01:50, 19. Studeni 2018

kultura...

Kultura 6. kolovoza 2018.

Objavljeno: 06.08.2018 u 01:38
Pregledano 123 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 6. kolovoza 2018.

ZAGREB, 6. kolovoza 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture.

Kulturnjaci pozvali na hitnu reviziju odluke o smjeni Nataše Rajković

ZAGREB - Skupina umjetnika i kulturnih djelatnika na čelu s redateljem Miranom Kurspahićem uputila je u ponedjeljak otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću, te ministricama obrazovanja i kulture Blaženki Divjak i Nini Obuljen Koržinek, u kojemu traže hitno poništenje odluke Sanacijske uprave Studentskog centra u Zagrebu o razrješenju s dužnosti pomoćnice ravnatelja za kulturu Nataše Rajković.

"Najoštrije osuđujemo protupravan čin Sanacijske uprave SC-a, s gospodinom (Mirkom) Bošnjakom kao upraviteljem, kojim je, pod okriljem ljetne zaokupljenosti medija drugim temama, odlučila dugogodišnju pomoćnicu ravnatelja za kulturu Natašu Rajković posve neargumentirano smijeniti te ju degradirati u drugi sektor", stoji u otvorenom pismu objavljenom 2. kolovoza na portalu teatar.hr.

Kako se ističe, ogorčeni takvom odlukom, potpisnici su se odlučili za dodatnu inicijativu, uputivši u ponedjeljak otvoreno pismo premijeru i ministricama.

U pismu, kojemu je potpisima na portalu teatar.hr potporu Nataši Rajković dosad dalo preko 700 redatelja, glumaca, likovnih, glazbenih i plesnih umjetnika, pisaca i drugih uglednih kulturnjaka, ali i pripadnika šire javnosti, upozoravaju na širi kontekst i posljedice koje takva odluka može donijeti.

Osim što je zakonski neosnovana, zbog značaja koji je Kultura promjene SC-a pod vodstvom Nataše Rajković ostvarila u proteklih 13 godina, ta ničim potkrijepljena odluka ima daleko šire reperkusije na zagrebačku, ali i hrvatsku kulturno-umjetničku zajednicu, ističu nadalje, napominjući kako činjenica da nije imenovana adekvatna zamjena za smijenjenu Rajković dovodi u pitanje funkcioniranje čitavog programa kulture SC-a, kao i realizacije kako budućih, tako i tekućih projekata.

Upravo je program Kultura promjene, koji je Rajković osmislila i oformila, pretvorio SC u poligon slobode, otvorenosti i umjetničkog istraživanja, postavši generator urbane kulture i čitave alternativne scene Zagreba i Hrvatske koja je počela odgajati i kultivirati buduće naraštaje i umjetnika i publike, smatraju.

"Zašto se kvalitetan i uspješan rad kažnjava? Postoji li nadzor nad radom Sanacijske uprave SC-a i, ako postoji, zašto se dopušta njihova samovolja i proizvoljnost u donošenju tako btnih odluka? Kakvi su rezultati te iste Sanacijske uprave nakon nekoliko godina?", neka su od pitanja koje se postavlja u pismu.

"Mi, ogorčeni članovi hrvatske umjetničke i kulturne scene, jednostavno ne pristajemo na to da se ukloni vodstvo programa kulture, pa da sve bude spremno za tihu i učinkovitu eutanaziju kulture u SC-u", poručuju u zaključku potpisnici.

S ciljem "dobrobiti, opstanka, ali i napretka nezavisne i alternativne kulture u Zagrebu i Hrvatskoj" apeliraju na "pronicljivost vladajućih", te pozivaju ministrice i premijera na "najurgentiju reviziju i poništenje odluka Sanacijske uprave i sanacijskog upravitelja Mirka Bošnjaka o razrješenju s dužnosti Nataše Rajković, kao i reviziju samog rada Sanacijske uprave i njihove odluke".

HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci u utorak na 64. Splitskom ljetu s predstavom "Mizantrop"

ZAGREB - Ansambl riječkog Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca gostovat će u utorak 7. kolovoza na 64. Splitskom ljetu s Molièreovom komedijom "Mizantrop" u režiji Igora Vuka Torbice.

Kako se ističe u najavi, splitska će publika tako prvi puta dobiti priliku gledati predstavu u režiji jednog od najnagrađivanijih redatelja mlađe generacije.

"Redatelj Igor Vuk Torbica svojim predstavama privlači pažnju gdje god da se pojavi, a o njegovoj originalnosti u pristupu radu svjedoče brojne domaće i međunarodne nagrade", stoji u najavi.

Na 31. Gavellinim večerima njegova predstava "Hinkemann" (2015.) dobila je nagradu za najbolju predstavu, a Torbica je dobio nagradu za režiju. "Hinkemann" je osvojio Nagradu hrvatskog glumišta za najbolju dramsku predstavu, a na 24. Međunarodnom festivalu malih scena u Rijeci Torbica je ponovno osvojio nagradu za najbolju režiju, dok je predstava proglašena najboljom u cjelini. Predstave "Ožalošćena porodica" (SLJG Celje / Prešernovo gledališče Kranj) te "Priče iz Bečke šume" (Gavella), obje iz 2016., samo su neke od njegovih zapaženijih radova.

Molière, jedan od nosivih stupova europske drame a po mnogima i tvorac klasične komedije, u komediji "Mizantrop", praizvedenoj 1666., donosi satiru francuskog društva, prije svega licemjerja francuske aristokracije.

Protagonist Alceste, na zgražanje svojih prijatelja i poznanika, odbija 'la politesse', odnosno društvene konvencije salonskog života, zbog čega je označen kao mizantrop. Zbog razočaranja društvom Alceste zaključuje da bi bilo najbolje povući se na pusti otok. No, premda je Alcesteu istina najviši ideal, ipak se zaljubljuje u ženu koja taj ideal ne utjelovljuje a pritom ga ta ljubav koči u odlasku na otok. Hoće li na kraju ipak na njega otići?

U riječkoj produkciji toga djela, Torbica režijom odstupa od originala, jer se ne zadržava samo na komediji i jer nije riječ o klasičnoj predstavi te u toj mjeri nije ni vjeran izvornom tekstu. Djelo postupno iz komedije prerasta u tragediju u kojoj frenetičnu završnicu svi dočekuju kao gubitnici.

Kako je i zašto predstava uobličena na takav način, odgovorio je redatelj: "U radu na toj predstavi pronašli smo razloge pitati se nije li moguće da je Alcesteova priroda samo jedna autentičnija, originalnija i interesantnija maska od svih mogućih maski onog ili ovog našeg vremena. Ne osporavajući britke kritike koje Alceste upućuje društvenoj hipokriziji, mene je ipak zanimao sam čovjek iza svega toga, kao i pitanje je li istina isključivo moralna kategorija, nešto što se jednoobrazno shvaća kao čovjekovo dobro svojstvo", pojasnio je Torbica.

"Priliku za to dao je, vjerujem, i sam Molière spretnim, majstorski ambivalentnim odnosom prema ovom liku", dodao je redatelj, zaključivši pitanjem: Trebamo li se zbog toga komedijama francuskog genija samo smijati ili ih promatrati u kontekstu kolektivne malignosti društva (?).

U predstavi igraju Jerko Marčić kao Alceste, Nikola Nedić kao Philinte, Jasmin Mekić kao Oronte, Katarina Bistrović Darvaš kao Célimène, Marija Tadić kao Éliante, Olivera Baljak kao Arsinoé, Dražen Mikulić kao Acaste te Aleksandar Cvjetković kao Clitandre.

Uz redatelja Igora Vuka Torbicu i dramaturginju Natašu Antulov, autorsku ekipu predstave čine skladatelj Josip Maršić, scenograf Branko Hojnik, kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović, koreografkinja Ivana Kalc i oblikovatelj svjetla Boris Blidar.

 

 IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Dva hrvatska dokumentarca na Mediteran film festivalu u Širokom Brijegu

MOSTAR - Organizatori 19. po redu festivala dokumentarnog filma Mediteran Film Festivalu (MFF) koji će se od 22. do 25. kolovoza održati Širokom Brijegu objavili su u ponedjeljak program u kojemu će se prikazati 20 filmova, od kojih su i dva ostvarenja redatelja iz Republike Hrvatske.

Po deset filmova objavit će se u konkurenciji dugometražnog, a još deset u konkurenciji kratkometražnog dokumentarca.

Kako je priopćeno iz MFF-a, selektor festivala Zdravko Mustać izabrao je izvrsna ostvarenja od kojih su neki već pobrali nagrade na velikim festivalima regije i svijeta.

Među dugometražnim dokumentarcima bit će prikazan i film 'Pusti dobre, pusti' hrvatske redateljice Vlatke Vorkapić, a u kratkometražnim filmovima će Hrvatsku predstavljati redatelj Ranko Pauković s ostvarenjem '90 sekundi u Sjevernoj Koreji'.

Šesteročlani međunarodni žiri odlučivat će o nagradama MFF Projektor 'Grand Prix – Jack Daniel's' u kategoriji dugometražnog dokumentarnog filma, te MFF Projektor 'Best Short' u kategoriji kratkometražnog filma.

Najbolji film birat će i publika, a taj film čeka nagrada MFF projektor ''Audience Award'', priopćili su organizatori.


Amundsenova Maud vratila se kući

OSLO - Jedrenjak Maud, izgrađen za drugu ekspediciju znamenitoga norveškog polarnog istraživača Roalda Amundsena prema Arktiku 1916., koji je potonuo 1930. uz obalu Cambridge Baya na udaljenom kanadskom otoku Victoriji, u ponedjeljak se vratio u svoju domovinu - Norvešku.

Amundsen je najpoznatiji po ekspediciji tijekom koje je kao prvi čovjek u povijesti stigao na Južni pol 1911. godine.

Olupina jedrenjaka koji je na površinu izvučen 2016., a naziv je dobio po norveškoj kraljici Maud, izgrađen je u brodogradilištu u Askeru za Amundsenovo planirano istraživanje Sjevernog morskog puta uz arktičku obalu.

Maud je porinuta u lipnju 1916.

Kao dragocjena relikvija norveških polarnih istraživanja, podignuta je na površinu 2016. nakon 85 godina provedenih na morskom dnu uz kanadsku obalu Arktika.

Ostaci jedrenjaka su krajem lipnja uz pomoć velike teglenice prevezeni preko Atlantika, a u ponedjeljak su stigli do luke Bergen.

"Putovanje je bilo dugo, no dobro je prošlo", rekao je za AFP voditelj cijele operacije Jan Wanggaard.

Zahvaljujući financiranju trojice braće i poduzetnika iz Norveške, jedrenjak Maud će biti izložen u Askeru odakle je 1916. isplovio.

"Roald Amundsen osoba je od povijesnog značaja za Norvešku. Željeli bismo ispripovijedati priču o ovoj povijesnoj ekspediciji norveškome narodu", kazao je Wanggaard.

Prije nego što će postati prvi čovjek na Južnom polu i prvi čovjek koji je osvojio oba Zemljina pola, Amundsen je 1906. bio prvi Europljanin koji je preplovio Sjeverni morski put, tražeći kraću brodsku rutu od Europe do Azije, što su istraživači i moreplovci pokušavali stoljećima.

Amundsen je s Maud plovio tim putem i od 1918. do 1920., ali nije uspio stići dovoljno sjeverno da pokrene pohod na Sjeverni pol. To će mu uspjeti pet godina kasnije.

Maud je 1925. prodana trgovačkoj kompaniji Hudson Bay,

Znameniti je istraživač netragom nestao 18. lipnja 1928. U kobnoj posljednjoj ekspediciji s članovima svog tima krenuo je hidroavionom Latham 47 u spasilačku operaciju prema Arktiku. Cilj je bio pronaći izgubljeni talijanski brod Italiju, koji je pod vodstvom talijanskog istraživača Umberta Nobilea nestao pri povratku sa Sjevernog pola.

Roald Amundsen u trenutku nestanka imao je 55 godina.

Naknadne potrage za Amundsenovim srušenim zrakoplovom organizirane su čak i u 21. stoljeću, no ni one nisu dale nikakvih rezultata.

Na sjevernom rubu otoka Spitsbergena, Amundsenu je u međuvremenu podignut spomenik, a po njemu je nazvana i velika polarna postaja na Južnom polu, kao i velik krater na Mjesecu koji se nalazi u blizini njegova južnog pola.


Lemuri najugroženiji primati na Zemlji

ZAGREB - Devedeset i pet posto svjetske populacije lemura na rubu je izumrća, što ih čini najugroženijim primatima na Zemlji, objavila je Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN).

Lemuri, simpatični arborealni primati izdužene njuške i velikih očiju, žive jedino na Madagaskaru, a ondje su ugroženi sječom šuma, širenjem poljoprivrednih zemljišta, lovom i rudarenjem.

"To je, bez ikakve sumnje, najveći postotak ugroženosti bilo koje velike skupine sisavaca i bilo koje skupine kralježnjaka", rekao je Russ Mittermeier iz IUCN-a.

Od ukupno 111 vrsta i podvrsta lemura, ugroženo ih je 105, tvrdi udruga.

Trend koji najviše zabrinjava je porast lova na lemure, uključujući komercijalan lov", kaže direktor konzervatorskog odjela britanskog Zoološkog društva Christoph Schwitzer. "To je doseglo dosad nezabilježenu razinu", naglašava.

"Lemuri su za Madagaskar ono što su velike pande za Kinu, 'zlatne koke' koje privlače turiste i ljubitelje prirode", ističe Jonah Ratsimbazafy iz madagarske skupine za zaštitu životinja GERP.

Madagascar je jedna od najpoznatijih država svijeta po bioraznolikosti.

IUCN na kraju svog priopćenja ističe da pokreće veliki akcijski plan za zaštitu i opstanak lemura.


Zbog vrućina u Rajni uginule tisuće riba

ŽENEVA - Tona mrtvih riba izvađena je iz gornjeg toka Rajne na granici Njemačke i Švicarske unatoč naporima da ih se spasi od nezapamćenih vrućina, objavio je u ponedjeljak ceh švicarskih ribara.

Radi se većinom o lipljenu koji živi u vodama na temperaturi od 23 stupnja.

No, Rajna je u tom dijelu dosegnula 27 stupnjeva zbog toplinskog vala koji dva tjedna pogađa veći dio Europe.

Ribari su ih pokušali spasiti tako što su napravili šest bazena s hladnijom vodom u koje je dio riba doplivao prošlog tjedna.

Stručnjak za ribarstvo Samuel Gruendler rekao je da će broj uginulih riba vjerojatno rasti i da tek treba vidjeti hoće li doseći 50.000 koliko ih je uginulo u toplinskom valu 2003.

Njemačka je prošlog tjedna zabilježila povijesno visoku temperaturu od 39.5 stupnjeva u istočnom gradu Bernburgu.

 

Umro Joël Robuchon, šef kuhinje s najviše Michelinovih zvjezdica na svijetu

PARIS - Joel Robuchon, slavni šef kuhinje koji se u jednom trenutku okitio s više od 30 Michelinovih zvijezdica sa svojih dvadesetak restorana na tri kontinenta, umro je u ponedjeljak u svome domu u Ženevi u dobi od 73 godine, objavile su agencije.

"Joël Robuchon, šef vizionar s najviše zvjezdica na svijetu, napustio nas je danas. Od Pariza do Shangaja, svojim kulinarskim umijećem koje je podigao na razinu umjetnosti slavio je francusku gastronomiju i nadahnjivao mlađu generaciju šefova", napisao je na Twitteru glasnogovornik vlade Benjamin Griveaux, piše francuski list Le Figaro.

Taj Francuz, nositelj najviše zvjezdica na svijetu i titule "kuhar stoljeća" koju mu je nadjenuo vodič Gault & Millau, umro je od raka nekoliko mjeseci nakon što je kulinarsku scenu napustio slavni šef Paul Bocuse, piše AFP.

Sin zidara iz Poitiersa, rođen 1945., Joël Robuchon postao je perfekcionist koji je umio usavršiti i sasvim obična jela poput pirea od krumpira koji će postati njegov zaštitni znak.

Godine 2003., stvorio je novi koncept "Radionicu Joel Robuchon" s time da je istodobno otvorio jednu u Tokiju, a drugu u Parizu.

"Nadahnuo sam se španjolskim barovima 'tapas' jer mi se svidjela njihova gostoljubivost. Želio sam formulu u kojoj su klijenti i kuhari u kontaktu", povjerio je.

Ime je izgradio 80-ih i 90-ih kada je gurmanstvo postalo globalno. U Francuskoj su ga smatrali šefom koji se vratio autentičnoj kuhinji nakon razdoblja "nouvelle cuisine", piše Reuters.

"Što sam stariji to sam svjesniji jednostavne istine: što je jelo jednostavnije, toliko izuzetnije može biti", rekao je jednom Robuchon te povjerio: "Nikada ne spajam više od tri okusa u jelu".

Kao što se zbilo i s drugim slavnim kuharima, njegovo ime postalo je sinonim za biznis i financijsko carstvo te je otvarao restorane diljem svijeta od Las Vegasa do Šangaja, preko Bangkoka, Macaoa do Tokija i New Yorka.


Švicarski tenkovi voze samo noću zbog rastopljenih cesta

BEČ - Švicarske tenkovske jedinice prebacile su se isključivo na noćne aktivnosti jer se zbog neviđenih vrućina ceste doslovno tope, objavio je u ponedjeljak vojni glasnogovornik.

Budući da visoke temperature tope asfalt, 57 tona teška vozila po danu više ne mogu voziti, rekao je Daniel Reist.

Tenkovi mogu napraviti rupe i ostaviti udubljenja, dodao je.

U subotu je ovogodišnja rekordna temperatura u Švicarskoj od 36.2 stupnja izmjerena u Sionu na jugozapadu zemlje, a ovoga se tjedna očekuju još veće.

Vojska je zbog vrućina prilagodila i druge aktivnosti, pa će se tako duge hodnje i treninzi održavati rano ujutro ili kasno navečer.

Časnici su dobili upute da vojnicima daju više pauza za osvježenje i kontroliraju uzimaju li dovoljno vode, rekao je glasnogovornik.

 

Demi Lovato obećala da će se boriti protiv ovisnosti

SAN FRANCISCO - Američka pjevačica i glumica Demi Lovato oglasila se prvi put otkako je primljena u bolnicu zbog predoziranja i obećala da će se nastaviti boriti protiv ovisnosti.

Lovato je 24. srpnja prebačena u bolnicu u Los Angelesu zbog predoziranja heroinom.

U nedjelju je 25-godišjakinja na Instagramu zahvalila obitelji i bolničkom osoblju. "Bez njih sada vam ne bi pisala ovo pismo", rekla je.

"Došlo je vrijeme da se izliječim i usredotočim na svoju ovisnost. Ljubav koju ste mi pokazali neću nikada zaboraviti i jedva čekam dan u kojem ću moći reći da sam prešla na drugi stranu", dodala je.

"Borba se nastavlja!", istaknula je Demi.

Lovato je u više navrata u javnosti govorila o ovisnosti o drogi i alkoholu te o psihičkim problemima. Liječena je zbog poremećaja prehrane, a rekla je i da pati od bipolarnog poremećaja.

U dokumentarnoj snimci na You Tubeu 2017. "Jednostavno komplicirana" Lovato je govorila o godinama uporabe droga, poremećajima prehrane i o opijanju te priznala da je prvi put uzela kokain sa 17 godina. U 18. je počela rehabilitacija, a tad joj je dijagnosticiran i bipolarni poremećaj.

Pjevačica sa 69 milijuna pratitelja na Instagramu bila je usred američke turneje.


Zbog masovne međusobne tučnjave nezakonitih useljenika zatvorene tri ulice u Berlinu

BERLIN - Rasprava između dvije useljenice u Berlinu završila je masovnom tučnjavom dvije skupine useljenika.

Sukob se dogodio u dijelu grada Berlin-Gesundbrunnen, koji je već poznat kao „opasno područje“, piše Der Tagesspiegel.

Nakon što su se dvije useljenice našle u žestokoj raspravi, oko 50 useljenika odlučilo se uključiti u sukob te je uskoro počela masovna tučnjava.

Policija je bila prisiljena zatvoriti tri ulice, a ubrzo se našla između sukobljenih strana, zbog čega su morali pozvati pojačanje.

Na poprište sukoba poslano je oko 30 interventnih policajaca, zajedno sa psima. Tijekom sukoba, jedan policajac našao se u okruženju, ali je srećom prošao tek s lakšim ozljedama.

Policija je podigla tužbe protiv osmero sudionika, a useljenice koje su potakle sukob prošle su s ozljedama vrata i glave te su morale potražiti liječničku pomoć.



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus