02:01, 14. Prosinac 2018

kultura...

Kultura 30. studenoga 2018.

Objavljeno: 30.11.2018 u 03:21
Pregledano 52 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 30. studenoga 2018.

ZAGREB, 30. studenoga 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Ivan Vidić predstavio zbirku priča "San od tisuću ljeta"

ZAGREB - Istaknuti dramatičar i prozni pisac Ivan Vidić predstavio je u četvrtak u Zagrebu svoju novu knjigu "San od tisuću ljeta", zbirku novela koju su predstavljači opisali kao punokrvnu, izvanserijski maštovito pisanu satiru stvarnosti kojom se taj književnik potvrđuje kao enfant terrible hrvatske književnosti.

Knjigu je objavio nakladnik Hena com, a uvodno ju je u Dvorani Mueller Kina Europe predstavila spisateljica i prevoditeljica Nada Gašić. Istaknula je kako je riječ o zbirci sročenoj u 20 međusobno ulančanih priča, u kojoj se "književnost otela teoriji i to, u Vidićevu slučaju, izvanredno uspješno".

U njoj se Vidić otkriva kao vrsni stilist, a njegove se priče u krajnjoj liniji mogu nazvati i pričama nadrealnog, rekla je Gašić, "što bi bilo možda i bilo istina, da se na kraju ne dogodi nešto strašno".

"Na kraju, shvatit ćete da je stvarnost ono što je nadrealno, a ne Vidićeve priče, u čijem je čudnom nadrealizmu realnost do boli prisutna. Ivan Vidić jedan je od onih strašnih autora koji će vas zalijepiti za svoje pripovijedanje, za svaku svoju priču, prisiliti vas da se cijelo vrijeme smijuckate ako se već ne smijete, i u tom jezivom oksimoronu mračnih priča i izvještaja – koji se ne odnose samo na recentnu situaciju – nalazi se čitavo vrijeme neodoljiv humor", napomenula je.

"U Vidićevim pripovijetkama nema hrane, a ako je i ima – ona je odvratna; nema vode, a ako je i ima – ona je mutna; nema zraka, a ako ga i ima – on je ustajao; nema svjetla, a ako ga i ima – ono se jedva podnosi. Čega ima? Ima svega što nas okružuje", dodala je Gašić.

Vidić je kazao kako ne voli riječ nadrealizam, ne misli da je stvarnost nadrealna, niti sebe smatra nadrealnim piscem, "iako se taj dodatak – taj supstrat" može teorijski povezati s pričama u njegovoj novoj zbirci.

"Ovo je pisanje o nečemu što je s 'one strane' vjere, vjerodostojnosti i realnosti. Često pišem o tome kako sam se u životu razočarao. Nekada sam volio državu u kojoj živim, a volim je i danas, ali više kao baku koja je umrla. Nadrealno izlazi kao konzekvenca doživljenog i proživljenog", dodao je pisac, napomenuvši kako nas, međutim, "stvarnost uvijek podigrava: uvijek je lošija od dana i od datuma na novinama".

Ta zbirka nastajala je "red po red, novelu po novelu da bi na kraju ispalo da je stvorila nekakvu konkretnu sliku", dodao je, no ta slika nije do kraja kompletna - ona se neprekidno nastavlja pisati.

U njoj se Vidić bavi pitanjima –  kako bi izgledao život u Hrvatskoj da država kojim slučajem proda vodovod Amerikancima, a liječnici u bolnicama ostanu bez kirurškog konca; može li se u Lijepoj našoj stvoriti dobar biznis na kupusu ili možda ostvariti značajan prihod pokretanjem jajare; što je Banda Velikog Petka, te zašto policija nadgleda vrane osumnjičene za korupciju i tko je osnovao masonski red tajanstvena naziva Genius Ordo (?).

"Ja sam čovjek bez ideologije; pokušavam se naći u nekakvim estetskim i etičkim modelima koji su meni i ljudima oko mene prihvatljivi", rekao je Vidić. "Volim kontraste; počinjem od političkih, ideoloških, svakodnevnih socijalnih suprotnosti koje onda stavljam u neku ideološku dispoziciju. Ta ideološka dispozicija može biti i vremenska – nekada uspoređujem vremena", dodao je.

Novinar i književnik Srđan Sandić napomenuo je kako je riječ o "pričama, novelama, pripovijetkama koje su zapravo groteske", a kojima Vidić već od uvodne priče "Stanje nacije", postavlja jednu ultimativno pesimističnu anamnezu.

O knjizi je govorio i pjesnik i prevoditelj Dinko Telećan. Rekao je kako u njoj Vidić na razne načine, kroz različite glasove, iz raznih kutova "govori o posljednjem čovjeku". "Ta knjiga govori naravno o još koječemu, ali rekao bih da se na koncu sve svodi na neopozivu sudbinu tog zadnjeg čovjeka – sve vrijeme progovara taj zadnji čovjek, stalno se o tom čovjeku radi", kazao je Telećan.

Dobra književnost bešavno spaja ono univerzalno i ono konkretno, najkonkretnije i pojedino, napomenuo je, što je posebno vidljivo u Vidićevim novim pričama, koje također obiluju humorom, "koji nikada nije forsirana dosjetka ili tek premaz, već je to humor koji izvire iz same stvari".

Vidić je odgovorio kao njegove novele, romani i drame uvijek pokušavaju biti u službi "uozbiljenja". "Ja bih volio komunicirati na neki način svoje strahove, koji su opći i humani, a da to ljudi primijete kroz smijeh i humor, jer i najgroznije stvari su u biti često jako smiješne", kazao je pisac. Njegova je nova knjiga stoga knjiga "nenamjernog humora, humora prepoznavanja".

Dramatičar, scenarist, prozni pisac Ivan Vidić (1966.) istaknuti je glas suvremene domaće dramske literature. Dosad je napisao više od dvadeset kazališnih komada, a na radiju mu je izvedeno tridesetak radio-drama, adaptacija i proznih djela. Njegove drame "Bakino srce" i "Veliki bijeli zec" objavljene su u desetak antologijskih izbora najznačajnijih suvremenih hrvatskih i europskih drama. Potpisuje scenarije desetak igranih, eksperimentalnih i dokumentarnih filmova, a pisac je i dvaju libreta za opere.

Djela su mu prevedena na desetak jezika a drame izvođene u svim većim kazalištima u Hrvatskoj, te je za njih dobio niz istaknutih književnih nagrada, među kojima tri Nagrade Marin Držić. U inozemstvu su mu izvedene drame "Ospice", "Groznica", "Život u sjeni banane", "Kroz sobe". Dosad je objavio knjige "Drame" (2002.), "Gangabanga" (2006.), "Violator/Ona govori" (2007.), "Veliki bijeli zec" (2008.), "Dolina ruža i druge drame" (2011.), "Južna država" (2013.) i "Groupe de soutien/Grdand lepin blanc" (2018.). Redatelj Paolo Magelli postavio je koncem 2016. u Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM) njegovu dramu "Noćni život".


Hrvatska bira šest pjesama za prvu EU pjesmaricu

ZAGREB - Hrvati će od 30. studenog do 30. prosinca imati mogućnost glasati za šest hrvatskih pjesama koje će se uvrstiti u prvu Pjesmaricu Europske unije koja će biti objavljena u prosincu 2019. godine.

Studenti i profesori s Muzičke akademije u Zagrebu i Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku te pjevači zbora Hrvatskog sabora kulture nominirali su 54 poznatu hrvatsku pjesmu od kojih će građani moći izabrati njih šest. Na glasačkoj listi nalaze se brojne tradicionalne i narodne pjesme poput "Vuprem oči" i "Oj More duboko", ali i one popularnih izvođača kao što su Oliver Dragojević i Arsen Dedić.

Urednica EU Pjesmarice za Hrvatsku, profesorica s Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu Jasenka Ostojić rekla je kako su odabrane pjesme odraz velike regionalne raznolikosti i glazbene tradicije iz različitih razdoblja Hrvatske povijesti.

 "Autohtonost i ljepota hrvatskog tradicijskog nasljeđa kao i melodioznost klasičnih i suvremenih pjesama svjedoče o velikoj ljubavi naših ljudi prema pjevanju, i čine osebujnu kariku u u šarolikoj kulturnoj niski udruženih europskih naroda”, smatra Ostojić.

Prva pjesmarica sastojat će se od 162 pjesme na 24 jezika, a svaka uvrštena pjesma bit će prevedena i na engleski jezik. Zaradom od prve verzije financirat će se 27 verzija pjesmarice na nacionalnim jezicima.

Svaka zemlja članica EU odabire po jednu pjesmu za svaku od dogovorenih kategorija: ljubavne pjesme, priroda i godišnja doba, sloboda i mir, narodne i tradicionalne, vjerske te dječje pjesme.

EU Pjesmarica demokratski je projekt koji su inicirale neprofitne organizacije bez političkih i financijskih veza s Bruxellesom, odnosno političkim institucijama Europske unije.

Organizacija je osnovana u Kopenhagenu 2015. godine s ciljem povezivanja profesora i studenata glazbe te zborskih pjevača radi što jednostavnije i jeftinije distribucije pjesmarice.

Osnivač i predsjednik Jeppe Marsling kazao je kako je pjesmarica način za upoznavanje različitih dijelova EU.

“Mi, 27 nacija u EU, znamo tako malo jedni o drugima! Čini se kako je razmjenjivanje nacionalnih glazbenih blaga izravan način da se bolje upoznamo", rekao je Marsling.

U suradnji sa 17 muzičkih akademija iz 14 zemalja članica, odlučeno je da se pjesme biraju u šest kategorija: ljubavne pjesme, priroda i godišnja doba, sloboda i mir, narodne i tradicionalne pjesme, vjerske pjesme i dječje pjesme.

Za sada je glasalo oko 35 tisuća ljudi iz 20 zemalja Europske Unije, a nakon Hrvatske, na red dolazi Slovenija.

Glasanje se održava na stranici www.eu-songbook.org i otvoreno je do 30. prosinca. priopćili su organizatori.


IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

U Kotoru predstavljena "Historija pomorstva Crne Gore..." prof. dr Antuna Sbutege

KOTOR - "Historija pomorstva Crne Gore u kontekstu jadranskog, mediteranskog i svjetskog pomorstva", naziv je knjige autora prof. dr Antuna Sbutege, admirala Bokeljske mornarice, koja je promovirana u kotorskom Pomorskom muzeju Crne Gore.

„Prikazati 2,5 milenija razvoja pomorstva, uz unošenje obilja podataka i znalački korištene literature, bio je zahtjevan zadatak za čije uspješno rješavanje je bila sposobna osoba samo iskonski vezana s morem kroz dugu obiteljsku i zavičajnu tradiciju, ali istovremeno i osoba naoružana eruditskim i enciklepedijskim poznavanjem više znanstvenih područja. Ova knjiga predstavlja najznačajniji znanstveni prilog izučavanju i populariziranju naše bogate pomorske prošlosti“, kazao je povjesničar umjetnosti mr Jovan Martinović.

Izdavanjem knjige „Historija pomorstva Crne Gore“ još jednom se potvrđuje činjenica da su Boka Kotorska i Crna Gora nepresušno izvorište za proučavanje povijesti i kulture naroda koji su je stvarali, poručio je Andro Radulović, ravnatelj Pomorskog muzeja Crne Gore.

„Ne znam koliko sam je pisao, nije bilo kratko, reći ću vam da bibliografija ima 750 jedinica i oko 1140 fusnota... Ova knjiga plod je čitavog mog života, od kada sam u najranijem djetinstvu ušao u svijet pomorstva, okružen pomorcima, povjesničarima, dokumentima, tehničkim djelima i predmetima koji svjedoče pomorsku povijest“, kazao je prilikom predstavljanja knjige autor Antun Sbutega.

Navodeći kako je knjiga posvećena članovima njegove obitelji koji se više od 400 godina bave pomorstvom, svim pomorcima u povijesti bokeljskog kraja i povjesničarima pomorstva, Sbutega je istaknuo da se pomorska tradicija nastavlja te da u Crnoj Gori ima najmanje 6.000 aktivnih pomoraca, po čemu je u odnosu na broj stanovnika na prvom mjestu u svijetu.

Kroz povijesni pregled razvoja pomorstva u Crnoj Gori, Sbutega je ukazao i na to da je primorje i danas najrazvijeniji dio Crne Gore, gdje su u tijeku najznačajnije strane investicije, istaknuto je na predstavljanju knjige.

Izdavanje ovog kapitalnog djela realizirano je zahvaljujući podršci Ministarstva kulture Crne Gore, kotorskog Pomorskog muzeja Crne Gore i Bokeljske mornarice.

Prof.dr Antun Sbutega je sveučilišni profesor u Crnoj Gori i Italiji, član Reda malteških vitezova i bivši veleposlanik Crne Gore pri Svetoj stolici u Vatikanu, admiral  Bokeljske mornarice od  2016. Autor je više knjiga, a u kolovozu 2018. predstavio je knjigu pjesama svog brata, don Branka Sbutege, „Križni put i druge pjesme“, koje su bile do tada neobjavljene i koje je on priredio za objavu u nakladništvu KotorArta – Don Brankovih dana muzike.


U Los Angelesu svjetska premijera filma "Mary Poppins se vraća"

LOS ANGELES - Leteći kroz oblake s crnim kišobranom i s prepoznatljivom platnenom putnom torbom u rukama razigrana britanska dadilja Mary Poppins u četvrtak je imala "gotovo savršeni" povratak na film više od 50 godina nakon što je očarala gledatelje širom svijeta.

Svjetska premijera filma "Mary Poppins se vraća", čija je radnja smještena 20 godina nakon prvog filma koji je proslavio Julie Andrews, održana je u Los Angelesu. Film s novom glumačkom postavom i glazbom nostalgično se prisjetio i originala iz 1964. Tada su u "Mary Poppins" glumili Andrews i Dick Van Dyke a uloga je glumici donijela Oscara dok su pjesme poput "A Spoonful of Sugar" i "Supercalifragilisticexpialidocious" postali filmski glazbeni klasici.

U "Mary Poppins se vraća" Emily Blunt igra ulogu stroge i nježne, raspjevane dadilje koja se spustila u London početkom 20. stoljeća kako bi se brinula o djeci sada odraslih Banksovih koji su bili djeca u originalu iz 1964.

Poput izvornog filma i "Mary Poppins se vraća" ima elemente fantazije i mnogo plesnih točaka. Čak su se pojavili i animirani plesajući pingvini.

"Stvarno se radi o nostalgičnom putovanju u prošlost i odavanju priznanja tim nevjerojatnim filmovima s kojima smo rasili i koji prestavljaju sve što pamtimo kao djeca", rekla je Blunt novinarima na crvenom tepihu.

"Ipak, napravili smo nešto novo i mislim da je to film koji je prepun osjećaja i veselja".

Ulogu koju je u originalu igrao 1964. Van Dyke sada igra Lin-Manuel Miranda no ne radi se o mladom dimnjačaru nego o nažigaču. Van Dyke (92) pozdravljen je ovacijama na premijeri a u filmu ima cameo ulogu bankara koji pleše step.

Redatelj Rob Marshall kazao je da je prihvatio režirati nastavak jer je osjećao da svijet utreba malo magije koju nosi Poppins.

U filmu "Mary Poppins se vraća" igraju i britanski glumci Ben Whishaw i Emily Mortimer, a Meryl Streep također ima cameo ulogu. Film se počinje prikazivati u svijetu 19. prosinca.


Fotografija slikara Van Gogha je zapravo fotografija njegova brata

DEN HAAG - Jedna od tek dviju fotografija Van Gogha za koju se dosad mislilo da prikazuje slavnog nizozemskog slikara, zapravo je fotografija njegova brata, priopćio je u četvrtak Van Goghov muzej u Amsterdamu.

"Fotografija za koju se dosad mislilo da prikazuje Vincenta van Gogha u dobi od 13 godina, zapravo je fotografija njegova petnaestogodišnjeg brata Thea van Gogha", navodi muzej u priopćenju.

Na crno-bijeloj fotografiji je mladić kovrčave kose i svijetlih očiju. To je jedna od samo dviju poznatih slikarevih fotografija koja se nalazi u mnogim njegovim biografijama.

Dvojica braće bila su veoma slična, ali se Theo razlikovao od brata profinjenim crtama lica i "izrazito svijetlim očima", kakve ima i mladić na fotografiji, ističe muzej.

Vincent van Gogh, koji je rođen 1853. i proslavio se autoportretima slikanim uljem živih boja, nije se volio fotografirati. Na drugoj fotografiji, koja je sada i jedina poznata, Van Gogh ima 19 godina.

Muzej je u četvrtak objavio zaključke sveobuhvatne analize fotografije.


Novi ultralaki materijal nudi mnogo načina korištenja plastičnog otpada

SINGAPORE - Znanstvenici u Singapuru namjeravaju patentirati novi ultralaki materijal koji zvučno izolira te je otporan na toplinu a napravljen je od recikliranih plastičnih boca te bi mogao pomoći smanjivanju plastičnog otpada odbačenog u oceane ili na prenatrpana odlagališta otpada.

Tim s Nacionalnog sveučilišta u Singapuru objavio je da je pronašao način da pretvori boce od polietilenskog tereftalata (PET) u aerogel koji ima mnoge potencijalne upotrebne vrijednosti - od izolacije preko otpornosti na požare do čišćenja naftnih mrlja.

"Plastični otpad jedan je od onih koje je najteže reciklirati", kaže profesor Hai Minh Duong sa sveučilišnog odjela za inženjerstvo.

Tim traga za novim metodama koje će pomoći smanjivanju plastičnog otpada, dodaje on.

Oko osam milijuna tona plastike svake se godine odbacuje u oceane, uništava morski svijet i plastične čestice završavaju u ljudskoj hrani, prema agenciji UN-a za okoliš.

Pet azijskih zemalja - Kina, Indonezija, Filipini, Vijetnam i Tajland - odgovorni su za oko 60 posto plastičnog otpada koji završi u oceanima, prema studiji iz 2015.

PET aerogeli napravljeni od recikliranih plastičnih boca mekani su, fleksibilni, izdržljivi, vrlo lagani i jednostavni za rukovanje, naveo je tim u priopćenju.

Jedna reciklirana plastična boca može se pretvoriti u list aerogela veličine A4 i materijal se može modificirati dodavanjem drugih tvari na površinu kako bi se pojačala njegova sposobnost upijanja ili izolacijske karakteristike.

Primjerice, list presvučen sredstvima otpornima na požar 'izdržao je' temperature do 620 Celzijevih stupnjeva. To je sedam puta više od izolacije u vatrogasnom odijelu a težina mu je bila deset puta manja od izolacije koja se sada koristi u tim odijelima.

Neka verzije toga meterijala mogle bi se koristiti za toplinsku i zvučnu izolaciju grada, čišćenje naftih mrlja na morima te za upijanje ugljičnog monoksida u maskama.

Tim je rezultate istraživanja objavio ljetos u znanstveniom časopisu Colloids and Surfaces A a u ožujku je podnio zahtjev za patentom.

Duong je rekao da bi cijena proizvodnje lista površine četvornog metra i debljine od jednog centimetra bila manje od 10 američkih dolara.

U trenutku dok se zemlje bore s rastućim gomilama plastičnog i drugog otpada Duong kaže da njihov izum pokazuje da inženjerstvo i tehnologija mogu ponuditi rješenja.

"U budućnosti moj je san da ... više neće biti otpada koji bi se trebao reciklirati", kaže on.


Istraživanje: Dijagnoza raka povezana s povećanim rizikom od samoubojstva

ZAGREB - Unatoč povećanoj stopi preživljavanja od mnogih vrsta raka ta dijagnoza može biti vrlo stresna i povećati rizik od samoubojstva kod pacijenata, utvrdili su znanstvenici.
 
Tim je ispitao podatke o više od 4,7 milijuna pacijenata u Velikoj Britaniji kod kojih je dijagnoza raka postavljena između 1995. i 2015. i utvrdio da je rizik od samoubojstva 20 posto veći u populaciji kod koje je postavljena dijagnoza karcinoma u usporedbi s općom populacijom kod koje takva dijagnoza nije postavljena.

Gotovo 2500 pacijenata oboljelih od raka preminulo je nakon samoubojstva što predstavlja manje od 1 posto smtnih ishoda tijekom istraživanog razdoblja. No to su smrti koje su se mogle spriječiti, navodi tim u radu objavljenom u časopisu JAMA Psychiatry.

“Otkrili smo da je rizik od samoubojstava najviši u prvih šest mjeseci nakon dijagnoze”, kaže voditeljica istraživanja dr. Alexandra Pitman s University College London.

“Također smo identificirali četiri vrste tumora koji se ističu po najvećem riziku”, kazala je Pitman.

U usporedbi s općom populacijom bez dijagnoze raka pacijenti u istraživanju koji su oboljeli od mezotelioma pluća imali su 4,5 puta veće izglede počiniti samoubojstvo, utvrđeno je u istraživanju.

Pacijenti oboljeli od raka gušterače imali su 3,9 puta veće izglede da počine samoubojstvo, oni s tumorom jednjaka imali su rizik 2,7 puta veći. Rak pluća prosječno je bio povezan s 2,6 puta većim rizikom od samoubojstva a rak želuca s 2,2 puta većim rizikom od samoubojstva.

Autori ističu da cilj istraživanja nije bio dokazati pridonose li i kako dijagnoze raka samoubojstvima no zaključuju da je moguće da je rizik povećan zbog toga što pacijenti strahuju od smrti i patnji povezanih s nuspojavama liječenja ili zbog promjena u kvaliteti života, navode autori studije.

“U kliničkom radu s pacijentima oboljelima od raka očigledno je da neki pacijenti mogu postati depresivni ili tjeskobni kao psihološki odgovor na dijagnozu, liječenje, ponovnu pojavu bolesti, izglede za preživljavanje ili kvalitetu života u terminalnoj fazi”, rekao je Pitman.

“Za te pacijente bilo bi posebno važno pratiti pad raspoloženja, beznađe, tjeskobu i suicidalne misli kao i osigurati kvalitetnu kontrolu boli te ih jasno uputiti kako da potraže psihičku potporu", kazao je Pitman. “I osobe koje pružaju potporu takvim osobama možda bi također trebale psihološku potporu.”

Jedno od ograničenja studije je da znanstvenicima manjkaju podaci o tome zašto se čini da određeni tumori imaju veći utjecaj na rizika samoubojstava. Druga manjkavost je da je bilo premalo samoubojstava za izvlačenje zaključaka o tome koje bi karakteristike pacijenata mogle pridonositi riziku, uključujući postojanje nekih psihijatrijskih poremećaja ili konzumiranje alkohola ili droga.

Mnogi pacijenti koji počine samoubojstva ranije su već bolovali od depresije, tjeskobe ili drugih mentalnih poremećaja i to se vjerojatno odnosi i na oboljele od raka koji počine samoubojstvo, kaže Matthew Nock sa sveučilišta Harvard u Massachusettsu.
On dodaje da je više istraživanja potrebno kako bi se bolje razumjelo kada i zašto dijagnoza raka može voditi do suicidalnih misli pa će liječnici moći provesti bolju prevenciju samoubojstava kod ljudi koji to najviše trebaju.


Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na porast ospica u Europi i Latinskoj Americi

ŽENEVA - Ospice su u porastu širom svijeta a posebno u Europi i Latinskoj Americi, dijelom zbog toga što roditelji odbijaju cijepiti djecu, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Širom svijeta u 2017. službeno je evidentirano oko 173.000 slučajeva ospica što predstavlja skok od više od 30 posto u odnosu na godinu prije, navodi WHO u izvješću objavljenom u četvrtak.

Stvarni se broj procjenjuje na oko 6,7 milijuna slučajeva ospica u prošlog godini.

WHO pocjenjuje da je prošle godine umrlo 110.000 ljudi, uglavnom djece od bolesti koja može biti spriječena cjepivom.

"Ono što više zabrinjava od toga povećanja... jeste da vidimo stalno širenje ospica u zemljama u kojima to nije zabilježeno godinama", kaže Martin Friede, izvršni direktor u odjelu WHO-a za cijepljenja, cjepiva i biofarmakologiju.

"To sugerira da zapravo nazadujemo u određenim slučajevima", rekao je na konferenciji za novinare.

Ta izrazito zarazna bolest može biti smrtonosna ili izazvati gubitak sluha i mentalne poremećaje kod djece. Često je preteča drugih epidemija poput difterije u populaciji koja nije u dovoljnoj mjeri procijepljena.

Njemačka, Rusija i Venezuela prošle su godine imale velike epidemije ospica zbog čega je povučena ocjena da u tim zemljama nema širenja bolesti, naveo je WHO.

"Vidimo porast u 2018. i čini se da je taj porast stabilan pa smo zabrinuti da ono što započne kao porast postaje uzlazni trend", kaže Friede.

Katrina Kretsinger, predstavnica WHO-a kaže: "U ovom trenutku u 2018. smo na putu da imamo više slučajeva nego u 2017." Po podacima do studenoga ove godine broj slučajeva veći je deset posto u odnosu na 2017.

Globalno je procijepljenost prvom dozom cjepiva stala na 85 posto a 95 posto je potrebno da bi se spriječile epidemije, navodi WHO. Procijepljenost drugom dozom je na 67 posto.

"Većina djece koja propuste (cijepljenje) živi u najsiromašnijim zajednicama u svijetu, mnoga u zonama sukoba", kaže Ann Lindstrand iz WHO-a.

No u nekim dijelovima  Europe i Latinske Amerike, "negativne dezinformacije ili nepovjerenje u cjepiva" obeshrabruje cijepljenje, kaže on poručujući da su cjepiva sigurna. Neki roditelji pogrešno pripisuju pojavu autizma cjepivu protiv ospica.

"Gubimo bitku protiv ospica ponekad zbog toga ljudi zaboravljaju da je to strašna bolest", dodaje ona.

"Izloženi smo riziku da izgubimo rezultate postignute proteklih desetljeća u zaštiti djece i zajednica od razorne bolesti koju je moguće u potpunosti spriječiti", poručuje zamjenica glavnog direktora organizacije Soumya Swaminathan u priopćenju.

Cilj je WHO-a iskorijeniti ospice do 2020. no to je upitno ako se ne osigura javna potpora cijepljenju i ulaganje u cijepljenje.


Povećani rizici prometnih nesreća kod starijih vozača koji uzimaju više lijekova

NEW YORK - Mnogi stariji vozači uzimaju više različitih lijekova što može povećati rizik da izazovu prometne nezgode i do 30 posto, pokazuje novo američko istraživanje.

Polovica starijih vozača, koje je anketirala fondacija za sigurnost prometa Američkog autokluba (AAA), uzimala je sedam ili više lijekova a četvrtina uzimala je 11 ili više, pokazalo je istraživanje.

Gotovo svaki peti uzimao je lijekove koje je Američko gerijatrijsko udruženje proglasilo potencijalno neprimjerenim lijekovima koje stariji trebaju izbjegavati jer imaju vrlo ograničene koristi ili nanose previše štete ili oboje.

Većina tih lijekova su benzodiazepini i neki antihistaminici za koje se pokazalo da onesposobe, primjerice tako da izazovu zamagljeni vid, konfuziju ili nekoordinaciju. Druga istraživanja pokazala su da ti lijekovi mogu povećati rizik prometnih nezgoda do 30 posto, navode stručnjaci fondacije.

Trenutno 42 milijuna odraslih osoba starijih od 65 vozi američkim cestama i očekuje se da će njihov broj značajno porasti tijekom idućeg desetljeća, prema AAA.

“Dobra je vijest da se mnogo toga može učiniti po tom pitanju”, kaže Jake Nelson, direktor AAA za istraživanja sigurnosti prometa. “Radeći rame uz rame s pružateljima zdravstvenih usluga i farmaceutima možemo ublažiti rizike tako da stariji vozači uzimaju lijekove koje trebaju a da istodobno mogu sigurno voziti. Loša je vijest da pacijenti ne vode potrebne razgovore sa svojim liječnicima i farmaceutima”.

Ranije je istraživanje utvrdilo da, kad se radi o tome razgovaraju li članovi obitelji o ponašanju u prometu sa starijim članovima, 83 posto nikad nije vodilo takve razgovore, kaže Tara Kelley-Baker iz fondacije AAA za sigurnost prometa u Washingtonu.

Ranije je istraživanje utvrdilo da ni svaki peti stariji pacijent nije rekao da ga je pružatelj zdravstvenih usluga upozorio na to kako bi prepisani lijekovi mogli utjecati na vozačke sposobnosti.

Istraživački tim proučio je podatke o 2949 starija vozača. Na početku istraživanja ispitanici su bili stari između 65 i 79 godina i ukupno su trošili 24.690 lijekova i preparata. Samo tri posto nije uzimalo nikakve lijekove, 10 posto jedan ili dva lijeka, dok je 10 posto uzimalo 16 ili više lijekova i jedan posto 26 ili više lijekova.

73 posto sudionika istraživanja uzimalo je najmanje jedan lijek za srčane bolesti i 70 posto uzimalo je lijekove koji su utjecali na središnji živčani sustav. Od najvećeg razloga za zabrinutost za istraživače su bili lijekovi koji su neprimjereni starijim pacijentima poput narkotičkih analgetika, sredstava protiv tjeskobe i sredstava za spavanje. Takvi lijekovi, osim što utječu na vozačke sposobnosti, povezani su negativnim učincima poput prijeloma kuka, depresije i inkontinencije. Istraživači također napominju da su izgledi da starija osoba padne šest puta veći ako koriste 10 ili više lijekova.

 Istraživanje potvrđuje ono u što mnogo internista i gerijatara sumnja a to je da jedan specijalist ne zna koje sve lijekove uzima pacijent nego samo one koje je sam prepisao, kaže gerijatar Zaldy Tan s medicinskog fakulteta David Geffen sa sveučilišta Kalifornija.

Tan smatra da bi pacijenti trebali upoznati liječnika opće prakse sa svim preparatima i lijekovima koje uzimaju. “Ako uzimaju više od 10 proučio bih može li se neke ukinuti”, Tan.


Znanstvenici stvorili pojednostavljenu verziju ljudske posteljice u laboratoriju

LONDON - Britanski znanstvenici uspjeli su stvoriti pojednostavljenu verziju ljudske posteljice koja bi mogla, po njihovim riječima, promijeniti znanstvene spoznaje o reproduktivnim poremećajima poput preeklampsije i spontanog pobačaja.

Minijaturni model rane faze razvoja placente, tzv. organoid također će omogućiti znanstvenicima da istraže što omogućava zdravu trudnoću i kako određene bolesti mogu prijeći s majke na fetus u razvoju.

Ljudska posteljica osigurava kisik i hranjive tvari za rast fetusa.

Ako se pravilno ne razvije trudnoća može završiti mrtvorođenčetom ili spontanim pobačajem ili se bebe mogu roditi s razvojnim problemima.

Ashley Moffett, profesorica na odjelu patologije, fiziologije, razvoja i neuroznanosti sveučilišta Cambridge, koja je vodila istraživanje objasnila je da znanstvenici, iako je posteljica presudna za rast fetusa, znaju relativno malo o tome zbog nedostatka dobrih eksperimentalnih modela.

"To je prvi organ koji se razvije a istodobno se o njemu najmanje zna", rekla je na konferenciji za novinare.

Područje znanosti o organoidima proteklih je godina procvjetalo i znanstvenici uzgajaju sve od mini-mozgova do mini-jetara i mini-pluća te ih koriste kako bi osigurali veće razumijevanje ljudske biologije i bolesti.

Tim s Cambridgea, čiji je rad objavljen u časopisu Nature, prije više od 30 godina započeo je s pokušajima da uzgoji stanice ljudske posteljice kada su Moffett i kolege proučavali stanične promjene u prvih nekoliko tjedana trudnoće.

"Pokušavali smo to napraviti godinama", kaže Moffett.

Graham Burton, koji je također radio na ovom istraživanju kaže da bi uspjeh s mini-placentom trebao baciti svjetlo na druge nerazumljive aspekte odnosa između placente, maternice i fetusa. One uključuju kako posteljica spriječava prolaz infekcije iz majčine krvi u fetus no ne uspjieva zaustaviti druge poput virusa Zika.

Organoide se također može koristiti za sigurnosni skrining preparata koje se može koristiti u ranoj trudnoći i produbljivanja razumijevanja kako kromosomke abnormalnosti mogu ometati normalni razvoj.


Egipatski arheolozi otkrili drevne mumije južno od Kaira

KAIRO - Egipatski arheolozi otkrili su osam lijesova s mumijama južno od glavnog grada Kaira, objavilo je u srijedu ministarstvo za starine.

Osam sarkofaga od vapnenca otkriveno je u jugoistočnom predjelu piramide Kralja Amenemhata II u nekropoli Dahšur, rekao je glavni tajnik Vrhovnog vijeća za starinee Mostafa Waziri u priopćenju.

Mumije su iz Kasnog razdoblja, između 664. i 332. prije naše ere i prekrivene su obojanim slojevima papirusa, lana i gipsa u obliku čovjeka, dodao je.

Egipat je proteklih mjeseci objavio seriju otkrića drevnih artefakata nadajući se da će oživjeti stradali turizam, glavni izvor nacionalnih prihoda.

Industrija je snažno pogođena nemirima od  2011. kada je izbila pobuna protiv egipatskog dugogodišnjeg diktatora Hosnija Mubaraka.


"Kamenje s Mjeseca" iz doba SSSR-a prodano u New Yorku za 855.000 dolara

NEW YORK - Tri kamenčića s Mjeseca koje je donijela sovjetska svemirska misija 1970. prodana su u četvrtak na aukciji u New Yorku za 855.000 dolara.

Aukcijska kuća Sotheby's je rekla da je to "kamenje s Mjeseca" jedini dokumentirani materijal s Mjeseca u privatnom posjedu. Na prodaju ih je ponudio neimenovani privatni kolekcionar iz SAD-a koji ih je 1993. kupio na aukciji za 442.500 dolara.

Sotheby's je rekao da je kupac također privatni kolekcionar ali nije objavio njegovo ime.

Aukcijska kuća je uoči prodaje rekla da bi komadići kamenja, promjera od oko dva do jednog milimetra, mogli postići cijenu do milijun dolara.

Uzorci s Mjeseca izvorno su pripadali Nini Ivanovni Koroljovej, udovici bivšeg direktora sovjetskog svemirskog programa Sergeja Pavloviča Koroljeva. Komadiće mjesečevih stijena poklonio joj je Sovjetski Savez u znak priznanja  za doprinos njenog supruga svemirskom programau, rekao je Sotheby's.

Komadiće je s Mjeseca u rujnu 1970. uzela sonda bez ljudske posade Luna-16, koja je na Mjesecu izbušila rupu na površini dubine 35 centimetara i uzela uzorak.

Većina drugih uzorka s Mjeseca ostaju u vlasništvu zemalja koje su ih prikupile, Sjedinjenih Država, u misijama Apollo 11- 17, i Sovjetskog Saveza u misijama  Luna-16, Luna-20 i Luna-24.

Kolekcionari plaćaju velike iznose za artefakte istraživanja svemira. Prošle je godine Sotheby's za 1,8 milijuna dolara prodao vrećicu za prikupljanje uzoraka koju koristio Neil Armstrong u prvoj misiji ljudi na Mjesec 1969. godine.


Krakovske jaslice pod zaštitom UNESCO-a

KRAKOW - Natjecanje za najljepše božićne jaslice u Krakov već generacijama privlači stotine umjetnika svih dobi, a ova adventska tradicija, koja je postala jedan od najprepoznatljivijih simbola bivšeg poljskog glavnog grada, dolazi pod zaštitu UNESCO-a.

Jaslice, uvrštene na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine, prava su umjetnička djela, objavio je UNESCO-a na Twitteru.

Jaslice su posve ručno izrađene od drveta, kartona ili aluminijske folije u svim bojama te zahtijevaju rad redovnika i preciznost inžinjera.

"Ovo je poseban trenutak za sve one kojima je stalo do poljskog nasljeđa", napisao je na Twitteru poljski ministar kulture Piotr Glinski.

Krakowske jaslice moraju obavezno sadržavati arhitektonske elemente grada, zvonik crkve Notre Dame i trubače, bedeme, vrata Firence te zlatne kupole kraljevskih kapela dvorca Wawel.

Neke od jaslica dosežu do dva metra visine, dok su neke vrlo male, oko 20 centimetara.

Pojedine, rijetke jaslice izrađene su od čipke, dok su druge ekološke, od lišća lovora, sušenih naranči ili graha. U posljednjih deset godina natjecanje organizira krakowski povijesni muzej, a uključuje i digitalno animirane cyber-jaslice.

Natjecanje privlači brojne posjetitelje, uključujući i mnoštvo stranih turista.

Povijest jaslica seže u vrijeme sv. Franje Asiškog koji je prve izradio u 13. stoljeću, a franjevci su stvorili tu tradiciju u Poljskoj.

Poljaci su je prilagodili sebi tako da osim Svete obitelji, pastira i mudraca, izrađuju i vlastite svece poput sv. Faustine, sv. Maksimilijana Kolbea i naravno, pape Ivana Pavla II.

Autori jaslica također vole postavljati i poznate Poljake kao što je Marie Sklodowska-Curie, poznata francusko-poljska znanstvenics koja je prikazana u svom kemijskom laboratoriju.

Važni simboli povijesti zemlje također se pojavljuju u jaslicama, pa tako nije rijetkost vidjeti bijelog orla, poljski grb i bijelo-crvenu zastavu.

I poljska dijaspora u SAD-u šalje svoje jaslice u Krakow kako bi nacionalnu tradiciju očuvala i izvan zemlje.


Reggae uvršten na popis UNESCO-a

KINGSTON - Jamajački reggae, čiji je nježan, ali vedar i živahan ritam osvojio svijet zahvaljujući umjetnicima poput Boba Marleyja, uvršten je u četvrtak na popis nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a.

Glazbeni pravac rođen na Jamajci vrijedan je zaštite i promicanja, smatra UNESCO.

Prinos reggaea "međunarodnoj borbi protiv nepravde i zalaganju za ljubav i čovječnost naglašava njegovu društvenopolitičku, senzualnu i duhovnu dinamiku", kaže se u obrazloženju.

Reggae se pojavio kasnih šezdesetih kao spoj jamajačke ska i rocksteady glazbe, crpeći ujedno utjecaj iz američkog džeza i bluesa.

Pravac je brzo postao jako popularan u SAD-u i Britaniji gdje su živjeli brojni jamajački imigranti.

Reggae se često slavio kao glazba potlačenih, s društveno angažiranim stihovima o društvenoj nejednakosti i ugnjetavanju.

Postao je povezan i s rastafarijanstvom, kulturno-vjerskim pokretom koji je obožavao etiopskog cara Hajlea Selasija i promovirao obredno uživanje 'gandže', odnosno marihuane.

Singl "Do the Reggay" grupe Toots and the Maytals prvi je u kojem se spominje naziv novog glazbenog žanra, koji će svojim klasičnim hitovima potom proslaviti Bob Marley i njegovi Wailersi.

"Reggae je izvorno jamajački", kazala je ministrica kulture Olivia Grange. "To je glazba koju smo mi stvorili, a danas je u svim zakutcima svijeta".

Reggae je na popis nematerijalne kulturne baštine uvršten na sjednici UNESCO-va odbora na Maurcijisu, zajedno s, među ostalim, međimurskom popevkom i umijećem suhozidne gradnje.

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus