23:41, 17. Studeni 2018

kultura...

Kultura 5. studenoga 2018.

Objavljeno: 05.11.2018 u 02:13
Pregledano 60 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 5. studenoga 2018.

ZAGREB, 5. studenoga 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Počeli prvi Dani Voje Radoičića u Rijeci

RIJEKA - U Rijeci su u ponedjeljak počeli prvi Dani Voje Radoičića, posvećeni istaknutom likovnom umjetniku koji je lani umro u Rijeci, čiji radovi ukrašavaju više javnih prostora u gradu te je njegov rad postao dio identiteta Rijeke.

 Organizatori manifestacije su Grad Rijeka, Sveučilište, Studentski centar i Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci.

 U razdoblju od 5. do 20. studenoga različitim će se aktivnostima obilježiti Radoičićevo stvaralaštvo, pa je tako prvoga dana otvorena izložba na panoima na Korzu kojom se predstavlja Radoičić izvadcima iz monografije "Radoičić: San".

 Tijekom 23. revije lutkarskih kazališta Rijeka do 10. studenoga u atriju Gradskog kazališta lutaka izložene su lutke koje je osmislio Vojo Radoičić.

 Posljednjeg dana revije izložit će se svečani zastor tog kazališta kojeg je izradio ovaj slikar. U izlozima zgrade gradske uprave će se od 6. do 19. studenoga moći razgledati izložba dječjih radova na temu "Kišobran Voje Radoičića", a u restoranu u sveučilišnom kampusu otvorena je izložba radova članova foto grupe Sveučilišta "Baltazar".

 Vjekoslav Vojo Radoičić rođen je u Požegi 1930. godine, a umro u Rijeci prošle godine. Živio je i radio u Rijeci, Begovom Razdolju i Beču. Bavio se slikarstvom, malom plastikom, ilustracijama za djecu, primijenjenom grafikom i tekstilnim dizajnom te je imao više od 160 samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu.

 Izradio je preko 50 scenografija u zemlji i inozemstvu za televiziju i kazalište.

 Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada, a među njima i godišnje nagrade Grada Rijeke 1988. i 2010., nagrade Grada Rijeke za životno djelo, odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za doprinos kulturi 1998., a dobitnik je i Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo za 2005. godinu.

 Za ilustraciju dječje knjige dobio je 1984. godine nagradu "Grigor Vitez" i 1989. godine nagradu "Ivana Brlić-Mažuranić", a 2002. godine bio je nominiran za najveću nagradu za ilustraciju "Hans Christian Andersen".


Izložba Davora Sanvincentija "Nula je bila u zraku" u Galeriji Spot

ZAGREB - Izložba "Nula je bila u zraku" multimedijalnog umjetnika Davora Sanvincentija, koji proučava audiovizualne fenomene i antropologiju vizualne kulture, otvara se u ponedjeljak u zagrebačkoj Galeriji Spot.

Umjetnik stvara u medijima filma i videa, fotografije, fizičke svjetlosne i zvučne instalacije te audiovizualnog performansa, a na izložbi u Galeriji Spot predstavlja nove radove i svoj nagrađivani film "Skoro ništa: i dalje noć".

Kako je najavljeno iz zagrebačke galerije, taj kratkometražni eksperimentalni film, fotografije neba i objekt iz prirode (mineralni magnetit) dijelovi su izložbe "Nula je bila u zraku", kojom umjetnik nastavlja svoj osobit, zaokružen proces.

"Odabrani elementi govore o njegovom interesu za krhkost tijela, filma i sjećanja; uz ostalo, zanima se za zračenja prirodnih elemenata koji utječu na stanje umjetničkog medija i dovode nas pred vrata spoznaje o velikim temama, poput ljudske misli, našeg poimanja besmrtnosti, relativnosti prostor-vremena te odnosa filma i neuhvatljive zbilje koju bilježi", ističe se.

Sanvicenti je dobitnik mnogih nagrada među kojima su Nagrada Radoslav Putar (2010.) za najboljeg umjetnika do 35 godina i HT nagrade (Muzej suvremene umjetnosti i Hrvatski Telekom, 2008. i 2017.).

Izlagao je na brojnim međunarodnim izložbama i festivalima, od Rotterdam i Montreala do Barcelone i Bangkoka, na lokacijama poput Centra Georges Pompidou u Parizu, Lincoln Centru u New Yorku, Universalmuseum Joanneum u Grazu, Haus der Kulturen der Welt u Berlinu i drugima.

Izložba je otvorena do 30. studenog.


Dokumentarac "Na vodi" Gorana Devića nagrađen u Leipzigu

ZAGREB - Dugometražni dokumentarni film "Na vodi" redatelja i scenarista Gorana Devića dobio je posebno priznanje žirija nedavno završenog, 61. izdanja Međunarodnog festivala dokumentarnog i animiranog filma u Leipzigu, u natjecateljskoj sekciji Međunarodnog dugometražnog dokumentarnog filma.

"Posebno priznanje odlučili smo dati filmu koji nas je dirnuo jer na lijep način prikazuje da ljudskost i preživljavanje nadilaze traume i ožiljke rata. Htjeli bismo zahvaliti redatelju i protagonistima na rijeci što su nas podsjetili da ni u jednom ratu nema pobjednika te da se, nakon svega, treba nastaviti sa životom", stoji u obrazloženju festivala, koji se održao od 29. listopada do 4. studenog.

Devićev film nagradio je međunarodni žiri u kojem su bili Mika Kaurismäki, Dora Bouchoucha i Laimonas Briedi.

Hrvatski film, nastao u produkciji kuće Petnaesta umjetnost te uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra, u Leipzigu je imao svjetsku premijeru.

Na tom je prestižnom festivalu prikazano još šest hrvatskih filmova - "Srbenka" Nebojše Slijepčevića i "Lijek" Ane Opalić kao dio međunarodnog programa, te koprodukcije "Dani ludila" Damiana Nenadića, "IKEA za YU" Marije Ratković Vidaković i Dinke Radonić. "Chris the Swiss" Anje Kofmel.

Prikazan je i film "Kolač" Daniela Šuljića iz 1997. godine, u sekciji posvećenoj maštovitim animiranim filmovima koje govore o ljudima, životu i smrti.

Na ovogodišnjem Međunarodnom festivalu dokumentarnog i animiranog filma u Leipzigu prikazano je 306 dokumentarnih i animiranih filmova.


Samostan benediktinki sv. Margarite u Pagu slavi 700 godina

ZAGREB - Samostan benediktinki sv. Margarite u Pagu, vrijedan doprinos hrvatskoj i europskoj kulturnoj baštine, ove godine slavi 700 godina postojanja i djelovanja, a središnja proslava održat će se 13. studenog, s otvaranjem Stalne izložbe crkvene umjetnosti.

Za središnju proslavu, kada red sv. Benedikta slavi sve svete benediktinke i benediktince, najavljen je cjelodnevni program. Među ostalim, predstavit će se umijeće izrade paške čipke, predstaviti monografija "Umjetnička baština paških benediktinki" i otvoriti Stalni postav Riznice ženskog benediktinskog  Samostana  sv. Margarite.  

Jedna od najstarijih sakralnih građevina i institucija na otoku Pagu, samostan s pripadajućom crkvom, velikom obljetnicom ne označava samo svoj davni osnutak i opstanak, već potvrđuje kontinuitet u razvoju otoka u sakralnom, kulturnom i gospodarskom kontekstu.

Utemeljen 1318. godine, samostan uz pokretno kulturno blago koje je sabirao stoljećima, predstavlja niz nematerijalnih kulturnih dobara, umijeće izrade paškog baškotina, koludraške štrike, kolacica. On je ishodište izrade paške čipke, koja je 2009. uvrštena na UNESCO-ovu Listu nematerijalne kulturne baštine.

Povjesničar Miroslav Granić, koji se dugi niz godina bavi paškom materijalnom i nematerijalnom kulturnom baštinom, predstavio je umjetničku baštinu paških benediktinki kroz 700 godina.

"Samostan je dugi niz stoljeća živio i rastao s gradom Pagom, njegova je uloga neizmjerna, uz vjersku imao je i važnu prosvjetnu ulogu, djevojčice su se podučavale čitanju, pisanju i rukotvorstvu, a zahvaljujući redovnicama ondje se razvilo čipkarstvo i paška čipka kao vrhunsko djelo narodnog umijeća", istaknuo je.

Granić je podsjetio kako su benediktinke dolaskom u novi grad i zajednicu sa sobom donijele liturgijske i crkvene predmete, umjetnička djela od 14. do 20. stoljeća, koja su podijeljena u tri skupine, slikarstvo skulptura i umjetnički obrt.

"U svim tim skupinama naići ćemo na vrijedna umjetnička ostvarenja, no ona nisu samo to, već dokaz, biljeg i znak našeg vjerskog kulturnog i nacionalnog identiteta", ustvrdio je.

Predstavnica Samostana benediktinki Sv. Margarite, sestra Ana Benedikta kaže kako su sestre benediktinke živi spomenik i institucija od izuzetnog značaja za europsku i hrvatsku vjersku i kulturnu baštinu.

Obljetnicu ističe kao "još jedan korak u simbolici hoda u vremenu i novo poglavlje za samostan", dodajući kako se njome javnosti predstavlja povijesna važnost samostanske stalne izložbe crkvene umjetnosti i monografija.

Gradonačelnik grada Paga, Ante Fabijanić, smatra kako su u samostanu sačuvani umjetnički predmeti, djela slikarstva i skulptura vrijedni ne samo lokalno, već spadaju u najvrednija umjetnička djela, bogatstvo sačuvano za buduće generacije, kakvima se mogu podičiti i puno veće sredine.

Direktorica Turističke zajednice grada Paga, Vesna Karavanić izrazila je uvjerenje da će stalna izložba postati izniman resurs razvoja kulturnog turizma i turističke ponude grada Paga. "Otvaranjem ovog postava dodajemo još jednu vrhunsku vrijednost, svjesni smo da nije dovoljno ponuditi samo razgledanje već formulirati kulturni proizvod i stvoriti atrakciju", dodala je.

Autor Stalne izložbe crkvene umjetnosti, arhitekt Željko Kovačić, predstavio je novi projekt Stalnog postava, kao  prve faze budućeg muzeja, koji potvrđuje životno geslo paških  redovnica "ora et labora".

Redovnice su potaknule sanaciju zgrade i njenu namjenu kao prostora za prezentaciju izrazito vrijednih pokretnih kulturnih dobara u vlasništvu Samostana, materijalnih  (relikvijara, slika, kipova, sakralnih utensilija , parameneta) i nematerijalnih  kulturnih dobara (umijeća izrade čipke, baškotina - prepečenog slatkog kruha,  paške štrike s orasima, proizvodnja likera).

Obilježavanje 700. godišnjice osnutka održava se u sklopu programa Europske godine zaštite kulturne baštine, a u okviru programa već se predstavio postav Zbirke paških čipki i održani su Dani otvorenih vrata, s razgovorima s redovnicama o  sačuvanim umijećima.


U varaždinskom HNK-u dvije premijere - „Filoktet“ i „Luđak i opatica“

VARAŽDIN - U Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Varaždinu ovog će tjedna premijerno biti izvedene dvije predstave – Sofoklov „Filoktet“ i „Luđak i opatica“ Stanislawa Ignacyja Witkiewicza, najavljeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare.

 Umjetnički savjetnik u varaždinskom kazalištu Ozren Prohić, ujedno i redatelj „Filokteta“, naglasio je da su i jedan i drugi tekst u suglasju s današnjim vremenom, prizma današnjeg vremena, te da su obje predstave radile ekipe kombinirane od iskusnih glumaca i njihovih mladih kolega.

 Hrvatska praizvedba „Luđaka i opatice“, kultnog djela poljskog autora, bit će u srijedu, 7. studenoga, u 20 sati. Prijevod je Dalibora Blažine, a redatelj je Jasmin Novljaković, kojemu je to prva režija u varaždinskom kazalištu. Novljaković je istaknuo da se Witkiewiczev utjecaj, a pisao je 20-ih godina prošlog stoljeća, osjeća i danas.

 „Glavni junak, pjesnik, umjetnik, koji je zbog raznih turbulencija u životu, droge i sve ostalog, završio u ludnici, je zapravo metafora osnovne filozofske teze Witkiewicza koji kaže da svijet teži k masovnosti i da će individualci nestati. Smatra da će umjetnici kao i rijetki primjerci životinja biti zatvoreni u određenim institucijama gdje će biti podvrgnuti raznim ispitivanjima pošto individualnost, sloboda, kreativnost u suvremenom društvu, kako ga on vidi, a mislim da smo se dosta nažalost tome približili, neće više imati prava postojanja“, rekao je redatelj.

 Naslovne uloge Mieczyslawa Walpurga i sestre Anne tumače Marinko Prga i Elizabeta Brodić, kojoj je to prva uloga u varaždinskom kazalištu. Ostatak glumačkog ansambla čine Ivana Zanjko, Zdenko Brlek, Filip i Nikša Eldan, Jakov Jozić i Darko Plovanić.

 Premijera varaždinskog „Filokteta“, u prijevodu Dinka Štambuka i adaptaciji Ivana Penovića i Ozrena Prohića, bit će u subotu, 10. studenoga, u 19,30 sati na Velikoj sceni. Prohić je kazao da se uvijek vraćamo antici jer nas neki tekstovi prizivaju s obzirom na vrijeme u kojem danas živimo.

 „Priziva nas ta tema, taj strah i titranje između naoko čvrstog morala s jedne strane i s druge strane jedne vrste političkog pragmatizma i populizma. Neoptolem, mladi Ahilejev sin, mladi čovjek, nalazi se između Filokteta i Odiseja, između jedne vrste moralne vertikale i odluke da se kaže ne i jedne vrste političkog pragmatizma i populističkog načina razmišljanja.

 To je upravo ono u čemu danas živimo“, rekao je Prohić o predstavi u kojoj ulogu Filokteta tumači Stojan Matavulj, Odiseja Ljubomir Kerekeš, Neoptolema Karlo Mrkša te zborovođe Sunčana Zelenika Konjević, dok zbor čine Filip i Nikša Eldan, Hana Kunić, Tena Torjanac, Jakov Jozić i Ognjen Milovanović.


Animafest: Otvorene prijave za 29. izdanje festivala

ZAGREB - Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb raspisao je natječaj za svoje 29. izdanje, koje će se održati od 3. do 8. lipnja iduće godine.

Do 1. veljače 2019.  za konkurenciju se, putem online obrasca na internetskoj stranici www.animafest.hr, mogu prijaviti kratki i dugi animirani filmovi završeni nakon 1. siječnja ove godine.

Kratkometražni filmovi, maksimalnog trajanja 40 minuta, mogu se prijaviti u više kategorija,  Natjecanje kratkometražnog filma, Natjecanje studentskog filma – filmovi producirani u obrazovnim institucijama,  Natjecanje filmova za djecu te Natjecanje hrvatskog filma (zemlja produkcije Hrvatska ili filmovi hrvatskih redatelja).

Dugometražni filmovi, minimalnog trajanja 40 minuta, prijavljuju se za  Natjecanje dugometražnog filma

Filmovi se natječu za priznanja i nagrade koje dodjeljuju međunarodni žiriji - u kratkometražnoj konkurenciji to su Grand Prix, Nagrada Zlatni Zagreb, Nagrada Zlatko Grgić, a u dugometražnoj Grand Prix.

U obje kategorije dodjeluje se i Mr. M – nagrada za najbolje filmove po izboru publike.
Proglasit će se i Najbolji hrvatski film i Najbolji film za djecu, te dodijeliti Nagrada Dušan Vukotić (najbolji studentski film).

Jedna se nagrada već zna - za životno djelo osvojila ju je američka umjetnica Suzan Pitt, koja je radila u animaciji, slikarstvu, modi, opernoj videoscenografiji, stvorivši prepoznatljiv filmski opus.

Nagrada za životno djelo bit će joj uručena na svečanom otvorenju Animafesta u Zagrebu 3. lipnja 2019.

Svjetski festival animiranog filma - Animafest Zagreb, osnovan 1972. godine, drugi je najstariji filmski festival u potpunosti posvećen animaciji, a održava se svake godine početkom lipnja.

Zagrebački festival u rangu je festivala u Annecyju, Ottawi i Hirošimi, a dobitnici njegova Grand Prixa izravno se kvalificiraju za nagradu Oscar Američke akademije filmskih umjetnosti i znanosti te European Animation Award.


Muzej vučedolske kulture u 3,5 godine primio 200.000 posjetitelja

VUKOVAR - Povodom nagrade Inovacija godine koja je na ovogodišnjim Danima hrvatskog turizma dodijeljena Muzeju vučedolske kulture, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava čestitao je djelatnicima na tom postignuću istaknuvši pritom velik doprinos muzeja, koji je u protekle 3,5 godine obišlo 200 tisuća posjetitelja, ukupnom turističkom razvoju grada Vukovara.

Hrvatska turistička zajednica nagradila je Muzej vučedolske kulture na ovogodišnjim Danima hrvatskog turizma, održanim krajem listopada na Hvaru, nagradom Inovacija godine u turizmu za edukativno-pedagoški projekt "Dolkline priče" i "Mali arheolog", koje najmlađima putem slikovnice i vodiča približavaju prapovijesnu Vučedolsku kulturu i stalni postav Muzeja vučedolske kulture.

"Dobro je primati nagrade, napose od struke, priznanje govori da ste dobri, kvalitetni, konkurentni (…), govori da se u muzeju dobro radi, da je prisutna mlada ekipa na čelu s ravnateljicom koja očito ima moderan pristup i u stanju je osvajati ovakve nagrade", rekao je Penava naglasivši da je nagrada značajna i u marketinškom smislu jer sam Muzej vučedolske kulture i grad Vukovar drži u fokusu interesa javnosti.

Posebno je istaknuo da je nagrađen inventivno osmišljen uradak koji muzej približava najmlađim posjetiteljima te, u pedagoškom smislu, budi u djeci interes za arheologiju ali i razvija kulturu posjete muzejima.

"Ponosni smo na nagradu i zahvalni Turističkoj zajednici grada Vukovara koja nas je za nagradu predložila ali i stručnom žiriju koji nas je prepoznao kao muzej koji je inovativan sam po sebi, koji je u manje od tri i pol godine postojanja primio više od 200.000 posjetitelja, a ovi kroz naš stalni postav doživjeli na Vučedolu prapovijest", rekla je ravnateljica Muzeja vučedolske kulture Mirela Hutinec, dodavši da je doživljaj posjetitelja upotpunjen i multimedijalnim i audio vodičima te na kraju i najnovijim edukativnim aktivnostima za najmlađe – Dječjim vodičem "Dolkine priče" i Arheološkim dnevnikom "Mali arheolog", projektima nagrađenim i od Hrvatskog muzejskog društva.

Naglasila je da je nagrada priznanje djelatnicima ali i svima onima koji prate ili će u budućnosti pratiti aktivnosti muzeja te podsjetila na realizaciju projekta Arheološkog parka Vučedol kojemu je nositelj Muzej vučedolske kulture, a partneri Ministarstvo kulture, grad Vukovar, Turistička zajednica Vukovara i Luka Vukovar.

Riječ je o najvećem Vladinu projektu u kulturi, vrijednom gotovo 100 milijuna kuna, koji bi trebao biti završen do lipnja 2022. godine, a Arheološki park bi uz rekonstruirano vučedolsko naselje i rekonstruiranu ljevaonicu bakra trebao sadržavati i istraživački centar, farmu, planetarij, poučnu stazu kao i restoran.

Muzej vučedolske kulture otvoren je u lipnju 2015. godine, a realiziran u sklopu projekta „Vukovar-Vučedol-Ilok“ Vlade RH, Ministarstva kulture i Razvojne banke Vijeća Europe.


IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

U bečkom KHM-u izložba po izboru američkog redatelja Wesa Andersona i njegove partnerice Juman Malouf

BEČ -
Izložba "Spitzmaus Mummy in a Coffin and other Treasures, Wes Anderson I Juman Malouf", koja obuhvaća više od 400 eksponata iz različitih zbirki bečkoga Muzeja Povijesti umjetnosti  (KHM) po izboru američkog filmskog redatelja Wesa Andersona i njegove partnerice ilustratorice i autorice Juman Malouf, otvara se u ponedjeljak navečer u tom muzeju.

"Taj izuzetan umjetnički projekt bio je velik izazov za muzej i za sve nas, izloženi su eksponati iz svih četrnaest zbirki Muzeja povijesti umjetnosti (Kunsthistorisches Museum) i daje pogled u bogatsvo umjetničkog blaga  pohranjenog u njegovim različitim zbirkama", rekla je na konferenciji za novinare u KHM-u njegova glavna direktorica Sabine Haag.

Dodala je da su izložena djela osobni izbor Wesa Andersona i njegove partnerice ilustratorice i autorice Juman Malouf.

Izložba obuhvaća više od četiri stotine eksponata: ulja na platnu, skulpture, keramiku, medaljone, drvene križeve, nakit, glazbene instrumente, noževe, mačeve, odjeću.

Uz ostalo izložba prikazuje seriju portreta vladara i njihove djece, kao i djelo "Miš u lijesu" iz Starog Egipta, oko 4. stoljeća prije Krista, miš je bio zaštićena životinja u starom Egiptu.

"Izložba je vatromet različitih eksponata u dijalogu, nastalih kroz stoljeća od vremena stare Grčke i starog Egipta, rimskog razdoblja, habsburškog vremena do danas", rekao je kustos izložbe Jasper Sharp. U predvorju izložbene dvorane izložena su četiri crteža Juman Malouf, uz ostalo njezin "Autoportret" i "Miš u lijesu".

Sharp je također napomenuo da nije bilo lako iz bogatog fundusa eksponata KHM-a, koji obuhvaća više od 4 milijuna eksponata, izabrati djela za izložbu. "Anderson i Malouf birali su ih po osobnom afinitetu. Mnogi od tih izložaka prvi se put prikazuju javnosti", rekao  je Sharp.

Izložba ostaje otvorena do 28. travnja, a ostvarena je u suradnji muzeja KHM u Beču i Fondatione Prada u Milanu, gdje će biti postavljena nakon zatvaranja bečke izložbe.

Izložbu će večeras otvoriti austrijski ministar kulture Gernot Bluemel.

Kustosi izložbe su Wes Anderson i Juman Malouf, Mario Mainetti iz Fondatione Prada i Jasper Sharp iz KHM.

Filmski režiser Wes Anderson rođen je u Houstonu, a među njegova najbolja filmska ostvarenja ubrajaju se "Grand Budapest Hotel", inspiriran djelima austrijskog pisca Stefana Zweiga i najnoviji "Pseći otok" posvećen japanskoj kulturi, tradiciji i ikonografiji.

Juman Malouf rođena je u Bejrutu, odrasla je u Londonu. Radi u Americi i Europi dizajn na području kazališta, filma i mode. Prvi roman objavila je 2015. pod naslovom "The Trilogy of Two".

Baudelaireovo oproštajno pismo na dražbi prodano za 234.000 eura

PARIS - Oproštajno pismo francuskoga pjesnika Charlesa Baudelairea u kojemu najavljuje samoubojstvo, prodano je na dražbi za 234.000 eura, što je triput više od očekivane cijene, objavljeno je na internetskoj stranici francuske aukcijske kuće Osenat.

Pismo je 30. lipnja 1845. naslovio na svoju ljubavnicu Jeanne Duval.

Tada je imao 24 godine. Samoubojstvo je pokušao istoga dana, no nije mu uspjelo okončati život.

U pismu Baudelaire Jeanne piše kako si kani oduzeti život. "U trenutku kada budeš čitala ovo pismo, mene više ne će biti", stoji u oproštajnoj poruci.

"Na ovaj sam se korak odlučio jer više ne mogu živjeti ni podnositi životni teret..., svagdanji odlazak na spavanje i ponovno buđenje."

Pjesnik, koji je čitavog života imao financijske poteškoće pošto je potrošio obiteljsko nasljedstvo, nožem se ubo u prsa, no zadobio je lakše ozlijede i preživio.

Nakon toga je živio još 22 godine, napisavši brojna remek djela francuskog pjesništva. Među njima je zbirka "Cvjetovi zla", koju mnogi smatraju najznačajnijim lirskim djelom 19. stoljeća. Novu pjesničku vrstu stvorio je zbirkom pjesničkih crtica pod nazivom "Spleen Parisa".

Pisao je sjajne likovne kritike, a istaknuo se i kao prevoditelj. Bio je jedan od prvih Francuza koji je upozorio na Wagnerov genij. Obilježen kao bludnik i odbacivan kao simbol boemstva i nemorala, svojim je pjesmama suvremenicima proširio područja poetskog, no ni za života, a niti prvih desetljeća nakon smrti nije stekao zasluženo priznanje.

Utjecao je na pjesnički izričaj naraštaja francuskih pjesnika. Umro je 1867. od posljedica sifilisa, koji je u to doba bio neizlječiv.


Estonska policija prebrzim vozačima dijeli kazne i donorske kartice

PARNU - Estonska prometna policija nada se da će smanjiti broj prebrzih vozača tako što će im uz kazne dijeliti i kartice za doniranje organa.

Estonija ima bogatu mrežu kamera za mjerenje brzine na svojim prometnicama pa je zemlja u vrhu europske statistike prebrze vožnje. Godišnje se zbog toga kazni između 12 i 15 posto svih vozača.

"Naravno, ne očekujemo da će ova kampanja povećati broj doniranih organa, ali svakako se nadamo da će vozače primorati da razmisle i maknu nogu s papučice gasa", rekao je Andres Sinimeri, šef prometne policije estonskogaa grada Parnua.

"Dolazi zima i ceste postaju skliske, u takvim uvjetima brzina ubija", upozorio je.

I vozači misle da će ovom kampanjom barem neki od njih postati svjesniji toga u što se upuštaju kada prebrzo voze.

"Dobra je to zamisao", priznao je Imre Aia, kojeg su netom prije ulovili u prekoračenju brzine.


Robotski bordel traži 10.000 dolara za „oduzimanje nevinosti“ seks robotu

HOLLYWOOD - Kako robotski bordeli postaju sve popularniji, njihovi vlasnici postaju sve domišljatiji. Nakon bordela koji nudi robotsko lice vama preminule osobe, pojavio se i bordel koji je na aukciju stavio „nevinost“ svojeg robotskog modela, te za prvi seks s robotom traži 10.000 dolara.

U Eve’s Robot Dream, koji se iduće godine otvara u West Hollywoodu, u Kaliforniji, očekuju da će potražnja za njihovim modelima biti velika. Njihova posebna ponuda je seks s modelom koji je tek izašao iz tvornice i nije bio u upotrebi, te takav odnos namjeravaju nuditi za 10.000 dolara. Nakon toga bi taj model nastavio raditi u bordelu po uobičajenoj cijeni.

„Svi žele biti prvi koji će spavati s ovim robotima jer je to doista povjesni čin“, izjavila je vlasnica tvrtke.

U Eve’s Robot Dream kažu da su oni prvi robotski bordel u svijetu koji će se usmjeriti  na obostrani pristanak na seks, što god da to značilo. Navodno će klijentima prvo omogućiti da „upoznaju“ model prije nego što prijeđu na seksualni odnos.

U nadanju da će prikupiti 155.000 dolara kroz crowdfunding, tvrtka nudi darovateljima priliku da „izgrade odnos“ s njihovim seks robotom skidanjem mobilne aplikacije, te da se dopisuju s njim. Nakon što se bordel konačno i otvori, imati će priliku uživo upoznati „osobu“ s kojom su se dopisivali.

Iz tvrtke poručuju da žele ljudima omogućiti intiman način da ostvare svoje robotske fantazije, te da između ostalog očekuju javljanje i mnogih parova koji će na taj način htjeti osjetiti seks u troje. Također su moguće i orgije s više robota ako klijenti to požele.

U ponudi će biti muški i ženski roboti, a cilj im je privući kako hetero, tako i homoseksualne muškarce, te transeksualne osobe.

Prostitucija je nezakonita u 49 od 50 američkih saveznih država, iako sudovi još nisu odlučili odnosi li se to i na robote.

Roditelji policiji prijavili bradatog školarca za kojeg sumnjaju da ima 30 godina

IPSWICH - Liči li vam bradati momak kao 15-godišnjak? Nama ne, izjavljuju roditelji čija djeca se nalaze s njim u razredu srednje škole u Ipswichu, Velika Britanija.

Roditelji čija djeca pohađaju nastavu s dotičnim gospodinom smatraju da isti ima otprilike 30 godina, a ne 15 koliko mu piše na dokumentima, te su prijavili slučaj nadležnim službama koje sad istražuju slučaj. Roditelji su najavili da ne će slati svoju djecu na nastavu dok se slučaj ne razriješi, te su izrazili nezadovoljstvo činjenicom da je škola dopustila očito odraslom muškarcu da pohađa nastavu s adolescentima.

Radi se o tražitelju azila koji je početkom školske godine pristupio srednjoj školi Stoke High School u Ipswichu.

Parlamentarna zastupnica okruga Ipswich Sandy Martin poručila je roditeljima da ne izvlače djecu iz škole, jer ista nisu u opasnosti.

„Što se mene tiče, Stoke High School je iznimno sigurno okruženje za djecu. Ovo nije pogrješka škole već ministarstva unutarnjih poslova. Oni su odgovorni za to da ljudi budu poslani tamo gdje im je mjesto“, izjavila je Martin.

Roditelji učenika smatraju da se radi o imigrantu koji laže o svojoj starosti kako bi dobio srednjoškolsku diplomu.


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus