

Buntak je podsjetio kako je izložba Kristiana Kožula u Galeriji Bačva (Rotonda) zapravo nastavak umjetnikove serije radova koja je počela u Galeriji Galženica izložbom "Forensic Perpetuality". Ovom izložbom, dodao je Buntak, umjetnik dalje razrađuju forenzičku fantaziju kao integralni dio suvremenoga folklora.

Tajči Čekada, rekao je Buntak, predstavlja se serijom fotografija biljaka koje je fotografirala u raznim hrvatskim javnim ustanovama; bolnicama, školama, knjižnicama, muzejima gdje je snimala prostore bez ljudi. Ta serija fotografija biljaka, istaknuo je, svojevrsna je pak analogija prikaza svijeta u hrvatskim javnim institucijama i zrcali stanje društva.


Veliki Tabor: Počeo 16. filmski festival

VELIKI TABOR - U dvorcu Veliki Tabor u četvrtak navečer je počeo 16. filmski festival, koji će u četiri dana trajanja ponuditi više od 200 kratkometražnih filmova, uz bogat popratni program.

Prije otvorenja događanje je počelo popratnim filmskim programom pod nazivom "Zagorski specijal", u sklopu kojeg je predstavljen film "Dvorac" snimljen g. 2006. za trajanja 4. festivala u Taboru.

Govoreći o ovogodišnjoj konkurenciji, umjetnički ravnatelj Festivala, Ivan Ramljak podsjetio je kako je prije izbora prijavljeno više od 1.000 filmova iz 80-ak zemalja, a objasnio je i što je bilo ključno kod izbora.

"Neka moja glavna smjernica u izboru filmova je da želim birati filmove koji su po nečemu inovativni i drukčiji od ostalih, a istovremeno da komuniciraju s publikom, da su gledljivi. Ove godine mislim da je jako dobra selekcija, kao i svake godine, ali možda je zanimljivo što imamo pobjednike nekoliko važnih festivala", rekao je Ramljak.

Tako su se među filmovima u stranoj konkurenciji našli pobjednik festivala u Oberhausenu te lanjski pobjednika iz Annecyja, najvažnijeg festivala animiranog filma na svijetu, kao i jedan od filmova koji je bio predložen za Oscara ove godine.

Što se tiče domaćih filmova Ramljak je posebno najavio svjetsku premijeru filma "Sava raka tika taka" Vjerana Vukašinovića.

Autor najboljeg filma u međunarodnoj konkurenciji, a prema odluci žirija, uz trofej Veronikina lubanja nazvan po staroj mjesnoj legendi, dobit će i 500 eura. Nagrada za najbolji domaći film po izboru domaćeg žirija jest trofej Veronikina lubanja i 250 eura.

Imena pobjednika bit će poznata u nedjelju, na završnoj večeri festivala. U subotu u "Noći žive publike", popratnom filmskom programu, publika će odlučiti o svom pobjedniku.

Inače, na samom otvorenju domaćin Boris Jokić u pozdravnom je govoru rekao kako je ovo jedinstven Festival, koji predstavlja odličan spoj umjetnosti, znanosti i dobre zabave, nakon čega je i otvorio Festival.

Osim filmskog djela Festivala bogat je i glazbeni dio. Uz večerašnji koncert grupe Kawasaki 3P i Maje Posavec ništa slabija nije ponuda ni preostalih tri dana kada nastupaju Pips Chips & Videoclips, Zoran Predin, Neno Belan, Nipplepeople, Gabi Novak i Matija Dedić, Krankšvester. U subotu će biti organizirano i gledanje četvrtfinala Svjetskog nogometnog prvenstva Hrvatska-Rusija, a nakon utakmice slijedi veliki after party.

Osim više od 200 kratkometražnih filmova i bogatog glazbenog programa, ovogodišnji Tabor Film Festival ima i popratni sadržaja ispunjen predavanjima, radionicama, predstavljanjima knjiga. Ovogodišnji domaćin festivala je Boris Jokić koji će održati jedno od predavanja, a pridužit će mu se i Davor Rostuhar, Ivan Mrvoš, Damir Bakić, Luka Tomac, Paul O'Grady, Denis Mujadžić Denyken.


Obnovljen franjevački samostan Gospe od Špilice na otoku Lopudu

DUBROVNIK - Franjevački samostan Gospe od Špilice na otoku Lopudu nakon višegodišnje obnove koju je vodila Francesca von Habsburg otvorit će vrata javnosti u ponedjeljak 9. srpnja 2018. godine.

Predsjednica fondacije TBA21 Francesca von Habsburg izjavila je tijekom obilaska samostana u četvrtak kako je nakon obnove potrebno razmišljati o budućnosti kako samostan ne bi još jednom umro.

„Pitanje budućnosti samostana nam je najveći izazov. Danas je tu izložba, a može biti mjesto razmišljanja u kulturi, zdravstvu ili ekologiji. Ljudi su počeli shvaćati da su ovdje dobrodošli. Treba služiti zajednici i graditi mostove. Pozivam i Dubrovčane da iskoriste ovaj prostor za svoje ideje“, rekla je von Habsburg.

Rujana Bergam Marković iz arhitektonskog studija 'Arhitektri', koji posljednje četiri godine radi na završetku obnove samostana, izjavila je kako su radovi na kompleksu, koji uključuje utvrdu, samostan i crkvu, bili vrlo zahtjevni, opsežni i dugotrajni jer je objekt trebalo strukturalno osigurati.

Utvrda je izgrađena zbog obrane Lopuda, koji je bio prilično bogat otok. Samostan i crkva su izgrađeni koncem 15 stolječa , a u 15. stoljeću, a sve je opasano zidinama. Samostan je dugo bio zapušten jer je izgorio u požaru. Kad je počela obnova, bile su samo zidine, a sve ostalo je bilo zaraslo. Sve je obnovljeno zatečenim kamenom, rekla je Bergam Marković.

Dodala je kako se objekt obnavljao ukupno deset godina, a izuzetno aktivno dovršavao u posljednje dvije godine. Poseban je problem predstavljala lokacija na otoku.
„Naslijeđe je važno i nismo se htjeli nametati novom arhitekturom. Provodili smo razna ispitivanja i uključili brojne struke, a paralelno su se razvijali programi budućeg sadržaja. Utvrda je multifunkcionalna za brojne događaje, a samostan je konferencijski centar sa smještajnim jedinicama“, istaknula je Bergam Marković.

Franjevački samostan Gospe od Špilice na otoku Lopudu izgrađen je 1483. godine.


Umro Claude Lanzmann, autor filma "Šoa", sineast, filozof, književnik

PARIS - Sineast, autor monumentalnog filma "Šoa", pisac, filozof i novinar Claude Lanzmann umro je u četvrtak u dobi od 92 godine u Parizu, a cijelo 20. stoljeće proživio je boreći se nesmanjenom snagom za stvari koje je smatrao ispravnima.

Erudit koji je znatan dio 50-ih godina proveo kao partner književnice Simone de Beauvoir i radio zajedno sa Jean-Paul Sartreom i drugim filozofima, Lanzmann je bio podjednako dobar kao autor, sineast, biograf, novinar, predavač.

Najviše francusko priznanje, Legiju časti, za životno djelo primio je 2006., a na čelu časopisa Les Temps Modernes (Moderna vremena), što ga je osnovao Sartre, Lanzmann je nastavio biti i kada je već zakoračio u devedesete godine, piše agencija Reuters.

Rođen 27. studenoga 1925. u predgrađu Pariza u židovskoj obitelji koja se onamo doselila iz istočne Europe, Lanzmann je u doba nacističke okupacije Francuske surađivao u Pokretu otpora.

Sredinom 70-ih godina počeo je raditi na stvaranju usmene povijesti holokausta, masovno intervjuirajući preživjele, ali i počinitelje te očevice o pokolju nacista nad šest milijuna Židova. Ukupno je 11 godina snimao film "Šoa", što je hebrejska riječ za holokaust koji je premijerno prikazan 1985.

Devetsatni film dočekan je sjajnim kritikama, a najveći dio sirova materijala, transkripata i intervjua potječe iz američkog Memorijalnog muzeja holokausta u Washingtonu, DC.

Izraelski predsjednik Reuven Rivlin opisao je "Šoa" kao film koji je "promijenio cjelokupnu perspektivu svijeta". "U njegovim manje poznatim filmovima jednako su očita (Lanzmannova) humana i oštroumna stajališta", napisao je Rivlin.

U filmovima "Zašto Izrael" ili "Tsahal", Lanzmann svjedoči o privrženosti hebrejskoj državi, a jednako gorljivo branio je poslije rata težnje za neovisnošću kolonijalnih država.

Godine 2009., Lanzmann je objavio autobiografiju "Patagonijski zec" u kojoj opisuje svoje odrastanje i utjecaj nacizma na njegov život te ne izostavlja ni svoj odnos sa Simone de Beauvoir koja je istodobno bila u vezi sa Sartreom.

Kao učenik gimnazije Condorcet u Parizu otkrio je antisemitizam i u knjizi opisao da se "iz kukavičluka" bojao stati u obranu dječaka zvanog Levy kojega su zlostavljali učenici antisemiti. Na pitanje zašto je otkrio tu sramnu epizodu, odgovorio je "radi istine" i dodao da je Sartre taj koji mu je pomogao "izliječiti se od srama (što sam židov) jer mi je razjasnio što mi se dogodilo".

Lanzmann se ženio tri puta i imao dvoje djece, kći Angelique koja ga je nadživjela i sina Felixa koji je 2017. umro o raka.

"Smrt ne dolazi od sebe same. Ja uopće nisam za smrt. Uvijek vjerujem u život. Ludo volim život iako nije uvijek zabavan", povjerio je Lanzmann nedavno novinaru agencije AFP. Slomljen smrću svoga sina koji je umro u dobi od 23 godine, Lanzmann se pridružio Felixu u četvrtak u bolnici Saint-Antoine, dodaje AFP.

Francuski filozof Bernard-Henri Levy napisao je da je pogođen Lanzmannovom smrću.

"Bio je hrabar čovjek. Velik sineast. Dobar čovjek. "Nikad si neću oprostiti svađe koje sam imao s njim. Kao blago čuvam prekrasne trenutke koje smo proveli zajedno".

U knjizi koju je lani njemu u čast objavio pod naslovom "Claude Lanzmann, vizionar stoljeća", profesor Didier Sicard piše da je filmom o istrebljenju židova autor "sagradio tom narodu grobnicu koja mu je nedostajala".

"Bio je književni div (...) strastveno je ispričao povijest 20. stoljeća", napisao je nekadašnji ministar kulture Jack Lang.


Na 64. Splitskom ljetu ukupno 42 izvedbe

SPLIT - Premijerom obnovljene izvedbe Verdijeva "Nabucca" na Peristilu u subotu, 14. srpnja otvara se 64. Splitsko ljeto tijekom kojega će na 13 ambijentalnih pozornica do 14. kolovoza biti izvedena tri operna, deset dramskih, osam baletnih i sedam koncertnih naslova, a otvorit će se i tri izložbe te održati promocija knjige, najavljeno je u četvrtak na konferenciji za novinare održanoj u kazalištu.

Ravnatelj Splitskog ljeta Goran Golovko najavio je da će se festival ove godine, koja je proglašena europskom godinom kulturne baštine, vratiti antici i pučkom kazalištu te da će biti otvoren premijernom obnovom Verdijeva Nabucca na Peristilu. Ovogodišnji će festival, dodao je, svima nama stvoriti priliku da zastanemo i razmislimo do koje mjere našu baštinu imamo pravo komercijalizirati i dovoditi u pitanje njezinu opstojnost, a time i pitanje svojega identiteta.

"Splitsko ljeto smo pokušali vratiti njegovim repertoarskim korijenima i vjerujem da ćemo ostvariti bogat i sadržajan program, kao i da će naša publika i posjetitelji grada moći uživati u izvrsnim umjetničkim ostvarenjima. Ovoga ljeta u sklopu Heritart festivala prvi put ostvarujemo suradnju i sa Solinskim kulturnim ljetom, pa će naša dva plesna programa biti izvedena u amfiteatru u Saloni, a dan prije početka Splitskog ljeta ćemo u rimskom teatru u talijanskim Ostijama izvesti balet 'Zaštitničko more' koji će biti izveden i na Ljetu, a uz to i dramsku premijeru Eshilove 'Orestije' koja će se izvesti na samom rubu grada, u Sitnom Gornjem", najavio je Golovko.

Ravnatelj drame Trpimir Jurkić najavio je da će publika, uz premijeru "Orestije", moći pogledati i reprize "Suze i smij staroga Splita" te "Bužu" na Carrarinoj poljani.

Od gostovanja na programu su koprodukcijska predstava "Barufe" Goldonija i Lucića u Carla Goldonija u izvedbi kazališta iz Pule, Kopra, Trsta i Nove Gorice, "Famozna" Petera Quiltera u izvedbi zagrebačkih Histriona te "Mizantrop" riječkoga HNK koje će biti izvedene na pozornici splitskoga HNK, dok će podrumi Dioklecijanove palače ugostiti predstave "Za umrijet od smijeha" Christophera Duranga u izvedbi Teatra Rugantino i Kazališta Planet Art, "Orfej sluša radio" Pavlice Bajsić Brazzoduro u izvedbi kazališta Marina Držića iz Dubrovnika, "Dvoje" Jima Cartwrighta u izvedbi Teatra Exit te "Da kraj bude lijep" Mohameda El Khatiba u izvedbi ljubljanskoga Mini teatra, MG Ptuj i Novoga kazališta Zagreb.

Ravnatelj opere Ivo Lipanović najavio je povratak na Peristil "Nabucca", koji je splitskoj publici prirastao srcu. Riječ je o obnovi predstave nedavno preminuloga redatelja Georgija Para, koju postavlja njegova asistentica Jelena Bosančić. Publika će nakon toga moći uživati i u "Aidi", jer, kako je rekao Lipanović, festival konačno Peristil dobiva na dvadesetak dana.

"Do sada smo Peristil mogli koristiti samo tjedan dana, pa se sada zahvaljujem gradonačelniku i Gradskom vijeću koji su nam to nakon puno godina omogućili. Publika će tradicionalno moći uživati i u 'Eri s onoga svijeta' koji će se održati na Česmi u Vrlici", kazao je Lipanović.

Baletni program ponudit će Baletnu gala večer, koprodukciju splitskog i riječkog baleta "Bernstein pleše", "Connect" Igora Kirova, te njegovu "5 do 12" na Sustipanu, a tu su i "Staging a play: Tartufe" Matije Ferlina, "Zaštitničko more" i "Mediterraneo suite", koje se izvode u Amfiteatru Salona.

Za ljubitelje glazbe na klaviru će na koncertu u Kaštilcu svirati Aljoša Jurinić, a koncerte će održati i Hrvatski barokni ansambl, gitarist Petar Čulić, klarinetist Branimir Norac, Zagrebački solisti i Goran Tudor.

U Palači Milesi i Galeriji Kula otvorit će se izložba Vlade Marteka "Na kraju manirizma - priprema za umjetnost", u Galeriji fotografije u Marmontovoj "The end" Ante Verzottija, u Galeriji Meštrović "Umjetnik kod Meštrovića" Frane Missie, dok će u Kazališnoj kavani Split biti upriličena promocija monografije Gordane Gadžić "Hod po rubu, s Ivicom".


Ultra Europe Festival dovodi 150 tisuća posjetitelja

SPLIT - Split će ovoga vikenda ugostiti oko 150 tisuća partijanera koji stižu iz 120 zemalja svijeta na najveći festival elektronske glazbe Ultra Europe Festival koji će se od petka do nedjelje održavati na ukupno šest pozornica smještenih na stadionu Poljud, a iz Grada, policije, komunalnih i hitnih službi, te Carinske i Porezne uprave poručuju da su spremni.

Na šest pozornica smještenih na stadionu Poljud nastupit će svjetski poznati DJ-i među ostalim Carl Cox, Afrojack, Alesso, Jamie Jones, Loco Dice, Marco Carola, Seth Troxler, Nic Fanciulli i brojni drugi. Posjetitelji će na stadion u petak moći ući u 19 sati, a program prve večeri trajat će do 5 sati ujutro.

Kako ističe Denis Milovac iz press centra, Split se već puni partijanerima koji stižu iz svih krajeva svijeta i to ne samo zrakoplovima već i brodovima, autobusima, vlakovima i automobilima. Popunjavaju gradske i prigradske hotele, hostele i apartmane, a najveći broj mladih ljubitelja elektroničke glazbe očekuje se u petak.

U povodu Ultra Europe Festivala predstavnici policije održali su radni sastanak s Poreznom i Carinskom upravom kako bi, kako su rekli, poboljšali kvalitetu rada i povećali učinkovitost planskim operativnim umrežavanjem i koordinacijom u sprječavanju, suzbijanju i otkrivanju prekršaja i kaznenih djela. Načelnik Policijske uprave splitsko-dalmatinske Slobodan Marendić istaknuo je iznimno dobru suradnju i podsjetio na nekoliko značajnih dovršenih kriminalističkih istraživanja koja su rezultat koordiniranog zajedničkog rada carine i porezne uprave s policijom.

"To se posebno odnosi na kaznena djela iz područja zlouporabe droga, gospodarskog i organiziranog kriminaliteta kao i u području suzbijanja nezakonitih migracija", kazao je Marendić.

Tijekom Ultra Europe Festivala oko stadiona će biti uspostavljena posebna regulacija prometa, a bit će ograničen i promet osobnih vozila, osim vozila hitnih službi, stanara, te taxi vozila i vozila sa službenom akreditacijom.

Ultra Europe Festival nastavlja se u ponedjeljak regatom na Zlatnom ratu u Bolu na Braču, u utorak se "seli" u Hotel Amforu na Hvaru, a u srijedu u Carpe Diem beach club. Festival završava u Fort Georgeu na Visu.

 

IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Prosvjed albanskih glumaca

TIRANA -
Albanski glumci i aktivisti prosvjedovali su u četvrtak zahtijevajući od vlade zaustavljanje projekta rušenja Narodnog kazališta u Tirani, no vladajući su socijalisti ipak uspjeli od parlamenta dobiti zeleno svjetlo za sporni plan. Prosvjednici su se okupili ispred zgrade parlamenta, dok su u njoj zakonodavci raspravljali o zakonu kojim će se tvrtki u privatnom vlasništvu dopustiti gradnja novoga kazališta na mjestu 78 godina stare zgrade, te još nekoliko nebodera u njegovoj blizini. Nosili su transparente s natpisima "Ja sam kazalište", uz izvođenje dijelova "Hamleta" Williama Shakespearea, kao upozorenje socijalističkome premijeru Ediju Rami da će ga "uništiti vlastita oštrica" dopusti li rušenje. Staru kazališnu zgradu sagrađenu u talijanskom stilu ministrica kulture Mirela Kumbaro nazvala je opasnom po zdravlje i sigurnost, a ministar financija Arben Ahmetaj ustvrdio je da nova zgrada s nekoliko pozornica državu neće stajati ništa, a dobit će osam puta više prostora.


Slovenska aplikacija za građane: zabraniti industrijski kajmak i parfeme u javnim uredima?

LJUBLJANA -
Već devet godina u Sloveniji obični građani mogu svojoj vladi preko posebne aplikacije davati zakonske prijedloge pa se tu nađe i neobičnih zamisli, poput one da javnim službenicima treba zabraniti korištenje parfema na radnom mjestu, a mljekarama proizvodnju industrijskog kajmaka.

Aplikacija predlagam.vladi.si operativna je od 2009. kada je vladu vodio sadašnji predsjednik Borut Pahor, ali je najviše korištena u zadnje četiri godine, u vrijeme mandata Mire Cerara, čija je vlada bila i najsenzibilnija na prijedloge građana.

Sadašnja vlada na odlasku primila je od rujna 2014., kad je preuzela dužnost, više od 2.600 zakonskih prijedloga građana. Skoro dvije tisuće prijedloga bilo je razmatrano u nadležnim ministarstvima i službama, a pozitivan odaziv dobile su 22 građanske zakonodavne inicijative.

Tako su preko građanskih zakonskih poticaja, primjerice, ukinute neke takse za kupnju vozila za invalide, pojednostavljen postupak identifikacije svjedoka na sudovima i postrožene kazne za one koji krše zabranu prodaje alkohola maloljetnicima te uvedena parkirališna mjesta za trudnice i majke s malom djecom.

Neke inicijative građana ipak ne uspiju, iako se ozbiljno razmatraju pa će se tako slovenski javni službenici koji kontaktiraju sa strankama i dalje smjeti koristiti parfeme, dok će mljekare do daljnjega ipak smjeti proizvoditi "industrijski kajmak", čiju su zabranu tražili mali proizvođači.

Struka i proizvođači smatraju da se kajmak mora raditi po tradicionalnom postupku, dok je stajalište industrije da je moguća i proizvodnja po drugim metodama, odgovorilo je predlagačima ministarstvo poljoprivrede, dodavši da će dilemu o kajmaku trebati riješiti iduća vlada.

Što se tiče prava korištenja parfema javnih službenika i službenica, vlada je predlagačima navela da bi zabrana korištenja parfema bila "teško izvediva i neproporcionalna mjera", ali da postoji mogućnost da građani kojima takvi mirisi smetaju ili su na njih alergični u nadležnim uredima i službama zatraže "posebnu obradu" kod službenika koji ne koriste jake parfeme i dezodoranse.


Crkva u Njemačkoj uvodi škrabice za bezgotovinsko plaćanje

BERLIN -
U njemačkim crkvama u budućnosti prilikom sakupljanja milodara više ne će vrijediti isprika: „Nemam sitnog“. Protestantska crkva u Brandenburgu je patentirala „škrabicu“ pomoću koje se milodari mogu platiti i karticom.

„Klasične škrabice za sakupljanje milodara bit će opremljene i displejem i uređajem za beskontaktno plaćanje“, objašnjava Protestantska crkva Berlin-Brandenburg, koja je patentnom uredu i prijavila svoj izum.
 
Kako je crkva objasnila ovaj tjedan, iza ideje bezgotovinskog sakupljanja milodara se ne skriva želja za većim milodarima, nego za lakšim prebacivanjem milodara na račun crkve.
 
„U provinciji je put do sljedeće banke često vrlo dug i mukotrpan. Ovako milodari završavaju direktno na bankovnom računu, što smanjuje birokratski postupak“, priopćila je crkva u Berlin-Brandenburgu.
 
Prema riječima Protestantske banke, razmišlja se i o proširenju ove vrste plaćanja i na cijelu Njemačku. U planu je i posebna aplikacija za dijeljenje milodara.


Savjesni građanin letio balonom i otkrio plantažu marihuane

ROSTOCK -
Njemačka policija došla je na nezakonitu plantažu marihuane nakon prijave građanina koji ju je slučajno otkrio leteći visoko iznad nje u balonu na vrući zrak, objavila je policija u petak.

Muškarac je letio iznad prirodnog rezervata pored Rostocka na sjeveru zemlje kad je otkrio plantažu i kasnije javio mjesnoj policiji, rekao je glasnogovornik.

Plantaža je bila u dijelu rezervata do kojeg je teško doći pješice, pa je otkriće rezervata bilo "čista sreća", dodao je glasnogovornik.

Policajci su zaplijenili 123 stabljike marihuane za vrijeme racije u utorak, koja još traje.

Policija je muškarca pohvalila i poklonila mu značku savjesnog građanina.

 
Stručnjaci upozoravaju roditelje: Odbacite mobitele, bavite se djecom

NEW YORK -
Koliko je loše ako roditelji igraju igrice na mobitelu umjesto da gledaju kako njihova djeca grade kule u pijesku ili da ih ohrabruju dok se pentraju i ljuljaju na konopcu?    

Najnovija studija pokazuje da ovaj tip ponašanja šteti odnosima roditelja i djeteta i vodi do problema u ponašanju kod djece.

Djeca bez odgovarajuće potpore ili pažnje roditelja odrastaju frustrirana i hiperaktivna, pokazala je studija koju objavljuje časopis Paediatric Research. Oni se dure, cvile i imaju izljeve bijesa, upozoravaju istraživači nakon provedenog istraživanja tijekom kojeg su pratili ponašanje 181 para roditelja i njihove djece starosti do pet godina.

Tijekom šestomjesečnog razdoblja roditelji su izvještavali o svojoj upotrebi medija i opisivali ponašanje djece.

U gotovo svim slučajevima vrijeme provedeno uz 'spravice', čak i ako je bilo samo jednom dnevno, prekidalo je kvalitetnu komunikaciju roditelja i djeteta. I majke i očevi primijetili su kako su ovi prekidi utjecali na djetetovo ponašanje i povećali njihovu vlastitu razinu stresa.

Ovakve situacije predstavljaju raširenu realnost života u 21. stoljeću. Roditelji su se naviknuli okrenuti se elektroničkim sredstvima kako bi 'napravili pauzu' pa tako, primjerice, američki roditelji provedu najmanje devet sati dnevno gledajući televiziju ili surfajući na računalu, tabletu ili pametnom telefonu.

Ako su još k tome roditelji nezadovoljni svojom obiteljskom situacijom ili društvenim životom, još se više priklanjaju digitalnoj tehnologiji, dodatnim igricama i sl. Neki roditelji koriste 'gadgete' kako bi se 'odmaknuli' od djece, čak i ako ona mole za njihovu pažnju.

"Izravan kontakt i komunikacija s djetetom mora biti u središtu", navodi se u studiji.

Istraživači predlažu da se odvoji određeno vrijeme tijekom kojega se neće koristiti 'gadgeti' te predlažu roditeljima da u parku radije koriste novine nego mobitel, jer prema njihovim saznanjima to manje narušava odnose s djecom nego li razgovori ili surfanje po mobitelu.  

 
Glumci ljuti na publiku koja gleda nogomet na mobitelima

LONDON - Glumce na londonskom West Endu razljutile su gledateljice koje su u prvim redovima na svojim mobitelima pratile jedanaesterce na utakmici Engleska-Kolumbija na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji, piše u četvrtak BBC.

Glumac Niall Sheehy iz mjuzikla Titanik rekao je da žene "ne samo da su gledale jedanaesterce, nego su i svaki engleski pogodak proslavile s 'toooooooo!".

"Najgora ste publika pred kojom sam ikada nastupao", napisao je na Tweeteru.

Utakmica se u utorak poklopila s predstavom u kazalištu Nottingham Theatre Royal.

U dramatičnoj završnici Engleska je pobijedila Kolumbiju i plasirala se među 16 najboljih reprezentacija prvenstva.

Kazalište je priopćilo da je osoblje uoči predstave upozorilo ljude da ugase mobitele, ali da nisu primjetili da su se neki oglušili.

U kazalištu se nadaju da će gledatelji odoljeti iskušenju i neće u subotu gledati iduću utakmicu Engleske protiv Švedske, koja se održava vrijeme matineje istog mjuzikla.


Desetci vozila oštećeni u topljenju ceste u Australiji

CANBERRA - Rastopljeni asfalt na sjeveru Australije oštetio je desetke vozila nakon što su im gume "potonule" na cesti, što je prouzročilo prometni kaos i izazvalo gnjev vozača.

Cesta u Tablelandsu južno od Cairnsa u Queenslandu počela se topiti u utorak pa su je vlasti bile prisiljene zatvoriti i poduzeti hitne radove.

Državna vlada ponudila je u četvrtak kompenzaciju priopćivši da bi do 60 vozača moglo imati pravo na nju zbog štete nanesene njihovim vozilima.

Vozači su izjavili da su bili prisiljeni napustiti svoja vozila nakon što su gume potonule u rastopljeni asfalt, a neki su prijavili štetu na odbojnicima i karoseriji.

Fotografije objavljene na društvenim medijima prikazuju gume u potpunosti prekrivene katranom.

Do topljenja asfalta došle je zbog promjene vremena jer je nakon kiše i hladnoće zavladao val vrućine.


Nespoli: Uskoro će u svemir moći putovati i srednja klasa

ZAGREB - Putovanje u svemir trebalo bi za petnaestak godina postati ostvarivo i onima koji nisu iznimno bogati, rekao u je razgovoru za Hinu talijanski astronaut Paolo Nespoli, uvjeren da će svemirski turizam promijeniti način na koji Zemljani gledaju na svoj planet.

Paolo Nespoli astronaut je Europske svemirske agencije (ESA) koji je triput letio do Međunarodne svemirske postaje (ISS) i ondje ukupno proveo ukupno godinu dana. Sa 61 godinom najstariji je aktivni astronaut ESA-e.

Nespoli je nedavno gostovao u Europskom parlamentu u Strasbourgu gdje je u sklopu Europskog događaja za mlade održao predavanje o svojim pustolovinama, postignućima i ostvarenju snova.

Jer kao i bezbrojni dječaci, i maleni je Paolo želio biti astronaut kad odraste. Njegove dječje tlapnje sedamadesetih godina prošlog stoljeća u talijanskoj provinciji, tisućama kilometara udaljenoj od ikakvih svjetskih svemirskih centara, izazivale su samo osmijehe.

"Ali teškim radom mogu se ostvariti i najluđi snovi", poručuje Nespoli, vojni pilot i diplomirani inženjer aeronautike i astronautike.


Iz svemira se ne vide državne granice

Iako to ovisi o mnogo faktora, Nespoli predviđa da će i građani srednje klase imati priliku otisnuti se su svemir za petnaestak ili dvadesetak godina.

"To je poput mobitela. Sjećam se kako sam u astronautskom centru imao jedan od prvih mobitela u Njemačkoj, a razgovor je koštao 20 maraka po minuti. To je bilo nevjerovatno i razmišljali smo o tome tko bi si mogao priuštiti tako skup uređaj. Nekoliko godina poslije bili su svugdje", rekao je Talijan u razgovoru za Hinu.

Odlazak u svemir i pogled na cijelu Zemlju mijenja čovjeka, kaže Nespoli. Kada bi širi sloj ljudi imao tu priliku, promijeno bi se i način na koji društvo razmišlja o svom jedinom domu, dodaje.

"Kružeći oko nje, shvatio sam da je Zemlja kao svemirski brod, a ljudi mornari koji trebaju raditi zajedno", rekao je.

Nespoli ističe kako se iz svemira se ne vide granice između država, nego samo ona između Zemlje i crnila svemira, zbog čega čovjek tada prvi put u punini osjeća pripadnost svom planetu.

"Zemlja iz svemira izgleda kao vrlo delikatan ekvilibrij i očito je koliko je čovjek ugrožava".

Sa ISS-a se odlično vidi koliko je čovjek raširen po planeti, a Nespoliju je posebno šokantan bio broj ribarskih brodova na jugoistoku Azije za koje je prvo smatrao da su dio nekog ogromnog grada.

"Kao ljudi moramo poduzeti nešto i moramo to učiniti sada", kaže Nespoli i priznaje kako je tek na 400 kilometara iznad Zemlje shvatio da mora živjeti život što manje štetan po okoliš.


Astronauti nisu superjunaci

Stanarima ISS-a dnevni raspored je strogo određen kako bi ograničeno vrijeme što bolje iskoristili za provedbu što većeg broja znanstvenih eksperimenata.

"Astronauti nisu superjunaci ili genijalci, nego normalne osobe koje su sposobne raditi svašta, naprimjer popraviti WC", ističe Nespoli.

Pošto provode vrijeme u bestežinskom stanju, i sami astronauti su pokusni kunići medicinskih testiranja, poput primjerice onih za osteoporozu.

Ta bolest posebno je zanimljiva za istraživanje u svemiru jer dugotrajni izostanak gravitacije loše utječe na kosti zbog čega su zaključci sa svemirske postaje jako korisni na Zemlji.

"Izostanak gravitacije mozgu šalje signal da je kostur nepotreban, pa se gubi deset puta više kalcija nego inače", otkrio je Nespoli.

Astronauti zbog toga moraju svagdan vježbati.

Nespoli ipak pronalazi vremena i za svoj hobi, fotografiju. Na Zemlju se vratio s oko 27 tisuća snimaka.

Fotografiranje iz svemira zahtijeva posebnu brzinu i okretnost jer primjerice Italija, Nespolijev najdraži motiv, zbog brzine kruženja ISS-a oko Zemlje "pobjegne" iz vidokruga za nekoliko sekundi.

Ali zato svakoga dana ima 16 puta priliku fotografirati izlaske i zalaske Sunca.


Ima li svemiraca?

Zanimljiv aspekt boravka u svemiru bila je i prehrana.

"Hranu sam dolje smatrao samo izvorom minerala i vitamina, ali gore shvatite da je ona mnogo više jer postoji i njezin društveni dio i element ugode, o čemu se na ISS-u baš i ne razmišlja".

Astronauti su u sklopu znanstvenih istraživanja na ISS-u uspjeli uzgojiti salatu, a samo jedan njezin list Nespolija je podsjetio na pregršt okusa koje je zaboravio od napuštanja Zemlje.

Kao pravi Talijan u jednom se trenutku u šali požalio da na ISS-u nemaju pizzu, ali su mu već u idućoj pošiljci poslali sastojke, pa je postao vjerojatno jedini koji taj specijalitet pripremio u svemiru. Osim ako se pizze nisu dosjetili i izvanzemaljci.

Zbog svog inženjerskog načina razmišljanja koji u obzir uzima beskonačnost svemira, Nespoli ne odbacuje mogućnost da izvanzemaljci negdje postoje jer bi statistički bilo nevjerojatno da se nigdje drugdje u kozmosu nisu stvorili pogodni uvjeti za život slični onima na Zemlji.


A je li Zemlja stvarno okrugla?

Nespoliju je fizički najteži, ali psihički najlakši dio misije bio povratak na Zemlju.

"Kada sletite, sretni ste što ste živi i što je misija gotova. Lijepo je biti i raditi u svemiru, ali je jako zahtjevno, stresno i mogućnost pogreške je velika".

"Kada sletite, a niste uništili stanicu ili nekoga ubili, pomislite si 'yes!', a zatim se otvore vrata, ulazi svježi zrak i bude se osjetila, gravitacija je opet tu i vidite da se stari svijet vratio", otkriva astronaut.

A na pitanje ima li što poručiti onima koji tvrde da je Zemlja ravna ploča, Nespoli je samo zakolutao očima.

"Stvarno ne znam što bih rekao na to".


Istraživanje: slabljenje vida povezano sa slabljenjem mentalnih sposobnosti kod starijih

MIAMI - Slabljenje vida može biti povezano sa slabljenjem kognitivnih funkcija kod starijih osoba, pokazalo je američko istraživanje.

Rezultati istraživanja pokazuju da mjere poput novih naočala ili operativno odstranjenje mrene mogu imati pozitivne učinke na napore da starije osobe ostanu britkoga uma, kaže voditeljica istraživanja Diane Zheng s medicinskog fakulteta sveučilišta u Miamiju.

“Voditi brigu o vašem vidu važno je za održavanje dobre kognitivne funkcije”, kaže ona.

Loš vid i slabljenje mentalnih funkcija česti su kod starijih osoba i povezani su no pitanje je bilo utječe li loš vid na mentalno zdravlje ili obratno, napisao je tim u radu objavljenom u časopisu JAMA Ophthalmology.

Kako bi to istražili znanstvenici su pratili osam godina 2520 odraslih osoba ispitujući njihov vid i mentalne sposobnosti svake godine.

Tijekom istraživanja utvrđeno je da je prosječno slabljenje vida odgovaralo ugrubo gubitku sposobnosti čitanja jednog reda slova na testu vida. Osobe koje su na početku istraživanja imale lošiji vid imale su i lošije rezultate na testu mentalnih sposobnosti.

Uočeno je da se stanje vida ispitanika na prethodnom pregledu odražavalo na stanje mentalnih sposobnosti na sljedećem pregledu. Iako je uočeno i da se stanje mentalnih funkcija na pregledu odražavalo na stanje vida na sljedećem pregledu učinak slabljenja vida na mentalne funkcije bio je značajno snažniji.

Zheng napominje da mehanizam utjecaja slabljenja vida na pad mentalnih funkcija nije poznat i dodaje da slabljenje vida obeshrabruje ljude da se bave aktivnostima koje stimuliraju mozak poput rješavanja križaljki ili komunikacije s drugim ljudima.

Stoga ona preporučuje redovite preglede vida kod starijih te izvanredne preglede kod bilo kakvih novih očnih simptoma.

“Ova studija pruža dodatne dokaze koji sugeriraju da ljudi koji održavaju zdravi vid sa starenjem mogu također time štititi svoje mentalne sposobnosti”, kaže dr. Heather E. Whitson s medicinskog fakulteta sveučilišta Duke koja nije bila uključena u istraživanje.


Nada u spašavanje sjevernog bijelog nosoroga od izumiranja

LONDON - Budućnost najugroženijeg sisavca na svijetu - sjevernog bijelog nosoroga - mogla bi spasiti izvantjelesna oplodnja (IVF), tvrde znanstvenici.

Kako u srijedu piše BBC, znanstvenici su koristili izvantjelesnu oplodnju kako bi razvili zametke sjeverno bijelog nosoroga uz pomoć pohranjenog sjemena dva mrtva mužjaka.

Zametke su dobili koristeći jajne stanice bliske srodne podvrste i kažu da bi ta metoda mogla spasiti sjevernog bijelog nosoroga.

Jedan od članova znanstvenog tima rekao je kako se nada da bi "u roku od tri godine" moglo doći na svijet mladunče sjevernog bijelog nosoroga.

To bi mogao biti način za "spašavanje dragocjenih gena" podvrste koja je već funkcionalno istrijebljena.

Posljednji mužjak sjevernog bijelog nosoroga, Sudan, uginuo je ranije ove godine u dobi od 45 godina.

Ostale su samo dvije ženke, majka i kći koje žive u kenijskom rezervatu OI Pejeta, a znanstvenici koji su radili na ovom projektu kažu da bi njihova pažljivo razvijena metoda potpomognute oplodnje mogla funkcionirati s jajnim stanicama te dvije dragocjene životinje.

Kada je uginuo Sudan, znanstvenici su rekli da jedina nada za očuvanje te podvrste "sada leži u razvoju in vitro oplodnje pomoću jajašca dviju preostalih ženki, pohranjenog sjemena mužjaka te surogatskih ženki južnih bijelih nosoroga".


Švedizam: Brošura o postupanju u slučaju rata na meti kritika jer su izostavljeni – kućni ljubimci

STOCKHOLM - Bezdušna „feministička vlada“ Švedistana zaboravila je na sirote male životinje koje su vrednije od samih ljudi.

Švedska skupina za zaštitu prava životinja žestoko je napala samoproglašenu „feminističku vlast“ zbog izostavljanja životinja iz brošure namijenjene pripremama i postupanju u slučaju rata.

Brošura koja sama po sebi sadrži niz besmislica, te ukazuje na činjenicu da su ju sastavljale osobe koje nemaju pojma o ratu, nema niti spomena svima dragih kućnih ljubimaca.

Iz tog razloga, Društvo za zaštitu životinja gnjevno je reagiralo tvrdeći kako je brošura nepotpuna, pa čak i opasna, prenosi SVT Nyheter.

„Zaboravili ste na kućne ljubimce, što je važno. U SAD-u postoje studije koje navode da su ljudi odbijali evakuaciju zbog svojih ljubimaca, jednostavno zato jer nisu znali što učiniti s njima,“ tvrdi Johan Beck-Friis, glavni tajnik organizacije.

Iz državne organizacije MSB koja je priredila brošuru navode kako nisu mogli pokriti sve teme, jer dotična brošura – ne bi stala na 19 stranica.

„Mnogi ljudi su nas kontaktirali pitajući se zašto neke stvari nisu uvrštene. Jednostavan odgovor je da smo imali svoje direktive i da smo neke stvari morali izbaciti,“ navodi Christina Adnersson, koja je vlasnike kućnih ljubimaca navela da se jave organizaciji Blue Star, s kojom MSB surađuje.

Čini se kako vlasti „humanitarne supersile“ ipak ne zanimaju sva živa bića, a gnjev vlasnika kućnih ljubimaca pritom je sasvim opravdan.

 

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus