20:39, 21. Listopad 2018

kultura...

Kultura 4. listopada 2018.

Objavljeno: 04.10.2018 u 09:28
Pregledano 74 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 4. listopada 2018.

ZAGREB, 4. listopada. kolovoza 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Svečano otvoren 2. Vinkovački filmski festival glumca

VINKOVCI - Igranim filmom „Osmi povjerenik“ Ivana Salaja u četvrtak navečer u Gradskom kazalištu „Joza Ivakić“ u Vinkovcima svečano je otvoren 2. Festival hrvatskog suvremenog igranog filma podnaslovljen kao Vinkovački filmski festival glumca na kojem će do 11. listopada biti prikazano šest hrvatskih igranih filmova, a u povodu Dana neovisnosti 8. listopada i dva dokumentarna  s tematikom vezanom za Domovinski rat.

Otvarajući festival zamjenica vinkovačkog gradonačelnika Kata Krešić istaknula je da je filmski festival veliki kulturni događaj za Vinkovce koji su iznjedrili brojne filmske znalce te je zahvalila organizatorima što u grad „… dovode nesvakidašnji ugođaj filmske čarolije“ iako grad kino nema."

Pozdravne riječi uputio je i filmski redatelj i profesor na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti Silvestar Kolbas zaželjevši festivalu dug i plodan život dok se u pozdravnom slovu doajen hrvatskog glumišta Ivo Gregurević prisjetio svojih prvih vinkovačkih glumačkih ostvarenja kao i pokojnih glumačkih velikana Vanje Dracha i Fabijana Šovagovića koji su životom i radom bili vezanih za Vinkovce.

Festivalski izbornik Goran Grgić odlučio je da će osim „Osmog povjerenika“, redatelja Ivana Salaja, nastalog prema knjizi Renata Baretića, na ovogodišnjem festivalu biti prikazani i filmovi „Za ona dobra stara vremena“ redatelja Eduarda Galića, „Žaba“ redatelja Elmira Jukića, „Rudar“ redateljice Hanne Slak, omnibus „Duboki rezovi“ redatelja Dubravke Turić, Filipa Mojzeša i Filipa Peruzovića, „Lada Kamenski“ redatelja Sare Hribar i Marka Šantića kao i dokumentarci „Dečko kojem se žurilo“ Biljane Čakić i „Zaboravljena bitka“ Darka Bušnje.

Vinkovački filmski festival održava se pod pokroviteljstvom grada Vinkovaca i Hrvatskog društva filmskih djelatnika, a producent mu je Umjetnička organizacija „Asser Savus“ čiji je direktor Himzo Nuhanović, u izjavi Hini, istaknuo da je ovogodišnji festival još uvijek revijalni no od iduće godine bit će natjecateljski, po uzoru na već u hrvatskoj kulturnoj javnosti etablirani kazališni Festival glumca.

„Dodjeljivat će se nagrade za najbolje glavne i sporedne uloge, najbolje mlade glumce te nagrada za najbolji film“, naglasio je Nuhanović te dodao da će nagrada - staklena skulptura, nositi naziv „Vinkovački Orion“.

Kako je rekao,  ovogodišnji Vinkovački filmski festival glumca imat će svojevrstan žiri, a riječ je o 16 vinkovačkih gimnazijalaca koji pohađaju predmet „Medijska kultura“, a koji će proglasiti najbolje ovogodišnje festivalsko filmsko ostvarenje.

„Vinkovački filmski festival glumca pokrenuli smo u cilju valorizacije doprinosa hrvatskoj filmskoj umjetnosti plejade poznatih vinkovačkih kazališni glumaca koji su ostvarili i vrhunska glumačka filmska ostvarenja no i u spomen na redatelje potekle iz ovoga grada kao što su Rudolf Sremec, Ivan Hetrich kao i pionir hrvatskoga filma Joza Ivakić“, podsjetio je Nuhanović te istaknuo da festival želi valorizirati i istaknuti ulogu glumca i glumačke filmske umjetnosti.


Premijerna izvedba predstave "Felici e contente (...i živjele su zauvijek sretno)" riječke Talijanske drame

RIJEKA - Talijanska drama HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke otvorila je sezonu premijernom izvedbom predstave za djecu i obitelji "Felici e contente (...i živjele su zauvijek sretno)" po tekstu talijanskog književnika Corrada Premude,  a u režiji talijanskog redatelja Giorgia Amodea.

 Tekst za predstavu priredio je Premuda, odabravši četiri priče iz svoje knjige istog naziva kao i predstava, u kojoj pokušava dati odgovor što se događalo s junakinjama bajki nakon što su bajke u izvornom obliku završene. Premuda nadopisuje izvorne popularne bajke, dajući im nove završetke,

 Odabrani su nastavak "Ivice i Marice", u kojem se propituje odnos djece prema hrani, nastavak "Pepeljuge" bavi se odnosom starije djece prema braći i vršnjacima, "Uspavana ljepotica" prikazuje adolescentsko odbijanje svake aktivnosti, a "Ljepotica i zvijer" govori o zrelosti i samostalnom izboru, pa tako predstava u cjelini prati razvoj i odrastanje djece.

 Glumili su Ivna Bruck, Lucio Slama, Bruno Nacinovich i Serena Ferraiuolo, svatko u više uloga. Scenografkinja je Ljerka Hribar, kostimografkinja Osana Šašinka a autor glazbe Giovanni Settimo.

 Corrado Premuda je rođen u Trstu, objavio je desetak knjiga, sudjelovao je na stvaranju dokumentarnih filmova te je autor više kazališnih tekstova. Giorgio Amodeo je također rođen u Trstu a diplomirao je glumu na Dramskoj akademiji u Milanu te doktorirao iz povijesti kazališta. U tršćanskom kazalištu La Contrada zadužene je za segment kazališta za djecu i mlade. Autor je dvadesetak dramskih tekstova, uglavnom za djecu.
 

Otvoren 53. zagrebački salon posvećen arhitekturi i urbanim procesima u proteklome desetljeću

ZAGREB - Ovogodišnji, 53. po redu, Zagrebački salon, posvećen arhitekturi i urbanim procesima koji su obilježili desetljeće od 2008. kada je svijet doživio krah financijskoga tržišta do 2018. kada se u Hrvatskoj naglo budi graditeljska aktivnost posebice u obalnome području, otvoren je u četvrtak navečer u Pučkom otvorenom učilištu (POU) u nazočnosti mnogih arhitekata.

Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) organizator je ovogodišnjega, 53. Zagrebačkog salona - Arhitektura "Desetljeće 2008. - 2018." uz potporu Ministarstva kulture, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba i Pučkog otvorenog učilišta Zagreb. Salon je otvorio izaslanik zagrebačkoga gradonačelnika Tomislav Dumančić istaknuvši da se na taj način promovira rad arhitekata i njihova struka.


Zgrada POU - pravo mjesto za izložbu posvećenu arhitekturi

Predsjednik UHA Emil Jurcan, koji je moderirao svečanost otvorenja, i predstavnik Hrvatske komore arhitekata (HKA) Tihomir Jukić istaknuli su kako je upravo POU pravo mjesto za ovu izložbu jer je ta zgrada-  djelo arhitekata Radovana Nikšića i Ninoslava Kučana, te arhitekta i dizajnera Bernarda Bernardija, koji je radio na oblikovanju opreme i pokretnoga mobilijara - utemeljena na vrhunskim postulatima europske moderne. Po realizaciji, zgrada je nagrađena i prestižnom Nagradom grada Zagreba za najbolje arhitektonsko ostvarenje, interijer i opremu 1961. Jukić je podsjetio i kako je jedna od deset izložaba koje su u Galeriji Šira priredili članovi i osnivači grupe "Gorgona", koja je djelovala u razdoblju od 1959. do 1965., bila posvećena baš toj zgradi.

Predsjednik UHA napomenuo je kako salon prati i vrijedna obljetnica - 140. godina od osnutka udruženja arhitekata, a zauzeo se i za dobru suradnju s HKA kako bi zajednički radili na poboljšanju položaja arhitekata i arhitektonske struke u Hrvatskoj iza kojih je, ocijenio je, teško desetljeće obilježeno recesijom.

Nina Sabljak, izaslanica ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, također se osvrnula na visoku obljetnicu UHA-e, čestitala im na organiziranju ove tematske izložbe, te istaknula kako je proteklo desetljeće krize, bez obzira na brojne teškoće, i prilika za sagledavanje struke.


U središnjem dijelu izložbe i 180 radova renomiranih hrvatskih arhitekata

Ovogodišnji Zagrebački salon sastoji se od dva uzajamno isprepletena dijela, pa je tako u prvome dijelu problemska interpretacija desetljeća koju je provela UHA u suradnji s regionalnim istraživačkim timovima te Anom Džokić i Marcom Neelenom (STEALTH.unlimited).

Koncepciju izložbe sažela je gošća kustosica Ana Džokić rekavši kako je u drugome, središnjem dijelu salona, tematski široko postavljena izložba 180 radova renomiranih hrvatskih arhitekata nastalih u protekle tri godine, kao i autora mlađe generacije.

Objasnila je da su radovi grupirani unutar četiri teme koje je na površinu iznijelo prethodno desetljeće, a te teme su - Institucionalne promjene, Krize identiteta, Kulturne prakse i Odmaci od realnosti. Džokić je dodala kako je salon dopunjen kronološkim presjekom relevantnih događaja koji su obilježili proteklo desetljeće, kao i potencijalima za stvaranje drukčijega narednog desetljeća.

Kako to novo desetljeće može izgledati predstavljeno je pak u obliku karata koje su izradili mlađi članovi društava arhitekata Splita, Šibenika, Varaždina, Zadra i Karlovca.

Radove je valorizirao ocjenjivački tim u sastavu: STEALTH.unlimited (Ana Džokić i Marc Neelen: Rotterdam/Beograd), Dario Crnogaća, Emil Jurcan, Maroje Mrduljaš i Mira Stanić.


Tribina o nadolazećem desetljeću u petak i subotu

U sklopu 53. zagrebačkoga salona predstavljen je i novi tematski broj časopisa Čovjek i prostor, a u petak i subotu u POU održat će se dvodnevna tribina o temi "Nadolazeće desetljeće".

Tako će se u petak navečer održati tribina "Arhitektura kulturnih praksi" na kojoj će sudjelovati Matevž Čelik (MAO - Muzej arhitekture in oblikovanja Ljubljana), Jelena Ivanović Vojvodić (BINA – Beogradska internacionalna nedelja arhitekture), Andrija Rusan (Oris), Jasmin Sirčo (Dani arhitekture Sarajevo) i Idis Turato. Nakon tribine predavanje pod nazivom "Krah je za nama, ali stvari više nisu iste" održat će gosti kustosi ovogodišnjega salon Ana Džokić i Marc Neelen, ko-inicijatori kolektiva "Ko gradi grad" u Beogradu i "City in the Making" u Rotterdamu.

U subotu prijepodne održat će se dvije tribine, prva od njih je "Ka novim institucionalnim modelima" na kojoj će sudjelovati Aleksandar Bede (Društvo arhitekata Novi Sad), Mia Roth-Čerina (Arhitektonski fakultet Zagreb), Željka Jurković (Hrvatska komora arhitekata), Sanja Jerković (Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba) i Merdžana Mujkanović (Asocijacija arhitekata BiH).

Na drugoj tribini pod nazivom "Idući korak" sudjelovat će Dario Crnogaća (Šibenik), Krešimir Damjanović (Zadar), Filip Kobzinek (Varaždin), Jere Kuzmanić (Split), Luka Lipšinić (Karlovac), Ana Selak (Šibenik) i Kristina Škrokov (Varaždin).

Zagrebački salon tradicionalna je manifestacija suvremenoga stvaralaštva na polju vizualnih umjetnosti, dizajna i arhitekture koju je 1965. godine utemeljila Skupština grada Zagreba.

Ovogodišnji Zagrebački salon posvećen arhitekturi bit će otvoren do 25. listopada kada će biti svečana dodjela nagrada, s promocijom novih brojeva časopisa Čovjek i prostor (ČIP).


Počeli 39. Zagrebački književni razgovori

ZAGREB - 39. Zagrebački književni razgovori (ZKR), koji se ove godine održavaju na temu "Popularna i ozbiljna književnost – Ukrižavanje, recepcija, valorizacija" okupili su u Društvu hrvatskih književnika istaknute goste iz pet zemalja i Hrvatske, a otvorio ih je u četvrtak predsjednik DHK-a Đuro Vidmarović uz poruke o važnosti rasprave o tome što se danas evaluira kao lijepa, odnosno, kvalitetna književnost.

Svečano otvarajući 39. izdanje ZKR-a, Vidmarović je istaknuo kako je riječ o manifestaciji koja sljedeće godine slavi svoju 40. obljetnicu, "što nije mala stvar", a kojom DHK nastoji o važnim aktualnim temama komunicirati sa svijetom, poglavito s Europom, odnosno, europskom književnošću.

Ove godine, od 4. do 7. listopada DHK je domaćin 39. Razgovora čija je središnja tema "Popularna i ozbiljna književnost – Ukrižavanje, recepcija, valorizacija", a u njima sudjeluje deset istaknutih književnih gostiju iz Ujedinjenog Kraljevstva, Irske, Portugala, Italije, Makedonije te Hrvatske, koji će kroz predavanja i razgovore pokušati predstaviti svoje viđenje toga što je to što danas čini ozbiljnu književnosti, te kako je valorizirati.

"Istina, riječ je o možda malo kompliciranoj temi, ali cijelo stanje oko popularne i ozbiljne književnosti u nas je vrlo složeno", rekao je Vidmarović.

Ta je tema osobito aktualna zbog toga što se nakon demokratskih promjena "sudaramo s tim pojmovima, jer je knjiga u liberalnom kapitalizmu postala roba i sad je pitanje može li lijepa književnost biti popularna i kada će popularna postati recentna". "Ozbiljna književnost, onako kako je mi shvaćamo, ne može se razvijati bez potpore institucija, ona ne može biti roba u klasičnom smislu, od nje se ne može očekivati da donosi profit", rekao je nadalje.

"No, danas se često pod popularnu književnost podmeće i subliteratura i šund i politički pragmatizam, ili se popularna književnost veže na politički populizam. Stoga s velikim zanimanjem iščekujemo što će o toj temi, koja je nama vrlo zanimljiva, kazati naši istaknuti gosti", poručio je.

Manifestacija Zagrebački književni razgovori tijekom višegodišnje tradicije od 60-ih godina prošloga stoljeća do danas ugostila je više od tisuću sudionika – književnika, prevoditelja, lingvista, književnih kritičara, kulturologa, koji su tu održali zapažena predavanja na brojne teme.


Desmond Egan, irski pjesnik i nakladnik, prvi gost Književnih razgovora

Prvi gost 39. Zagrebačkih književnih razgovora bio je u četvrtak irski pjesnik i nakladnik Desmond Egan, koji je predstavio svoju zbirku "Elegije i druge pjesme", objavljenu na hrvatskom u izdanju nakladnika Studio moderna d.o.o. i prijevodu Nikole Đuretića.

Riječ je o pjesmama nastalim nakon smrti pjesnikova oca a hrvatski izbor iz Eganova pjesništva, po Đuretićevim riječima, prvi je ozbiljni pokušaj da se hrvatskom čitateljstvu sustavnije predstavi djelo toga istaknutog autora, koji je u nas gotovo nepoznat unatoč tome što je on jedan od najcjenjenijih i ponajboljih suvremenih irskih pjesnika.

"Mnogi kritičari Egana uspoređuju s nobelovcem Seamusom Heaneyem, a neki drže kako njegovo pjesništvo pomiče granice irskog pjesništva još i dalje", istaknuo je Đuretić.

Autor 25 zbirki poezije te dviju zbirki eseja, prevedenih na dvadesetak jezika, Desmond Egan (1936.) nagrađivani je autor čije je osnovno obilježje lirskog izričaja paralelni tekst, "svojevrsni podtekst, primisao, naknadna misao": "To su pjesme pisane za dva glasa, pri čemu pjesnik na marginama jedne pjesme kurzivom ispisuje drugu, te se čitaju paralelno, u dva glasa", pojasnio je Đuretić.

Egan je zahvalio DHK-u i njegovu predsjedniku Đuri Vidmaroviću na dobrodošlici, napomenuvši kako je ZKR manifestacija kojoj se uvijek rado vraća. "Velika mi je čast biti ovdje s vama. Irci i Hrvati imaju puno toga zajedničkoga, i u svojoj povijesti i svojem pristupu životu, i veliki mi je užitak što sam dobio priliku ponovo doći", rekao je Egan. Zahvalio je svojem prevoditelju i nakladniku, te poručio: "Ako će moje pjesme ikako moći pridonijeti dodatno zbližavanju Hrvatske i Irske, bit ću presretan".

Egan će u petak održati predavanje na temu "Umjetnost i promjena", a drugoga dana 39. Zagrebačkih književnih razgovora u programu je i predavanje makedonske pjesnikinje Vesne Acevske, na temu "Cervantesov 'Don Quijote', popularno ozbiljno djelo". Iz Makedonije na Razgovore dolazi i Sande Stojčevski, pjesnik, esejist, književni kritičar, prevoditelj i nakladnik, koji će govoriti na temu "Agatos, kalos i/ili kalokagatia".

O "Popularnom naspram publicističkog u književnosti" govorit će britanski pisac John Elsom, dok će istaknuti portugalski teoretičar književnosti Manuel Frias Martins imati predavanje o "Cenzuri i književnoj ozbiljnosti".

Iz Hrvatske u programu sudjeluju Ivica Matičević, s temom predavanja "Tragovi popularne filmske kulture u novoj hrvatskoj prozi", te Sanja Nikčević ("Pepeljugina cipelica ili kako smo odrezali sve što je virilo iz uskog vrijednosnog kanona").

Tri su talijanska gosta, Edda Serra ("Dijalektalna poezija danas. Nekoliko bilježaka iz Italije"), Carlo Alberto Sitta ("Minimalizam i časna poezija u 20. stoljeću u Italiji"), te Raffaella Terribile ("Ne-popularna poezija").
 

Najavljen 40. splitski salon "Umjetnost preživljavanja"

SPLIT - Ovogodišnji 40. splitski salon "Umjetnost preživljavanja", koji počinje u subotu, 6. listopada i traje više od mjesec dana, otvorit će izložba "Zašto je važno skupljati suvremenu umjetnost?" u Galeriji umjetnina, kustosa i ravnatelja galerije Branka Franceschija.

 Galerija umjetnina, Salon Galić, Dioklecijanovi podrumi i Multimedijalni kulturni centar domaćini su 40. splitskog salona na kojem će se, osim izložaba, održati i popratne aktivnosti: tribine, predavanja, predstavljanje kataloga, Dan otvorenih atelijera i na kraju proglašenje dobitnika nagrade "Emanuel Vidović".

 U listopadu će se u Salonu Galić održati prodajna izložba, a u Dioklecijanovim podrumima moći će se razgledati izložba "Mjesto za umjetnost" kustosa Bože Kesića.

 "Sjećanje na: Krstulović, Budeša, Tolić, Dumanić, Jelovac-Rizzi" izložba je za koju se pobrinuo kustos Tonći Šitin i koja će u studenome biti postavljena u Multimedijalnome kulturnom centru.

 Ističući kako je umjetnost kao djelatnost u našem društvu zapostavljena, ravnatelj Galerije umjetnina Branko Franceschi je rekao da se u izložbi "Zašto je važno skupljati suvremenu umjetnost?" pozivaju na privatne osobe i poduzeća jer oni aktivno pridonose razvoju umjetničke scene.

 "Bez obzira na to koliko muzeji, udruge i ostale institucije priređuju izložbu umjetnika, bez obzira na to koliko oni nagrada dobili, najveće priznanje je kad netko svoj teško zarađeni novac investira u njihov rad, kupi ga i onda ga gleda cijeli život ili jedno duže vremensko razdoblje", rekao je Franceschi.

 "Ova izložba nastoji u očima javnosti dati priznanje ljudima koji sa svojom ljubavlju pomažu suvremenim umjetnicima da žive te svima onima koji to još ne rade dati nadahnuće i poticaj da se i oni počnu baviti tom djelatnošću i tom životnom praksom koja donosi drugačiju kvalitetu života i zadovoljstvo koje je nemjerljivo. To kod naše publike treba osvijestiti, a oni time imaju prilike biti sukreatori onom što je kulturni život njihovoga grada", rekao je Franceschi.

Predsjednik Hrvatske udruge likovnih umjetnika (HULU) Vice Tomasović je istaknuo da ove godine imaju tri programske izložbe i druge sadržaje među kojima će biti zanimljiva prodajna izložba u Salonu Galić, gdje će umjetnici donositi radove koje su voljni prodati. Najavljen je i Dan otvorenih atelijera u kojem će umjetnici otvoriti vrata svojih radnih prostorija u širemu gradskom centru.

"Od predavanja mogu izdvojiti ono u Galeriji umjetnina, gdje će direktorica aukcijske kuće 'Dorotheum' u Londonu Martina Batović govoriti o tome zašto je važno skupljati suvremenu umjetnost. U Dioklecijanovim podrumima ćemo održati tribinu o problematici javnog prostora iz perspektive kipara te iz perspektive arhitekata. Dioklecijanovi podrumi su i mjesto na kojem ćemo proglasiti dobitnike nagrade 'Emanuel Vidović', a sve ćemo zaokružiti predstavljanjem kataloga 40. splitskog salona koji je dizajnirala Iris Klarić", rekao je Tomasović.

 Tonći Šitin je rekao kako je izložbu "Sjećanje na: Krstulović, Budeša, Tolić, Dumanić, Jelovac-Rizzi" priredio za pokojne splitske umjetnike koji su neupitno zadužili hrvatsku kulturu, ali su i dalje, nažalost, nedovoljno poznati u nacionalnim okvirima, pa će se njome ispraviti nepravda prema njima.

 
Jubilarno izdanje Tjedna češko i slovačkog filma u kinu Europa

ZAGREB - Jubilarno, 25. izdanje Tjedna češkog i slovačkog filma, održat će se od 9. do 16. listopada u zagrebačkom kinu Europa, a njime će se obilježiti važne obljetnice - 100 godina od osnivanja Čehoslovačke, 25 godina od proglašavanja samostalnih Republika Češke i Slovačke te isto toliko od uspostavljanja državnih odnosa Češke i Hrvatske.

"Program prvi put donosi i nekoliko filmskih poslastica koje stižu iz susjedne Slovačke a odlikuju ih tople ljudske priče, promišljeni zapleti i prepoznatljiv humor", najavljeno je iz kina Europa.

Prikazat će se šest ostvarenja recentne češke i slovačke kinematografije, počevši od hvaljenog filma ceste, češko-slovačko-austrijske koprodukcije "Prevoditelj" Martina Šulika, koji će otvoriti Tjedan.

Radnja prati sina ubijenih Židova Alija i sina bivšeg časnika SS-a Georga koji kreću na putovanje po Slovačkoj u potrazi za svjedocima davne tragedije.

"Film je prožet melankoličnim humorom i izvrsnim glumačkim nastupima – kao neobične suputnike gledamo zvijezdu 'Tonija Erdmanna', austrijskog glumca Petera Simonischeka i legendarnog češkog redatelja Jirija Menzela, a u ulozi Alijeve kćerke Edite pojavljuje sjajnu Zuzanu Maurery, omraženu 'Učiteljicu' iz istoimenog filma koji je otvorio prošlogodišnje izdanje Tjedna češkog filma", ističe se u najavi.  

Nacističkom prošlošću bavi se i "Bosonog na strništu", poetična priča o odrastanju znatiželjnog osmogodišnjaka tijekom Drugoga svjetskog rata. Nakon njemačke okupacije Čehoslovačke dječak Eda iznenada seli s obitelji na selo i pritom otkriva neočekivane obiteljske tajne i vlastitu hrabrost. Proslavljeni redatelj Jan Sverak film je snimio prema autobiografskom romanu svojeg oca, glumca i spisatelja Zdeneka Sveraka - dvojica najpoznatijih imena češkog suvremenog filma surađivali su zajedno na Oscarom nagrađenom "Kolji".

U programu je i film "Kukci", nadrealistična komedija ekscentričnog Jana Švankmajera inspirirana dramom braće Čapek "Iz života kukaca" i Kafkinom "Metamorfozom". Riječ je o fantastičnoj priči s elementima stop-animacije koja propituje granice ljudskosti i produbljuje mizantropsku pouku književnog predloška.

Bit će tu i dva hvaljena uratka slovačke kinematografije – crnohumorna komedija s elementima trilera "Kandidat" Jonasa Karaseka i "Linija" Petra Bebjaka, koji se opisuje kao "napeti hiperrealistični triler o životu uz slovačko-ukrajinsku granicu".

Tjedan predstavlja i film "Kandidat",  političku farsu o fiktivnoj predsjedničkoj kampanji u kojoj cinični marketinški stručnjak Adam Lambert vještom manipulacijom pretvara posve nepoznatog kandidata u glavnog favorita izbora.

Za film "Linija", koji kroz univerzalnu ljudsku priču o spletu različitih kultura, običaja i sudbina prati krijumčare i trgovce ljudima na granici, redatelj je osvojio nagradu za najbolju režiju na prestižnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma.

Najmlađi gledatelji moći će pogledati animiranu pustolovinu "Luka i čarobni muzej"' Martina Kotika i Inne Evlannikove o dječaku kojem je najveća želja savladati nemoguću razinu jedne kompjuterske igrice.

Kad konačno završi tu virtualnu igru za njega počinje prava pustolovina u kojoj će morati pokazati sve svoje vještine i hrabrost kako bi spasio tatu, ali i čarobni muzej i cijeli grad od strašne sudbine.

Film je sinkroniziran na hrvatski, a animiranim junacima glasove su posudili Aleksandra Naumov, Sementa Rajhard, Alen Šalinović, Mladen Vassary i Dražen Bratulić.


Predstavljena knjiga A. Bogner-Šaban "Ivo Raić-hrvatski i europski glumac i redatelj"

ZAGREB - Knjiga Antonije Bogner-Šaban "Ivo Raić-hrvatski i europski glumac i redatelj", u kojoj se sustavno razmatra razvoj kazališne kulture u razdoblju modernizma, predstavljena je u četvrtak u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.

Knjigu su predstavili Branko Hećimović iz Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta HAZU-a, akademik Boris Senker i muzikologinja Sanja Majer-Bobetko te autorica Antonija Bogner-Šaban. Odlomke iz knjige čitala je dramska umjetnica Vlasta Ramljak.

Monografija "Ivo Raić-hrvatski i europski glumac i redatelj" prvi put sustavno razmatra razvoj kazališne kulture u razdoblju modernizma kojem je umjetnički nositelj Ivo Raić, napomenuo je Hećimović dodavši kako autorica rasvjetljava Raićevo desetgodišnje  umjetničko kretanje u europskim čvorištima modernizma - Beču, Berlinu i Pragu i Hamburgu od 1900. do 1909.

 Potom se inozemna iskustva, istaknuo je, inkorporiraju u Raićevo redateljsko i glumačko djelovanje, idejno i estetski inovativno, i na dramskom i na opernom području, na zagrebačkoj pozornici od 1909. do 1931. godine.
 
 Ocijenio je kako je zastupljena metoda usredotočena na scensku dimenziju i prijenos multimedijalnih informacija uprizorenog, ali isto tako i na uvjetovanost prostora i vremena kao pretpostavki u određenju Raićeve umjetničke ere.
 
 Akademik Senker je naglasio kako oživljavanje redateljskoga i glumačkog opusa, odnosno njihova poetička isprepletenost podrazumijeva sinkronijsko praćenje i vrjednovanje različitih spoznajnih etapa - od modernističke stilizacije antike do postupne anticipacije ekspresionizma.
 
 Po riječima Sanje Majer-Bobetko uspon u oblikovanju kazališnoga kazališta i multimedijalnost - dramskih, glazbenih, plesno-koreografskih, dekorskih, svjetlosnih - sastavnica spomenutih režija uspostavljaju dijalog s dotadašnjim realističkim scenskim normama.

 One su shvaćene, tvrdi, kao osnova i kao prepoznatljiva kvaliteta Raićevog stvaralaštva.
 
 Istaknula je kako drugi dio monografije analizira i vrjednuje Raićeve glazbene režije nastale od 1910. do 1920. godine.

 One, naglasila je, načinom svoje pozorničke realizacije tvore estetsku cjelinu s njegovim dramskim ostvarenjima iz tog razdoblja.
 
 Smatra kako Raić prekida dotadašnji ilustrativni način prikazivanja glazbenih djela i zamjenjuje ga individualiziranim redateljskim iskazom te takav začetnički obrat vrijednosnih mjerila, hrvatsko kazalište uključuje u europsku suvremenost.

 Knjigu "Ivo Raić - hrvatski i europski glumac i redatelj" (478 str.) objavila je HAZU.

 Antonija Bogner-Šaban rođena je 1952. u Osijeku. Znanstvena je savjetnica u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU na Odsjeku za povijest hrvatskog kazališta.       
 

ZFF: Novi film Joachima Lafossea u programu PLUS

ZAGREB - Program PLUS ovogodišnjeg Zagrebačkog filmskog festivala (ZFF), što će se održati od 11. do 18. studenog, prikazat će pet filmova koje je selekcijski žiri srednjoškolaca odabrao za svoje vršnjake, ali i ostalu publiku zagrebačkog festivala, a među njima je i novi film istaknutog belgijskog redatelja Joachima Lafossea.

Njegov film "Na putu" predvodi selekciju programa PLUS i najavljuje se kao "inteligentna drama iznimnog emocionalnog naboja o krizi u odnosu majke i sina na zajedničkom putovanju".

Svoj interes za 'pukotine' u obiteljskim odnosima, koje je pokazao i u prethodnim filmovima, poput "Izbezumljenosti" i "Nakon ljubavi", redatelj ovaj put smješta u okvir modernog vesterna.

Film "Ja nisam vještica" redateljice Rungano Nyoni na ZFF dolazi kao otkriće prošlogodišnjeg canneskog programa "15 dana autora" i dobitnik nagrade BAFTA za izvanredan debi.

Ta moderna bajka o osmogodišnjoj djevojčici koju optuže za vještičarenje, dijelom je urnebesna satira na račun afričkog tradicionalizma, a dijelom tužna priča o potlačenosti afričkih žena.

Nyoni je pronašla nadahnuće za film u afričkim kampovima za vještice koji služe kao način udaljavanja 'problematičnih' žena iz društva, ali i kao turistička atrakcija.

Prikazat će se i novi film švicarskog redatelja Germinala Roauxa "Fortuna", koji je na 68. Berlinaleu nagrađen kao najbolje ostvarenje programa Generation 14plus.

U središtu te turobne priče s potencijalno sretnim krajem je migrantska djevojčica u švicarskom katoličkom samostanu. U ulozi svećenika je Bruno Ganz, jedan od najvećih glumaca njemačkog govornog područja.

"Ja sam Julia", debitantski film španjolske redateljice Elene Martin, prati studenticu arhitekture na razmjeni u Berlinu i njenu prilagodbu na novu sredinu. "Ovaj izvanredan portret mladih ljudi na životnoj prekretnici stilski je upečatljiv, zahvaljujući kameri, likovima i vedutama istočnog Berlina", ističe se u najavi ZFF-a.

Elena Martin, koja se također pojavljuje u naslovnoj ulozi, sjajno je utjelovila strahove, napetosti i zbunjenost 'Skype' generacije te se s njome lako može poistovjetiti svaka mlada osoba, dodaje se.

Program PLUS predstavlja i njemačku 'feelgood' dramu "Moje divlje srce" u režiji Hannoa Olderdissena o 17-godišnjakinji koja ima urođenu srčanu manu, no na užas svojih roditelja odlučuje prkositi sudbini i upustiti se u razne opasne avanture i izazove.

O najboljem filmu tog programa odlučvat će mladi žiri - petero učenika srednjih škola, za koji se do 12. listopada svi zainteresirani u dobi od 15 do 19 godina mogu javiti na natječaj, putem službene stranice ZFF-a.


Sastanak autora Kompendija kulturnih politika i trendova Vijeća Europe u Rijeci

RIJEKA - Sastanak autora Kompendija kulturnih politika i trendova Vijeća Europe, tijela koje prikuplja, analizira i daje preporuke za izradu i primjenu kulturnih politika na razini država, održat će se od 9. do 11. listopada u Rijeci, najavljeno je na konferenciji za novinstvo u četvrtak u novom riječkom kulturnom centru RiHub, u kojem će se sastanak i održati.

Sudjelovat će oko 50 gostiju iz cijele Europe, a većina sastanka je zatvorena za javnost. Kompendij postoji od 1998. godine, a sastoji se od zemalja članica Vijeća Europe i kulturnih institucija u smislu partnerstva nacionalnih vlada i mreže vodećih europskih stručnjaka za kulturne politike. Kompendij ujedno služi i kao istraživačka baza podataka za sve dostupne podatke o kulturi unutar zemalja članica te provodi nadzor primjene europskih sporazuma u području kulture i razvoja nacionalnog zakonodavstva.

 U sklopu sastanka, 11. listopada održat će se javni forum na temu obrazovanja i kulture, otvoren za sve zainteresirane.

 Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel je istaknuo da je Rijeka dobila domaćinstvo ovog skupa u sklopu predsjedavanja Hrvatske Vijećem Europe tijekom šest mjeseci. Želimo aktivno sudjelovati u ovim događajima, posebno s ciljem pozicioniranja Rijeke kao Europske prijestolnice kulture 2020. godine, rekao je Obersnel.

 Direktorica tvrtke Rijeka 2020. koja upravlja projektom EPK, Emina Višnić navela je da Hrvatska aktivno sudjeluje u Kompendiju godinama. Najavila je održavanje stručnog seminara o kulturi, kreativnosti i umjetnoj inteligenciji pod nazivom I-relevantnost kulture u dobi umjetne inteligencije, odmah nakon sastanka autora Kompendija, 12. i 13. listopada.

Tu će sudjelovati desetak relevantnih stručnjaka za teme umjetne inteligencije, te će se donijeti preporuke za politike na ovom području namijenjene Vijeću Europe. Ovi skupovi omogućuju ne samo da slijedimo trendove, nego i da budemo ispred njih, odnosno da ih kreiramo, navela je Višnić.

Načelnica Sektora za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove Ministarstva kulture RH Anja Jelavić istaknula je vrijednost domaćinstva ovog skupa u okviru značenja za kreiranje kulturnih politika.

 
Trijenale hrvatskog kiparstva: Veliku nagradu primio Vedran Perkov za "Džunglu"

ZAGREB - Splitski umjetnik Vedran Perkov primio je za audiovizualnu instalaciju "Džungla"u četvrtak Veliku nagradu ovogodišnjeg, 13. trijenala hrvatskoga kiparstva, koja mu osigurava samostalnu izložbu na idućem izdanju te tradicionalne umjetničke manifestacije.

Rad "Džungla" je prostorni ambijent napravljen od tornjeva - nosača čije metalne konstrukcije na svome vrhu nose zvučnike s ljevkastim nastavkom poput megafona iz kojih dolazi kakofonija govora poznatih osoba, od diktatora do mirotvoraca, koji se emitiraju istodobno, svaki iz svojeg zvučnika.

"Premda rad Vedrana Perkova podnosi različite interpretacije, svakako valja istaknuti da je daleko od banalnog izjednačavanja povijesnih narativa i događaja, posrijedi je dovitljivo stvaranje fikcionalne pozicije namijenjene samom posjetitelju - pozicije koja utjelovljuje opasnost nemogućnosti razlikovanja dobra i zla, odnosno opasnost moralnog idiotizma u kojem se pojedinačni subjekt, zagušen informacijama i podložan manipulacijama danas vrlo lako može naći", obrazložio je žiri.

Kako je ocijenio, ta instalacija, medijski zaigrana, stilski humorna i tjeskobna u isti mah, izvedbeno precizna, porukom provokativna, oprimjeruje vrijednost ozbiljnog, medijskih osviještenog i maštovitog umjetničkog pristupa.

Dodijeljene su i tri jednakovrijedne nagrade, dvjema mlađim umjetnicama Valeriji Jakuš i Nini Kamenjarin, te već afirmiranom autoru Alemu Korkutu.

Valerija Jakuš nagrađena je za instalaciju "Prokrastinacija", svojevrsni labirint nastao kroz proces dekonstrukcije tridesetak starih jogi-madraca. "Posrijedi je instalacija dojmljive likovne pojavnosti i snažna simboličkog naboja, u kojoj sve razine značenjskih procesa surađuju te postižu sinergijski učinak", ocijenio je žiri.

Nina Kamenjarin dobila je nagradu za performans "Simbioza", u kojemu je svoje nago tijelo prekrila glinom i pretvorila u modeliranu skulpturu, a za koji žiri smatra da "aspekte kiparskog jezika uspješno tematizira u drugom mediju i koji u cjelini odlikuje izvedbeni perfekcionizam i značenjska eksplozivnost."

Alem Korkut je nagrađen za seriju skulptura "Tijelo" koja se temelji na ideji vizualnog 'smekšavanja' geometrijskih tijela, odnosno njihovih prostornih crteža. "Pronalazeći nova rješenja u granicama skulpturalnog medija taj umjetnički rad potvrđuje simbolički i performativni potencijal apstraktnog oblika", obrazloženo je.

U žiriju su bili Neven Bilić, Kažimir Hraste, Siniša Majkus, Ivana Mance, Lidija Roje Depolo, Ive Šime Banov i Vlasta Žanić.

Novost Trijenala - Nagrada Goranske kiparske radionice Lokve

Novouvedenu Nagradu Goranske kiparske radionice Lokve osvojili su Vladimir Novak, za varijantu svoje monumentalne instalacije koju je već realizirao u nekoliko prostornih situacija, "CGZ06_18 (Kompozicija Gliptoteka Zagreb)" i Miroslav Sabolić  za "Diskontinuitet", seriju skulptura u kojoj se umjetnik poigrava nizom oblikovnih i medijskih konvencija.

Nagrađeni umjetnici dobivaju sedmodnevni boravak u Lokvama, tijekom kojega je osigurano drvo, materijal za rad, pomoćni radnici i svi uvjeti za izradu skulpture.

Nagradu hrvatskog povjerenstva Međunarodnog udruženja likovnih kritičara UNESCO-a, AICA, dobila je Tanja Vujasinović koja se na Trijenalu predstavila s dva rada - "Scena"  i "Skladištenje".

Žiri AICA u njezinom je radu, rečeno je, prepoznao umjetničku metodu koja tradicionalnu kiparsku formu vrlo uspješno spaja sa suvremenim umjetničkim postupcima, indicirajući tako mnoge problemske i značenjske slojeve, kao i "autentičnost autoričine geste, rad izveden minimalističkim sredstvima kojima je ostvarena višeznačna transformacija".

Neven Bilić, član Ocjenjivačkog suda, rekao je kako je ove godine prijavljen velik broj autora u odnosu na protekle trijenale, ponuda je bila vrlo raznolika, izložba je kvalitetna, a posebnost ovogodišnjeg izdanja je da zahvaća jako širok spektar medijskih i produkcijskih načela koji se tiču intervencije u prostoru. "Prostor skulpture koji izlazi iz područja samog materijalnog te ulazi u video, audio, boju ili miris dosta velik", dodao je.

Bilić je objasnio kako su se unutar Trijenala prikazali razni obrasci praksi koji zadiru u područje prostora, jer sve što se tiče prostora spada u sferu same skulpture, odnosno načina promišljanja skulpture.

Nakon dodjele nagrada, u suradnji s međunarodnom mrežom sculpture network, održao se razgovor s nagrađenim autorima koji je vodila umjetnica Marina Bauer.

Trijenale hrvatskoga kiparstva tradicionalno donosi relevantan presjek kroz trogodišnju umjetničku produkciju na području suvremenog kiparstva.

Na ovogodišnjoj izložbi, otvorenoj do 11. studenog, predstavljen je 131 rad 107 autora, odabran između njih 206. Uz 95 odabranih autora svoja je djelo izlagalo i 12 pozvanih autora.


U Splitu počela znanstvena konferencija o skulpturama i spomenicima

SPLIT - U splitskoj Galeriji Meštrović u četvrtak je počela dvodnevna znanstvena konferencija "Skulptura na raskrižju između društveno-plitičkog pragmatizma, ekonomskih mogućnosti i estetske kontemplacije", na kojoj će znanstvene radove o skulpturama i spomenicima predstaviti 21 stručnjak iz Hrvatske, Belgije, Nizozemske, Njemačke, Srbije i Makedonije.

"Ova je znanstvena konferencija dio projekta Hrvatske zaklade za znanost kojemu je cilj istražiti fenomene modernog kiparstva u Hrvatskoj. Međutim, kako nije moguće promatrati hrvatsko kiparstvo kao jednu zasebnu cjelinu bez šireg europskog i svjetskog konteksta, odlučili smo organizirati ovu konferenciju kako bismo sakupili što veći broj međunarodnih stručnjaka koji se na fokusiran način bave fenomenom kiparstva s kraja 19. i kroz cijelo 20. stoljeće," rekao je Dalibor Prančević, docent na Filozofskom fakultetu u Splitu, koji je organizator konferencije.

"Odučili smo ovu konferenciju održati u Galeriji Meštrović jer je Ivan Meštrović stup modernog kiparstva i skulpture u Hrvatskoj i stoga nema prigodnijeg mjesta za raspravljati o problematici moderne skulpture nego li je njegov muzej," objasnio je Prančević.

Profesor Odsjeka za povijest umetnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Frano Dulibić je istaknuo kako u Hrvatskoj, kao i u prijašnjim vremenima, postoji produkcija skulptura i spomenika koja je "iznimno kvalitetna," ali ona koja su neprimjerene kvalitete.

"Problem je trenutno s neuređenim odnosima vezano uz postavljanje javih spomenika. Mi nemamo jedinstvenu legislativu za cijelu državu i zbog toga se događa da često dobijemo spomen obilježja koja nisu primjerena po svojoj likovnoj kvaliteti, a zapravo u njih se ulažu velika sredstva," rekao je Dulibić.

On je kao primjere dobrih spomenika spomenuo Most hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u Rijeci, te spomenik Četiri rijeke u Karlovcu posvećen žrtvama iz Domovinskog rata.

"Lokalne zajednice i manje sredine često imaju svoje inicijative i misle da imaju najbolja rješenja, a zapravo često stvaraju spomen obilježja koja nisu izabrana kao likovno kvalitetna rješenja i na koncu nitko se ne brine za njih, pa onda to budu zapuštena spomenička obilježja," kazao je Dulibić.

Kako je najavljeno, na konferenciji će se raspravljati o modernoj skulpturi i suvremenom spomeniku, temeljnim konceptima moderne skulpture, o skulpturi i sjećanju, o odnosu između arhiva, muzeja i skulpture, te o skulptorskim stazama, to jest o mapiranju umjetničkih utjecaja i odnosa.

Partneri Filozofskom fakultetu u Splitu u organizaciji konferencije su Institut za povijest umjetnosti Novog Sveučilišta u Lisabonu (Portugal) i Fakultet restauracije povijesti umjetnosti na Državnoj Umjetničkoj akademiji u Tbilisiju (Gruzija), a financira je Hrvatska zaklada za znanost u okviru projekta (IP-2016-06-2112) Pojavnosti moderne skulpture u Hrvatskoj: skulptura na razmeđima društveno-političkog pragmatizma, ekonomskih mogućnosti i estetske kontemplacije.


Počelo snimanje hrvatske koprodukcije, filma "Mare" Andreje Štake

ZAGREB - Na području Konavala do 18. studenog traje snimanje dugometražnog filma "Mare" redateljice Andreje Štake koji nastaje u hrvatsko-švicarskoj koprodukciji, a trajat će do 18. studenoga.

U središtu priče je Mare, žena koja živi u Konavlima, u neposrednoj blizini dubrovačke zračne luke. Svakodnevica joj prolazi rutinski, ona je majka, supruga i domaćica, no njena nesputana priroda navest će je na potragu za osobnom slobodom nakon koje više neće biti ista, stoji u najavi Hrvatskog audiovizualnog centra.

U glavnoj ulozi je Marija Škaričić, a u sporednima Goran Navojec, Zdenko Jelčić, Ivana Roščić i mnogi drugi.

Andrea Štaka (1973., Švicarska) diplomirala je i magistrirala na Školi za vizualne umjetnosti u Zurichu. Filmovi su joj prikazivani na nizu međunarodnih festivala, uključujući Sundance, Locarno i Muenchen. Već je sa svojim prvim igranim filmom "Das Fraulein" osvojila nekoliko festivalskih nagrada, a domaćoj publici poznata je po filmu "Cure - život druge".

Za film "Mare" Štaka potpisuje i scenarij. Direktor fotografije je Erol Zubčević, scenografkinja Jana Plećaš, a za montažu je zadužen Jan Klemsche.

Film nastaje u koprodukciji Švicarske (OKOFILM Productions) i Hrvatske (Dinaridi Film) i u potpunosti će biti sniman na području Konavala.

Razvoj projekta pomogli su MEDIA Švicarska, a produkciju su podržali švicarsko ministarstvo kulture, ciriški filmski fond, ZDF Arte, Hrvatski audiovizualni centar i Grad Dubrovnik.
 

Projekt "Mali Tesla i kradljivci ideja" nagrađen u Varšavi

ZAGREB - Projekt u razvoju, dugometražni igrani film za djecu Petra Oreškovića "Mali Tesla i kradljivci ideja", nagrađen je na dječjem filmskom forumu u Varšavi s oko 14 tisuća eura namijenjenih njegovoj postprodukciji, to jest obradi snimljenog materijala.

Filmski forum u Varšavi, održan prošli tjedan, namijenjen je filmovima i TV serijama za najmlađe, autorima koji ondje razmjenjuju iskustva, razvijaju nove sadržaje, ostvaruju kontakte s producentima, distributerima, agentima, TV kućama, fondovima.

Na njegovom pitchingu odabrano je 28 projekata u razvoju koji su predstavljeni pred više od 40 međunarodnih stručnjaka i preko 150 producenata, distributera i ostalih članova filmske industrije, izvijestio je Hrvatski audiovizualni centar koji je sufinancirao razvoj tog scenarija i projekta.

Film "Mali Tesla i kradljivci ideja" govori o Nikoli Tesli koji želi stvoriti Zraku Sreće, no austrijski general unajmi dvojicu kradljivaca ideja. Nikola tada kreće u potjeru za njima i dolazi u dvorac u kojem general, uz pomoć uvrnutog znanstvenika, Teslinu ideju želi iskoristiti kako bi stvorio Zraku Smrti i zavladao Carstvom.

Petar Orešković, autor nekoliko kratkih filmova, dokumentaraca i dugometražnog filma "Simon čudotvorac", uz Vanju Obad potpisuje i scenarij "Malog Tesle".

Producenti su Siniša Juričić i Matija Drniković iz Nukleus filma u suradnji s tvrtkom Jaako Dobra Produkcija. Osim HAVC-a, financijsku podršku projektu u razvoju dali su i Kreativna Europa - MEDIA te RE-ACT.


Festival prvih: Rad "Praznina doma" Nikoline Butorac dobio nagradu žirija

ZAGREB - Rad "Praznina doma" Nikoline Butorac osvojio je nagradu žirija ovogodišnjeg Festivala prvih, održanog protekloga tjedna u Zagrebu, dok je publika najboljim ostvarenjem proglasila "Ništa o svemu" Vande Jurković.

Nagrađeni rad "Praznina doma" je zvučna i prostorna instalacija kojom Nikolina Butorac, autorica video i filmskih radova te brojnih performansa i akcija, u novom mediju propituje stanovanje kao radnju i stan kao fiktivni objekt, koji si mladi u današnje vrijeme ne mogu priuštiti.

Žiri, u kojemu su bili Anja Planinčić, ravnateljica KNAP-a, domaćina Festivala; Krešimir Zubčić, sociolog i urednik na HRT-u te Sanja Baković, pjesnikinja, smatra kako je riječ o radu koji duboko problematizira nesnalaženje i nemoć u situaciji koja je nova i bez vidljivog izlaza.

"Proživljena i intimna ispovijest autorice (i njezinih prijatelja) uvodi nas u svijet zemlje u tranziciji iz jednog u drugo društveno uređenje gdje  segmenti starog društva nedostaju, a novo ne donosi rješenja bliska čovjeku", ističe se u obrazloženju.

"Pred zidom, ali ovaj put ne doma, nego nemogućnosti ostvarenja, ona svoju frustraciju i nemoć biblijski dijeli s nama lomeći jestive pregradne i nosive zidove tlocrta svoga neostvarenog sna i nudeći ih u nadi da će joj biti lakše, jednostavnije, bolje", dodaje se.

Akademsku kiparicu Vandu Jurković publika je nagradila za rad "Ništa o svemu", njezinu prvu knjigu koju je "bogata stranicama, bez boje i bez teksta", a njezin naslov precizno upućuje na sadržaj.

Autorica svoju knjigu naziva "senzacionalnom" jer se čitatelji, kako je rekla, ne moraju zamarati čitanjem, gubiti vrijeme na tekst, na argumente, činjenice, stavove, ne moraju učiti iz nje jer knjiga ne docira, ne dosađuje, ne uvjerava, ne zamara i potpuno je bezbolna, a pritom "ugodno popunjava praznu policu."

Festival prvih, smotra dostignuća umjetnika i 'neumjetnika' koji prvi put stvaraju u nekom mediju, završio je u srijedu dodjelom nagrada i izvedbom pjesme Darka Rundeka "Apokalipso".

Izveo ju je Zbor praznine, osnovan na festivalskoj radionici pjevanja Vide Manestar, pedagoginje i kantautorice, prateće vokalistice grupe Elemental. Radionica je okupila građane željne druženja i pjevanja, kako bi iskazali svoje riječi, misli i stihove na temu praznine. U skladu s temom festivala "Doba praznine" Rundekova pjesma je preimenovana u "praznina nam priča".

Šesnaesto izdanje Festivala prvih održan je od 28. rujna do 3. listopada u Centru kulture na Peščenici KNAP. Na programu je bio niz performansa, predavanja i prezentacija. Među ostalim, otvorena je skupna izložba s radovima, odabranima na natječaju, koji su se bavili temom praznine u suvremenom svijetu kada masovno korištenje društvenih mreža daje lažni osjećaj povezanosti, dok se ljudi zapravo osjećaju usamljeno i prazno.


Održana zagrebačka premijera predstave "Kako je počeo rat na mom otoku"

ZAGREB - Premijerom predstave "Kako je počeo rat na mom otoku" u režiji Dražena Ferenčine, zagrebačko Gradsko dramsko kazalište Gavella oživjelo je u srijedu na pozornici teatra u Frankopanskoj poznate likove iz istoimenog filma Vinka Brešana, koji su u interpretacijama glumaca Gavelle i HNK-a Šibenik oduševili publiku komadom koji je posveta i slavnom filmskom djelu i hommage u njemu ostvarenim glumačkim vrhuncima.

Predstava je koprodukcija Gavelle i Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku, čiji su glumci Jakov Bilić i Franka Klarić uloge Roka Papka i Lucije obnovili savršenom preciznošću duhovite, zabavne i perfekcionistički oblikovane glumačke izvedbe, podsjetivši na nezaboravne trenutke filma koji su postali dijelom kolektivne svijesti, čime su pokazali da kvalitetan teatar ne živi samo u glavnome gradu.

Priča je poznata: Blaž Gajski dolazi na udaljeni otok negdje u Dalmaciji, gdje se njegov sin Sven našao zatočen u vojarni JNA koju na početku ratnih sukoba u Hrvatskoj uporno odbija predati major JNA Aleksa Milosavljević. Nedaleko vojarne čitavo selo dan i noć održava zabavni program kojim nastoji svojeg donedavnog sumještanina Aleksu – koji tu živi već deset godina, te se tu i oženio – privoljeti da odustane od otpora i pusti vojnike. On kategorički odbija te čak prijeti i detoniranjem čitavog skladišta municije kojim bi uništio pola mjesta.

Iz HNK-a Šibenik u predstavi glumi i Šime Bubica, koji se pojavljuje u epizodnoj ulozi Svena Gajskog, čijeg oca Blaža glumi Gavellin Boris Svrtan, koji je u toj ulozi pronašao komične elemente, što se dobro uklopilo u donekle komičniji manirizam čitave produkcije.

Nezaboravan je lik iz filma pjesnik Dante (u predstavi Zoran Gogić), koji domoljubnom poezijom bombardira Aleksu ali i čitavo selo. Tu se događa i slavna scena u kojoj Aleksu žena Lucija zove da se vrati kući jer mu je 'skuvala paštašutu'. Tu je i ljubavnica Spomenka čiji je filmski lik Senke Bulić vjerno 'skinula' Anica Kovačević, pa grupica seoskih mališana, Aleksin klub bodybuildera i, naravno, klapa.

U predstavi ih utjelovljuju Dora Arar, Ivano Beganović, Dag Vajdić (djeca), te šibenska Klapa "Adriaticum" i Šibenčani Denis Borna Bumbak (bodybuilder), Anđelo Babačić i Jere Svračak, koji glume narod, dajući predstavi dodatni lokalni kolorit, što je posebno razveselilo publiku u Šibeniku, gdje je predstava premijerno postavljena u svibnju ove godine.

Nakon što nikako ne uspijeva doprijeti do Alekse kako bi ga nagovorio da pusti njegova sina, Blaž prihvaća ideju seoskog kriznog štaba da se preruši u pukovnika JNA i tako pokuša prevariti tvrdoglavog majora da oslobodi selo od neprijateljske vojne prijetnje.

Kultni filmski lik Alekse glumac Janko Rakoš oblikovao je na granici komike i ludila, čime je oduševio zagrebačku premijernu publiku, koja ga je ispratila posebnim ovacijama i aplauzom. Ne manje upečatljive uloge ostvarili su i Gavellini glumci Nenad Cvetko, u kojemu je lik Murka Munite našao odlično kazališno utjelovljenje, kao i Ivan Grčić kao vojnik Albanac. Glume i Nikola Baće (vojnik Šćepanović), te Igor Kovač (Martin).

U kazališnoj adaptaciji, koju dramaturški potpisuje Željka Udovičić Pleština, dobivamo donekle komprimiraniju verziju filma u kojoj se nižu ključne scene i dijalozi bez ikakvih lirskih digresija i zastajkivanja. Scenografija Dragutina Broza pozornicu je razlomila na nekoliko razina i segmenata gdje se sve odvija unutar istog scenskog prostora s fokusom sad na jedan, sad na drugi epicentar događanja.

Ključna za atmosferu je glazba Mate Matišića, koja je također prepoznatljiva filmska, a da kazališna adaptacija nakon više od dvadeset godina od filma ne bude posve neaktualizirana, komad završava jednom manjom prilagodbom, kojom se predstava kritički osvrće na to gdje se Hrvatska nalazi danas, u suvremenosti koja možda ne izgleda kao ona kakvoj su se nadali stvarni protagonisti Domovinskog rata.


Split: Otvorena izložba "Petnaest desetljeća Bokeljske mornarice na fotografijama"

SPLIT - Izložba "Petnaest desetljeća Bokeljske mornarice na fotografijama" otvorena je u srijedu navečer u Hrvatskome pomorskom muzeju u Splitu, a na njoj je predstavljeno stotinu fotografija koje ilustriraju tradiciju bokeljskoga pomorstva, tradicijske odore ove mornarice, te dvije kubure.

Ravnateljica Hrvatskoga pomorskog muzeja u Splitu Danka Radić istaknula je kako je glavno obilježje ove izložbe to što je "bratovština Bokeljske mornarice bratovština hrvatskoga naroda."

"To je dio naše hrvatske kulturne baštine, a misija Hrvatskoga pomorskog muzeja u Splitu je njegovati i proslaviti obljetnicu Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice", rekla je Radić i dodala kako se izložba održava i prigodom 100. obljetnice pobune hrvatskih mornara u Boki Kotorskoj.

Istaknula je kako je izložba nastavak suradnje Hrvatskoga pomorskog muzeja u Splitu i Pomorskoga muzeja Crne Gore u Kotoru. Radić je podsjetila da je prošle godine Hrvatski pomorski muzej u Splitu gostovao u Pomorskome muzeju Crne Gore u Kotoru s izložbom "Ljudi od željeza na brodovima od drva" upriličenom u povodu 150. obljetnice Viškoga boja.

Ravnatelj Pomorskoga muzej Crne Gore iz Kotora Andro Radulović istaknuo je kako taj muzej podupire njegovanje tradicije Bokeljske mornarice.

"Bokeljska mornarica je nešto na što je Pomorski muzej Crne Gore ponosan i drago nam je da se možemo s našim bogatim fondom predstaviti i u Splitu," rekao je Radulović.

Izložba će biti otvorena do 3. studenoga ove godine. Jedan od autora izložbe Slavko Dabinović najavio je mogućnost da se ona, nakon Splita, predstavi i u Rijeci.

"Ovom izložbom pokazujemo aktivnost Bokeljske mornarice od kraja 19. stoljeća do najnovijih dana, a iz Rijeke su pokazali zanimanje da se ona predstavi i u tome gradu," rekao je Dabinović

Izložbu u Splitu otvorila je Ivana Tadinac Šećer, izaslanica splitskoga gradonačelnika Andre Krstulović Opare.

Nazočili su i izaslanik zapovjednika Hrvatske rate mornarice komodora Ive Raffanellija - kapetan bojnoga broda Nikša Mikuličić, te Hrvoje Vuletić, izaslanik ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek.


Otvorena izložba Meštrović & Prodanović: umjetnik i njegov fotograf

SPLIT - U organizaciji Muzeja grada Splita i Muzeja Ivana Meštrovića u srijedu navečer je u Galeriji Muzeja grada otvorena izložba Meštrović & Prodanović: umjetnik i njegov fotograf  na kojoj je izloženo tridesetak crno-bijelih fotografija nastalih od 1922. do 1934. godine

 U galeriji je izloženo tridesetak fotografija iz vremena kada su Ivan Meštrović i Svetozar Prodanović intezivno surađivali, tj u razdoblju do kada Prodanović izrađuje fotografije s obzirom da je1934. godine zatvorio atelje.

 Prodanović je fotografirao sva djela koja je Meštrović radio u razdoblju od 12 godina, posebno javne spomenike kroz cijeli proces od skica u gipsu, lijevanja u broncu,  do snimanja postavljenih djela na javnim površinama.

 Kustosica Atelijera Meštrović i večerašnje izložbe Lana Majdančić rekla je da su fotografije srebro-želatinske, neke su kaširane na kartonu, a tijekom pripremanja izložbe određeni broj su povećali kako bi se bolje vidjela kvaliteta fotografije.

 Kako je rekla Majdančić,  povod izložbi je istraživanje građe fototeke, a priikom obrade naišli su na veliki broj fotografija Svetozara Prodanovića,
koje su objavljivane za mnoge kataloge i monografije.
 
  "Prodanović nikada dosad nije obrađivan, publiciran, a niti su njegove fotografije izlagane", rekla je Majdančić.

 Na izložbi je surađivala restauratorica i konzervatorica iz Hrvatskog državnog arhiva Martina Bagatin koja je rekla kako su rad na konzervaciji i restauraciji fotografija počeli 2012. godine, a suradnja se nastavila do danas. Istaknula je kako je ključno za zaštitu fotografske baštine u Hrvatskoj da se prikaže i način zaštite fotografije.

 Osobitost Svetozara Prodanovića je u kvaliteti, likovnom senzibilitetu, osjećaju za kiparski volumen, strpljenju i fotografskom znanju da dobije optimum na fotografiji od kipa koji često i nije optimalan, rekao je na otvaranju izložbe povjesničar umjetnosti Maro Grbić.

 Za njega je Prodanović poseban po tome što je radeći s Meštrovićem snimao "stanje gline i čistih gipseva" koje danas, kako je rekao, više nemamo, a njegova je posebnost  u tome što je kod Meštrovića znao prepoznati ono najbolje.

 "Na najboljim fotografijama se najbolje vidi što je Meštrović, gdje je on dobar, koja je njegova kvaliteta u kiparskom smislu i konačno je uspio dobiti da te stvari u tiskanim materijalima i  u knjigama budu dobro vidljive. Po tome je Prodanović još uvijek najbolji fotograf Meštrovića do sada", zaključio je  Grbić.

 Izložba je  otvorena do 11. studenoga.


Dodjelom nagrada završene 48. Varaždinske barokne večeri

VARAŽDIN - Dodjelom nagrada „Ivan Lukačić“ i „Jurica Murai“ u Varaždinu su u srijedu završene 48. Varaždinske barokne večeri  na kojima je u 12 dana izvedeno 30 koncerta, a prvi je put zemlja partner bila jedna azijska zemlja  – Japan.

 Odluku o dobitnicima nagrada donio je festivalski žiri kojim je i ove godine predsjedala  Zdenka Weber, a članovi su bili Dada Ruža, Mats Liljefors, Davor Matačić i Predrag Šantek.

 Nagrada „Ivan Lukačić“ za muzikološki rad dodijeljena je muzikolozima Enniju Stipčeviću i Dariju Lazaru za muzikološku obradu hrvatske glazbene baštine, skladbe Francesca Sponge Uspera izvedene na koncertu vokalnog ansambla Projekt Lazarus i solista japanskog Orchestra Libera Classica pod ravnanjem Darijana Ivezića.

 Nagrada „Ivan Lukačić“ za izvodilački domet ansambla dodijeljena je japanskom vokalnom ansamblu La Fonteverde i članovima Orchestra Libera Classica za koncert Madrigali Claudija Monteverdija.

 Nagrada „Jurica Murai“ za najbolju interpretaciju dodijeljena je violinistu Sretenu Krstiću i Zagrebačkim solistima za izvedbu ciklusa „Četiri godišnja doba“ Antonija Vivaldija.

Predsjednica žirija Varaždinskih baroknih večeri  Zdenka Weber je rekla da je najteže bilo odlučiti o nagradi za najbolju izvedbu. "Odlučili smo se za izvedbu Monteverdijevih madrigala, jer to je izuzetno težak repertoar, a japanski pjevači, polazimo od toga da im je to ipak malo drugačija i stranija glazbena literatura, su to odradili odlično“, rekla je Weber.

 Ovogodišnji, najbogatiji glazbeni i popratni program s 30 koncerata i 23 druga sadržaja te prvom azijskom zemljom partnerom, potvrdio je da varaždinski festival spada u vrhunske europske umjetničke događaje, istaknuo je ravnatelj Varaždinskih baroknih večeri Davor Bobić.

„Ove godine se Japan dokazao kao izniman partner u ostvarivanju najviših umjetničkih dosega, sa svojim ansamblima, ali i u pomoći u organizaciji, te razumijevanjem i skromnošću. Možemo puno od njih naučiti, od divnog naroda, koji je pun emocija i svoju državu iznimno cijeni i voli“, rekao je Bobić na svečanosti dodjele nagrada VBV-a.

 Gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok istaknuo je kako se još jednom potvrdilo da su Varaždinci sjajni domaćini, ljudi otvorenog srca, ali i ljudi koji znaju prepoznati vrijednosti takvih umjetničkih ostvarenja.

„Mogli smo slušati neka od najboljih djela ljudskog uma i duha uopće, kao što je Bachova Misa u h-molu koja se ne izvodi često. To je pravi, istinski, estetski i umjetnički doživljaj“, rekao je gradonačelnik te podsjetio da su Varaždinske barokne večeri uvrštene među 20 vodećih europskih intimnijih, ambijentalnih festivala.

 Osim u Varaždinu, Trakošćanu i Varaždinskim Toplicama, koncerti 48. Varaždinskih baroknih večeri izvedeni su u još deset gradova i mjesta u Varaždinskoj, Međimurskoj, Krapinsko-zagorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, a pod zajedničkim nazivnikom „Total barok“ organizirana su i 23 dodatna programa, od japanskog kulinarstva, hina lutaka,  origamija do haiku poezije.

 Sljedeće godine na varaždinskom festivalu će  nastupiti  skandinavski umjetnici koji njeguju autentični stil barokne glazbe. Uz ansamble iz zemlje partnera Švedske u Varaždin će doći i ansambli iz Norveške i Finske.

 
IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Gloriju Gaynor i nakon 40 godina iznenađuje uspjeh pjesme "I will survive"

BERLIN - Američka pjevačica Gloria Gaynor još se ne može načuditi uspjehu svog hita "I will survive"  kojim je prije 40 godina osvojila svijet.

"Vjerujem da će ta pjesma biti popularna sve dok će je radijske postaje emitirati. No tada nisam znala da će to ovoliko potrajati. I naravno, kad si mlad, ne razmišljaš na duge staze", rekla je Gaynor.

Pjevačica se susreće s djecom koja joj povjeravaju koliko im je ta pjesma važna.

"Ima djece u dobi od 6, 7 godina i kažu mi da vole tu pjesmu. To je ludo i to je divno".

Pjesmu "I will survive" (Preživjet ću) danas 69-godišnja pjevačica objavila je u listopadu 1978. na b-stranici svog singla "Substitute":

Odmah su je uočili u klubovima, među kojima je bio legendarni njujorški klub Studio 54.

"Slušateljstvo je pjesmu odmah zavoljelo", rekla je Gaynor za agenciju dpa prije nego što će nastupiti u studenome u Njemačkoj gdje će održati tri koncerta.

Početkom 2019. Gaynor će objaviti svoj novi album "Testimony".


Umrla je Peggy Sue, nadahnuće za klasik Buddyja Hollyja

AUSTIN - Teksašanka Peggy Sue Gerron, čije je ime šest desetljeća odzvanjalo analima rock and rolla zahvajujući pjesmi Buddyja Hollyja, umrla je u 78. godini u Lubbocku, gdje je s Hollyjem išla u srednju školu.

Pjesma "Peggy Sue" Buddyja Hollyja i njegova benda The Cricketsa bila je himna ranih dana rocka.

Holly i Gerron upoznali su se u srednjoj školi kada ju je on srušio jureći hodnikom s gitarom u ruci.

Pjesma se, međutim, izvorno zvala Cindy Lou, po Hollyjevoj nećakinji.

Hollyjev bubnjar Jerry Allison zamolio je Hollyja da promijeni ime. On je baš bio prekinuo s Peggy Sue i nadao se da bi je pjesmom mogao vratiti.

Plan je uspio. Holly je pristao na promjenu, a Allison i Gerron vjenčali su se nedugo nakon završetka srednje škole.

Gerron je prvi put čula pjesmu na koncertu u Kaliforniji kad ju je bend izveo nakon "That’ll Be the Day".

"Bila sam šokirana. Bilo je to veliko iznenađenje", rekla je jednom prigodom.

Brak Gerron i Allisona s vremenom je zapao u neprilike i završio razvodom, a ona se preselila u Kaliforniju gdje je s drugim suprugom vodila vodoinstalaterski biznis.

U rodni Lubbock vratila se 1995. kako bi brinula o bolesnoj majci.


Astronomi možda otkrili prvi mjesec izvan Sunčeva sustava

WASHINGTON - Astronomi su možda otkrili prvi mjesec izvan Sunčeva sustava, velik i plinovit svijet veličine Neptuna, koji se razlikuje od bilo kojeg poznatog mjeseca i kruži oko plinovitog planeta mase deset puta veće od Jupitera.

Taj "egzomjesec" nije nimalo nalik ničemu do sada poznatom u našem kozmičkom susjedstvu, kažu znanstvenici iznenađeni otkrićem ne zato što ono pokazuje da mjeseci postoje i drugdje, već zato što su uočili koliko je taj mjesec različit od otprilike 180 poznatih u Sunčevu sustavu.

Svemirski teleskop Kepler američke svemirske agencije (NASA) uočio je taj egzomjesec, a zatim ga je promatrao teleskop Hubble. Rezultate otkrića u časopisu Science Advances objavili su astronomi, profesor David Kipping i diplomant Alex Teachey sa sveučilišta Columbia.

"Egzomjesec", a tako se zove jer se nalazi izvan Sunčeva sustava, je "velik", rekao je Kipping.

Do danas su astronomi otkrili više od 3500 egzoplaneta, a riječ je o planetima koji su u orbiti drugih zvijezda, a koje nisu naše Sunce. Istodobno je tekao 'lov' na egzomjesece, tijela koja se okreću oko tih egzoplaneta, ali se s otkrićem egzomjeseca kasni zbog tehničkih ograničenja.

Mjeseci Sunčeva sustava su stjenoviti ili ledeni, a novootkriven egzomjesec je plinovit. Također je plinovit planet oko kojeg se kreće, a procjenjuje se da je planet mase nekoliko puta veće mase od najvećeg planeta našeg sustava - Jupitera.

Egzomjesec koji su otkrili Kipping i Teachey je  eksponencijalno veći od našeg najvećeg mjeseca u Sunčevu sustavu. Jupiterov mjesec Ganimed ima promjer 5260 km, a Kipping i Teachey procjenjuju da je egzomjesec veličine Neptuna, kojega je promjer 49.000 km.

Egzomjesec i njegov planet Kepler-1625b u orbiti su Keplera-1625, zvijezde po temperaturi slične našem Suncu,  ali 70 posto veće. Egzomjesec kruži otprilike 3 milijuna kilometara od Keplera-1625b.  Masa egzomjeseca je oko 1,5 posto mase njegova planeta.

Pri otkriću su se Kipping i Teachey pouzdali u metodu "tranzita",  kojom su se znanstvenici koristili pri otkrivanju egzoplaneta. Svjetlost Keplera-1625 potamnjela je kada je njegov planet Kepler-1625b bio u tranzitu ispred svoje zvijezde. To je trajalo 19 sati i taj tranzit blokirao je svjetlo zvijezde koja leži 8000 svjetlosnih godina udaljena od Zemlje.

Oko 3,5 sati pošto je tranzit završio, Hubble je snimio drugi mjesec "koji je poput psa pratio svoj planet", kazao je Kipping.

Znanstvenici Kipping i Teachey ističu da su dodatne opservacije Hubbleom potrebne kako bi se razumio udaljen planetarni sustav i potvrdilo njihovo otkriće.


Analiza CT-snimaka rano upozorenje na opasnost od srčanog udara

OXFORD - Nova metoda analize snimaka učinjenih kompjuteriziranom tomografijom (CT) moguće je predvidjeti kojim pacijentima prijeti srčani udar i to godinama prije nego se dogodi, objavili su znanstvenici sa sveučilišta u Oxfordu.

Tehnologiju su znanstvenici s Oxforda razvili u suradnji s ustanovama u Njemačkoj i Sjedinjenim Državama koristeći se algoritmovima kako bi proučili masnoće nakupljene oko koronarnih arterija prikazanih na snimkama srca učinjenih CT-om.

Masnoće se mijenjaju kada se arterija upali i to može služiti kao sustav ranog upozorenja u 30 posto slučajeva srčanih udara, kažu znanstvenici.

"Ako možete identificirati upalu arterija srca tada možete reći koja arterija... će izazvati srčani napad", kaže oxfordski profesor Charalambos Antoniades.

S novom tehnologijom to je moguće ako se analiziraju CT-snimke.

Većinu srčanih udara izaziva nakupljanje masnoća na unutrašnjoj stjenci arterija što sužava žilu, smanjuje njezinu prohodnost i dotok krvi u srce.

Za sada snimke CT-a pokazuju liječnicima mjesto na kojem je arterija već sužena zbog nakupljanja masnoća, no s novom tehnologijom liječnici će moći predvidjeti kojim arterijama prijeti suženje.  Znanstvenici se nadaju da će je odobriti nadležne vlasti s obje strane Atlantika u roku od godine dana.

"Možemo reći...  vaše su arterije upaljene i suženje će se dogoditi u roku od pet godina. Stoga možda možete već danas početi poduzimati preventivne mjere kako biste spriječili formiranje naslaga masnoća,  kaže Antoniades.

Srčani i moždani udari dva su najveća uzročnika smrti u svijetu.

"Iako nismo procijenili točan broj srčanih udara koje je moguće spriječiti, potencijalno možemo identificirati najmanje 20 ili 30 posto ljudi kojima udar prijeti", zaključuje  Antoniades.

Tvrtka u suradnji s Oxfordom već je počela razvijati službu koja bi analizirala CT u roku od 24 sata diljem svijeta.

Istraživanje je objavljeno u medicinskom časopisu  The Lancet.


Australija na putu da postane prva zemlja koja je iskorijenila rak grlića maternice

CANBERRA - Australija bi mogla postati prva zemlja koja je učinkovito iskorijenila rak grlića maternice ako održi sadašnji ritam cijepljenja i preventivnih pregleda, pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet.

Predviđa se da će do 2022. godine rak grlića maternice iznositi manje od šest na 100.000 ljudi čime bi se ta bolest svrstala "u rijedak oblik raka", stoji u studiji koju je naručilo Australsko karitativno vijeće za rak.  

Rak grlića maternice nastaviti će padati do praga "eliminacije" koji iznosi četiri slučaja na 100.000 ljudi do 2035. godine, a prema modelu kojim su se poslužili za izradu studije.  

Napredak u borbi protiv takvog oblika raka omogućen je primjenom nacionalnog programa za sprečavanje razvoja raka grlića maternice i nacionalnog programa preventivnih pregleda od 1991.

Uzročnik raka grlića maternice je visokorizični tip humanog papilloma virusa (HPV) koji se prenosi spolnim putem.  

U 2007. godini Australija je postala prva zemlja u svijetu koja je primijenila program cijepljenja djevojčica protiv HPV-a, a poslije je taj program proširen i na dječake.

Znanstvenici su također naznačili da će stopa smrtnosti vjerojatno pasti te iznositi 1 na 100.000 žena do 2047. godine. No upozorili su da je "iskorjenjivanje moguće samo ako se cijepljenje protiv HPV-a i program preventivnih pregleda nastave sadašnjim postotkom".

Danas u Australiji od raka grlića maternice obolijeva sedam od 100.000 osoba, što je polovica od svjetskog prosjeka.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), rak grlića maternice četvrti je u svijetu najučestaliji oblik raka u žena, ali i  najčešći uzročnik smrti u većini subsaharskih zemalja.

Houston zabranio otvaranje javne kuće u kojoj bi usluge pružali roboti

HOUSTON - Gradsko vijeće Houstona odbilo je izdati dozvolu za rad javnoj kući u kojoj bi usluge za zabavu pružali humanoidni roboti, piše The Washington Times.

Da bi spriječili otvaranje robotske javne kuće gradski vijećnici jednoglasno su izglasali zakon kojim se u objektima za pružanje seksualnih usluga zabranjuje upuštanje u takav odnos s "antropomorfnim napravama", odnosno napravama u obliku ljudskih bića.

Kanadska tvrtka KinkySdollS, koja je prvu javnu kuću s humanoidnim lutkama otvorila u Torontu 2017., na svojim stranicama oglašava da nudi "ljubavne lutke za odrasle" koje je moguće unajmiti ili kupiti.

”KinkySdollS navodi da humanoidne lutke govore i tople su na dodir, a svaka stoji 3000 dolara.

Zastupnik Houstona Greg Travis nazvao je prijedlog za otvaranje takve javne kuće "nastranim" i "prostačkim" i poručio "Mi nismo grad grijeha". Gradonačelnik Sylvester Turner rekao je da tvrtka može prodavati svoje robote no pojedinci ne mogu njihove usluge koristiti u za to specifično namijenjenom prostoru.

Tvrtka je već počela graditi zgradu u kojoj bi bila smještena javna kuća, no inspektori su se je zaustavili jer nema dozvole pa se tako u Houstonu neće ostvariti fiktivni svijet iz SF serije  “Westworld.








← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus