09:41, 17. Listopad 2018

kultura...

Kultura 3. listopada 2018.

Objavljeno: 03.10.2018 u 11:49
Pregledano 62 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 3. listopada 2018.

ZAGREB, 3. listopada. kolovoza 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Ratna zastava 111. brigade HV-a u stalnom postavu Zbirke Domovinskog rata u Rijeci

RIJEKA - Stalni postav Zbirke Domovinskog rata "U obrani domovine" u Pomorskome i povijesnom muzeju Hrvatskoga primorja u Rijeci proširen je ratnom zastavom 111. brigade Hrvatske vojske "Zmajeva" te je tom prigodom u srijedu u tom muzeju organizirana svečanost.

 Ta je brigada bila prva i najveća ratna postrojba ZNG-a, a poslije HV-a. Osnovana je na području Operativne zone Rijeke, a tijekom rata poginula su 62 pripadnika njezina pripadnika i nekoliko stotina ih je ranjeno. U borbi za slobodu 111. brigada dala je velik doprinos pa su njezini pripadnici odlikovani Redom Nikole Šubića Zrinskog za sudjelovanje u Domovinskom ratu.

 Predsjednik Kluba zapovjedništva 111. brigade Vlado Milković rekao je da je zastava bila godinama u sjedištu tog kluba, ali je odlučeno da se postavi u tom muzejskom postavu.

 "Istinu o Domovinskom ratu treba stalno predstavljati djeci i mladima, a ovaj postav im pruža mogućnost da vide i osjete što se tijekom rata događalo. Postav treba stalno nadograđivati i više predstavljati u javnosti", istaknuo je Milković.

 Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina ocijenio je kako je prirodno da ta zastava bude u tako reprezentativnom zdanju kakvo je Guvernerova palača te u tom muzejskom postavu. Istaknuo je da je 111. brigada jedan od temeljnih kamena Hrvatske vojske.

 Ravnateljica Pomorskoga i povijesnog muzeja Nikolina Radić Štivić rekla je da postav o Domovinskom ratu dokumentira doprinos postrojba iz Primorsko-goranske županije u ratu i oslobođenju te čuva uspomenu na 222 poginula branitelja iz toga kraja.

 Postav "U obrani domovine" otvoren je u srpnju 2015. godine, a autor je kustos muzeja Ivo Mileusnić. Ostvaren je financijskim sredstvima Primorsko-goranske županije, koja je, zajedno s nekoliko udruga proisteklih iz Domovinskog rata, pokretač tog projekta. U tri cjeline izložba daje kronologiju povijesnih zbivanja tijekom kojih je ostvarena samostalnost i suverenost Hrvatske.


Revija hrvatskoga filmskog stvaralaštva djece počinje u Bolu na Braču

ZAGREB - Konkurencija ovogodišnje, 56. Revije hrvatskoga filmskog stvaralaštva djece, koja će se održati u Bolu na Braču od 4. do 7. listopada, donosi 89 filmova osnovnoškolskih filmskih uradaka.

Revija se otvara programom u okviru kojega će se prikazati animirani filmovi nastali u sklopu radionica,  kao prvi dio filmova iz natjecateljskog programa.

Filmovi koji se natječu za nagrade prikazivat će se tijekom cijelog petka i subote, a svečanom dodjelom nagrada Revija će se zatvoriti u nedjelju, izvijestio je Hrvatski filmski saveza koji organizira tu manifestaciju u suradnji s Kinom Mediteran Bol i Festivalom Mediteranskog Filma Split.

Radove za konkurenciju odabrala je Selekcijska komisija, u kojoj su bili montažer Slaven Zečević te redateljice Čejen Černić i Sonja Tarokić, dok će o nagradama odlučivati dva žirija – stručni i dječji.

U stručnom su Maja Flego, novinarka i savjetnica u Uredu pravobraniteljice za djecu, direktor fotografije Boris Poljak i animatorica Petra Zlonoga, a u dječjem žiriju će osim  djece iz Bola na Braču odlučivati mali filmski profesionalci iz Italije i Slovenije.

Revija tradicionalno nastoji poticati audiovizualnu djelatnost u mjestu gdje se održava, pa ondje organizira i filmske radionice za djecu.

Ove godine na Braču će se održati dvije - senzorno motorička radionica za djecu s intelektualnim  poteškoćama u Nerežišću te radionica animiranog filma.

Prva se organizira u suradnji s Udrugom brački pupoljci - voditeljice radionice Ksenija Sanković, voditeljica medijskih programa u Kinoklubu Karlovac i Ivana Štedul, radna terapeutkinja, u tri će dana s desetak polaznika članova udruge izraditi animirani film tehnikom stop animacije.

U suradnji s Osnovnom školom Supetar i Područnom školom Nerežišća, voditelji udruge Filmsko-kreativni studio VANIMA iz Varaždina, Hrvoje Selec i Ana Sever, izradit će animirani film s polaznicima niže osnovnoškolske dobi. Kratki animirani film će biti u tehnici stop animacije, a radit će se prema zajedničkoj ideji.

U okviru popratnog programa prikazat će se dva cjelovečernja igrana filma - "Uvijek svoja" u režiji Emilie Deleuze, priča o 13-godišnjoj Aurori koja iako naizgled vodi 'običan' život, no opterećena je svakodnevnim očekivanjima u vezi ocjena, izgleda, popularnosti.

"Uz sve to Aurora je tvrdoglava, prkosna, oštra  jezika i beskompromisnog stava prema životu, dečkima, roditeljima i prijateljima. Kada se na sve to doda novi učitelj francuskog jezika, prijetnje da će biti poslana u internat, prve ljubavi i pjevanje u bendu, Aurorin život podsjeća na humorističnu psihološku dramu", napominje se u najavi Revije.

Drugi film je švedski animirani "Gordon i Paddy", opisan kao "interesantna detektivska priča koja počinje prije odlaska u mirovinu šumskog šefa policije Gordona, koji mora pronaći novog pomoćnika, a čini se da je Paddy, pametni miš osjetljiva njuha, dobar kandidat".

Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva djece jedina je manifestacija u Hrvatskoj posvećena isključivo filmskom stvaralaštvu osnovnoškolaca.
 

Glazbeni život Zadra 19. stoljeća na izložbi u Muzeju Mimara

ZAGREB - Izložba "Glazbeni život Zadra u 19. stoljeću", koja kroz bogato arhivsko gradivo Državnoga arhiva u Zadru, osvjetljava 'zlatno' razdoblje zadarske glazbene prošlosti o kojoj se, osim povremeno u okviru stručnih i znanstvenih članaka, nije govorilo, otvara se u srijedu u zagrebačkom Muzeju Mimara.

"Kroz šest tema iz glazbene prošlosti, koje nastoje obuhvatiti sve razine glazbovanja, uključivši značajne pojedince, glazbena društva te prostore u kojima se glazba izvodila, izložba nastoji dočarati glazbeno ali i kulturno-umjetničko djelovanje onoga vremena te pružiti saznanja o značenju glazbe u jednoj maloj, ali građanskoj zajednici onoga vremena", ističe se u najavi izložbe, kojoj je autorica muzikologinja Katica Burić Ćenan.

Izložba podsjeća, među ostalim zadarskim skladateljima, instrumentalistima i pjevačima, na glazbenike zadarske plemićke obitelji Strmić, te donosi prikaz djelovanja Filharmonijskoga društva, koje je prvo i najveće glazbeno društvo u Zadru).

Posjetitelji će moći saznati i o drugim glazbenim društvima, poput Zoranića, Sokola i Gradske glazbe, ali i o radu zadarskih kazališta Nobile teatro i Teatro Verdi.

Autorica nudi i rekonstrukciju glazbeno-scenskih i koncertnih događanja, od njihovih prvih dana do Prvoga svjetskog rata.

Izložba će biti otvorena do 17. listopada.


Predstavljen program "14. festivala hrvatske glazbe u Beču"

ZAGREB - Program "14. festivala hrvatske glazbe u Beču" (14. Festval der kroatischen Musik in Wien), koji se održava od 15. do 29. listopada, predstavljen je u srijedu na konferenciji za novinare u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu.

Savjetnik ravnatelja KD Lisinski Josip Nalis najavio je da će tijekom petnaestak dana u Beču biti održano pet koncerata, jedna izložba i jedna radionica.

Predstavljanje Festivala bit će uz izložbu "Otto Wagner i hrvatska arhitektura" u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču 15. listopada, napomenuo je dodavši kako je poticaj za izložbu činjenica da se hrvatsko Veleposlanstvo nalazi u nekadašnjoj Wagnerovoj kući.

Napomenuo je kako se izložba održava u prostorijama stana u kojemu je Wagner živio i projektirao.

Najavio je i da će pijanist Aljoša Jurinić na glasoviru izvoditi djela Schumanna, Chopina i hrvatskoga skladatelja Blagoja Berse te istaknuo da će na festivalu nastupiti i Ansambl Antiphonus pod vodstvom umjetničkoga ravnatelja Tomislava Fačinija.

U Beču će nastupiti još i Zagrebački solisti, Orkestar anasambla Lado te Elvis Stanić group, najavio je Nalis.

Pijanist Aljoša Jurinić izrazio je zadovoljstvo što će nastupiti u Musikvereinu te izvoditi djela svojih omiljenih autora Schumanna, Chopina i Berse.


28. Festival JazzHR/Jesen dovodi u Zagreb svjetsku jazz kremu

ZAGREB - Festival JazzHR/Jesen održat će se od 17. do 21. listopada a ugostit će na novoj lokaciji, u zagrebačkom Jazz & cabaret klubu Kontesa, ponajbolje svjetske glazbenike, počevši s jednim od najnadarenijih jazz gitarista Samom Salamonom te Howardom Levyjem, najboljim usnim harmonikašem u povijesti jazz glazbe, koji će i otvoriti festival.

U otvaranju programa koji organizator, Hrvatsko društvo skladatelja, najavljuje kao "neodoljiv spoj nespojivih interpretacija" koji će predstaviti jedinstveno muziciranje "najboljih od najboljih" u svijetu jazza, Salamonu i Levyju na pozornici će se pridružiti udaraljkaš Nino Mureškić, a na koncertu će predstaviti nove skladbe s njihovog albuma "Peaks Of Light".

Drugi festivalski dan rezerviran je za belgijskog pijanista i skladatelja Jefa Nevea koji će sa svojim triom, uz Lennarta Heyndelsa na kontrabasu i Jensa Boutterya na bubnjevima, "unijeti poseban čar u jesenski festival".

Trećeg dana festivala, poljski pijanist Marcin Wasilewski, kontrabasist Slawomir Kurkiewicz i bubnjar Michal Miskiewicz, koji su dio Marcin Wasilewski Tria, predstavit će svoj novi album "Live". "Svojom glazbom šire pozitivan stav, pričaju svoju životnu priču kroz koju razotkrivaju osjećaje, a istodobno sviraju s velikim zanosom i jedinstvenom intrepretacijom", stoji u najavi.

Multiinstrumentalist, skladatelj i aranžer Zoran Majstorović ugostit će jednog od najboljih jazz vibrafonista na svijetu Joea Lockea. Pridružit će im se kontrabasist Simone Seafini i bubnjar Klemens Marktl. Ove je izvrsne glazbenike spojila ljubav prema jazzu, a svojom glazbom publiku će na koncertu uvesti u svoj poseban svijet glazbe o kojem će se zasigurno još dugo pričati.

Festival 28. JazzHR/Jesen zatvorit će američki trubač i skladatelj Ambrose Akinmusire, kojeg su kritičari časopisa DownBeat proglasili najboljim jazz trubačem na svijetu, kojemu će se na pozornici pridružiti Sam Harris na glasoviru, Harish Raghava na kontrabasu & Justin Brown na bubnjevima.

"I ove godine raznovrsnim programom publika će uživati u pet dana vrhunskih jazz koncerata s jedinstvenim umjetnicima koji će u Zagreb donijeti djelić svjetske jazz scene", poručuju iz HDS-a.


Presjek stvaralaštva Nevenke Arbanas na retrospektivi u Klovićevim dvorima

ZAGREB - Galerija Klovićevi dvori pripremila je veliku retrospektivnu izložbu umjetnice Nevenke Arbanas, što se otvara 4. listopada, te s oko 350 njezinih radova obrađuje cjelokupno stvaralaštvo umjetnice "koja predano i savjesno pridonosi umjetničkim, edukativnim i stručnim spoznajama koje pregledno dokumentiraju činjenicu da njen opus smatramo izuzetnom vrijednošću koju valja dodatno promovirati".
 
Izbor se temelji na grafikama velikih formata koje ističu značaj njezina praškog i pariškog ciklusa, a predstavlja i nova razmišljanja autorice o mediju grafike, odnosno nedovoljno vrednovane i prepoznate grafičke tehnike.

Uz umjetnice, u autorskom timu izložbe su akademik Tonko Maroević i muzejska savjetnica Koraljka Jurčec Kos.

Kustosica izložbe Koraljka Jurčec Kos smatra kako retrospektiva te 'prve dame grafike' razotkriva njezinu jedinstvenu umjetničku osobnost stvaranu tijekom gotovo pedeset godina, kada je svoje znanje i vještinu dovela do vrhunskih kreacija praćenih inovativnim grafičkim tehnikama.

Jurčec Kos kaže kako su tom izložbom htjeli dati presjek umjetničina rada, ali na način da izdvoje ono što je bitno, s postavom se prati kronologija, ali nije fiksno vezan po godinama ili ciklusima.

"Krenuli smo od ranih radova, izabrali suhe igle gdje se vidi utjecaj profesora Alberta Kinerta, govori se i o rodnom kraju i inspiraciji Dorom Pejačević, a Luko Paljetak napravio je golemu dionicu grafičkih mapa", napomenula je.

Po njezinim riječima, autorica je prepličući grafiku i slikarstvo, često u velikim formatima kakve rijetko očekujemo i rjeđe predstavljamo na izložbama, oplemenila svoje vrijeme i neumornim pedagoškim radom, kojim je poučila niz mladih umjetnica i umjetnika.

Akademik Luko Paljetak, koji je s Arbanas imao nekoliko zajedničkih grafičkih mapa i knjiga, rekao je kako ih je uvijek zbližavala zajednička radostda i na taj način mogu ostaviti trag. "Temeljni ljudski poriv je ostaviti za sobom trag, a nema prirodnije tehnike na svijetu osim grafike kod koje je taj trag dvostruko vidljiv - upisan je i ostaje.", dodao je.

Paljetak ističe kako ju je ta polazišna metarfora ono što ju je ubacilo u magični, alkemičarski svijet "u kojemu je posao stvaraoca takvih otisaka u najvećoj mjeri i njemu samome tajna, a u tajni i razotkrivanju je uvijek ljepota."

"Nevenka Arbanas je sinonim za vrhunsku grafičarku s virtuoznošću u promišljanju grafike", rekao je ravnatelj Galerije Klovićevih dvora Antonio Picukarić na konferenciji za novinare, dodavši kako se tom izložbom želi upoznati javnost s opusom te umjetnice.

"Grafika danas široj publici predstavlja nešto što se nosi na svadbu i stavlja u zlatni okvir, kupuju se dva, tri autora i par motiva, no mi bismo htjeli uprti prstom u trajne vrijednosti našeg staralaštva, što bi grafika svakako bila s njezinom predvodnicom Nevenkom Arbanas", ustvrdio je.

Najavio je da Galerija Klovićevi dvori nakon retrospektive Nevenke Arbanas za studeni planira retrospektivu Nikole Reisera u povodu stote godišnjice rođenja, a u prosincu retrospektivu Vladimira Becića, prvu njegovu izložbu u Zagrebu nakon više od trideset godina.

Picukarić je izvijestio i da je Galerija Klovićevi dvori prošle godine imala oko 400 tisuća posjetitelja, što smatra velikim brojem za hrvatske, ali i europske uvjete. "Pri kraju je adaptacija i renoviranje drugog kata Galerije, tako da su Klovićevi dvori danas jedan od najreprezentativnijh galerijskh prostora u Hrvatskoj", dodao je.

Nevenka Arbanas (Batina, 1950.) se poslije osnovnog školovanja u Našicama, upisala na Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, grafički odjel. Završava ju 1970. kada upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, na kojoj je diplomirala u klasi profesora Alberta Kinerta 1975.

Poslijediplomski studij grafike kod istog profesora pohađala je od 1975. do 1977. godine, te stekla zvanje magistra za područje grafičkih izraza. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.

Radovi te višestruko nagrađivane umjetnice čuvaju se u brojnim muzejima, galerijama i privatnim zbirkama u Hrvatskoj i inozemstvu, a važan dio njezinog stvaralaštva je i pedagoški rad, na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Njezina retrospektiva u Klovićevim dvorima bit će otvorena do 18. studenog.


Izložba "Izvan vidljivog: javna plastika Vere Dajht-Kralj" u Hrvatskom muzeju arhitekture

ZAGREB - Izložba "Izvan vidljivog: javna plastika Vere Dajht-Kralj", koja se bavi skulpturom u javnom prostoru te kiparice, otvara se u srijedu u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU.

Riječ je o dosad najmanje istraženom dijelu opusa istaknute umjetnice, s dvadesetak skulptura, bista, reljefa i spomeničkih obilježja, te više od trideset natječajnih projekata za javnu plastiku većinom na području Hrvatske, ali i Makedonije, Slovenije, Srbije, Kanade, Demokratske Republike Kongo i Švicarske.

Uz izvedene skulpture, na izložbi su zastupljeni brojni nerealizirani natječajni projekti i prijedlozi koji se prvi put predstavljaju javnosti, a nastali su od 1954. do 2008. godine.

"Idejne skice, crteži, makete, natječajni projekti, skulpture i pjesme ilustriraju idejni razvoj kiparičinih vizualnih i konceptualnih istraživanja te su prezentirani kao važan dio samog procesa rada na projektima skulpture u javnome prostoru", napominje se u najavi izložbe.

Podijeljena je na tematske cjeline - odnos skulpture i prostora, komunikaciju s prolaznikom, propitivanje modusa reprezentacije ljudske figure, ritam i boju, metamorfoze oblika te suradnju s arhitekticama i arhitektima na zajedničkim projektima.

Izložba predstavlja završnu fazu višegodišnjeg istraživačkog rada i dio je šireg projekta arhivske i digitalne obrade, konzervacije i restauracije Zbirke Vere Dajht-Kralj, koja je preventivno zaštićena kao kulturno dobro Republike Hrvatske.

Cilj projekta, koji se provodi u okviru udruge Živi Atelje DK i u kojem sudjeluje tim stručnjaka i studenata povijesti umjetnosti, muzeologije i restauracije, je sačuvati ostavštinu od propadanja i učiniti je vidljivom i trajno dostupnom široj publici.

Izložbu je u cijelosti organizirala udruga, čijia su okosnica mladi ljudi, kustosi, dizajneri, voditelji galerije, umjetnici i drugi entuzijasti.

Osim što donosi rješenja za monumentalnu skulpturu, izložba ilustrira razvoj ideje i načine na koji kreativni misaoni proces funkcionira unutar različitih umjetničkih medija.

Vera Dajht-Kralj (1928.–2014.) diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u klasi profesora Frana Kršinića i Antuna Augustinčića. U Parizu je 1953. završila poslijediplomski studij.

Nagrađivana umjetnica izlagala je samostalno od 1952. diljem svijeta, a sudjelovala je na više od 80 grupnih izložbi.

Autorica izložbe i monografije je Ana Kršinić-Lozica. Izložba ostaje otvorena do kraja listopada, a promocija istoimene monografije bit će 24. listopada.

Živi Atelje DK je nezavisna, interdisciplinarna, nevladina i neprofitna organizacija usredotočena na podršku umjetnosti i suradnju s umjetnicima. U svom radu  fokusira se na teme poput identiteta, sjećanja, ekologije, jednakosti i društva, mirnodopstva. Udruga se bavi zaštitom i promocijom umjetničkog nasljeđa Vere Dajht Kralj.


"Trnoružica" u režiji Ivana Lea Leme premijerno u petak u Trešnji

ZAGREB - Zagrebačko Gradsko kazalište Trešnja kao svoju novu premijeru najavljuje, u petak 5. listopada, predstavu "Trnoružica" po jednoj od najpoznatijih bajki na svijetu, koja u adaptaciji i režiji Ivana Lea Leme postaje lirska koreodrama u kojoj saznajemo tko je zapravo bio mladić koji je Trnoružicu probudio iz stogodišnjeg sna.

Poznata klasična bajka "Trnoružica" u verzijama Charlesa Perraulta i braće Grimm došla je u domove i srca malih i velikih. U verziji kazališta Trešnja, koju je poetski dramatizirao i adaptirao Ivan Leo Lemo, sačuvani su glavni fabularni elementi priče, ali su izmaštane i neke nove epizode s nekim novim likovima.

Priču o Trnoružici, čiji će lik utjeloviti glumica Petra Kurtela, koreodramski će ispričati cvjetne vile, svaka nazvana po jednome cvijetu: Gladiola, Iris, Hortenzija, Amarilis, Alstromerija, Magnolija, Degenija i Ruža, te Pasiflora, vila koja zakomplicira priču.

"U svom lirskom prepričavanju ove bajke vilama sam dao veću ulogu. Nazvao sam ih po cvijeću koje štite i kojem daju miris jer cvijeće je simbol ljepote i savršenstva ovozemaljske kreacije. Svaki je cvijet ljubav, a znamo da, bez ljubavi, uvenuo bi svijet", rekao je o predstavi redatelj Ivan Leo Lemo.

"Bajke su tu da nas podsjete na ono što što je trajna vrijednost, nepromjenjiva kroz stoljeća, kroz kulture i kroz živote. Ono što nam je arhetipsko, po tome se prepoznajemo, po tome suosjećamo, po tome upoznajemo sebe kao dio čovječanstva. Svaki je život bajka kada u njega ljubav dođe", napomenuo je redatelj.

Također, u Trešnjinoj produkciji Trnoružice saznajemo i tko je zapravo bio mladić koji se probio kroz ružino trnje i probudio Trnoružicu poljupcem iz stogodišnjeg sna.

Ljubav Trnoružičina života igra Kruno Bakota, u ulogama cvjetnih vila su Ana Vučak Veljača, Dubravka Lelas, Aleksandra Naumov, Sanja Hrenar, Tena Jeić Gajski, Karla Brbić, Ivana Bakarić, Tamara Vrdoljak, Vanda Vujanić Šušnjar, a u ostalim ulogama nastupaju Krunoslav Klabučar, Daria Knez Rukavina, Luka Bulović, Silvio Mumelaš, Jure Radnić, Matija Čigir i Paško Vukasović.

Koreograf predstave je Leo Mujić, scenografkinja je Vesna Režić, kostime je osmislio Marko Marosiuk, skladatelj je Zvonimir Dusper, a rasvjetu je oblikovala Vesna Kolarec. Autor fotografija je Damil Kalogjera.


"Plesna haljina žutog maslačka" Kazališta prijatelj otvara sezonu Teatra na Trešnjevci

ZAGREB - Teatar na Trešnjevci Centra za kulturu Trešnjevka sezonu 2018/19. otvara 16. listopada premijerom predstave za djecu "Plesna haljina žutog maslačka" Kazališta prijatelj koju je po tekstu Sunčane Škrinjarić dramatizirao i režirao Hrvoje Zalar.

Prvi put kao slikovnica objavljena 1963. godine, "Plesna haljina žutog maslačka" poetska je bajka u kojoj cvijeće i životinje imaju izrazite antropomorfne crte, plešu, zabavljaju se na ljudski način.

Muče ih i slični problemi, karakteristični za društvene odnose: maslačak se ustručava ići na ples u bijednoj odjeći, a stari, osamljeni i nesretni pauk želi prije smrti napraviti barem jedno istinski plemenito djelo i isplesti novu odjeću siromašnom i neuglednom maslačku.

Maslačka utjelovljuje Karmen Sunčana Lovrić, a uz nju igraju Anja Đurinović Rakočević, Selma Mehić i Hrvoje Zalar  koji, uz režiju, potpisuje i dramatizaciju.

Scenski pokret oblikovala je Maja Đurinović, lutke su kreirali Ljubica Suturović i Arsen Ćosić, a za glazbu je odgovoran Sebastian Doe.

"Prelijepa bajka Sunčane Škrinjarić upućuje djecu da druge ne smijemo prosuđivati na osnovi vanjskog izgleda ili ljepote odjeće. I jedno i drugo je prolazno. A dobrota i pomoć često dolaze od onih koji nisu ni lijepi ni bogati", poručuju iz Centra za kulturu Trešnjevka.


IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Na Triglav vraćen restaurirani Aljažev stup, 'pleh s dušom' i 'simbol slovenstva'

LJUBLJANA - Nakon 26 dana opsežnog restauriranja i popravaka na vrh Triglava u srijedu je iz Ljubljane vraćen Aljažev stup, sklonište za planinare što ga je prije 123 godine dao postaviti lokalni župnik i domoljub, a od onda je postao neka vrsta nacionalnog simbola, baš poput najvišeg slovenskog gorskog vrha, pa je i zaštićen od države kao spomenik kulture.

Limeni „stup s dušom“, kako mu Slovenci kažu odmila, vratio je na vrh Triglava helikopter slovenske vojske u samo desetak minuta iako je operacija kasnila nekoliko sati u odnosu na plan i to zbog magle na aerodromu Brnik.

Svećeniku iz mjesta Dovje i povremenom planinaru Jakobu Aljažu, čije ime danas u Sloveniji nose škole i razne udruge, smetalo je što se u planinarskim domovima govori isključivo njemački, a u planinama kod današnje tromeđe Slovenije s Austrijom i Italijom postavljaju natpisi i markacije na njemačkome pa je za nepoznat iznos novca kupio zemljište na vrhu Kredarice, čime je Triglav postao „slovenski“.

Aljaž  je u ljeto 1895. za 500 tadašnjih goldinara kod mjesnog kovača od debelog lima dao izraditi tornjić cilindričnog oblika sa stožastim krovom. U dijelovima su ga iz doline do vrha šest dana nosili njegovi župljani i tamo ga montirali te učvrstili vijcima, zakovicama i čeličnim sidrima. Godinu kasnije na Kredarici je postavio i slovenski planinarski dom, jer su u drugima imali prednost članovi austrijskog Alpen-Verbunda, a ne lokalno stanovništvo.

Slovenski planinarski vjesnik navodi da domoljubni svećenik svojim tada hrabrim činom nije samo osigurao utočište za umorne planinare koji stignu na vrh Triglava, nego i napravio tu točku „strateškom“ u borbi protiv germanizacije koja se širila Kranjskom, Štajerskom i drugim slovenskim pokrajinama i da se borba za narodnu samobitnost tada vodila i simboličnim osvajanjem planinskih vrhova.

„Alpinisti i turisti imaju osjećaj da su u Njemačkoj. Sve markacije su na njemačkome, njemački se govorilo u gostionicama, a spavalo se u njemačkim planinarskim domovima“, tužili su se domaćini Slovenci i počeli osnivati svoja društva i planinarske organizacije, u jednoj vrsti nacionalnog preporoda na otvorenome.

„Svakog nacionalno svjesnog Slovenca vrijeđa da se njemački jezik širi i prodire u sve kutke naše dežele, pa i na najviši vrh našeg gorja. Nije dosta što nam njemački nameću u školama, nego ga ističu i u planinama i pišu na njemačkome po stijenama umjesto da dopuste ravnopravnost“, tužio se koju godinu ranije ljubljanski list „Slovenec“.

Borba za nacionalnu samobitnost, svjedoči tada rijetki tisak na slovenskom, vodio se i tako da su slovenski planinari i ljubitelji prirode počeli nositi smeđe ili tamnozelene dokoljenice  kako bi se samo razlikovali od onih koji su govorili njemački, a nosili su bijele čarape.

Iako ga danas neki nazivaju „starom kantom“ i povijesnim reliktom kojega bi trebalo zamijeniti nečim atraktivnijim, Aljažev stup u restauratorskoj je radionici u Ljubljani obnovljen i obojan zaštitnom bojom tako da se njegovi poklonici nadaju da će izdržati još stotinu godina prije idućeg popravka.

Bilo je doduše i u prošlosti i sada različitih ideja kako na vrhu Triglava postaviti nešto „ljepše“, ali se iz različitih razloga od toga odustalo pa i od ideje da se originalni Aljažev stup stavi u muzej, a na Triglav postavi izdržljivija replika.

Isto tako nisu uspjeli ni oni koji su predlagali da se na vrhu tornja postavi kršćanski križ, kako je navodno namjeravao župnik Aljaž, jer se smatra da bi to vodilo u „politizaciju“.

Protivnici promjena na vrhu Triglava navode da se ni komunisti poslije drugog svjetskog rata nisu usudili dugo zadržati crvenu boju kojom su prebojali stari spomenik kulture na Triglavu pa je ona uskoro bila prebojana originalnom sivom, a iz istog razloga bila je skinuta s Triglava i crvena petokraka.


Sonya Rykiel, prva dizajnerica po kojoj je nazvana pariška ulica

PARIS - U gradu koji tek planira jednu od svojih aleja nazvati po modnoj legendi, dizajnerici Coco Chanel, pariške su vlasti ipak odlučile ulicu koja vodi do trga s organskim proizvodima nazvati po drugoj, prije dvije godine preminuloj modnoj kreatorici Sonyi Rykiel.

Ulicu je otvorenom proglasila pariška gradonačelnica Anne Hidalgo, i sama poklonica visoke mode.

Aleja Sonye Rykiel presijeca bulevar smješten na lijevoj obali Seine i vodi do trga s organskim proizvodima na kojemu je pokojna dizajnerica običavala kupovati voće i povrće.

Zanimljivo je, piše AFP, da glavni grad Francuske prvi put imenuje jednu od svojih ulica po modnom dizajneru, odnosno dizajnerici.

Kako bi obilježila ovaj događaj Rykielina nasljednica Julie de Libran u nedjelju je na trg "izvela" manekenke koje su odjevene u čipkaste spavaćice ili tehno kišne ogrtače u košarama nosile bagete ili nonšalantno birale brokulu izloženu na štandovima.

"Sonya nam je preko svojih modela podarila osjećaj slobode... bila je veća Parižanka od svih Parižana", rekla je Hidalgo.

Imenovanje ulice po Coco Chanel bit će politički osjetljivo s obzirom na, kako piše France presse, "horizontalnu suradnju" legendarne modne dizajnerice s nacistima za vrijeme II. svjetskog rata u gradu koji se uglavnom izjašnjava za lijevu političku opciju.

Chanel je veći dio rata živjela u hotelu Ritz s tadašnjim ljubavnikom, pripadnikom njemačke tajne službe, barunom Hansom Guntherom von Dincklageom.


Eric Clapton izdaje album s božićnim pjesmama

LONDON - Gitaristička i glazbena legenda, Eric Clapton 12. listopada objavljuje svoj prvi album s božićnim pjesmama pod nazivom Happy Xmas, a sve skladbe, među kojima i njegova "For Love On Christmas Day" zaogrnute su u novo blues ruho.

Premda neobičan potez za glazbenika koji je korjenito izmijenio sviranje gitare te bio u stanju na pozornici izvoditi nevjerojatne jednosatne improvizacije na tom instrumentu, Clapton je britanskim medijima otkrio da je vlastitu verziju pjesme Jingle Bells, koja će se naći na albumu posvetio nedavno preminulome DJ-ju Aviciiju, a i sam je napravio crtež Djeda Mraza koji krasi naslovnicu albuma.

"Pomislio sam da bi ovogodišnje božićne pjesme mogle dobiti prizvuk blues glazbe pa sam aranžmane, koji su mi se motali po glavi, počeo zapisivati", prenosi talijanska novinska agencija Ansa. Smatra da je najuspješniji aranžman napravio za pjesmu "Have Yourself a Merry Little Christmas".

Happy Xmas je Claptonov 24. studijski album. U bogatoj glazbenoj karijeri deset je puta nagrađivan Grammyjem.

Glazbenik, poznat po nadimcima Slowhand ili Spororuki i Bog, iza sebe ima niz uspješnih glazbenih ostvarenja, Laylu, I Shot the Sheriff, Wonderful Tonight, Tears in Heaven...

Glazbeni kritičari smatraju da Clapton već gotovo 20 godina jednostavno uživa u statusu koji je izgrađivao desetljećima. Kažu da je danas bez namjere, želje, potrebe i ambicija za dokazivanjem bilo kome puno manje inovativan gitarist, još manje kantautor, a puno više pouzdana konstanta koja uživa svirajući ono što ga veseli i s kim ga veseli. Od albuma "Unplugged" (1992.) njegov je izbor pjesama, stila i suradnika, ocjenjuju kritičari, postao uglavnom predvidiv, no uvijek kvalitetan i s prepoznatljivim zvukom.


Aznavour je umro u kadi, prirodnom smrću

PARIS - Legendarni francuski pjevač Charles Aznavour umro je u kadi od posljedica srčanih i dišnih problema, pokazala je obukcija.

Aznavour (94) pronađen je mrtav u ponedjeljak u svojoj kući na jugoistoku Francuske, što je izazvalo nacionalnu žalost za pjevačem koji je u karijeri prodao 180 milijuna ploča.

Pronađen je oko podneva, u kadi, rekao je tužitelj Patrick Desjardins. Obdukcija je pokazala da se radilo o kardiorespiratornom zastoju.  

Aznavour je tjedan ranije izjavio da želi izdahnuti na pozornici i imao je zakazane nastupe u Francuskoj i Belgiji u idućim tjednima.

Oplakuju ga legije njegovih obožavatelja, a mnogi kolege odaju mu počast.

Sting i Lenny Kravitz govorili su o vječnom nasljeđu gospodina tradicionalne francuske pjesme, a Elton John napisao je na Twitteru da mu je bila čast s pjevati i nastupati s njim.

Na holivudskom Šetalištu slavnih mnogi su položili cvijeće kraj zvijezde s njegovim imenom. Armenija, domovina njegovih roditelja, odlučila je da će na dan njegova pogreba biti dan žalosti.

Aznavourove fotografije bile su na naslovnicama svih francuskih dnevnika u utorak, a nekoliko njih proglasilo ga je "posljednjim među glazbenim velikanima".
 
 
Poljska: Film koji kritizira Katoličku Crkvu ruši rekorde

VARŠAVA - Gotovo milijun ljudi nahrupilo je u poljska kina u posljednja tri dana kako bi pogledali film koji ne prikazuje katoličke svećenike u lijepom svjetlu, objavio je njegov distributer.

"Kler" (Svećenstvo) crna je drama o trojici svećenika koji piju, financijski iskorištavaju vjernike i izruguju se Crkvi. Jedan od njih seksualno zlostavlja slijepog dječaka.

Film je u tri dana pogledalo 935.000 ljudi.

"Ovo je najbolje otvaranje u posljednjih 30 godina u poljskim kinima. Film je gledalo sto tisuća ljudi više nego Pedeset nijansi sive u istom razdoblju", objavio je distributer Kino Swiat.

Film redatelja Wojciecha Smarzowskog izazvao je velike polemike u Poljskoj.

Nekoliko članova vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS) pozvalo je da se film zabrani. Član ureda poljskog predsjednika Pawel Soloch film nije gledao, ali ga to nije spriječilo da izjavi da je snimljen onako kako su "nacisti snimali filmove o Židovima".

Jan Bodakowski, član udruženja katoličkih novinara, Kler je nazvao "teškom antisvećeničkom propagandom".  

Filmski kritičar Janusz Wroblewski rekao je da se nijedan redatelj prije Smarzowskog nije usudio pokazati tako kritičku sliku Crkve u Poljskoj.

Smarzowski “osuđuje sve glavne crkvene grijehe od pedofilije, pronevjere i općenito demoralizirane hijerarhije", dodao je Wroblewski.

Iako broj vjernika opada, Poljska je i dalje jedna od najreligioznijih europskih zemalja, u kojoj Crkva ima veliki društveni i politički utjecaj.
 

WHO: Proizvodnja duhana ugrožava okoliš

ŽENEVA - Duhan ne šteti samo ljudskom zdravlju nego je i prijetnja dobrobiti planeta, stoji u izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

"Šteta za okoliš nastaje tijekom cijelog životnog ciklusa duhana zbog krčenja šuma, onečišćenja voda pesticidima i bacanja opušaka", rekla je Vera Luiza da Costa e Silva iz WHO-a.

Za proizvodnju duhana godišnje se potroši više od 22 milijarde tona vode. Gotovo 84 milijuna tona ugljikova dioksida završi u atmosferi svake godine iz istog razloga. To je 0,2 posto globalne emisije CO2.

Usto, proizvodnja duhana sprečava ekonomski razvoj, kaže WHO.

Duhan ima nizak urod, a zahtijeva više ulaganja od mnogih drugih poljoprivrednih usjeva. Autori izvješća pozivaju se na primjer Zimbavea, gdje na hektaru zemlje uspijeva samo tona duhana, u usporedbi s 19 tona krumpira na istoj površini.

Gotovo pola svjetske proizvodnje duhana je u zemljama u razvoju. Među 10 najvećih proizvođača su siromašne zemlje koje moraju uvoziti hranu, poput Malavija i Zimbabvea.


Broj opožarenih područja u južnoj Europi povećavat će se bez obzira na Pariški sporazum

BARCELONA - Čak i ako se postignu najoptimističniji ciljevi Pariškoga sporazuma o klimatskim promjenama, i dalje će se svake godine opožarena područja u dijelovima južne Europe povećavati za najmanje 40 posto u odnosu na prethodnu godinu, upozorili su španjolski znanstvenici.

Prateći tijekom protekle dvije godine učestalost i razmjere smrtonosnih šumskih požara koji su zahvatili jug Francuske, Portugal, Španjolsku i Grčku, znanstvenici sa Sveučilišta u Barceloni zaključili su da bi, ako se ne ispune ciljevi dogovoreni klimatskim sporazumom iz 2015., vatrena stihija mogla progutati još veća područja pokrivena gustom šumom.

Podsjećaju da bi se u skladu s Pariškim sporazumom porast prosječne svjetske temperature trebao zadržati na razini znatno manjoj od 2 Celzijeva stupnja u usporedbi s predindustrijskim razinama te da vlade ulažu napore da se taj porast ograniči na 1,5 Celzijeva stupnja.

U prvom istraživanju ovog tipa, grupa znanstvenika testirala je kompjutorske modele koji pokazuju u kojoj bi mjeri požari mogli postati učestali u južnim dijelovima Europe ako globalna temperatura do kraja stoljeća poraste za 1,5 stupanj Celzija, za 2C ili za 3C.

"Istraživanje je značajno jer spomenuta područja zahvaća puno požara i ondje izbijaju često", kazao je glavni autor studije, Marco Turco s Odjela za primijenjenu fiziku Sveučilišta u Barceloni.

On i kolege ustanovili su da će dijelovi južne Europe svake godine u požarima izgubiti između 40 i 54 posto šuma više u odnosu na proteklu godinu, čak i ako se porast temperatura ograniči na poželjnih 1,5 Celzijevih stupnjeva. Turco smatra da je taj cilj vrlo ambiciozan, ali ne i neostvariv.

Na mjestima na kojima temperatura poraste 2 Celzijeva stupnja u usporedbi s predindustrijskim razdobljem opožarena područja mogla bi se povećati između 62 i 87 posto u odnosu na prethodnu godinu, a ako ona poraste za 3 Celzijeva stupnja postotak će iznositi 187.

Južna Europa u zadnjih nekoliko godina svake godine u požarima izgubi oko 4500 četvornih kilometara šuma.


Najveći požari

U srpnju je u velikom šumskom požaru u priobalnom području Grčke smrtno stradalo stotinu ljudi nakon čega je vlada premijera Alexisa Tsiprasa bila pod žestokom kritikom javnosti.

U kolovozu 2017. u dotad najgorim požarima u Portugalu poginule su 64 osobe.

Znanstvenici već godinama predviđaju da će ekstremne vremenske pojave, poput šumskih požara, dugotrajnih suša, razornih oluja i poplava biti sve češće i razornije s obzirom na globalno zagrijavanje planeta na kojemu živimo.

Turco kaže da provedena studija usmjerava pozornost na nastojanje da se ne prijeđe dogovoreni 1,5 Celzijev stupanj, a neki njegovi kolege tvrde da ima studija koje upućuju na to da je taj cilj već odavno nedostižan.







← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus