16:23, 20. Ožujak 2019

kultura...

Kultura 6. ožujka 2019.

Objavljeno: 06.03.2019 u 02:17
Pregledano 66 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 6. ožujka 2019.

ZAGREB, 6. ožujka 2019. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Kreativni kritički laboratorij: Zašto feminizam?

ZAGREB - Centar za ženske studije i Akademija dramske umjetnosti (ADU) pozivali su studentice i studente Sveučilišta u Zagrebu na upis izvannastavnog obrazovnog modula Kreativni kritički laboratorij: Zašto feminizam? koji će se od 18. travnja do 16. svibnja, utorkom i četvrtkom, održavati u Centru za ženske studije na zagrebačkom Dolcu.

Prijave se primaju do 30. ožujka na e-mail adresu obrazovni@zenstud.hr, u prijavi treba navesti ime i prezime, studijski program te kratku motivaciju za sudjelovanje u programu. Polaznicima će biti dodijeljena 2 ECTS boda za izvannastavnu aktivnost.

Program predstavlja nastavak modula Kreativni kritički laboratorij: Feminističke teorije i prakse koji je prethodnih godina izvođen u suradnji ALU-a i Centra te je usmjeren osnaživanju studenata/ica za kritičku recepciju kulturnih proizvoda u feminističkom ključu.  

Program će se dotaknuti problematike ženske seksualnosti, neplaćenog kućanskog rada, majčinstva i ženskog seksualnog rada, a realizirat će se u formi gledateljskog kružoka koji će voditi teoretičarke i sveučilišne profesorice (Nataša Govedić, Una Bauer, Maša Grdešić) te umjetnice koje su ujedno profesorice na ALU (Hana Jušić, Jasna Jasna Žmak).

Njegujući vlastite istraživačke interese i specifičan pedagoški pristup, svaka je od autorica odabrala jedan do dva popkulturna proizvoda (film ili seriju) koje će povezati sa odabranim tekstovima s feminističkim predznakom. Polaznici će gledati serije Gilmorice, Girls i The Girlfriend Experince te filmove Wanda, Poor cow i Turn Me On, Goddammit! te raspravljati o perspektivama i izazovima uspostave feminističkog pogleda na pop kulturne proizvode te modusima uspostave feminističkog autorstva u vlastitom istraživačkom i umjetničkom radu, najavljuje Centar za ženske studije.


Predstavljena knjiga "Kraljevstvo Božje i nacionalizam" bosanskog franjevca Drage Bojića

ZAGREB - Knjiga “Kraljevstvo Božje i nacionalizam” čiji je autor "antipod režimskog intelektualca“, bosanski franjevac Drago Bojić, predstavljena je u utorak navečer u Zagrebu.

Knjiga koja sadrži gotovo 40 Bojićevih eseja, komentara i razgovora, nastalih između 2016. i 2018., izišla je u nakladi Centra za kritičko mišljenje iz Mostara i portala tačno.net.

Kad bi postojala crkva kakvu zagovara Drago Bojić, u njoj ne bi bilo teško biti vjernik, kazala je profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Đurđica Čilić predstavljajući knjigu. Lojalan ideji svoje vjere i njezinim najčišćim temeljima, Bojić poziva u svakom tekstu na etičke vrijednosti koje stoje iznad svakog vremena i iznad svakog društva, a uvijek na strani čovjeka, kazala je.Priznala je da nije lako biti Drago Bojić, jer on govori o slabosti institucija kojima pripada, o zloupotrebi povjerenja vjernika, o krivim srastanjima crkve i države i o kvarnim elitama.

Kad čita Dragu Bojića, kazala je da vidi pozitivnu povijesnu dimenziju Katoličke crkve, koja počiva oslonjena na svoje lijevo krilo. Ta Crkva u svojim počecima nije spajala kršćanski habitus s vojskom, dugo se protivila sudjelovanju kršćana u vlasti, njezini svećenici su još u 14. i 15. stoljeću predvodili seljačke bune, a u Poljskoj je u drugoj polovici 20. stoljeća bila jedina opozicija komunističkom režimu, kazala je polonistica Čilić.

Bojić govori o grijehu, ali ne o grijehu pastve nego grijehu crkvenih struktura. Zamjera im kapitulaciju pred eksploatatorskim tranzicijskim kapitalizmom, svođenje svog djelovanja na vlastite interese, spregu s nacionalizmom i isključivost prema drugim konfesijama, manjak autokritičnosti i nevjerodstojnost, kazala je.

Đurđica Čilić je kazala da se Bojić u knjizi zauzima za slobodu sekularnosti jednako kao i za slobodu vjere, jer, po njemu, vjerska prava može jamčiti samo vjerski neutralna sekularna država.

Bojić upozorava, dodala je, koliko je porazno kad se individualni ili kolektivni grijeh negira, a sebe se ili cijeli svoj etno-tabor poistovjećuje sa svecima i nevinim žrtvama. Time se stvara kolektivni viktimološki identitet, a to je pratilo baš sve sudske procese i osuđujuće presude ratnim zločincima u regiji na svim trima stranama, kazala je Đurđica Čilić.

Ona je istaknula da je po Bojiću najvažniji kapital Crkve – socijalni nauk. Kad bi ga Crkva imala na prvom mjestu, išli bi prema socijalnom i humanijem društvu. Propagiranjem principa općeg dobra kao vrhovnog zakona u društvu bilo bi spasonosno ne samo za kompromitirane religije nego i za cijelo društvo, jer ne bi ostavilo mjesta za umišljanje nekih suštinskih razlika, zaključila je.

Novinar Boris Pavelić kazao je da činjenica da je Bojić izopćen na neki način iz Bosne srebrene, koja je inače liberalna zajednica, pokazuje koliko je samoće uloženo u njegovu ideju i s koliko odvažnosti Bojić na njima ustraje. To je važno da bi se razumjelo njihovu istinsku vrijednost, a što je Vaclav Havel zvao životom u istini, kazao je Pavelić.

Izdavač Amer Bahtijar kazao je da da je pristup franjevačkog mjesečnika Svjetlo riječi, dok ga je uređivao Drago Bojić, bio jedina nada za Bosnu i Hercegovinu. Bilo je obeshrabrujuće kad je Bojić bio smijenjen, pa se nama dogodila sreća da je počeo kod nas objavljivati, kazao je.

Bojić je ispričao kako je na putu iz Jajca, gdje službuje, za Zagreb naišao na odron na cesti koji dugo ondje stoji i zbog kojeg putnici moraju zaobilaziti. Kazao je: Taj odron me podsjetio na politike i religije koje stoje na našem putu u civiliziranije društvo, u bolji dio svijeta.

Ne mislim da ovakvim tekstovima možemo mnogo učiniti, ali naša je etička dužnost da ukazujemo na te odrone, zaključio je bosanski franjevac, teolog i publicist Drago Bojić.


Kino Tuškanac: Najiscrpnija retrospektiva poljskog redatelja Krzysztofa Kieślowskog

ZAGREB - Zagrebačko kino Tuškanac od utorka počinje s dosad najiscrpnijom hrvatskom retrospektivom poljskog redatelja Krzysztofa Kieślowskog, sa cjelokupnim autorovim igranofilmskim opusom izuzev slavnog Dekaloga, uključivši i kino-premijere tri redateljeva igrana TV-filma.

Retrospektiva donosi trinaest filmova, a počinje remek-djelom Kratki film o ubijanju (1988), 'proširenom' verzijom petog nastavka redateljeva desetodijelna Dekaloga, dramom u kojoj se isprepliću sudbine besperspektivnog mladića, sredovječnog taksista i mladog odvjetnika, najavljeno je iz "Tuškanca".

Uoči projekcije tog filma, nagrađenog Nagradom žirija i međunarodne kritike u Cannesu i Europskom filmskom nagradom za najbolji film, uvodnu riječ o redatelju održat će filmski kritičar Tomislav Kurelec.

U srijedu se prikazuje Slučajnost (1987), drama koja kroz tri različite priče o mladiću koji pokušava uloviti vlak donosi tri njegove različite sudbine, a koja je zbog cenzure premijeru doživjela tek pet godina od snimanja. Iste večeri je i debitantski igrani kino-film Kieślowskog, suptilna politička drama Ožiljak (1976), na Poljskom filmskom festivalu 1976. ovjenčana Posebnom nagradom žirija i nagradom za najboljeg glumca.

Dan kasnije na programu je film Kinoamater (1979), o skromnom radniku kojem novi hobi promijeni život, nagrađen u Berlinu i Moskvi kojim je autor privukao pozornost međunarodne kritike, a u nastavku večeri slijedi drama Bez kraja (1985), prva suradnja Kieślowskog s Krzysztofom Piesiewiczom.  

Za kraj tjedna, u petak, ostavljena je drama posvećena temi identiteta Dvostruki Veronikin život (1991), ovjenčana nagradom FIPRESCI i nagradom ekumenskog žirija u Cannesu, te Zlatnim lavom u Veneciji nagrađena drama Tri boje: Plavo (1993), prvi dio trilogije temeljene na boji francuske zastave te riječima parole na kojima se temelji francusko građansko društvo – sloboda, jednakost, bratstvo.

Trilogiju se nastavlja u subotu središnjim dijelom Tri boje: Bijelo (1994), crnohumornom kriminalističkom komedijom o opsesiji, osveti i iskupljenju koja je Kieślowskom donijela Srebrnog medvjeda za režiju u Berlinu, te Tri boje: Crveno (1994), cijenjenim završnim dijelom trilogije nominiranim za Oscara, Zlatni globus i Europsku filmsku nagradu, jednim od najboljih filmova 1990-ih uopće te ujedno redateljevim posljednjim filmom.

U nedjelju je na rasporedu djelo iz ranijeg razdoblja redateljeve karijere, igrani TV film Kratki radni dan (1981), drama temeljena na stvarnim događajima radničkih prosvjeda koji su tijekom lipnja 1976. godine potresali Poljsku, koja je službenu televizijsku premijeru imao tek 1996. godine.

Ponedjeljak donosi film Mir (1981), televizijsku dramu realiziranu 1976. godine, koja je do svoje TV-premijere bila bunkerirana zbog neizbježnih političkih konotacija priče o pojedincu suočenom s korupcijom te Osoblje (1976), redateljevo debitantsko dugometražno igrano ostvarenje.

Retrospektiva završava 12. ožujka Kratkim filmom o ljubavi (1988), 'proširenim' šestim filmom iz čuvena Dekaloga, izvorno televizijskog serijala temeljenog na Deset Božjih zapovijedi.

U djelu nagrađenom na Poljskom filmskom festivalu i San Sebastianu, Kieslowski je variranjem detalja iz Hitchcockova Prozora u dvorište i Voajera Michaela Powella stvorio kompleksan i osebujan etički univerzum s protagonistima suočenim s moralnim dvojbama koje moraju razriješiti, napominje se u najavi.


Nakladnički pothvat - prva likovna monografija za slijepe i slabovidne osobe

ZAGREB - Povjesničarka umjetnosti Nataša Jovičić autorica je prve likovne monografije “Povijest umjetnosti kroz dodir i zvuk" koja, zahvaljujući inovativnoj metodologiji, odgovora na potrebe obrazovanja i stjecanja znanja iz povijesti umjetnosti slijepih i slabovidnih osoba, a taj nakladnički pothvat predstavljen je u utorak u Modernoj galeriji.

Monografija je plod jednoga desetljeća rada autorice, a njezini predstavljači - ravnateljica Moderne galerije Biserka Rauter Plančić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek suglasni su da je rezultat predana rada Nataše Jovičić izuzetno djelo i nakladnički pothvat par excellence.

Autorica je zahvalila grupi od 30 suradnika na projektu, istaknuvši potporu struke, inozemnih povjesničara umjetnosti, edukatora i neuroznanstvenika posebno finskih sa sveučilišta Aalto i Ateneum u Helsinkiju.

Jovičić je pripremila tekstualni segment koji se sastoji od likovne analize djela i stručne obrade za deset slikarskih remek-djela iz nacionalne i svjetske kulturne baštine na hrvatskome i engleskome jeziku. Analitičke dijagrame u reljefnom tisku - pet za svako djelo - koji čine integralni dio knjige i omogućuju slijepim i slabovidnim osobama da taktilnim osjetom 'spoznaju' reproduciranu i kontekstualiziranu građu, grafički je iscrtala Zrinka Ostović.


Osnovno pitanje - kako umjetničko djelo predočiti slijepoj osobi

Jovičić je posvjedočila kako je osnovno pitanje koje ju je vodilo u radu bilo kako umjetničko djelo predočiti slijepoj osobi. Tražeći odgovor, rekla je, dolazila je do različitih ideja, a kao metodologiju koje se držala utvrdila je da svaku sliku razdijeli na pet taktilnih dijagrama koji su otisnuti u staklu, a sliku dijele u pet različitih dijelova. Istaknula je kako je jako važno da osoba koja sliku prati dodirom preko dijagrama ima i audiovodstvo i sluša interpretaciju, znači zajedno 'idu' dodir i zvuk, a zato se i knjiga tako zove. Dodala je da su objašnjenja vrlo jednostavna i ne traže neko posebno znanje iz povijesti umjetnosti.

Zadnji - peti dijagram ima pak tešku zadaću predstaviti kompoziciju i dubinu sliku, a govori o boji. Autorica je podsjetila da je, tražeći odgovor na to pitanje, došla do ideje da svakoj boji dodijeli određenu teksturu, pa je tako npr. crvena boja uvijek skup kvadratića, a zelena posve paralelnih linija.

Knjiga se sastoji od deset manjih knjiga od kojih svaka ima CD na hrvatskom i engleskome jeziku i pet taktilnih dijagrama. Iz moderne nacionalne likovne baštine u knjigu su uvrštena slikarska ostvarenja hrvatskih autora iz fundusa Moderne galerije (Josip Račić, Majka i dijete; Miroslav Kraljević, Autoportret s psom; Milan Steiner, Kiša; Leo Junek, Crtač i Edo Murtić, Highway), a izbor djela iz europske likovne baštine uključuje djela starih majstora Andrea Mantegna, Mrtvi Krist (Brera, Milano); Michelangelo Merisi da Caravaggio, Večera u Emausu (National Gallery, London); Vincent Van Gogh, Spavaća soba u Arlesu (Musee d Orsay, Pariz); Edvard Munch, Krik (Nacionalna galerija, Oslo); Hugo Simberg, Ranjeni anđeo (Ateneum - Nacionalni muzej, Helsinki).


Istinska želja za pomoć slijepom prijatelju

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rekao je kako je autoricu vodila istinska želja da pomogne slijepom prijatelju kako bi doživio umjetničko djelo. I dok, dodao je, slijepa osoba može osjetiti i dodirnuti skulpturu, pitanje je kako može 'dodirnuti' sliku. Autoricu je njezina žela potaknula da počne proučavati brajicu, a ta su saznanja, rekao je Bandić, kako kaže i sama autorica, izmijenila njezinu percepciju koja je do tada bila ograničena na to da je ono što vidi upravo to što vidi.

Podsjetio da je njegovu posebnu višu savjetnicu za kulturu Natašu Jovičić, koja je svoju metodologiju već predstavila u Nacionalnim galerijama u Londonu i Helsinkiju, predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar - Kitarović 2016. odlikovala Redom Danice hrvatske s likom svjetskog inovatora Nikole Tesle za iznimne inovativne domete na području kulture.

Svoj rad, dodao je, Nataša Jovičić predstavila je prošle godine u Svjetskom centru za inovacije u Ženevi, na što je Bandić posebice ponosan, kao i grad Zagreb.

Ova knjiga, ocijenio je Bandić, znak je da kulturno nasljeđe mora biti dostupno svima, a vjeruje kako ovaj projekt može biti poticaj za kreativni rad, jačanje samosvijesti i smanjenje osjećaja isključenosti slijepih osoba. Istovremeno se preko ove knjige i šira javnost upoznaje s pravima naših sugrađana i važnosti suzbijanja negativnih stereotipa u zajednici, a projekt je potvrdio da slijepe osobe mogu vidjeti sliku kao i videće osobe samo s drugih osjetilnih razina, zaključio je zagrebački gradonačelnik.


Umjetnički artefakt i pionirska knjiga neistraženoga područja

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla je kako joj je posebno zadovoljstvo što može sudjelovati u ovoj posebnoj prigodi kada je pred nama umjetnički artefakt i pionirska knjiga neistraženoga područja koje je autorica nazvala kompendijem deset umjetničkih interpretacija.

Riječ je o inovativnom umjetničkom pomagalu koje je dragocjen edukacijski materijal, prikaz jedinstvene metodologije i prezentacija novoga promišljanja o mogućnosti prezentacije i percepcije likovnih umjetničkih djela, istaknula je.

Knjiga je puna znanja, posvećenosti i entuzijazma i puna ljubavi prema čovjeku i našim sugrađanima kojima do ovoga pionirskoga pothvata jedan svijet umjetnosti i ljepote nije bio omogućen, a ministrica smatra kako je to i nešto najvrjednije ukoričeno u ovoj knjizi.

Za ministricu su važne i šire implikacije ovog rada jer smo se, podsjetila je, kao država opredijelili za inkluzivan pristup temeljen na načelu jednakih prava i jednakih mogućnosti koje će svim građanima omogućiti podjednak pristup i sudjelovanje u društvenim i demokratskim procesima.

Ministrica vjeruje kako smo i svjesni da do pune integracije i uključenosti postoji još puno fizičkih i socijalnih prepreka koje se mogu ukloniti jedino kontinuiranim podizanjem svijesti o postojanju drukčijih od nas - ljudi s posebnim sposobnostima.

Kako pak, istaknula je, stavovi društva presudno utječu na ostvarenje osobnih, socijalnih, obrazovnih i psiholoških potreba osoba s invaliditetom, ali i drugih ranjivih skupina, važno je da naše obrazovanje, ali i sve druge djelatnosti u našem društvu, pa tako i kultura, postanu inkluzivne do one mjere do koje je to moguće.

Nataša Jovičić nam je objavljenim knjigama, međunarodnim izložbama, osmišljavanjem koncepcije Taktilne galerije u okviru stalnoga postava Moderne galerije, dala moćan instrument za izgradnju boljega, pravednijega i humanijega društva, zaključila je ministrica Obuljen Koržinek.
 

HNK i Albanska nacionalna opera i balet potpisali protokol o suradnji

ZAGREB - Intendantica Hrvatskoga narodnog kazališta (HNK)  Dubravka Vrgoč  i intendantica Albanske nacionalne opere i baleta Zana Çela potpisale su u utorak u zagrebačkom HNK protokol o suradnji, odnosno međusobnoj razmjeni produkcija i umjetnika.

Protokol će, izjavila je intendantica HNK Dubravka Vrgoč, stvoriti dobre uvjete za međunarodnu kazališnu razmjenu i time ostvariti želju obaju kazališta za širenjem umjetničke suradnje temeljene na zajedničkim interesima.

Albanska nacionalna opera i balet iz Tirane najveće je kazalište u Albaniji, istaknula je intendantica Çela te dodala kako je ta institucija jedan od najvećih simbola te zemlje.

Albanska nacionalna opera i balet osnovani su 1953. godine i središte je albanske kulture.

 
----------------------------------------------------------------

IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

I mrtav Michael Jackson podijelio javnost

LOS ANGELES - Prikazivanje dokumentarnog filma o pedofilskoj strani Michaela Jacksona, podijelilo je javnost pa su njegovi obožavatelji porukama mrženje zasuli žrtve i voditeljicu Oprah Winfrey koja ih je intervjuirala, a s druge strane neke su radijske postaje prestale emitirati Jacksonovu glazbu. Film "Leaving Neverland" (Napuštajući Neverland) u kojem dvojica danas odraslih muškaraca svjedoče da ih je kao djecu u dobi od 7 i 10 godina početkom 90-ih zlostavljao kralj popa primljen je u javnosti s mješavinom užasa i nevjerice. Četverosatni dokumentarac u kojem četrdesetgodišnjaci Wade Robson i James Safechuck optužuju Jacksona prikazan je u dva dijela, u nedjelju i u ponedjeljak na američkom kanalu HBO. Nakon pjevačeve smrti Robson i Safechuck tužili su njegove nasljednike, ali žalbe su odbačene zbog zastare. Njih je u svojoj emisiji ugostila Oprah Winfrey, koja je i sama bila žrtvom spolnog nasilja te ih je intervjuirala pred publikom u kojoj su sjedili ljudi i sami žrtve spolnih napada.

Japanski arhitekt Arata Isozaki dobitnik prestižne Pritzkerove nagrade

NEW YORK - Japanski arhitekt Arata Isozaki, koji stvara već dugih 60 godina i poznat je po koncertnoj dvorani na napuhavanje, dobitnik je Pritzkerove nagrade, najprestižnije u svijetu arhitekture, objavila je u utorak zaklada.

Prijenosnu dvoranu Novu arku dizajnirao je 2013. zajedno s Anish Kapoorom za potrebe turneje po dijelovima Japana stradalima u cunamiju 2011.

Ocijenjivački sud je za 87-godišnjeg arhitekta rekao da je radije "slijedio svoj put" nego trendove.

Isozaki je bio 14-godišnjak kada su dvije američke atomske bombe eksplodirale iznad Hiroshime i Nagasakija, ostavljajući ga da živi u onome što je nazvao "praznom arhitekturom".

Karijera mu je vezana za početak obnove ratom razorenog Japana. Isozaki si je dao zadatak da svijet vidi vlastitim očima, pa je zemaljsku kuglu obišao barem desetak puta prije nego što je navršio 30 godina.

Kao jedan od prvih japanskih arhitekata koji je gradio izvan Japana, u vrijeme kada je zapadna civilizacija tradicionalno utjecala na Istok, Isozakijevo "globalno građanstvo" učinilo je njegov rad uistinu međunarodnim", rekao je Tom Pritzker, predsjednik zaklade iz Chicaga koja financira nagradu.

Muzej suvremene umjetnosti u Los Angelesu bio je 80-tih godina njegova prva inozemna narudžba. Među poznatim građevinama su još palača Sant Jordi u Barceloni izgrađena za Olimpijske igre 1992., simfonijska dvorana u Šangaju dovršena 2014. i Nacionalni kongresni centar u Kataru otvoren 2011.

Raniji dobitnici Pritzkera su među ostalima Zaha Hadid, Rem Koolhaas, Norman Foster i Peter Zumthor.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus