20:11, 21. Listopad 2018

kultura...

Kultura 5. listopada 2018.

Objavljeno: 05.10.2018 u 13:10
Pregledano 54 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 5. listopada 2018.

ZAGREB, 5. listopada. kolovoza 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Kratkometražni film Mate Ugrina dobio njemačku nagradu First Steps

ZAGREB - Kratkometražni igrani film "U međuvremenu" hrvatskog redatelja Mate Ugrina dobio je prestižnu nagradu First Steps koju dodjeljuje Njemačka filmska akademija završnim projektima filmskih škola njemačkog govornog područja, odnosno Njemačke, Austrije i Švicarske.

"Ljeto je i ulice su puste u malenom gradu. Mještani se okupljaju na javnom bazenu. Dva prijatelja se rastaju", kratki je opis nagrađenog 18-minutnog filma iz 2017. koji je već sudjelovao na nizu festivala.

Riječ je o njemačko-hrvatskoj koprodukciji, nastaloj kao diplomski film na akademiji u Hamburgu.

Mate Ugrin (Pula, 1986.) diplomirao je filmsku režiju 2012. na beogradskoj Akademiji umjetnosti i završio diplomski studij filma na Fakultetu umjetnosti u Hamburgu, a apsolvira i majstorski programi na Fakultetu umjetnosti u Berlinu. Do sada je režirao nekoliko kratkih igranih filmova, među kojima se izdvajaju "Mjesta u blizini"i "U međuvremenu".

Mlade talente za nagradu First Steps nominiraju tri žirija u sedam različitih kategorija, a film "U međuvremenu" dobio je priznanje u kategoriji najboljeg kratkog filma.

Taj mu je film prikazan na  Međunarodnom festivalu kratkometražnog filma u Hamburgu, na Danima hrvatskog filma, na

Splitskom filmskom festivalu, na Tabor Film FEstivalu, na   L'Alternativi – Festivalu nezavisnog filma u Barceloni, na prošlogodišnjem  25 FPS-u, gdje je osvojio nagradu Green DCP, na Festivalu autorskog filma i Filmfestu, Međunarodnom festivalu kratkometražnog filma u Dresdenu, gdje je također nagrađen.

Njegov novi film radnog naslova "Branka" u produkciji Dinaridi filma dobio je potporu Hrvatskog audiovizualnog centra.


MSU objavio knjigu "Kraj umjetnosti" američkog likovnog kritičara Donalda Kuspita

ZAGREB - Zagrebački Muzej suvremene umjetnosti (MSU) objavio je hrvatski prijevod knjige "Kraj umjetnosti"  Donalda Kuspita u koj taj istaknuti američki likovni kritičar i povjesničar umjetnosti tvrdi da je umjetnost došla svoje kraju zato što je izgubila važnost i estetski smisao.

Urednica knjige Leila Topić podsjeća kako je tom knjigom, prvi put objavljenom 2004. godine, Kuspit izazvao brojne kontroverzije pozicionirajući se 's onu stranu' dominantnih teorijskih kanona suvremene umjetnosti.

"U 'Kraju umjetnosti' Kuspit tvrdi da je s umjetnošću svršeno jer je izgubila svoj estetski smisao. Umjetnost je zamijenjena 'postumjetnošću', pojmom Alana Kaprowa, novom vizualnom kategorijom koja uzdiže 'trivijalno, skatološko i dosjetljivo' iznad 'enigmatskog, posvećenog i kreativnog'", ustvrdila je Topić u tekstu o autoru.

Po njezinim riječima, autor tragajući za uzrocima transformacije umjetnosti analizira radove brojnih umjetnika, poput Marcela Duchampa i Andyja Warhola, njihove utjecaje na sljedeće naraštaje autora i smrtonosno izjednačavanje zabave s umjetnošću, no na koncu nudi i viziju estetske budućnosti kroz koncept 'novih starih majstora'.

Naime, Kuspit smatra da za razliku od moderne umjetnosti, koja je izražavala univerzalno ljudsko bivanje, postmoderna umjetnost degenerira u izražavanje sitnih ideoloških interesa.

Knjigu ipak završava u pozitivnom tonu - njegova reakcija na ispraznost i stagnaciju 'postumjetnosti' upućuje na estetsku i ljudsku budućnost koja se nalazi u tzv. novim starim majstorima, umjetnicima koji vide svrhu u usavršavanju svoga medija, koji i dalje istražuju intuitivno, vjeruju u vrijednost prisutnosti estetskog.

To smatra svojevrsnim putokazom za budućnost vizualne umjetnosti. "Njihova je umjetnost neočekivani dar u ovim tamnim postmodernističkim vremenima. Njihova je umjetnost alternativna umjetnost, bez snishodljivosti s kojom novac, mediji i popularna zabava tretiraju svoju publiku", napomenuo je Kuspit.

"Umjetnost novih starih majstora donosi nam novi smisao svrhovitosti umjetnosti, vjeru u mogućnost stvaranja nove estetske harmonije iz tragedije života, bez falsificiranja, a s njom i novi smisao međuljudskosti umjetnosti", zaključio je.

Donald Kuspit (1935.) radio je kao povjesničar umjetnosti, kritičar i teoretičar i profesor uglednih sveučilišta, Državnog sveučilišta New Yorka Stone Brooke i njujorške Škole vizualne umjetnosti. Osim doktorata filozofije u Frankfurtu i povijesti umjetnosti u Michigenu završio je studij na Psihoanalitičkom institutu Sveučilišnog medicinskog centra u New Yorku.

Jedan je od osnivača i dugogodišnji urednik časopisa Art Criticism, a među njegovim važnijim djelima s područja likovne kritike su mu "The Cult of the Avant-Garde Artist", "Health and Happiness in Twentieth Century Avant-Garde Art", "The Rebirth of Painting in the Late 20th Century", "Psychostrategies of Avant Garde Art" i "Redeeming Art: Critical Reveries".

Njegov hrvatski prijevod knjige "The End of Art" objavljen je u biblioteci Refleksije, a preveli su je Marko Kovačić, Ivana Ostojčić i Helena Šimić.
 

Raspisan natječaj za književnu nagradu "Tea Benčić Rimay"

ZAGREB - Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak raspisala je natječaj za književnu nagradu "Tea Benčić Rimay", priopćila je sisačka Narodna knjižnica.

Nagrada "Tea Benčić Rimay" dodjeljuje se za poticanje književnoga stvaralaštva i kao doprinos potpori i vrjednovanju najboljih književnih ostvarenja za pjesmu u prozi.

Na natječaju mogu sudjelovati svi hrvatski državljani koji pišu hrvatskim književnim jezikom. Narodna knjižnica ističe kako se na natječaj šalje rukopis neobjavljene zbirke pjesama u prozi.

Natječaj je otvoren do 3. studenoga 2018. godine, a rukopise koji zadovoljavaju uvjete natječaja ocijenit će Prosudbeno povjerenstvo do 30. studenoga. Natječaj je anoniman, stoga sve rukopise treba poslati u 3 primjerka i na CD-u, označene šifrom.

Rješenje šifre i podatke o autoru (ime i prezime, adresa, broj telefona, e-mail i kratki životopis) treba priložiti u zasebnoj, zatvorenoj koverti. Nagrada se sastoji od objavljivanja nagrađenoga rukopisa i novčanog iznosa od 3.000,00 kn.

Rezultati natječaja bit će objavljeni 3. prosinca na mrežnoj stranici Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak (www.nkc-sisak.hr), a dodjela književne nagrade "Tea Benčić Rimay" bit će upriličena na svečanosti dana 7. prosinca.

Autori rukopise trebaju dostaviti na adresu: Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak (Natječaj za književnu nagradu "Tea Benčić Rimay", Rimska ulica 27, 44000 Sisak.


Otvoren 23. Splitski filmski festival

SPLIT - Projekcijom filma "Oni koji su dobro" redatelja Cyrila Schäublina u četvrtak navečer u Kinu Karaman otvoreno je 23. izdanje Splitskog filmskog festivala koje će se, tijekom osam dana, održavati i u Kinoteci Zlatna vrata.

Prilikom otvaranja festivala, Maja Munivrana iz splitskog odsjeka za kulturu rekla je kako s festivalom surađuju od samog početka te je izrazila zadovoljstvo što je Grad Split potpora tom "najdugovječnijem međunarodnom filmskom festivalu u Hrvatskoj".

Vjerujem kako će u filmovima uživati brojna publika, kako Splićani, tako i njihovi gosti, rekla je.

Član žirija za dugometražni igrani film Joško Jerončić rekao je da u žiri dolazi čista srca i bez čvrstih stajališta. Kaže da filmove želi doživjeti s publikom te da će prema tome i odlučivati.

"Gledateljima bi svakako preporučio segment hrvatskih filmova, imamo hrvatske autore 'u kratkom i dugom metru' tako da mislim da hrvatski film ima svoje mjesto i u tim izazovnim formama kakve gaji Split film festival. Očito je da su mladi hrvatski autori sve više u kontaktu sa istraživačkim tendencijama svjetskih kinematografija tako da mislim kako će publika doći na svoje", kazao je Jerončić.

Tijekom osam dana festivala, prikazat će se deseci filmova u konkurenciji dugometražnih, kratkometražnih i hrvatskih filmova. Uz mnoge europske filmove, tu su i hrvatski filmovi: "Lada Kamenski" Sare Hribar i Marka Šantića te "Happy end: Glup & gluplji 3" Anđela Jurkasa. Devet filmova rezervirano je za Forum-Nextdoor-Frame extended, dok će ih se sedam moći gledati u VR, te jedan u Novim medijima. U specijalnom programu publika će moći vidjeti po tri danska filma.

Među hrvatskim redateljima na festivalu će se predstaviti Anđelo Jurkas sa svojim dugometražnim filmom "Do kraja smrti", a s kratkometražnim filmom predstavljaju se: Marko Belić s filmom "Filmflam", Vladislav Knežević sa "Završnim krugom", Marko Meštrović s "Tripom", Ranko Pauković s "90 sekundi u Sjevernoj Koreji", Neli Ružić i njena "Nigdina", te Hrvoje Wachter s "Metom".

Festival će ostati otvoren do 12. listopada.


IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Ben Affleck zahvalio na potpori obitelji

ZAGREB - Američki glumac Ben Affleck zahvalio je obitelji na potpori nakon što je dovršio liječenje od ovisnosti o alkoholu, prenosi BBC.

Dobitnik Oskara napisao je na Instagramu da je proveo 40 dana u centru za ovisnosti i da će liječenje nastaviti u vanbolničkom aranžmanu.

"Potpora koju sam dobio od svoje obitelji, kolega i obožavatelja znači mi više nego što mogu izreći", napisao je.

"Dala mi je snagu i potporu da progovorim o svojoj bolesti".

Affleck je fotografiran u kolovozu zapuštenog izgleda dok ga je bivša supruga Jennifer Garner vozila u centar za liječenje od ovisnosti.

Ona je zahtjev za razvod podnijela u travnju 2017. no ostali su u bliskim odnosima.

Bivši par ima troje djece. Prema američkim medijima Garner je potaknula njegov odlazak na liječenje nakon što je vidjela fotografije na kojima bivšem suprugu dostavljaju pošiljke alkohola.

Ovo je treći boravak  u centru za odvikavanja od alkohola za zvijezdu Batmana, nakon što je na liječenju bio 2001. i 2017.

"Borba protiv bilo koje ovisnosti je doživotna i teška", napisao je na Instagramu. "Borim se za sebe i svoju obitelj".


Chris Evans više neće biti Kapetan Amerika

ZAGREB - Čini se da Chris Evans, glumac koji je igrao Kapetana Ameriku u Marvelovim filmovima odustaje od te uloge nakon sedam godina, prenosi u petak BBC.

Tu je ulogu odigrao u deset filmova od kojih je prvi bio "Captain America: The First Avenger".

Chris je igrao ulogu jednog od originalnih "osvetnika" među kojima su i Iron Man, Thor i Hulk.

Dovršio je snimanje filma "Avengers 4" što je 22. Marvelov film i u tvitu je napisao da je igranje uloge Kapetana Amerike "bila čast".

Marvel Cinematic Universe (MCU) postao je filmski div nakon što je snimio prvi film o Iron Manu 2008.

"Captain America: The First Avenger" bio je peti film u seriji i počeo se prikazivati 2011.

Kao Kapetan Amerika Chris se borio protiv nacista, vanzemaljaca, zlih robota pa čak i najboljeg prijatelja.


Kolekcija predmeta Robina Williamsa prodana za 6,1 milijuna dolara

NEW YORK - Kolekcija predmeta koji su bili u vlasništvu Robina Williamsa i njegove bivše supruge Marshe prodani su na dražbi u New Yorku za oko 6,1 milijuna dolara, a sav prihod bit će uplaćen u humanitarne svrhe.

Među predmetima koji su se našli na dražbi posebno su zanimljivi bili Zlatni globus koji je Williams osvojio za ulogu u filmu Dobro jutro, Vijetname (Good Morning Vietnam) i mač koji je tragično preminuli američki glumac koristio portretirajući Petra Pana u filmu Kuka (Hook). Zlatni globus je postigao cijenu od 27.500 dolara, dok je mač prodan za 4.750 dolara.

Na aukciji su također bile umjetnine, ručni satovi, namještaj i nakit.

Williams je slavu prvo stekao kao stand-up komičar u '70-im godinama prošloga stoljeća, da bi potom svoj glumački talent usmjerio na televiziju te konačno i na filmsku umjetnost.

Sa Marshom Grace Williams bio je u braku od 1989. do 2010. godine, a imali su troje djece. Bio je to jedan od njegova tri braka. Nažalost, Robin Williams je 2014. godine počinio samoubojstvo.


IRB-ovi znanstvenici radit će na razvoju personaliziranih EKG holtera za srčane bolesnike (HeartStep)

BRUXELLES - Znanstvenicima Centra za informatiku i računarstvo (CIR) Instituta Ruđer Bošković (IRB) odobren je projekt Tetramax, financiran iz EU programa za istraživanje i inovacije - OBZOR 2020, pa će u sljedećih godinu dana raditi na razvoju personaliziranih EKG holtera za srčane bolesnike (HeartStep) koji bi trebali pridonijeti unapređenju praćenja rada srca srčanih bolesnika.

Projekt "HeartStep" odobren je znanstvenicima CIR-a u sklopu natječaja za financiranje eksperimenata prekograničnih transfera tehnologije europskoga projekta Tetramax, izvijestio je u petak Ured za odnose s javnošću IRB-a.

Istaknuto je kako projekt širi mrežu partnerstva preko bilateralnih projekata koji se dodjeljuju na natječaju i financiraju se iz predviđenih sredstava projekta Tetramax kojemu je cilj motivirati znanstvene institucije iz drugih zemalja da uključe male i srednje poduzetnike u korištenju novih tehnologija.

Tako je, navedeno je, projekt "HeartStep" dijelom proizašao iz prethodne suradnje sa slovenskim Institutom Jožef Štefan u okviru bilateralnoga projekta "Interactive Visual Analysis of Bio-signal". Ovaj put, znanstvenicima CIR-a partneri na projektu su kolege iz slovenske tvrtke SAVING trgovina in storitve d.o.o.


Kardiološka dijagnostika u džepu

Holter je uređaj koji kontinuirano bilježi aktivnost srca za vrijeme uobičajenih dnevnih aktivnosti. Kako je istaknuto, krajnji cilj projekta je implementacija akcelerometra u takav mobilni EKG uređaj i stvaranje mobilnoga personaliziranog holtera koji će se spajati preko mobitela u budući sustav cloud servisa za pohranu i obradu podataka za trajno praćenje pacijenata sa srčanim manama preko nadležne medicinske ustanove. Time će, navedno je, "u džepu biti kardiološka dijagnostika".

Koordinator projekta prof. dr. Karolj Skala podsjetio je kako je već u uporabi medicinski certificirani SAVVY ECG senzor koji se pretvara u personalni holter s dodatnom analizom dinamike kretnje, a senzorski sklop bežično komunicira s mobitelom korisnika i šalje dalje podatke preko Interneta.

Profesor Skala objasnio je da CIR radi na razvoju tehnologije implementacije sustava koji će funkcionirati kao raspoređeni servis temeljen na Dew Computing koncepciji koja isprepleteno koristi lokalna računala (stolna i prijenosna računala, tablete i mobitele) i integralno cloud servise za pohranu podataka. Najavio je da je u planu i analizaranje podataka i stvaranje strojne dijagnostike uz korištenje umjetne inteligencije.

Navedeno je kako je Centar za informatiku i računarstvo IRB-a pod vodstvom profesora Karolja Skale sudjelovao od 2003. čak u 20 europskih projekata, a ovo im je peti projekt financiran u sklopu programa OBZOR 2020.


Uzimanje vitamina D možda neće poboljšati stanje koštanog sustava

LONDON - Uzimanje vitamina D možda neće poboljšati stanje koštanog sustava, rezultirati većom gustoćom kostiju ili spriječiti prijelome i padove odraslih osoba, sugerira novo veliko istraživanje.

Prema radu objavljenom u časopisu Lancet Diabetes & Endocrinology stručnjaci su, analizirajući rezultate 81 ranije studije, utvrdili da nema koristi od tih preparata za kosti.

“Naši rezultati pokazuju da je malo razloga da odrasle osobe uzimaju preparate vitamina D za kosti i njihovu zaštitu od prijeloma osim za visoko rizične osobe poput onih koje nisu dugo vremena izložene sunčevim zrakama", kaže voditeljica istraživanja dr. Alison Avenell iz britanskog sveučilišta Aberdeen. “Primjerice starije osobe smještene u neke institucije koje nikad ne idu van”.

Uzimanje vitamina D dugo se preporučuje starijim osobama radi liječenja i sprečavanja osteoporoze. Avenell kaže kako bi željela vidjeti promjenu preporuka koje će odvratiti ljude od uzimanja tih preparata.

Za potrebe istraživanja tim na čelu s Avenell proučio je ranije studije koje su se bavile utjecajem preparata vitamina D na zdravlje kostiju. Izdvojili su 81 istraživanje koje je obuhvatilo 53.537 ispitanika koji su proučavani između četiri tjedna i pet godina. Više od tri četvrtine istraživanja obuhvatilo je žene starije od 65 godina.
Analiza podatak pokazala je da uzimanje vitamina D nije imalo nikakav učinak na broj prijeloma ili padova a ni različite doze vitamina D nisu imale različite rezultate. Čini se da vitamin nije rezultirao povećanjem gustoće kostiju.

Avenell ističe da u pogledu uzimanja vitamina D nema konsenzusa oko toga što je zdrava doza toga preparata.
Dr. Ethel Siris, profesorica sa sveučilišta Columbia u New Yorku kaže da su ti rezultati možda točni za prosječnu zdravu osobu no mogu biti pogrešni za ljudi čije su kosti već počele slabiti.

“Glavni razlog zbog kojeg starije žene počinju gubiti koštanu masu i imaju prijelome je gubitak estrogena u menopauzi", kaže Siris.
“Faktor rizika za pogoršanje zdravlja kostiju je niska koncentracija kalcija ili vitamina D. Postoji prijepor koliko ih je potrebno uzimati no ako već postoji problem s kostima želite biti dobro 'pokriveni' u pogledu kalcija i vitamina D”.

Rizici povezani s uzimanjem vitamina D su mali, dodaje ona.
Siris ističe da je zabrinuta zbog toga što bi rezultati ovoga istraživanja mogli potaknuti ljude koji već imaju krhkije kosti da prestanu uzimati vitamin D.


Britanski zastupnici prigovaraju brzoj promjeni 'krpica' jer šteti planetu

LONDON - Mladi vole brzo mijenjati 'krpice' no takvo tjeranje mode izazvalo je kritike britanskih zastupnika koji upozoravaju da šteti zdravlju planeta.

Parlamentarci upozoravaju da je modna industrija veliki izvor stakleničkih plinova koji pregrijavaju planet, prenosi BBC. Odbačena prošlogodišnja moda gomila se na odlagalištima smeća a čestice tkanina završavaju u morima nakon pranja odjeće.

I proizvođači odjeće kažu kako je potrebno učiniti više no tvrde da se već sada trude oko smanjivanja utjecaja njihovih proizvoda na okoliš.

Odbor za okoliš britanskog paralmenta poručuje kako je temeljni problem industrija koja počiva na tome da uvjeri ljude da odbace prošlogodišnji komad odjeće samo zbog toga što je u boji koja više nije moderna.

Istraživanja pokazuju da ljudi danas kupuju dvostruko više odjeće nego prije deset godina a u ribama ima sve više sintetičkih vlakana koje u morima završavaju nakon pranja.

Stoga su britanski zastupnici pozvali britanske modne kuće da se izjasne kako mogu zadržati koristi za britansku ekonomiju koja se mjeri razinom od 28 milijarda funti uz smanjivanje šteta za okoliš.

Smatraju da su potrebne hitne mjere jer će uz sadašnju 'potrošnju' odjeće ta industrija biti odgovorna za četvrtinu ukupnog utjecaja na klimu do 2050., kazala je predsjednica odbora Mary Creagh.

"Tri od pet komada odjeće završi u odlagalištima smeća ili pećima unutar godinu dana - to je skupo gorivo! Pola milijuna tona čestica od tkanina svake godine završi u oceanima. Pasivnost nije rješenje."


Istraživanje: Vjetroelektrane pridonose klimatskim promjenama

PARIS - Vjetroelektrane, koje su stvorene kao alternativa fosilnim gorivima, ipak prinose klimatskim promjenama zbog načina na koji preraspoređuju toplinu i vlagu u atmosferi, prema istraživanju objavljenom u četvrtak.

Znanstvenici sa sveučilišta Harvard utvrdili su da bi opskrba strujom čitavih Sjedinjenih Država vjetroelektranama dovela do porasta temeprature od 0,54 stupnja Celzija na lokacijama na kojima su te elektrane smještene te za 0,24 stupnja širom Sjedinjenih Država.

"Vjetar je bolji od ugljena po svakom ekološkom kriteriju no to ne znači da je njegov utjecaj zanemariv", kaže David Keith, autor studije objavljene u Jouleu.

Za usporedbu prosječna globalna temperatura porasla je za oko jedan stupanj od kraja 19. stoljeća.

Pariški klimatski sporazum poziva zemlje da ograniče porast temperature na ne više od 1,5 do dva stupnja Celzija kako bi se izbjegle ozbiljne posljedice po okoliš.

Već su ranije provedena istraživanja koja su proučavala utjecaj vjetroelektrana na klimatske promjene. Tako je nedavna studija, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Science, zaključila da bi pokrivanje saharske pustinje vjetroelektranama utjecalo na lokalnu temperaturu, padaline i vegetaciju.

Znanstvenici s Harvarda kažu da bi postavljanje solarnih panela, koji proizvode istu količinu energije, imalo deset puta manji učinak na okoliš od vjetroelektrana.

"Izravni učinak vjetroelektrana na klimu je trenutačan dok se ekološke koristi od tog izvora energije polako akumuliraju", kaže Keith.

"Ukoliko planirate vjetroelektrane na deset godina energija iz vjetra u nekim pogledima utječe na klimu snažnije od ugljena ili plina. Ako planirate vjetroelektrane na tisuću godina onda je struja iz vjetra mnogo čišća od ugljena ili plina".
 








← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus