12:17, 17. Srpanj 2018

kultura...

Kultura 30. lipnja 2018.

Objavljeno: 30.06.2018 u 13:36
Pregledano 55 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 30. lipnja 2018.

ZAGREB, 30. lipnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:
 

Dodijeljene nagrade HNK-a Zagreb za najbolja ostvarenja u operi, drami i baletu


ZAGREB - Tradicionalne godišnje nagrade Hrvatskoga narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu za najbolja ostvarenja u protekloj sezoni dodijeljene su u subotu Edini Pličanić i Tomislavu Petranoviću za balet, Nini Violić i Filipu Vidoviću za dramu, te Valentini Fijačko Kobić i Tomislavu Mužeku za operu.

Laureatima je na nagradama na svečanoj ceremoniji u foyeru HNK uvodno čestitala intendantica Dubravka Vrgoč, istaknuvši kako su svojim iznimnim trudom, svi oni, ali i ostali njihovi kolege, ljudi u tehnici i administraciji, zaslužni da je sezona 2017./2018. bila jedna od najboljih u povijesti HNK-a Zagreb, čime su "ispisali blistavu povijest nacionalnoga teatra".

"Svojim iznimnim trudom, repertoarnim naslovima koji su se kosili jedan s drugim, sjajnim nastupima na europskim pozornicama i u koprodukcijskim projektima, zaokružili smo sezonu u kojoj nam je naša publika rekla da nas treba i da smo važni ne samo ovom gradu nego i u Europi", rekla je Vrgoč.

To, napomenula je, dokazuje i činjenica da dodjelu najviših nagrada koje središnji nacionalni teatar dodjeljuje svojim umjetnicima na kraju sezone prati u subotu svečani koncert na pozornici HNK-a Zagreb, kojim najviši državni vrh slavi petogodišnjicu ulaska Hrvatske u Europsku uniju. "To govori u prilog tome da je riječ o europskome teatru koji će u budućnosti, upravo u tome smjeru, pokušati Europu još više donijeti ovdje, te sebe predstaviti Europi", poručila je intendantica.

Godišnju Nagradu Mila Dimitrijević za najbolju žensku, odnosno, mušku ulogu u sezoni 2017./18. ocjenjivački sud u sastavu Boris Senker, Mani Gotovac i Tomislav Čadež dodijelio je Nini Violić i Filipu Vidoviću za "iznimne glumačke kreacije" Milene i Sandija u predstavi "Ciganin, ali najljepši" u režiji Ivice Buljana, gdje su ostvarili iznimnu dosljednost i usklađenost glumačke suigre, potpuno dajući sebe fiktivnim kazališnim likovima, koji tako, kako je istaknuto u obrazloženju žirija pročitanog na dodjeli, zahvaljujući njihovu glumačku zagovoru, postaju stvarni i životni.

Primajući nagrade, plakete i diplome, od intendantice Vrgoč, glumački tandem zahvalio je na podršci ponajprije ravnatelju Drame HNK-a Zagreb Ivici Buljanu, koji je prepoznao Milenu i Sandija u njima, zatim i čitavome ansamblu na izvrsnoj glumačkoj suradnji, te jedno drugome na sinergiji ostvarenoj u razvoju i kreaciji njihovih uloga.

Nagrade za najbolja ostvarenja u opernim predstavama, Vladimir Ruždjak za mušku i Marijana Radev za žensku ulogu, dobili su Tomislav Mužek i Valentina Fijačko Kobić. Takvu je odluku donio ocjenjivački sud u sastavu Jagoda Martinčević, Branimir Pofuk i Dario Poljak.

Čitajući obrazloženje žirija, Martinčević je istaknula kako je u sezoni koja je upravo na isteku na pozornici HNK-a Zagreb bilo više nezaboravnih ostvarenja umjetnika koji u trenutku ostvarivanja tih uloga nisu bili članovi toga kazališta, ali su to postali u međuvremenu.

To je znak da je uprava kazališta prepoznala generaciju koja dolazi, jer se doista može reći da je riječ o "pravoj pjevačkoj reprezentaciji", rekla je.

Fijačko Kobić je nagrađena za ulogu Liu u operi "Turandot" Giacoma Puccinija, "duboku i potresnu kreaciju snažnog unutarnjeg naboja, velike dinamičke i izražajne raznolikosti te prekrasnih piana koja su odraz koliko majstorski vođenog glasa toliko i duboke emocionalnosti posve na tragu autorovih zamisli koje je darovao tom iznimnom liku". Mužeku je priznanje donijela "zahtjevna uloga" Georga u operi "Ukleti Holandez" Richarda Wagnera, gdje je "ostvario raznolik dijapazon raspoloženja i dvojbi, te pokazao i srčanost ali i lomnost odbačenog muškarca u Wagnerovoj specifičnoj tenorskoj dionici koja na našim scenama desetljećima nije imala uzora".

Fijačko Kobić je zahvalila intendantici Vrgoč i ravnatelju Opere HNK-a Zagreb Nikši Barezi na angažmanu, "prekrasnom timu opere 'Turandot', ali i naravno zagrebačkoj publici koja me je tako lijepo nakon svake predstave nagradila".

Ocjenjivački sud u sastavu Božica Lisak, Almira Osmanović i Ljiljana Gvozdenović odlučio je da nagradu Oskar Harmoš za najbolju baletnu mušku kreaciju u protekloj sezoni dobije Tomislav Petranović i to za "stabilno i iskusno iznjedrene dragocjenosti" u ulogama Rudolfa Habsburškog u baletu "Elizabeta Austrijska - Sissi" koreografa Patrica Barta; Princa Siegfrieda u "Labuđem jezeru" koreografa Vladimira Malakhova te Princa u baletu "Orašar" u koreografiji Dereka Deana.

Za "s ljudskim i umjetničkim razumijevanjem" odigrane uloge glumice Kataarine Schratt u baletu "Elizabeta Austrijska - Sissi" te Gustavove supruge u baletu "Smrt u Veneciji" koreografkinje Valentine Turcu, te tehnikom i iznimnom glumačkom snagom izveden nezaboravan lik grofice Capuleti u baletu "Romeo i Julija" također Patricea Barta, nacionalna prvakinja Baleta HNK-a Zagreb Edina Pličanić dobila je Nagradu Ana Roje za najbolje baletno žensko ostvarenje.

Pličanić je rekla kako je ta nagrada jedno iznenađenje i dobrodošlica nakon dvogodišnje pauze zbog trudnoće i rođenja djeteta, nakon koje se planirala "ušuljati u sezonu nježno i meko", napomenuvši kako se vratila "u balet koji je superioran". Petranović se složio da je riječ o izuzetno kvalitetnom baletnom ansamblu s puno izvrsnih ostvarenja, istaknuvši kako mu je drago što još uvijek uspijeva iznenaditi žiri svojim kreacijama.

 

Baletni spektakl HNK-a Zagreb u ponedjeljak na Zagreb Classicu


ZAGREB - Open-air festival Zagreb Classic ugostit će u ponedjeljak 2. srpnja na Trgu kralja Tomislava Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Zagrebu s baletnim spektaklom "Gospoda Glembajevi", koji je prema tekstu Miroslava Krleže na odabranu glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova koreografirao i režirao Leo Mujić.

Kako se ističe u najavi, nakon opera "Nikola Šubić Zrinjski" i "Ere s onoga svijeta", to je prvi put da će velika pozornica festivala Zagreb Classic ugostiti Balet Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb.

Jednu od najznačajnijih hrvatskih drama u baletno djelo "preveo" je ugledni plesač, baletni redatelj i koreograf Mujić, a njegova baletna inačica prema Krležinu tekstu s velikim je uspjehom - uz oduševljenje i publike i kritike - premijerno predstavljena na daskama zagrebačkog HNK krajem svibnja prošle godine, ističe se u najavi.

Koreografirana na odabranu glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova, predstava je u međuvremenu doživjela niz zapaženih izvedbi u Zagrebu, kao i u Splitu, a sada izlazi i na ljetne pozornice te će je u samo nekoliko dana vidjeti publika u Zagrebu i Puli, gdje je u petak 29. lipnja prvi put izvedena na otvorenome, u kompleksu Katarina Monumenti.

U predstavi nastupaju Guilherme Gameiro Alves kao Ignac Glembay, Natalia Kosovac kao Barunica Castelli, Takuya Sumitomo kao Leone Glembay, Rieka Suzuki kao Sestra Angelika, Andrea Schifano kao Puba Fabriczy i ostali članovi ansambla Baleta HNK Zagreb.

"Krleža, Glembajevi, balet, glazba, kostimi...  samo su dio razloga zbog kojih nam se u ponedjeljak 2. srpnja morate pridružiti pod vedrim nebom, u jedinstvenom ambijentu Trga kralja Tomislava", poručuju iz HNK-a Zagreb.

Treći Zagreb Classic održava se od 20. lipnja do 10. srpnja s programom, kako navode organizatori, glazbenih poslastica u izvedbi vodećih hrvatskih i stranih orkestara, ansambala, dirigenata i solista, među kojima su i svjetske glazbene zvijezde,  violinist  Julian Rachlin i argentinski tenor José Cura.

Osim Baleta HNK Zagreb, u sklopu festivala nastupaju Zagrebačka filharmonija, Zagrebačko gradsko kazalište Komedija, Simfonijski puhački orkestar Oružanih snaga RH i mnogi drugi, a program su i ove godine otvorili ansambli Hrvatske radiotelevizije.



Autobiografija Ingmara Bergmana u povodu stote godišnjice rođenja


ZAGREB - U godini u kojoj svijet obilježava stotu godišnjicu rođenja velikog švedskog filmskog i kazališnog umjetnika i pisca Ingmara Bergmana, autobiografski roman tog istaknutog filmaša "Rođeni u nedjelju" dobio je hrvatski prijevod u izdanju nakladnika Disput, kao prva Bergmanova knjiga na hrvatskom jeziku.

Knjiga je dio trilogije posvećene intimnom i obiteljskom životu koju još čine romani "Najbolje namjere" (1991.) i "Razgovori u četiri oka" (1996.). Roman "Rođeni u nedjelju" (1993.), čiji hrvatski prijevod potpisuje Željka Černok, otvara pitanja odnosa u obitelji, posebno relacije otac – sin, te smisla religije i suočavanja sa smrću.

Ingmar Bergman (1918.-2007.) jedan je od najvećih i najutjecajnijih redatelja modernog filma. Režirao je 62 filma, od kojih je većinu i napisao, te je režirao više od 170 kazališnih komada. Upravo zato što je književna djela često realizirao kao glasovite filmove odnosno kazališne predstave, njegov je spisateljski opus ostao donekle u sjeni, ističu iz Disputa.

Tako su romani "Fanny i Alexander" (1982.) i "Jesenja sonata" (1987.), pretočeni u filmove, ocijenjeni kao vrhunci filmske umjetnosti, dok su romaneskne "inačice", premda hvaljene, ostvarile užu recepciju. Najviše uspjeha Bergman je imao s autobiografskim tekstovima "Laterna magica" (1987.) i "Moj život na filmu" (1994.), te posebno trilogijom dio koje je i roman "Rođeni u nedjelju", koji Disput i Hrvatsko filološko društvo objavljuju mjesec dana prije umjetnikova rođendana.

Kako se ističe u najavi, riječ je o autobiografskom romanu genijalnog filmaša koji se tim djelom pokazuje ništa manje genijalnim romanopiscem. To je ujedno i prvi prijevod na hrvatski iz Bergmanova romanesknog opusa. Po knjizi je umjetnikov sin Daniel Bergman režirao istoimeni nagrađivani film.

Glavni lik romana je osmogodišnji dječak Pu, u kojemu je Bergman utjelovio sjećanja na vlastito djetinjstvo. Pu je dijete rođeno u nedjelju, te je prema pučkom vjerovanju obdaren posebnim moćima: imaginacijom, vidovitošću i sposobnošću da vidi duhove preminulih.

Kroz dječje oči upoznajemo cijelu galeriju likova, ali najveću će pozornost roman usmjeriti na dječakov odnos s nasilnim ocem, protestantskim pastorom. Napetost do punog izražaja dolazi u središnjoj fabularnoj epizodi u kojoj njih dvojica odlaze na izlet u obližnje mjesto u kojem pastor ima održati bogoslužje.

"Zavidnom jezičnom ekonomijom i dojmljivom vizualnom snagom, Bergman nas uvodi u mitski svijet djeteta, u izuzetno snažnom romanu o odnosima u obitelji, opraštanju i prihvaćanju, začinjenom atmosferom koju dobro poznajemo iz njegovih filmova. Zaigran i mračan istovremeno, roman je to koji se ne zaboravlja", poručuju iz Disputa.

U povodu stogodišnjice rođenja Ingmara Bergmana organizirana je međunarodna manifestacija "Bergmanova godina" (The Year of Bergman), kojom se svijet tijekom čitave 2018. prisjeća tog velikog umjetnika, i to kroz sve umjetničke forme u kojima je bio prisutan, kao filmaš, čovjek od kazališta i kao književnik.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Arhitektura Mumbaija na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine


MANAMA - Skupina viktorijanskih i art deco zgrada u Mumbaiju, koje se izdvajaju svojom osebujnom arhitekturom i neogotičkim tornjevima, upisana je u subotu na UNESCO-ov popis svjetske baštine.

To je 37. lokacija u Indiji koja je uvrštena na taj popis i treća u Mumbaiju, nakon mreže špiljskih hramova isklesanih u stijenama otoka Elephanta u zaljevu tog indijskog velegrada te povijesnog željezničkog kolodvora Chatrapati Shivaji.

Zaštićeno je nekoliko viktorijanskih zgrada iz 19. stoljeća i art deco zgrade iz 20. stoljeća. Među njima su Visoki sud i nekoliko javnih zgrada uključujući knjižnice i kina iz britanske kolonijalne vladavine.

Na UNESCO-ov popis svjetske baštine u subotu su dodani i arheološki lokaliteti Sasanidskog Carstva u iranskoj regiji Fars, 23. po redu u toj zemlji.

Sastanak UNESCO-a u Manami traje do 4. srpnja.


Birmingham je na putu da postane najveći multikulturalni grad u Velikoj Britaniji

BIRMINGHAM - U ovom gradu će više od polovice stanovništva biti iz etničke manjine do 2021. godine. Predviđa se da će bijeli Britanci uskoro biti manjina u ovom kontinentalnog gradu Britanije.

Gotovo 50.000 ljudi u gradu ne zna govoriti engleski jezik, a čine ih stanovnici iz gotovo 200 zemalja koje žive u gradu, prema časopisu Kohezijske strategije Zajednice grada Birminghama. Grad se opisuje kao “super raznolik”.

Konzultacijski dokumenti, u ovom slučaju koje donosi Gradsko vijeće Birmingham (BCC) omogućava ljudima kako unutar tako i izvan vlade da daju povratne informacije o politikama ili zakonodavnim prijedlozima.

Izvješće, kojeg je predalo vijeće BCC-a, prepoznaje trgovinske veze i druge prednosti takvog multikulturnog grada, ali su brojne kulture grada Birminghama identificirane kao glavni čimbenik u društvenoj segregaciji i izvoru “napetosti” zajednice.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, 42,1 posto ljudi u Birminghamu bilježilo se kao Britanci koji nisu bijelci, što je porast od 12 posto u usporedbi s anketom iz 2001. godine. Ako brojke i dalje rastu po istoj stopi, projekcije pokazuju da će više od polovice gradskih 1,2 milijuna stanovnika uskoro biti iz etničke manjine.

“Birmingham uskoro postaje većinski manjinski grad” – navodi se u izvješću. Izvješće također identificira problem u područjima gdje postoji “visoka koncentracija” manjina, a etničke skupine su u nepovoljnijem položaju – posebice crne ili azijske zajednice.

Ravnatelj BCC Equalities, savjetnik Tristan Chatfielda, izjavio je kako Birmingham može rješavanjem ovog problema postati primjer drugim gradovima u Velikoj Britaniji. “Birmingham se sučeljava s nekim teškim društvenim pitanjima koja utječu na koheziju, a one nisu jedinstvene za naš grad, i ne možemo pretpostaviti da će se politika nacionalne vlade suočiti s njima” – kazao je.

“To su složeni izazovi i oni se također brzo razvijaju. Kolektivno, Birmingham bi trebao voditi primjerom u izazivanju bilo čega što sprečava naše građane da dostignu svoj puni potencijal, uključujući diskriminaciju, siromaštvo, segregaciju ili nedostatak ambicije”.



Portugalska slastičarnica zove u pomoć Rafaela Nadala


LISABON - Stanovnici Lisabona pozvali su u pomoć Rafaela Nadala da spasi poznatu slastičarnicu u Lisabonu kojoj prijeti zatvaranje jer je zgradu kupio investicijski fond u kojem udio ima i španjolski tenisač.

"Ne ubijajte naše uspomene!", stoji u otvorenom pismu na španjolskom.

Slastičarnica Suiça utemeljena je 1922. a njezina terasa gleda na trg Rossio, tradicionalno mjesto sastanaka za stanovnike Lisabona i turiste.

Rafael Nadal, aktualni broj 1 u svijetu tenisa, ima udio u investicijskom fondu Mabel Capital koji je u veljači kupio čitav niz zgrada od kojih se u jednoj nalazi i slastičarnica koja bi vrata trebala zatvoriti krajem kolovoza.

"U ovoj su se slastičarnici sastajali židovski intelektualci koji su za Drugog svjetskog rata bježali iz Europe u SAD", podsjeća se u pismu, te dodaje da su u njoj uživale i druge poznate osobe poput redatelja Orsona Wellesa, operne dive Marije Callas i američkog senatora Edwarda Kennedyja.

"U ovoj četvrti postoji još povijesnih lokala koje grad ne bi smio izgubiti", kažu stanovnici Lisabona koji su potpisali otvoreno pismo.



Kantu crvenog, molim! - bitka vinom u Španjolskoj


HARO - U španjolskoj vinorodnoj regiji Rioji na sjeveru zemlje ljudi su se u petak polijevali kantama vina.

La Batalla de Vino održava se svakog lipnja u gradu Haru u povodu blagdana sv. Petra i privuče tisuće ljudi.

Ove godine polijevali su se kantama vina i prskali vinom iz dječjih pištolja na vodu.



Kod Baleara viđena velika bijela psina


ZAGREB - Velika bijela psina viđena je po prvi put u četrdeset godina u blizini španjolskog sredozemnog otoka Mallorce, prenosi u subotu BBC.

Skupina za zaštitu prirode snimila je morskog psa u blizini arhipelaga Cabrera. Ta je riba posljednji put viđena kod Balearskih otoka davne 1976. godine, piše BBC.

Velike bijele psine mogu težiti do 2 tone, narasti do 6 metara i postizati brzinu do 64 kilometara na sat.

"Prisutnost velikih bijelih psina u španjolskim vodama konstantna je glasina", istaknuo je biolog i redatelj dokumentarnih filmova Fernando Lopez-Mirones za agenciju Efe.

"No nismo dugo godina uspjevali zabilježiti njihovu prisutnost".

Prema jednom dokumentarnom filmu iz 2007., između 1920. i 1976. ribari su u okolini Balearskih otoka ulovili 27 bijelih psina.





← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus