18:32, 19. Ožujak 2019

kultura...

Kultura 6. siječnja 2018.

Objavljeno: 06.01.2019 u 04:53
Pregledano 105 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 6. siječnja 2018.

ZAGREB, 6. siječnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Zagrebački solisti na neobičnim lokacijama obilježavaju 65 godina od prvog koncerta

ZAGREB - Zagrebački solisti će tijekom cijele ove godine kratkim nastupima na više zagrebačkih mjesta obilježiti 65 godina od svog prvog koncerta, a prvi od niza malih obljetničkih koncerata bit će 12. siječnja na Dolcu.

"Kao što i samo ime govori, mi pripadamo Zagrebu, ne samo njegovim raskošnim koncertnim dvoranama, onima u Beču, Rimu, Madridu,  Berlinu, Londonu, New Yorku, Sydneyu, kraljevima, diplomatima, svakovrsnoj eliti koja nas prati godinama", rekao je u povodu velike obljetnice Krunoslav Marić, predsjednik Upravnog vijeća ansambla.

"Iako nam laska i  potvrda je i prepoznavanje dugogodišnje kvalitete u svjetskim razmjerima, s druge strane ostavlja dojam skupe i nedodirljive glazbe. Ona je tu, dostupna je, mi smo tu i želimo to pokazati našim sugrađanima", poručio je Marić najavljujući ovogodišnje aktivnosti.

Tako će Zagrebački solisti, u godini 65. obljetnice nakon svog prvog koncerta 5. siječnja u bjelovarskoj sinagogi, iznenaditi građane na nekim kultnim lokacijama poput tržnice Dolac, zagrebačke kavane, u dvorani Cibone usred košarkaške utakmice.

Svirat će i na neočekivanim mjestima poput trgovačkih centara, a ne isključuju mogućnost da dio gudačkog koncerta izvedu i u kvartovskom kafiću.

Kultni ansambl koji je 80-ih imao najprodavaniji album klasične glazbe u svijetu, ljubimci su španjolskog kraljevskog dvora za koje se u Beču kaže da "ako želite slušati Mozarta idite u Zagreb", svaku od aktivnosti i lokaciju, ovisno o vremenskim uvjetima, najavljivat će periodično, kako bi građani mogli besplatno poslušati najbolje od klasične glazbe svih žanrova.

Osim koncerta na Dolcu, zasad najavljuju veliki koncert 23. ožujka u Hrvatskom glazbenom zavodu, te koncert iz redovnog programa "Karneval životinja“, čiju lokaciju zasad neće otkriti, odnosno ostavit će je na pogađanje građanima.

Ansambl Zagrebačkih solista osnovan je 1953. godine u okviru Radio Zagreba, a prvi koncert održali su 1954. pod umjetničkim vodstvom glasovitoga violončelista Antonija Janigra.

Snimili su više od sedamdeset nosača zvuka, za kompanije poput kuća Vanguard, EMI, ASV, Eurodisc, Melodia, Hispa-vox, Pickwick i Croatia Records.

Od zadnjih izdanja ističe se nosač zvuka s djelima Ernesta Cordera, a koji je i nominiran za nagradu Latin Grammy.

Dobitnici su niza nagrada i priznanja među kojima se ističu prva nagrada u Mar del Plati (za album Koncerti 18. stoljeća), Medalja Pablo Casals, Medalja Elisabeth Sprague Coolidge (za izvođenje suvremene glazbe).

Tijekom Domovinskoga rata održali su sedamdesetak dobrotvornih koncerata (za Dubrovnik, za porušene glazbene škole u Hrvatskoj, srušenu zgradu HNK u Osijeku, Dječju bolnicu Zagreb, za brojne razorene hrvatske spomenike), a izveli su i velik broj svečanih koncerata povodom predstavljanja nove hrvatske države.


----------------------------------------------------------------

IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Šef norveškog Odbora za Nobelovu nagradu kaže da ‘duboko žali’ što je dao Baracku Obami nagradu za mir

OSLO -
Bivši Nobelovac Geir Lundestad kaže da duboko žali što je Baracku Obami g. 2009. dodijelio Nobelovu nagradu za mir.

Prema nedavno objavljenoj autobiografiji, Lundestad otkriva kako je Odbor za Nobelovu nagradu za mir postao sve užasniji zbog Obaminog neuspjeha dok je njegovo predsjedništvo raspušteno:

“Nijedna Nobelova nagrada za mir nije ikada izazvala više pozornosti od nagrade koja je dana Baracku Obami g. 2009.” – piše Lundestad.

“Čak i mnogi od Obaminih pristaša su vjerovali da je nagrada dana pogrješnom čovjeku” – kaže on. “U tom smislu odbor nije postigao ono u što se nadao”.

Lundestad je u početku rekao da je Obama pozdravio dodjelu s dobrom voljom, no rekao je da ne želi doći i primiti Nagradu.

No, uskoro je njegova prirodna (i prikladna) nelagoda zbog toga što mu je dodijeljena nagrada bez logičnog razloga nadvladana njegovom arogancijom i željom za osobnim oduševljenjem. Otišao je i osobno je pokupio Nobelovu nagradu.

Naravno, Obamini kritičari su se u SAD-u izrugivali zbog idiotske nagrade.

I trebali su. Obama nije zaslužio nikakvu “nagradu za mir” prije nego što je čak i počeo svoj prvi mandat.

A osam godina kasnije, čak i Lundestad sada priznaje da Obama nije učinio ništa čak ni nakon dva mandata da bi zaslužio nagradu.

Vrijeme je da to prizna cijeli svijet.đ

 

Saudijke će konačno dobivati pismenu potvrdu o razvodu

ZAGREB - Novi zakon u Saudijskoj Arabiji trebao bi okončati običaj po kojem su žene bivale razvedene bez njihova znanja, piše u nedjelju BBC.

Sudovi će odsad morati pismeno obavijestiti žene o razvodu braka.

Odvjetnici su zadovoljni što će se tako prekinuti "tajni razvodi", slučajevi u kojima muževi mogu razvrgnuti brak bez znanja njihovih supruga.

Direktiva bi trebala osigurati da žene budu svjesne svog bračnog statusa i ostvare prava poput alimentacije.

Prošle je goidne ukinuta desetljećima duga tradicija zabrane vožnje ženama.

Pa ipak, Saudijske i dalje u brojnim aspektima života ovise o "muškim čuvarima".

"Nove mjere omogućit će da žene ostvare svoja prava nakon razvoda braka", rekla je Bloombergu odvjetnica Nisreen al-Ghamdi.

Brojne Saudijke žalile su se sudovima jer su razvedene bez njihova znanja, dodala je.

Nova direktiva dio je gospodarskih i društvenih reformi koje provodi prijestolonasljednik princ Mohammed bin Salman. On je ranije omogućio ženama da dolaze na nogometne utakmice i obavljaju poslove koji su bili tradicionalno rezervirani za muškarce.

No, još je puno stvari koje ne mogu raditi bez odobrenja "muških čuvara", obično supruga, oca, brata ili sina.

Tako, među ostalim, ne mogu same podnijeti zahtjev za izdavanje putovnice, putovati u inozemstvo, udati se, otvoriti račun u banci ili pokrenuti posao.
Sustav "muških čuvara" učinio je Saudijsku Arabiju jednom od zemalja s najvećom nejednakošću među spolovima.


Siri ipak nije sveznadar, pitajte je 'tko je predsjednik Kube'

HAVANA - Sada kada Kubanci imaju pristup internetu sa svojih mobitela, bilo je neizbježno da će se početi "igrati" sa sposobnostima svojih pametnih telefona.

Sretnici koji imaju Appleove proizvode, poput iPada ili iPhonea, mogu pitati Siri, osobnu asistenticu na uređaju, provokativna pitanja koja su postala novi izvor zabave poput, primjerice "koji je smisao života".

No kada su je neki Kubanci upitali tko je predsjednik Kube, bili su iznenađeni kada im je Siri odgovorila da postoje dva šefa države: Raul Castro i Miguel Diaz-Canel.

Kada je pitanje postavljeno na španjolskom, slike Castra i Diaz-Canela iskaču jedna do druge te su obojica navedeni kao "Jefe de Estado" (predsjednik države).

Američki korisnici dobili su isti odgovor: slike obojice državnika koji se pojavljuju sa simbolom predsjednika.

Siri očito ne zna da je 19. travnja 2018. Raul Castro podnio ostavku na mjesto predsjednika kubanskog državnog vijeća te da je kubanska generalna skupština na njegovo mjesto izabrala Diaz-Canela, tada jedinog kandidata.

No možda je Siri ipak bolje politički analitičar nego što nam se čini. Dok je Diaz-Canel zapravo predsjednik države, Castro je i dalje čelnik vladajuće Komunističke partije te i dalje imai značajan politički utjecaj.

ETECSA, kubanska telekomunikacijska kompanija, u prosincu je predstavila 3G bežičnu mrežu, što je značilo da Kubanci napokon mogu na internet preko mobitela. Usluga je daleko od savršene, vrlo je skupa za prosječnog Kubanca i mreža je puna rupa.

Dok Kuba trenutno ima 5,3 milijuna mobilnih linija za više od 11 milijuna stanovnika, rijetki su oni koji si mogu priuštiti iPhone ili iPad.


Rolls Royce namjerava izraditi najbrži električni zrakoplov

LONDON - Poznata britanska tvrtka Rolls Royce najavila je proteklih dana planove za izgradnju najbržeg zrakoplova na svijetu pogonjenog električnim motorima. Njihova je težnja da do 2020. električni zrakoplov prvi put poleti brzinom od 480 km/h.

Dosadašnji brzinski rekord električnih zrakoplova iznosi 337 km/h, dok bi novi rekord trebao označiti i „elektrifikaciji“ zrakoplovnog putovanja.

Rolls Royce je razvoj novog zrakoplova najavio kao suradnju na državnom projektu ACCEL, kojim se zrakoplovna-industrija također želi postupno prebaciti s fosilnih goriva na isključivo električni pogon.

Novi zrakoplov trebao bi imati električne motore s ukupno 500 konjskih snaga, dok bi sustav upravljanja njihovim radom trebao rezultirati s 90-postotnom energetskom učinkovitošću.

Sklop baterija sadržavati će 6000 ćelija, što je najgušći baterijski sklop za zrakoplove. Rolls Royce tvrdi kako će on omogućiti neprekidni let od Londona do Parisa.


Kemijski inženjeri sa američkog sveučilišta stvorili materijal koji se može sam obnavljati koristeći ugljik iz zraka

MASSACHUSEETTS - Ugljik u zraku može jednog dana poslužiti kao izvor za popravak oštećenja, održavanje strukturnog integriteta ili čak izgradnju potpuno novih dijelova nekog materijala

Članak u časopisu Nanowerks izvijestio je o razvoju polimera koji može apsorbirati ugljični dioksid i iskoristiti ga da se poboljša ili proširi.

Novi materijal je sličan tekućem gelu, što olakšava oblikovanje. Kada je izložen zraku i sunčevoj svjetlosti, on se otvrdne i pretvori iz gela u čvrsto stanje.

Bez obzira na oblik, polimer može sakupljati CO2 iz zraka i ukomponirati ovaj plin u svoju strukturu. Njegova je metoda slična procesu vezivanja ugljika kojeg biljke koriste za dodavanje ugljika svojim tkivima u rastu.

Istraživački tim sa instituta Institut Massachusetts Institute of Technology (MIT) je došao na ideju da proizvede ovakav polimer.

Oni vjeruju da će se njihov izum jednoga dana primijeniti u graditeljstvu, popravcima i drugim područjima vezanim za inženjering.

Na primjer, radnici mogu upotrijebiti polimer za izradu laganih matrica panela. Oni će transportirati gotove gel-ploče na gradilište, gdje se materijal može učvrstiti bez ljudske intervencije. Na taj način građevinski projekti smanjuju troškove energije i transporta.
Novi polimerni gel raste i učvrćuje se apsorbiranjem ugljičnog dioksida iz zraka

Istraživači sa MIT-a su se pobrinuli da izbjegnu korištenje materijala dobivenih iz fosilnih goriva u stvaranju svog polimera. Nadalje, njihov materijal je poboljšao kvalitetu zraka vezanjem određene količine ugljičnog dioksida iz zraka.

Usporedili su svoj polimer sa sintetičkim “drvetom” koje se može razvijati i rasti koristeći CO2 iz zraka. Nadalje, uključili su nežive kloroplaste špinata u gel da služe kao katalizatori za proces vezanja ugljika.

Kloroplast je biološki dio fotosintetskog organizma koji je odgovoran za fotosintezu. Oni koriste sunčevu svjetlost kao izvor energije za pretvaranje ugljičnog dioksida u glukozu. Transplantirani kloroplasti u gelu također provode ovaj proces.

Normalno, kloroplasti se raspadaju unutar nekoliko sati nakon što su izvađeni iz biljke. Istraživači s MIT-a pronašli su način da se nežive organele u gelu održe duže vrijeme živima.

Osim kloroplasta, matrica gela se sastoji od polimera izvedenog iz aminopropil metakrilamida (APMA) i glukoze. Također sadrži enzim koji se zove glukoza oksidaza.

Polimerni gel još nije dovoljno jak da služi kao samostalni građevinski materijal, međutim, njegova se snaga povećava nakon apsorpcije ugljičnog dioksida, baš kao što živi organizam postaje sve veći i jači ako dobije pravu količinu hrane i hranjivih tvari tijekom rasta.

Kada je sam sebi dodao dovoljno ugljika, gel će dobiti dovoljnu snagu da popuni pukotine ili služi kao zaštitni premaz za drugi materijal. Također će se moći “izliječiti” sve dok ima pristup ugljičnom dioksidu i svjetlu.

Raniji materijali za samo-iscjeljivanje mogli su se popraviti samo ako bi primili veliku količinu kemikalija, topline, mehaničkog stresa ili ultraljubičastog svjetla. Oni također nisu bili u mogućnosti zamijeniti izgubljenu masu sami i trebali su nove izvore.

U usporedbi s tim, polimernom gelu razvijenom na MIT-u potrebno je samo ambijentalno svjetlo kako bi pokrenuo svoj proces samo-popravljanja. Također dobiva zamjensku masu iz atmosfere u obliku plina CO2, kojoj se može pristupiti gotovo bilo gdje na planeti.

Tim MIT-a već je stvorio proizvodne metode za stvaranje velikih količina polimernog gela.





← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus