02:12, 14. Prosinac 2018

kultura...

Kultura 3. prosinca 2018.

Objavljeno: 03.12.2018 u 06:10
Pregledano 55 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 3. prosinca 2018.

ZAGREB, 3. prosinca 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Festival Rovinj Photodays raspisao natječaj i uveo nova pravila

ZAGREB - Međunarodni fotografski festival Rovinj Photodays raspisao je natječaj za svoje dvanaesto izdanje, čija se završnica održava od 3. do 5. svibnja, no ove godine s novim pravilima kojima se nastoji unaprijediti kvaliteta i koncept samog festivala.

"U cilju podizanja kvalitete te optimiziranja cjelokupnog koncepta festivala, uvodimo promjene u natječajnom procesu, sustavu nagrađivanja te na koncu i samom programu festivala. Želja nam je napredovati, kvantitetu u što većoj mjeri pretvoriti u kvalitetu te pružiti dodatnu potporu kroz novčanu nagradu za dobitnika Grand Prixa", izvijestili su u ponedjeljak organizatori.

Promjene su ocijenili nužnima s obzirom na to da je svake godine festival obarao vlastite rekorde u broju prijava i broju prijavljenih država - prošle godine pristiglo je 12.000 fotografija iz 47 zemlje, a dodatnu odgovornost daje i činjenica da svi nominirani radovi završne izložbe finalista odlaze u stalni fundus Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu.

Na natječaj se prijavljuju fotografije ili serije fotografija nastale u zadnje dvije godine, jedna prijava može biti jedna fotografija ili serija fotografija uz istu temu te se prilaže kraća biografija i izjava o radu, za sudjelovanje se plaća kotizacija (110 kuna) koja pokriva ukupno tri prijave.

Sudionici imaju pravo prijaviti fotografije u sedam kategorija: Arhitektura, Dokumentarna, Moda, Pejzaž, Akt/Tijelo, Portret i Umjetnički koncept.

Najboljim  autorima svake kategorije pripada statua "Kadar” te plaćeni boravak u Rovinju za vrijeme festivala, dok se za osvojeno drugo i treće mjesto svake od kategorija autorima dodjeljuje pisano priznanje.

Radovi svih finalista, po tri iz svake kategorije, uz pripadajući katalog bit će izloženi i na velikoj izložbi finalista u Rovinju tijekom svibnja 2019. godine, a u jesenskom terminu izložba seli u Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu, koji je i partner Rovinj Photodays festivala. Odabrani radovi finalista ući će (u dogovoru s autorima) u fundus Muzeja za umjetnost i obrt.

Dobitnik Grand Prixa osvaja dvije tisuće eura, nagradu sponzora Epson, samostalnu izložbu s katalogom u Rovinju za vrijeme trajanja Festivala u 2020. godini te vikend boravak u Rovinju u terminu po dogovoru.

Natječaj se provodi od 3. prosinca do 31. siječnja, a žiriranje od 10. veljače do 1. ožujka.

Ukida se dvostupanjska selekcija i uvodi šesteročlani žiri, u kojem će se svake godine izmjenjivati vodeći fotografi, kustosi i teoretičari, prvenstveno iz regije.

Ove godine u Ocjenjivačkom sudu su Hrvoje Slovenc (predsjednik), fotograf iz New Yorka, hrvatska fotografkinja Bruna Kazinoti,  Ana Frangovska iz Nacionalne galerije Makedonije, Una Popović iz Salona Muzeja suvremene umjetnosti, Beograd, Iva Prosoli iz zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt, slovenski fotograf Matic Zorman.

Žiri odabire finaliste natječaja, odnosno prva tri mjesta u svakoj kategoriji i među njima dobitnika Grand Prixa, odnosno ukupnog pobjednika natječaja.

Izložba finalista i objava Grand Prixa održat će se na festivalu Rovinj Photodays, prvi vikend u svibnju, te ostati otvorena mjesec dana.


Klasik o dr. Jekyllu i g. Hydeu na hrvatskom besplatno na internetu

ZAGREB - Svjetski književni klasik "Čudnovat slučaj dr. Jekylla i g. Hydea" Roberta Louisa Stevensona, u prijevodu Kristine Vlašić, objavljen je na mrežnim stranicama projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK].

Objavljeno 1886. godine u Londonu djelo je bilo prilično dobro primljeno i sljedećih je godina tiskano u Americi i nekim europskim zemljama gdje je također imalo veliki uspjeh, podsjeća Društvo za promicanje književnosti na novim medijima koje je ovih dana objavilo tu besplatnu elektroničku knjigu.

Prema podacima mrežnih odredišta koja nude preuzimanja e-knjiga, i danas je popularno među čitateljima.

"Iz nekog razloga pripovijest je tijekom 20. stoljeća došla na glas kao priča o dobrom doktoru Jekyllu i zlom gospodinu Hydeu, iako takav način viđenja stvari nema nikakvo uporište u samom tekstu. Djelo je vrlo lako točno opisati – riječ je o pripovijesti o dobrom-lošem doktoru Jekyllu i zlom gospodinu Hydeu koji nije kriv što je zao", dodaju iz Društva.

Napominju i kako je u trenutku nastanka djela Stevenson bio teško bolestan i neki biografi smatraju mogućim scenarij po kojem je zbog bolova primao velike količine lijekova na bazi opijata koji su mogli izazvati tešku paranoju i neobuzdanu agresivnost, zbog čega bi on sam možda poslužio kao model za nastanak Jekylla/Hydea.

Druge pak teorije govore o tome da ga je inspirirao njegov prijatelj, francuski učitelj Eugene Chantrelle koji je 1878. opijumom otrovao svoju suprugu, što je sve zaprepastilo jer se radilo o uzornom građaninu.


Stevenson: Od slave do ismijavanja i natrag

Robert Louis Stevenson, škotski romanopisac, pjesnik, esejist, putopisac i glazbenik (1850-1894) danas je najpoznatiji po djelima "Otok s blagom", "Oteti", "Čudnovat slučaj dr. Jekylla i g. Hydea" i "Dječji vrt u Versaju".

Još je tijekom života bio književna zvijezda, a i danas je jedan dvadesetak najprevođenijih autora svjetske književnosti.

Unatoč tome, nakon Prvog svjetskog rata i uspona modernističke književnosti, njegov rad postaje predmetom loših kritika, među kojima i Virginije Woolf, ismijavanja tema i stila, te svođenja na autora 'drugorazredne' dječje literature i pisca jeftinih horora, do te mjere da su ga čak prešućivali u uglednim antologijama, poput oxfordskog ili Nortonovog izdanja Antologije engleske književnosti.

Krajem 20. stoljeće njegov književni opus je doživio revalorizaciju, pa ga se danas opet doživljava kao velikog i važnog pisca, svjedoka i kritičara ere Viktorijanaca, teoretičara književnosti, esejista, svjedoka kolonijalne povijesti Pacifičkog otočja i velikog humanista.

Mnogi ugledni autori navodili su ga svojim velikim utjecajem, najpoznatiji među njima su Jorge Luis Borges, Bertolt Brecht, Marcel Proust, Arthur Conan Doyle, Henry James, Cesare Pavese, Emilio Salgari, Ernest Hemingway, Rudyard Kipling, Jack London, Vladimir Nabokov, J. M. Barrie i G. K. Chesterton.

S objavljivanjem tog klasika pokrenute su redizajnirane mrežne stranice projekta Besplatnih elektroničkih knjiga, s unaprijeđenim glavnim izbornikom, informativnijim autorskim i naslovnim kazalima, olakšanom navigacijom u online inačicama knjiga, a najveća novost je naslovnica sa šest rubrika koja se osvježava u dnevnom ritmu.

Projekt BEK financijski podržavaju Zaklada "Kultura nova“, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grad Zagreb.


HRFF: Festival podsjeća na Eleanor Roosevelt i Opću deklaraciju o ljudskim pravima

ZAGREB - Tijekom ovogodišnjeg Human Rights Film Festivala do 9. prosinca u zagrebačkom kinu Europa može se razgledati tematska izložba kreativnog projekta "Ellie on the Road", posvećenog Eleanori Roosevelt i 70. obljetnici Opće deklaracije o ljudskim pravima.

Izložbu je osmislila skupina mladih iz Gunje, Siska i Zagreba, kako bi podsjetila na temeljne vrijednosti čovječanstva i prava koja svima pripadaju, bez obzira na boju kože, spol, vjeroispovijest, socijalni status, jezik, političko mišljenje.

Kako ističu s festivala, ideja je da kroz tu digitalnu i putujuću izložbu mladi fotografi približe mladima koncept ljudskih prava i odgovornosti koja proizlazi iz njih.

Izložene fotografije odabrane su na javnom natječaju, na teme: dom, privatnost, obrazovanje, rad, solidarnost, kultura i kreativa, život, jednakost, dostojanstvo, sloboda, sigurnost i odgovornost.

Nakon HRFF-a izložba će biti postavljena u Gunji, Sisku, Daruvaru, Krnjaku, dok je u digitalnoj formi dostupna na adresi https://elllie.solidarna.hr.


Prva dama svijeta Eleanor Roosevelt: ideje žive i danas

U povodu 70 godina od donošenja Deklaracije, koja je do danas najprevođeniji tekst na svijetu, na više od 500 jezika, u subotu, 8. prosinca, Zaklada Solidarna organizira obljetnički kulturno-edukativni program "Ellie on the Road", u okviru kojega će se saznati više o Eleanor Roosevelt, njezinoj borbi za potlačene, te o tome kako svatko može doprinijeti društvu solidarnosti i ljudskih prava.

Ta 'Prva dama Svijeta', kako ju je zbog njezinih zasluga na području ljudskih prava nazvao američki predsjednik Harry S. Truman, bila je kao predsjednica prvog Odbora za ljudska prava Ujedinjenih naroda bila ključna za donošenje Deklaracije 10. prosinca 1948. godine.

Anna Eleanor Roosevelt  (1884.-1962.)bila je prva dama SAD-a  od 1933. do 1945. za vrijeme četiri mandata njenog supruga Franklina Delana Roosevelta, nekoliko puta se i usprotivila njegovoj politici, a zapamćena je i po tome što je prekršila tradiciju pozivajući stotine Afroamerikanaca u Bijelu kuću.

Pisala je novinske kolumne, vodila radio emisiju, te stekla veliki ugled, ali i izazvala kontroverze zbog svoje otvorenosti i stava o rasnim pitanjima. Zalagala se za bolji položaj zaposlenih žena,  za proširenje uloge žena na radnom mjestu, građanska prava Afroamerikanaca i azijskih Amerikanaca, te prava izbjeglica iz Drugog svjetskog rata, a pokrenula je i eksperimentalnu zajednicu u Arthurdaleu, Zapadna Virginija, za obitelji nezaposlenih rudara s ciljem stvaranja samoodržive zajednice.

Delegatkinja SAD-a pri Generalnoj Skupštini UN-a bila je od smrti supruga 1945. do 1952. godine. Doprinijela je da se Opća deklaracija o ljudskim pravima sastavi, usuglasi i izglasa u rekordnom roku od godinu dana, u jeku sve većih antagonizama između SAD-a i SSSR-a koji su bili prepreka njezinom donošenju.

S HRFF-a podsjećaju kako ju je New York Times nazvao  “osobom gotovo univerzalnog poštovanja”, a 1999. je zauzela deveto mjesto na Gallupovom Popis najobožavanijih osoba 20.stoljeća.

"Veliki umovi raspravljaju o idejama, srednji o događajima, a sitni o ljudima", "Razumijevanje je dvosmjerna ulica", "Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova", "Morate raditi stvari koje mislite da ne možete" samo su neke od izreka koje mnoge inspiriraju i danas u borbi za socijalnu pravdu i ljudska prava.


Preminuo književnik Sead Begović

ZAGREB - Suvremeni hrvatski i bošnjački književnik Sead Begović preminuo je iznenada u nedjelju u 64. godini u Zagrebu, priopćilo je Društvo hrvatskih književnika (DHK).

Begović je rođen 1954. godine u Zagrebu, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu, te Filozofski fakultet.

Radio je kao voditelj propagande u zagrebačkom kazalištu Trešnja, knjižničar u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, novinar (redakcija kulture Vjesnika), voditelj Tribine Društva hrvatskih književnika i glavni urednik Časopisa za kulturu i društvena pitanja Behar.

Kao književni kritičar surađivao je s velikim brojem časopisa za književnost (Forum, Republika, Književni list, Vijenac i dr.) i dnevnim novinama: Vjesnik, Jutarnji list i Večernji list.

Zastupljen je u tridesetak antologija suvremene hrvatske poezije i u tri do sada objavljene antologije bošnjačke poezije, te u isto toliko panorama i zbornika na hrvatskom i na stranim jezicima.

Preporod Sarajevo je njegove izabrane pjesme uvrstio u ediciju Bošnjačka književnost u 100 knjiga. Neke su njegove pjesme i ciklusi pjesama te kratke priče prevedeni na tridesetak jezika.

Bio je član Društva hrvatskih književnika, a zatim Hrvatskog društva pisaca. Bio je član Hrvatskog P.E.N. centra i Zajednice umjetnika Hrvatske.

Objavio je više knjiga, među kojima i knjige: Vođenje pjesme, pjesme, Mladost, Zagreb, 1979.; Nad pjesmama, pjesme, Logos, Split, 1984.; Ostavljam trag, pjesme, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1988.; Bad blue boys, pjesme i priče, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1990.; Nova kuća, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 1997.; Književna otkrivanja, Stajer-graf, Zagreb, 1998.



IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Prsten otkriven blizu Jeruzalema možda je bio Pilatov

JERUZALEM - Na prstenu pronađenom blizu Jeruzalema možda je ispisano ime Poncija Pilata, rimskog namjesnika koji je prema Novom zavjetu Isusa osudio na smrt na križu, rekli su izraelski znanstvenici.

Iako je prsten pronađen prije 50 godina, arheolozi su tek nedavno zamijetili intrigantan natpis i ispitali ga.

Ustanovljeno je da na prstenu starom oko 2000 godina grčkim pismom piše " Pilat", objavio je Haaretz.

Pilat je u ono doba bio rijetko ime i mogao bi pripadati osobi koja je dala Isusa pribiti na križ.

"Ne znam nijednog drugog Pilata iz tog doba, a prsten pokazuje da se radi o čovjeku s ugledom i bogatstvom", rekao je profesor arheologije Danny Schwartz.

Prsten je pronađen tijekom iskapanja Herodiuma, palače judejskoga kralja Heroda koji je bio rimski vazal.  

Palača je izgrađena između 23. i 15. godine pr.n.e.  nakon što je Herod pobijedio Parte. Sebi u slavu odlučio je izgradi palaču petnaestak kilometara od Jeruzalema.

Rimski dužnosnici koji su upravljali Judejom u ono vrijeme bili su pokapani ondje.  

Pilat je bio rimski namjesnik u Judeji od 26. do 36. godine, u vrijeme vladavine cara Tiberija. Prsten mu je mogao služiti kao pečat za svagdanje upravne poslove i odluke, poput one da Isusa osudi na smrt.


Troje astronauta uspješno lansirano u orbitu - Roskosmos

BAIKONUR - Raketa Sojuz s tročlanom posadom lansirana je u ponedjeljak prema Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) i uspješno je postavila malu kapsulu u orbitu, objavila je ruska svemirska agencija Roskosmos.

Posadu čine kanadski astronaut David Saint-Jacques, NASA-ina astronautkinja Amerikanka Anne McClain i ruski kozmonaut Oleg Kononenko.  

"Letjelica je uspješno postavljena u orbitu", objavio je Roskosmos na Twitteru, dodajući da se Saint-Jacques, McClain i Kononenko "kreću prema ISS-u" uz koji bi trebali pristati za šest i pol sati.

Troje znanstvenika lansirano je iz Bajkonura, u Kazahstanu, a misija će im trajati šest i pol mjeseci.

Na ISS-u trenutačno borave Sergej Prokopjev, Aleksandar Gerst i Serena Aunon-Chancellor. Oni bi se na Zemlju trebali vratiti 20. prosinca.

Lansiranje Sojuza 11. listopada s Amerikancem Nickom Hagueom i Rusom Aleksejem Ovčinjinom nije bilo uspješno. Dogodio se kvar na raketi dvije minute nakon polijetanja pa su se morali vratiti na Zemlju.


Anestezija u najranijem djetinjstvu ne povezuje se s problemima u razvoju - liječnici

OTTAWA - Kod vrlo male djece podvrgnute operativnom zahvatu pod općom anestezijom nisu zamijećeni veći problemi u razvoju nego kod njihovih braće i sestara, koji bi kasnije mogli utjecati na potencijalnu nespremnost za polazak u prvi razred osnovne škole ili poteškoće s učenjem, pokazalo je kanadsko istraživanje.

Rezultati ranije provedenih studija upućivali su na suprotan zaključak, odnosno na moguća oštećenja mozga zbog izloženosti općoj anesteziji u najranijem djetinjstvu, podsjetili su znanstvenici u časopisu JAMA Pediatrics.

Istaknuli su da se većina ranijih studija temelji na istraživanjima provedenim na životinjama ili je riječ o laboratorijskim istraživanjima, a ne na istraživanjima provedenim na djeci podvrgnutoj operativnim zahvatima.

U kanadskoj studiji znanstvenici su proučili podatke o gotovo 11.000 parova braće i sestara, među kojima je bilo 370 parova kod kojih je oboje djece podvrgnuto operaciji uz primjenu opće anestezije te 2350 parova djece kod kojih je samo jedno dijete, dakle jedan brat ili sestra bio izložen općoj anesteziji.

Kod djece izložene općoj anesteziji evidentiran je neznatno veći rizik od razvoja manjih fizičkih zdravstvenih problema ili manjih problema kada su posrijedi bile emocionalne, socijalne ili komunikacijske sposobnosti u odnosu na njihovu braću i sestre koji nisu podvrgnuti operaciji. No te su razlike bile zanemarive, tvrde kanadski znanstvenici.

"Rezultati istraživanja trebali bi biti određeno jamstvo roditeljima djece kod koje se operativni zahvat može izvesti isključivo u općoj anesteziji", kazao je voditelj studije, dr. James D. O'Leary, anesteziolog u bolnici SickKids pri Sveučilištu Toronto.

Većina djece podvrgnute operacijama, a govorimo o njih 60 posto, u vrijeme operativnog zahvata imala je najmanje dvije godine. Nije bilo potrebe da se nakon operacije većina njih ili oko 80 posto zadrži u bolnici.

U većini slučajeva radilo se o otorinolaringološkim operacijama, operativnim zahvatima na genitalnim organima dječaka ili o operaciji mišićno-koštanog sustava.

Kod parova braće i sestara kod kojih je samo jedno dijete operirano u općoj anesteziji, nije zamijećena razlika u razvoju socijalnih i govornih vještina, kognitivnog razvoja, emocionalnog sazrijevanja ili komunikacijskih vještina u odnosu na drugo dijete.

Studijom su obuhvaćena djeca javnih škola u kanadskom Ontariju u razdoblju od 2004. do 2012. godine.

Znanstvenici su proučili i podatke iz upitnika što su ih ispunili učitelji, a radilo se o njihovoj procjeni razvojnog stupnja djeteta prije njihova polaska u školu, odnosno u dobi od pet, šest godina.

Jedan od nedostataka studije je to što se ne radi o kontroliranom eksperimentu čiji je cilj bio dokazati je li i na koji je način izloženost općoj anesteziji za vrijeme operacije izravno utjecala na razvoj djetetova mozga u najranijem djetinjstvu.

"Kanadsko istraživanje pridonosi sve većem broju podataka po kojima u golemoj većini slučajeva opća anestezija ne utječe na kognitivni i fizički razvoj djeteta niti na neurorazvoj djeteta", kazao je dr. Andrew Davidson iz bolnice Royal Children u australskom Melbourneu koji nije sudjelovao u studiji.

"Na temelju ove i nekih drugih studija roditelji zdrave djece koju treba podvrći nekoj od spomenutih rutinskih operacija, ne bi trebali odgađati neizbježan operativni zahvat kod kojega je opća anestezija neophodna", kaže dr. Lena Sun, šefica pedijatrijske anesteziologije u dječjoj bolnici Morgan Stanley i znanstvenica na njujorškom Columbia sveučilišnom medicinskom centru. Dr. Sun dodaje da je ipak potrebno provesti dodatna istraživanja kod podgrupa djece koja bi zbog zdravstvenih specifičnosti mogla loše reagirati na opću anesteziju.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus