20:27, 21. Listopad 2018

kultura...

Kultura 28. rujna 2018.

Objavljeno: 28.09.2018 u 00:59
Pregledano 172 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 28. rujna 2018.

ZAGREB, 28. rujna. kolovoza 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Rendez-vous au cinema: Francuski filmovi u 24 kina diljem Hrvatske

ZAGREB - U sklopu programa Rendez-vous au cinema, čije se četvrto izdanje održava od 1. do 23. listopada u 24 nezavisna kina diljem Hrvatske, prikazat će se šest francuskih filmova, od novovalnog hita "Jules i Jim" preko horora do crtića za djecu.

Kultna romantična drama Françoisa Truffauta, "Jules i Jim" priča je o dvojici najboljih prijatelja koji dane provode uživajući u književnosti, umjetnosti i lijepim ženama,  sve dok se obojica ne zaljube u zanosnu djevojku, koju glumi Jeanne Moreau.

Kako je najavljeno iz Hrvatskog audiovizualnog centra, prikazat će se i crno-bijeli horor "Oči bez lica" u režiji Georgesa Franje, a glavnu žensku ulogu tumači Alida Valli, talijanska glumica rođena u Puli, po kojoj je nazvano pulsko kino u središtu grada, te suvremena francuska crnohumorna komedija "Pacijenti", o Benu i njegovom kaotičnom putovanju kroz pobjede i poraze, suze i smijeh.

U program je uvršten i dokumentarni film "Pregled: priča o stvaranju" redatelja Thierryja Demaizierea i Albana Teurlaija. To je priča o mladom umjetničkom direktoru pariške Opere, Benjaminu Millepiedu, koji se proslavio koreografijom za Oscarom nagrađen film "Crni Labud", te prikazuje njegovu strast, ljepotu kreacije, tisuće proba za njegovu prvu produkciju baleta u prestižnoj opernoj kući.

Na repertoaru je i film za mlade "Iz sve snage", teen drama redatelja Chada Chenougae o šesnaestogodišnjaku smještenom u udomiteljsku obitelj, koji se odbija asimilirati s drugim štićenicima te izmišlja za sebe sasvim novi život kojim se lažno predstavlja.

Za najmlađe će se održati projekcija animirane uspješnice s ovogodišnjeg izdanja Animafesta, svjetskog festivala animiranog filma, "Veliki zli lisac i druge priče", koji će razbiti mit o idili i mirnoći francuskoga sela.

Program Rendez-vous au cinema, mjesec francuskog filma u Hrvatskoj, organizira Hrvatski audiovizualni centar u suradnji s Francuskim institutom u Hrvatskoj i Kino mrežom.
 

U HAZU kolokvij "Hrvatski književnici i Ovidije"

ZAGREB - Jednodnevni kolokvij "Hrvatski književnici i Ovidije. U povodu dvijetisućite obljetnice smrti (17./18. – 2017./2018.)"  održan je u petak u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) i Zagrebu.

Predstojnica Katedre za poredbeno proučavanje hrvatske književnosti na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Cvijeta Pavlović napomenula je kako svijet ove godine obilježava "Ovidijevu godinu", sjećajući se tako velikoga rimskog pjesnika Publija Ovidija Nazona, koji je umro prije dvije tisuće godina - 17. ili 18. godine poslije Krista.

Ovidije je, istaknula je, iznimno važan za sve europske, a posebno mediteranske književnosti.

Ovo je prigoda da pogledamo iz bližega njegovo značenje za hrvatsku književnost, rekla je dodavši kako je Ovidije imao znatan utjecaj i na starije hrvatske pjesnike.

Višegodišnji profesor na Katedri za hrvatski jezik i kulturu na Waterloo Sveučilištu u Kanadi Vinko Grubišić u svom je izlaganju "Paeligini, Ilirija i Ovidije" istaknuo kako Ovidijevo rodno mjesto nije bilo baš odveć udaljeno od Splita, odnosno tadašnje Salone i istočne Jadranske obale, odnosno od Ilirika.

Podsjetio je kako su neki proučavatelji italskih plemena vjerovali da su Peligni/Paeligni, od kojih potječe Ovidije, bili ilirskog podrijetla.

Grubišić je naveo niz motiva iz njegovih tekstova koji se odnose na Iliriju te podsjetio kako Ovidije u jednom tekstu za vrijeme progonstva na Crnom moru moli cara da ga, ako već neće vratiti u Rim, premjesti u neki grad sličan Rimu.

Napomenuo je također kako je Ovidije tijekom života u progonstvu susretao različita plemena i narode koji su živjeli oko Crnoga mora te istaknuo i da je, prema vlastitu priznanju, naučio jezike tamošnjih naroda - sarmatski i getski.

Sarmati su bili ratoboran narod, koji neki povjesničari dovode u vezu s Hrvatima, napomenuo je dodavši kako je književnik Ignjat Đurđević smatrao da je Ovidije poznavao slavenski jezik.

Grubišić smatra kako zasad nema dovoljno dokaza za tvrdnju da su Paeligini, od kojih potječe Ovidije, doista bili ilirskoga podrijetla.

Akademkinja Dubravka Oraić Tolić podsjetila je kako su tragovi Ovidijeva utjecaja u hrvatskoj književnosti vidljivi još od srednjega vijeka, od "Rumanca trojskog", Jurja Šižgorića i Marka Marulića, Petra Hektorovića, Hanibala Lucića, Petra Zoranića, Ilije Crijevića, Ivana Česmičkog ili Janusa Pannoniusa, Mavre Vetranovića i Marina Držića, Barne Karnarutića, Ignjata Đurđevića, Šimuna Zlatarića, Pavla Rittera Vitezovića i Antuna Nagya pa sve do Vladimira Vidrića, Antuna Branka Šimića i Ive Andrića.

Prof. Darko Novaković je na temelju analize tzv. Glasgowskih stihova" utvrdio Ovidijev utjecaj na Marka Marulića, posebice u njegovoj "Davidijadi". Ocijenio je kako je riječ o Marulićevoj "taložnoj lektiri" koja je utjecala na njegovo književno djelo.

Akademik Tonko Maroević raščlanio je Ovidijev utjecaj na hvarski književni krug - Hanibala Lucića, Petra Hektorovića, Mikšu Pelegrinovića i Jeronima Bartučevića, koji se, smatra, očitovao u prevođenju njegovih djela te u međupjesničkoj kominikaciji.

Profesorica Cvijeta Pavlović upozorila je na utjecaje Ovidijevih "metamorfoza" u "Planinama" Petra Zoranića.

Kolokvij "Hrvatski književnici i Ovidije. U povodu dvijetisućite obljetnice smrti (17./18. – 2017./2018.)" održan je pod pokroviteljstvom HAZU, uz suradnju predstojnice Katedre za poredbeno proučavanje hrvatske književnosti (Odsjek za komparativnu književnost) Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Cvijete Pavlović i dopisnog člana HAZU, dugogodišnjeg profesora na Katedri za hrvatski jezik i kulturu na Waterloo Sveučilištu (Kanada) Vinka Grubišića.

Ovidije Nazon, Publije (Publius Ovidius Naso) rimski je književnik (Sulmon, danas Sulmona, 20. III. 43. pr. Kr. – Tomi, danas Constanţa, ? 17). Podrijetlom iz ugledne provincijske obitelji viteškoga staleža: Obrazovao se u Rimu, gdje je isprva obnašao niže dužnosti u javnoj službi, no ubrzo se sasvim posvetio pjesništvu.

Car August prognao ga je 8. godine na crnomorsku obalu. Kao razlog progonstva sam Ovidije navodi "pjesmu" – zacijelo Ljubavno umijeće (Ars amatoria) – i "pogrešku" – vjerojatno umiješanost u nepoznati skandal u carskoj obitelji. Iako je u trenutku odlaska u progonstvo Ovidije slovio za najvećega živućega rimskog pjesnika, ni August ni njegov nasljednik Tiberije nisu ga do kraja života pomilovali.

Osim izgubljene tragedije "Medeja" njegovim mladenačkim radovima pripadaju ljubavne elegije, koje je počeo pisati već kao osamnaestogodišnjak (Ljubavne pjesme – Amores, danas poznate prema drugom izdanju, oko 16. pr. Kr.). "Heroide" su zbirka fiktivnih poslanica u elegijskim distisima što ih svojim odsutnim muževima ili ljubavnicima upućuju mitske junakinje.

Didaktičke je naravi krnje očuvana "Njega ženskoga lica". S poukom, iako često parodiranom je i "Ljubavno umijeće". Prve dvije knjige zamišljene su kao zavodnički priručnik za muškarce, a treća istovrsne upute nudi ženama. Nedugo poslije ove knjige javio se knjigo, "Lijekovi protiv ljubavi".


"Richard III." Thomasa Ostermeiera kao šećer za kraj 16. Festivala svjetskog kazališta

ZAGREB - Program 16. Festivala svjetskog kazališta zatvorit će gostovanje njemačkog teatra Schaubühne u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu 28. i 29. rujna s predstavom "Richard III." u režiji starog festivalskog gosta Thomasa Ostermeiera, najavljeno u petak u Zagrebu kao poslastica za kraj programa koji je od 15. rujna prikazao još dvije reprezentativne europske kazališne produkcije iz Belgije i Italije.

Ostermeier je nazočio u petak konferenciji za medije u foajeu HNK-a, gdje ga je intendantica Dubravka Vrgoč, suvoditeljica FSK-a, predstavila kao jedno od najvećih imena europskog kazališta.

"Ostermeier nije samo redatelj večerašnje predstave u kontekstu festivala; to je doista jedna od redateljskih i teatarskih osobnosti koja je svojim predstavama od samog početka do danas obilježila i cijeli naš festivalski program", rekla je.

Program prvog festivalskog izdanja 2003. godine otvorila je "Nora" u inscenaciji Thomasa Ostermeiera, napomenula je Vrgoč, po Ibsenovoj "Lutkinoj kući", a potom su uslijedili Shakespeareovi "Hamlet" i "Othelo", "Smrt u Veneciji" Thomasa Manna, te "Brak Marije Braun" po Fassbinderovu filmu.

"Richard III." na repertoaru je Festivala svjetskog kazališta u petak i subotu 28. i 29. rujna.

Ostermeier je kazao kako mu je iznimno drago što se ponovo vraća u Zagreb i nastavlja plodnu suradnju s Ivicom Buljanom i Dubravkom Vrgoč.

Napomenuo je kako je Shakespeare u ciklusu njegovih djela postao vjerojatno najvažniji pisac na kojemu u posljednjih nekoliko intenzivno radi, među kojima je još postavio i predstave "San Ivanjske noći", "Mjera za mjeru" a upravo prije dva dana u Comedie-Francaise premijerno je postavljena "Dvanaesta noć" u njegovoj režiji.

"Uvijek ističem da su dva kamena temeljca mojega rada: jedan je realističniji teatar, kad radim na Ibsenu ili Schnitzleru ili Tennesseeju Williamsu, ili Čehovu. Zatim, tu je i taj drugi dio mojeg rada, gdje postavljam Shakespearea. Ono što me zanima je pronalazak novih oblika popularnog teatra, odnosno, istražujem kombinacije različitih teatarskih jezika od najviših ozbiljnih filozofskih tekstova pa sve do zabavnih i elemenata pop kulture, što je vidljivo i u mojoj produkciji 'Richada III.'", rekao je.

Ulogu Richarda povjerio je glumcu Larsu Eidingeru, koji je prethodno igrao i Hamleta, dodao je: "Želio sam napraviti tu predstavu upravo zbog Larsa; želio sam nastaviti surađivati s njim kao glavnim protagonistom i posebna kvaliteta toga komada upravo je u tome da vidimo Larsa, koji je vrlo zabavan i povremeno čak i smiješan lik, kako igra tog prilično nesimpatičnog zločinca", pojasnio je.

U tom srazu koji nastaje između osobnosti glumca i osobnosti lika kojega igra na sceni nalazi se ključ te predstave: "Imamo li sreće, zavest će nas svojim strategijama i povesti sa sobom. Na kraju ćemo se možda čak naći i šokiranima činjenicom što smo kao publika bili spremni pratiti toga zločinca u njegovim nedjelima. To je ono što nastojim s tom predstavom postići", poručio je.

U predstavi uz Eidingera glume Moritz Gottwald, Eva Meckbach, Jenny König, Sebastian Schwarz / David Ruland, Robert Beyer, Thomas Bading, Christoph Gawenda i Laurenz Laufenberg. Na sceni je stalno prisutan i bubnjar Thomas Witte.

Prijevod potpisuje Marius von Mayenburg, dramaturgiju Florian Borchmeyer, scenografiju Jan Pappelbaum, kostime je osmislila Florence von Gerkan a glazbu Nils Ostendorf. Za video je zadužen Sébastien Dupouey, oblikovanje svjetla Erich Schneider, a lutke su  osmislili i izradili Ingo Mewes i Karin Tiefensee.

Konferenciji za novinare nazočio je i izvršni direktor Schaubuhnea Tobias Veit. Kazao je kako to kazalište puno polaže u izgradnju svojeg međunarodnog profila.

"Posljednjih godina, dio te strategije je i Festival svjetskog kazališta, na kojemu sudjelujemo od njegovih početaka, a isto vrijedi i za Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu s kojim njegujemo jako važan odnos", rekao je.

Oba kazališta dio su Europske mreže kazališta koja okuplja između osam i 12 partnera iz čitave Europe u različitim koprodukcijskim programima, napomenuo je, što je osobito važno danas, "kada rastu nacionalizmi diljem Europe i kada je suradnja postala još važnija". "Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu jako nam je važan parter i jako smo ponosni i zahvalni na toj suradnji", poručio je.

Šesti Festival svjetskog kazališta doveo je u Zagreb ukupno tri iznimna teatarska ostvarenja koje, uz Ostermeiera, redateljski potpisuju također velika europska i svjetska kazališna imena, Švicarac Milo Rau, čija je predstava u produkciji teatra Campo iz Genta "Five Easy Pieces" gostovala u HNK-u Zagreb 15. i 16. rujna, te Alessandro Serra, koji je 21. rujna gostovao s predstavom "Macbettu" talijanskog Teatro Sardegna iz Cagliarija.


Poništen natječaj za izbor novog intendanta osječkog HNK-a i raspisan novi

OSJEK - Kazališno vijeće osječkog Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) poništilo je natječaj za izbor novoga intendanta i raspisalo novi, što u akutalnoj upravi Kazališta ne smatraju problematičnim, jer mandat aktualnom intendantu Božidaru Šnajderu istječe tek u svibnju iduće godine, izvijestili su u petak u tom kazalištu.

Na konferenciji za novinare Šnajder je rekao kako je natječaj za izbor intendanta raspisan pravovremeno, u lipnju, ali je objavljen u rujnu, odlukom Kazališnog vijeća, jer je Vijeće smatralo nemogućim da se sva procedura obavi tijekom godišnjih odmora.

Dodao je kako je nakon objave natječaja član Kazališnog vijeća Nedjeljko Bosanac došao u posjed naputka Ministarstva kulture od 18. rujna, koji nije izravno upućen osječkom HNK-u nego samo nekim institucijama kulture, a u kojemu stoji da kod raspisivanja u tekstu natječaja treba napomenuti da, temeljem zakonskih odredbi, hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji imaju prednost pri natječaju za radna mjesta.

Kako to nije navedeno u raspisanom natječaju, niti stoji u Statutu osječkog HNK-a, a niti u Zakonu o kazalištima, Šnajder je kazao da je Bosanac predložio predsjednici Kazališnog vijeća da se hitno sazove sjednica te da se natječaj poništi i taj naputak ubaci u tekst novoga natječaja.

Premda smatra da službe HNK-a nisu ni u čemu pogriješile, jer je natječaj raspisan u skladu s kazališnim Statutom, izvijestio je da je natječaj poništen te je raspisan novi, s dodanim naputkom, kazavši kako "ne vidi da se tu nešto bitno dogodilo, jer njegov mandat istječe u svibnju iduće godine".

Zakon o hrvatskim braniteljima na snazi je od 2017. godine, a Ministarstvo kulture se tek nakon raspisivanja natječaja u Osijeku sjetilo dostaviti naputak, ali opet ne nacionalnim kazalištima, premda Ministarstvo provodi nadzor nad zakonitošću njihova rada te smatramo da su nas trebali upozoriti, ocijenio je Šnajder.

Tvrdi kako su u međuvremenu "prošli natječaji Šibeniku, Dubrovniku i Zagrebu, bez tih naputaka, koji nisu poništavani".

Smatra da se neće ponoviti situacija iz 2013. godine, kada mu je istekao mandat i kada se osnivači grad Osijek i Osječko-baranjska županija nisu mogli dogovoriti oko imenovanja novoga intendanta ili vršitelja dužnosti, a tadašnji Zakon o kazalištima uopće nije predviđao takvu okolnost.

U veljači 2014. godine Zakon o kazalištima hitno je izmijenjen odredbom da u takvoj situaciji vršitelja dužnosti intendanta imenuje Ministarstvo kulture, podsjetio je Šnajder.

Odbacio je i neke medijske napise u kojima ga se, kako drži, neargumentirano i neistinito proziva za neadekvatan repertoar, loše financijsko poslovanje te nepravilno knjiženje sredstava koje Kazalište dobija od osnivača.

Ustvrdio je da su izvješća o poslovanju HNK-a prihvaćena na predstavničkim tijelima grada i Županije, a da je u njegovom mandatu osječki HNK dobio tri Nagrade hrvatskog glumišta te brojna druga priznanja i nagrade.

Ističe kako nije u sukobu s gradonačelnikom Ivanom Vrkićem, niti sa županom Ivanom Anušićem te da ga čude napisi, u kojima ga se, kako drži, "blati na neprimjeren način".

Ako nekome smetam, neka mi se to kaže, i ja ću, ako treba, danas dati ostavku, ali želim da mi se to kaže argumentirano, a ne ovako, istaknuo je Šnajder.


"Mačka na vrućem limenom krovu" Tennesseeja Williamsa premijerno u listopadu u HNK-u Zagreb

ZAGREB - Prva ovosezonska premijera Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu bit će, u subotu 13. listopada, predstava "Mačka na vrućem limenom krovu" po kanonskom dramskom tekstu Tennesseeja Williamsa u režiji Paola Magellija.

Tennessee Williams, klasik kojega su nazivali 'pjesnikom ljudskoga srca', ali i 'laureatom odbačenih', zaslužan je za preporod američke poslijeratne drame. Proširio je granice teatralnosti, a njegova djela su i danas inspiracija kazališnim i filmskim umjetnicima.

"Za njega se doista može reći kako je živio da bi pisao. U četrdeset godina stvaranja svoju glad za pisanjem pokušavao je utažiti napisavši više od sedamdeset drama, dva romana, četiri filmska scenarija, pet zbirki kratkih priča, pet zbirki poezije, zbirku eseja, autobiografiju, a ostavio je i mnoštvo pisama", stoji u najavi.

Čak četrnaest njegovih drama i jedan roman adaptirano je za film, dok je TV-ekranizaciju doživio čitav niz komada, jednočinki i priča: "Tennessee Williams jedan je od rijetkih autora koji je ostavio upečatljiva traga i u teatru i na filmu".

Za dramski tekst "Mačka na vrućem limenom krovu" Williams je 1955. godine dobio Pulitzerovu nagradu, te je iste godine praizveden u New Yorku.

Detaljno portretirajući svoje likove, Williams daje duboko emotivnu i potresnu sliku obitelji koja se zaplela u vlastitu mrežu laži i obmana. Nitko u njoj nije oslobođen barem dijela  krivnje, no iskrena potraga za istinom i ljubavi otkupljuje sudionike.

"Istodobno socijalna priča i melodrama, 'Mačka na vrućem limenom krovu' djeluje svježe u eri novog konzervativizma i svojim pokličem za slobodnom ljubavi pravi je izazov za slavnoga redatelja Paola Magellija, koji najavljuje originalno i suvremeno čitanje te kultne drame čijim junacima pripada značajno mjesto u almanahu popularne kulture 20. stoljeća", poručuju iz HNK-a.

U ulogama Maggie i Bricka nastupaju Zrinka Cvitešić i Filip Vidović, mama i tata Pollitt su Ksenija Marinković i Milan Pleština, Brickovog brata i njegovu ženu glume Dušan Bućan i Ana Begić, velečasni Tooker je Livio Badurina, a dr. Baugha glumit će Goran Grgić. U predstavi nastupaju i pjevači Lucija Jelušić, Stefano Surian, Josip Roša te petoro djece.

Autorski tim predstave čine još dramaturginja Željka Udovičić, scenograf Lorenzo Banci, kostimograf Leo Kulaš, te skladatelji Damir Martinović Mrle i Ivanka Mazurkijević.

Izložba "Bridges: Nova slika" skupine umjetnika u Laubi

ZAGREB - Izložba "Bridges: Nova slika", koja zagrebačkoj javnosti predstavlja umjetničke radove izvedene u tradicionalnim i novim medijima uključujući slikarske, grafičke, fotografske i asamblažne tehnike, skulpturu, auditivna te tipografska rješenja, otvara se u petak u zagrebačkoj Laubi.

Izloženo je tridesetak radova skupine umjetnika koji spajaju individualni pristup i zadani oblik, te djeluju kao "pojedinačne priče zajedničkog misaonog pokusa čije konačno tumačenje ostaje na samom promatraču".

"Prostorom prožetim zvukom audio instalacije, trideset i četiri se umjetnička rada mogu predstaviti u različitim odnosima, time stvarajući nove slike, nove dojmove, ujedno povlačeći i nova značenja", ističe se u najavi izložbe.

Izložbeni nacrt istražuje pojam 'nove slike', što je svojevrsna prilagodba umjetničkog pokreta 'new image' s kraja sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Taj se pokret, kao odgovor zahtjevima esteticizma i reduktivizma visokog modernizma, zauzimao za individualnost, subjektivnost i slučajnost u umjetničkom postupku.

"Nova slika, uz izražajnost autobiografskih dijelova, istražuje mogućnosti individualnih izričaja umjetničkog jezika, ali unutar zadanog okvira - jednakih dimenzija umjetničke podloge", dodaje se.

Na izložbi se predstavlja dvadesetak umjetnika, Alma Štrkljević, Dominik Vuković, Zoe Miloš, Edo Hrženjak, Emanuela Lekić, Iva Katušin, Josipa Krolo, Glorija Lizde, Tina Spahija, Manuel Fabris, Luka Jakić, Marija Matić, Matea Jurčević (Killa Slova), Mislav Lešić, Ivan Oštarčević, Ivan Nestić, Petar Ćujo, Adrian Marok, Luka Krešimir Stipić, Martin Hrastić te Branimir Štivić (Die Zoone).

Umjetnički nacrt je osmislila kustosica Katarina Podobnik, a projekt je ostvaren u partnerstvu Laube, Galerije Pikto i Atanora.

Izložba će biti otvorena do 10. listopada.


U Domu hrvatskih likovnih umjetnika otvaraju se tri izložbe

ZAGREB - U Domu hrvatskih likovnih umjetnika u petak se otvaraju tri izložbe "Katarza" Tonija Mijača, "Drugo središte okolnosti" Tomislava Hršaka i Vladimira Novaka i "Periferni rakursi" Gorana Mećave.

"Katarza" se otvara u Galeriji PM i samostalna je izložba multimedijalnog umjetnika Tonija Mijača koji se predstavlja istoimenim novim radom motiviranim poznatim starim običajem da - muškarci ne plaču.

Njegov multimedijalni projekt, sastavljen od 54 fotografija, tri video rada, šest zvučnih instalacija, 10 tekstualnih radova, 10 slikarskih radova i šest objekata, bavi se specifičnim aspektom psihoanalize – introspekcijom muškaraca.

Umjetnik je surađivao s pedeset muškaraca, kolega, umjetnika, koji su na taj način postali koautori projekta čiji radovi, oslobođeni ikakvih tehničkih zahtjeva ili autorovog autoriteta, ostaju dokumenti jednog osobnog trenutka, ističe se u najavi izložbe.

Toni Mijač (1988., Split) završio je preddiplomski studij smjer Film i video na Umjetničkoj Akademiji u Splitu i diplomski studij smjer Novi mediji na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.  Sudjelovao je u nizu multimedijalnih radova, filmova, radionica, festivala i happeninga, uz šestogodišnje aktivno vodstvo filmskih škola za osnovnoškolce i srednjoškolce na području Splita i Zagreba.


"Drugo središte okolnosti" Tomislava Hršaka i Vladimira Novaka

Izložba "Drugo središte okolnosti" Tomislava Hršaka i Vladimira Novaka postavljena je u Galeriji Bačva.

Kako je najavljeno, u sklopu svoje site-specific izložbe dvojica umjetnika ulaze u mjesečarski razgovor s prostorom Meštrovićeva paviljona. "Prostor galerije je kružan, a naziv izložbe, na dvosmislen način, priziva kružni oblik galerije, ali i radova koje u nju smještaju dvojica umjetnika", napominje se.

Po riječima autorice predgovora Mirne Rul, Hršaka zaokupljaju čovjekovi životni ciklusi, pri čemu je svaki kraj neizbježno novi početak, a Novakov je rad, među ostalim, i svojevrsna počast nedavno preminulom umjetniku Vladimiru Dodigu Trokutu i njegovoj crnoj umjetnosti te predstavlja zadnju postaju ovog kružnog putovanja.

Tomislav Hršak (1992., Zagreb) diplomirao je kiparstvo na Nastavničkom odsjeku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, sudjelovao je u brojnim skupnim izložbama.

Vladimir Novak (1987., Zagreb) studirao je kiparstvo u klasi Slavomira Drinkovića na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, svoj je rad predstavio na nizu izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu.


Ženske  noge u središtu izložbe fotografija Gorana Mećave

Pod nazivom "Periferni rakursi/Peripheral Angles" u Hrvatskom domu fotografije Hrvatskog društva likovnih umjetnika otvara se izložba Gorana Mećave.

Riječ je o projektu koji predstavlja pokušaj objektivizacije jednog od predmeta slijepog obožavanja suvremene pop kulture, koji istražuje estetski doživljaj ženskih nogu kao vizualnog motiva, ali u izmjenjenim uvjetima pristupa motivu, predstavljanja pa samim time i viđenja.

Mećavine fotografije su snimljene  mobitelom i s nasumičnim motivima, a nastale su bez prethodnih priprema, intervencija stilista, dizajniranja scene, pokusa, dodatne rasvjete, specijalnih učinaka,  odnosno "svih onih pratećih dijelova koji određuju suštinu estetskog doživljaja među kojima je sam motiv samo jedan od činitelja koji proizvode taj doživljaj".

Autorov ciklus sadrži više tisuća fotografija, a nastao je tijekom jedne godine u nekoliko europskih gradova. Na izložbi je predstavljeno oko 2300 fotografija iz  tog ciklusa, od kojih je 300 fotografija predstavljeno u obliku digitalnih otisaka, a oko 2000 u obliku video predstavljanja.

Goran Mećava (1957., Zagreb) diplomirao je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu studij Snimanja. Autor je više ciklusa fotografija, među kojima su najznačajniji Zapisi sa snimanja (višegodišnji projekt dokumentarnog koncepta).

Radio je na više od 50 igranih filmova, na kojima je surađivao s nizom slavnih glumaca među kojima su i George Clooney, Nicole Kidman, Matt Damon, Colin Firth, Ben Kingsley, Gerard Depardieu, Gene Hackman, Tim Roth, Gary Oldman, Michael York, Pierce Brosnan.

Sve tri izložbe bit će otvorene do 14. listopada.


Otvorena izložba "Crkvena baština Marjana"

SPLIT - U splitskoj Staroj gradskoj vijećnici u četvrtak navečer otvorena je izložba "Crkvena baština Marjana" u kojoj se javnosti prvi put prikazuju određeni arheološki spomenici pronađeni na Marjanu i groblju Sustipan, te grafike, karte i stare fotografije.

 Autori izložbe su Arsen Duplančić, Ante Jurčević, Marijana Carevski Balić, Alenka Šundov i Goran Borčić, a fotografije Zoran Alajbeg, te arhivske fotografije splitskih ustanova. Spomenike su restaurirali Helena Tresić-Pavičić, Duje Ordulj, Mladen Matijaca i Davor Maršić dok je likovni postav napravio Mirko Gelemanović.
 Ravnateljica Muzeja grada Splita Branka Brekalo istaknula je na otvaranju izložbe kako je Park šuma Marjan sa svojim duhovnim prostorima najsvetija u gradu i da je izložba zapravo projekt koji dokazuje zajedništvo, te da žele privući i druge da budu zajedno snažniji i jači u prikazivanju onoga što splitska kulturna scena može dati.

 "Sami smo slabi, zajedno smo ekipa, a ova ekipa je napravila projekt kojim se izuzetno diči jer nije bilo lako sve ovo donijeti , ali je bilo iznimno radosno i slatko", kazala je Brekalo.

 Povjesničar umjetnosti Ivo Babić rekao je kako je često iz Trogira promatrao Kaštelanski zaljev i zeleni trokut Marjana, dodavši kako je ta park šuma sjajan primjer da se pokaže što je to religiozno osjećanje prostora.

 "Marjan je vrh splitskog poluotoka koji ide do rijeke Žrnovnice, vrh je markantan i tu od davnine bdiju svetci, božice i vile. Marjan je imao kojekakvih konotacija, no identitet Splićana je nemoguć bez njega. Ove izložbe služe kultiviranju budućnosti, ali Marjan ne pripada samo starijem naraštaju nego neka i mlađi uživa u njemu, neka prenosi sječanja", poručio je Babić.

 Izložbu je otvorio gradonačelnik Andro Krstulović Opara koji je istaknuo da je izložba plod arheologa i povjesničara umjetnosti koji su ujedinjeni napravili lijepu stvar.  Podsjetio je da od 1439. godine u kontinuitetu Merjančani iz Bratovštine sv. Križa nose u sebi odgovor što je Marjan, te ako promatramo to samo kroz tu prizmu dobit ćemo odgovor gdje je Marjan u budućnosti i što je on nama.

 "Ovo što ćemo danas vidjeti je podsjetnik na prošlost i sadašnjost, a nama i mlađima neka ovo bude samo još jedan doticaj da sve crkve i sveta mista na samotnoj planini povrh Splita grada, koja zapravo nije samotna već natopljena svima nama i našim srcima, da odete gore, uživate i napajate se baštinom koja je živa i koja će biti živa onoliko dugo koliko mi to budemo razumjeli. Na nama je da Marjan čuvamo svim srcem, snagama, alatima, pa čak i ovakvima", rekao je gradonačelnik.
 Prilikom otvaranja izložbe nastupili su Pučki pjevači iz Bratovštine sv. Križa.

 Izložbu su zajednički organizirali Javna ustanova za upravljanje Park šumom Marjan Split, Muzej grada Splita, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika Split i Arheološki muzej u Splitu. Kako su istaknuli u pozivnici za izložbu, izložbom žele skrenuti pažnju na ljepotu, raznolikost i vrijednost crkvene baštine Marjana koja seže od starokršćanskog doba do 20. stoljeća. Organizirali su je povodom Dana europske baštine s temom Umjetnost dijeljenja, a uz to su osmislili i popratni program o duhovnosti Marjana i njegovoj crkvenoj baštini.
 Izložba će ostati otvorena do 10. listopada.
 

Otvoren drugi ciklus koncerata "Lisinski u Guvernerovoj palači"

RIJEKA - Drugi ciklus koncerata klasične glazbe "Lisinski u Guvernerovoj palači" otvoren je u četvrtak nastupom klarinetistice Marije Pavlović, violončelistice Monike Leskovar i pijanistice Martine Filjak.

 Ovim ciklusom, prvi put organiziranim prošle godine, Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski iz Zagreba se prvi put pojavljuje kao organizator ciklusa koncerata klasične glazbe u drugim gradovima. Koncerti se u Rijeci organiziraju jednom mjesečno u Mramornoj dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, odnosno Guvernerovoj palači.

 Marija Pavlović je diplomirala klarinet na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, a usavršavala se na salzburškom Mozarteumu. Dobitnica je brojnih nagrada i pobjednica niza međunarodnih natjecanja. Kao solistica je surađivala s uglednim hrvatskim i inozemnim orkestrima i komornim ansamblima, S Martinom Filjak je snimila CD "Glazba...prijateljstvo", koji je nagrađen trima diskografskim nagradama Porin.

 Martina Filjak se školovala na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i bečkom Konzervatoriju te školi za soliste u Hannoveru. Nastupala je uz vodeće svjetske orkestre i dirigentska imena, kao što su Heinrich Schiff, Theodor Guschlbauer, Sebastian Lang-Lessing, Christian Zacharias, MIchael Schonwandt, Christoph Poppen i Stefan Soderling. Pažnju svjetske javnosti privukla je 2009. godine, kad je osvojila zlatnu medalju i niz posebnih priznanja na međunarodnom natjecanju u Clevelandu. Uz te, osvajala je još niz nagrada na međunarodnim pijanističkim natjecanjima.

 Monika Leskovar postala je 1995. godine najmlađa pobjednica Međunarodnog natjecanja Čajkovski u Japanu. Školovala se na Glazbenom učilištu Elly Bašić u Zagrebu i na Visokoj glazbenoj školi Hans Eisler u Berlinu, gdje je nastvila raditi kao asistentica. Bila je članica münchenske filharmonije 2010. i 2011. kao solo violončelistica, od 2013. godine predaje na Conservatorio della Svizzera Italiana u Luganu, a od 2017. godine docentica na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji.  

 Među njenim međunarodnim nagradama su ona na natjecanjima ARD u Münchenu, Mstislav Rostropovič u Parizu, Antonio Janigro u Zagrebu, Roberto Caruana u Milanu i Adams Cello Competition u Novom Zelandu. Surađivala je s važnim svjetskim dirigentima i glazbenicima poput Valerija Gergijeva, Krzysztofa Penderckog, Sofije Gubaiduline, Juliana Rachlina, Stefana Milenkovića ili Patty Smith.   


Razgovor o knjizi Jasminke Domaš "Izabrana. Život Edith Stein"

ZAGREB - Kroz razgovor o knjizi "Izabrana. Život Edith Stein" ugledne novinarke, književnice i judaistice Jasminke Domaš predstavljen je u četvrtak taj biografski roman koji ponire u  unutarnji put i njegove mijene židovske filozofkinje Edith Stein kojoj je kao, bosonogoj karmelićanki, sestri Tereziji Benedikti od Križa, život okončan 1942. godine u plinskoj komori nacističkoga logora Auschwitza.

Razgovor u Austrijskome kulturnom forumu moderirao i u njemu sudjelovao prevoditelj, književnik i pjesnik Sead Ivna Muhamedagić, a sugovornice su mu bile autorica Jasminka Domaš i prevoditeljica te knjige na njemački jezik književnica Ana Šoretić iz austrijskoga Gradišća (Burgenland). Knjigu su prošle godine u sunakladništvu objavili  Bet Israel i nakladnička kuća Litteris.


Roman je literarno remek-djelo

 Muhamedagić je ocijenio da je roman "Izabrana. Život Edith Stein" literarno remek-djelo. Roman polazi od biografskih podataka o Edith Stein, rođenoj u poljskom gradu Wroclawu u ortodoksnoj židovskoj obitelji, od njezina mladenačkog ateizma preko izuzetno sadržajnoga filozofskog rada i konverzije na katoličku vjeru i ulazak u zatvoreni Karmel gdje postaje s. Terezija Benedikta od Križa - do smrti u logoru.

Istaknuo je kako je autorica temeljito istraživala sve okolnosti života Edith Stein tako da je "fiktivna Edith Stein u ravnovjesju sa stvarnom Edith Stein".

Jasminku Domaš, rekao je Muhamedagić, resi vrsnost i ozbiljnost u tri područja njezina rada - novinarstvu, književnosti i judaistici. Dodao je kako se autorica, kroz svoje osebujno životno iskustvo, pripremala punih 15 godina kako bi uronila u unutarnji svijet Edith Stein - izuzetne žene i osobnosti, te kako bi, i kao Židovka, osvijetlila najdublje slojeve njezine osobnosti.       

Muhamedagićeve riječi da je roman "nevelik brojem stranica gusto tkanje", potvrdila je prevoditeljica Ana Šoretić istaknuvši kako je tekst doista težak i višeslojan. Napomenuvši kako nije bila svjesna s kako će se zahtjevnom zadaćom naći kada je pristala prevesti roman, Šoretić je na pomoći u tome poslu zahvalila autorici i Muhamedagiću, cijenjenome germanistu.

Ana Šoretić poznata je austrijska književnica koja piše na dva jezika - materinskome gradišćankom i njemačkome jeziku. Naglasila je kako joj je na srcu briga za očuvanje kulture i jezika gradišćanskih Hrvata, kao i veliku poštovanje koje je od djetinjstva osjećala prema židovskome narodu i kulturi. Zato joj je, istaknula je, velika čast što je mogla prevesti roman Jasminke Domaš i tako ga učiniti dostupnom za čitatelje njemačkoga govornog područja.

 
Roman je pisan za ljude koji razmišljaju

Autorica je rekla kako su ju brojni prijatelji i poznanici pitali - za koju je to publiku napisala roman. Njezin odgovor je da je "roman koji 'udari' u dušu pisala kako bi ostvario ili ostvaruje misiju, da barem na trenutak potakne ljude da razmišljaju".

Moderator je tu potrebu za razmišljanjem kontekstualizrao s današnjem izbjegličkom krizom koja nas, kako smatra, upozorava na važnost manjina i na to da ne potisnemo multikulturalnost kojom se Europa toliko dičila.

Muhamedagić je pročitao i dvije pjesme - "Tihovanje" Jasminke Domaš i "Senekinoj tvrdoglavosti" Ane Šoretić koje, rekao je, nije odabrao slučajno već zato što na pjesnički način puno govore i o liku i osobnosti Edith Stein.

Jasminka Domaš pročitala je nekoliko e-mailova koje su joj uputili znani joj i neznani čitatelji koje je na to potaknula duboko poštovanje prema liku Edith Stein, a razgovor je završila tekstom s početka 19. stoljeća u kojemu dječak pita oca - 'Gdje je Bog', a na očev odgovor - 'Svugdje', dječak je reagirao riječima - 'Ne, nije. On je tamo gdje ga pustiš ući'.

Židovka Edith Stein (1891.-1942.) odgajana je u pobožnoj židovskoj obitelji, a u dobi od petnaest godina deklarirala se kao ateistkinja. Studirala je pedagogiju u rodnome Wroclawu, a nakon toga je pod snažnim dojmom učenja jednoga od najistaknutijih onodobnih filozofa Edmunda Husserla otišla u njemački Göttingen, gdje je Husserl predavao, te je kod njega doktorirala i postala mu asistentica. Radila je kao profesorica u ženskoj dominikanskoj školi u Speyeru i na Institutu za znanstvenu pedagogiju u Münsteru.  Edith Stein obratila se u 26. godini života na katoličanstvo, a ubrzo je osjetila i poziv u karmelski red. Godine 1933. ušla je u karmelićanski samostan u Kölnu. Godinu dana kasnije postala je redovnica i uzela je ime Terezija Benedikta od Križa.  Zbog svog židovskog podrijetla deportirana je u Auschwitz i pogubljena u plinskoj komori 1942. godine.  Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je 1998. svetom, a 1999. suzaštitnicom Europe.


25FPS: Festival otvoren prvim programom konkurencije

ZAGREB - Međunarodni festival eksperimentalnog filma i videa 25FPS,  čije se četrnaesto izdanje održava u Zagrebu, Rijeci i Ljubljani, otvoren je u četvrtak navečer u Kinu Studentskog centra prvim programom konkurencije, koja tradicionalno donosi recente nezavisne i inovativne filmove.

"Pred nama su četiri intenzivna dana ispunjena projekcijama, izložbama, peformansima uzduž i poprijeko jedinstvenog kompleksa Studntskog centra", rekao je Mario Kozina, koji je uz Sanju Grbin i Marinu Kožul selektor programa festivala.

Kožul je zahvalila Studentskom centru, Kulturi promjene, koji su im već četrnaest godina velika potpora u održavanju programa, a umjetnicima daju jedinstveni prostor za kulturna događanja.

Za nagrade će se u ovogodišnjem natjecateljskom programu natjecati 26 eksperimentalnih filmova, od kojih su mnogi ostvareni na granici s dokumentarnim formama i na poseban način obrađuju društveno važne teme, od identitetskih pitanja koja se tiču roda i seksualnosti, pa do pitanja migracija i načina na koje se one reprezentiraju u raznim medijima.

U različitim programima festivala prikazat će se 45 kratkometražnih, nezavisnih i nekomercijalnih filmova, među kojima je šest zagrebačkih premijera hrvatskih autora.

Od hrvatskih redatelja filmove u konkurenciji imaju Vladislav Knežević ("Dokument Parakozmik") i Hrvoslava Brkušić ("Planine").

Dio hrvatskih filmova prikazat će se u natjecateljskom programu,  a dio u programu Refleksi, posvećenom zanimljivim uratcima koji nisu isključivo eksperimentalni.

Njime je u četvrtak, prije samog otvorenja, tradicionalno počeo filmski program 25 FPS-a.

Odabrani filmovi intimna su svjedočanstva nastala na sjecištima privatnog i javnog, osobnog i političkog - u "Sobi za dan" Ana Hušman daje rekonstrukciju vlastitog dnevnog boravka, mjesta gdje se privatni prostor stana izlaže oku javnosti, Neli Ružić se u "Nigdini" oslanja se na svoje ranije radove kako bi identitet prikazala kao svojevrsnu skulpturu podložnu korozivnom djelovanju entropije i društvenih promjena.

Osobne teme su polazišne točke i filmova "Mjesto odakle vam pišem pisma" Nikoline Bogdanović i "3. rujna 2015. Sare Jurinčić – dvaju hibridnih naslova nastalih u sklopu Restartove Škole dokumentarnog filma.

Ovogodišnja novost su dvije izložbe postavljene u predvorju Kina SC - "Projektor" Dušice Dražić i Wima Janssena te "Film Reader" Mike Taanile, člana žirija.

Prva je instalacija, 440 kilograma teška brončana replika modela projektora Iskra, na kojoj će  se prije svake projekcije projicirati 35-milimetarski film u boji koji prikazuje proces vlastitog nastajanja.

Na drugoj izložbi, sa 16 filmoloških i filmskih knjiga, autor predstavlja koncept inspiriran knjigom "When the Shooting Stops… Cutting Begins – A Film Editor's Story" dvojice montažera te, kako bi skrenuo pozornost na dominantnu mušku filmsku povijest, intervenira u knjige skalpelima, noževima i vijcima

Pripremljen je i raznolik program za Expanded Cinema, koji predstavlja nove prikazivačke i doživljajne momente proširenog filma.

Taj program u četvrtak otvara u polukružnoj dvorani Teatra &td umjetnički kolektiv Nominoë i njihov "Parallaxe", performans za četiri pokretna 16-milimetarska projektora, trodijelni ekran i prostorni zvuk.

Kao jedna od većih atrakcija najavljen je nastup "SSEENNSSEESS" najznačajnijeg finskog redatelja eksperimentalnih filmova Mike Taanile, 29. rujna u Teatru &td.

Za posljednji dan Festivala, ostavljena su dva performansa, Manuele de Laborde i Williama Basinskog.

Meksička umjetnica Manuela de Laborde nastupa u Teatru &td u suradnji s glazbenim i elektroničkim dvojcem Camila Fuchs, dok se američki glazbenik i skladatelj William Basinski, vraća u Zagreb s koncertom "O vremenu izvan vremena" kojim će u Francuskom paviljonu zatvoriti ovogodišnje izdanje Festivala.

O najboljim ovogodišnjim filmovima odlučivat će tročlani žiri - američka videoumjetnica Jesse McLean, finski umjetnik Mika Taanila te programski koordinator zagrebačkog Multimedijalnog instituta i direktor Human Rights Film Festivala, Petar Milat.

Nagrade će dodijeliti i Žiri kritike - austrijski kustos i autor Alejandro Bachmann te dvojica filmskih kritičara iz Hrvatske, Miro Frakić i Silvestar Mileta.

Svoju će nagradu dodijeliti i festivalska publika glasovanjem.

Zagrebački dio 25 FPS-a održat će se, s besplatnim ulazom na sve programe, od četvrtka 27. do nedjelje 30. rujna na velikome platnu Studentskog centra.

Od 2. do 3. listopada Festival seli u Art-kino u Rijeci, a 5. listopada gostuje u Slovenskoj kinoteci u Ljubljani.
 

Sisak: Osam dokumentaraca na ovogodišnjoj Fibuli

SISAK - U Sisku se ovog vikenda, od 28. do 30. rujna, u organizaciji Doma kulture "Kristalna kocka vedrine" održava Revija dokumentarnog filma Fibula na kojoj će biti prikazano osam filmova.

 Revija, koja se održava 13. put, najstariji je filmski festival u Sisačko-moslavačkoj županiji, a poznat je po tome što se nakon projekcija organizira druženje s filmskim redateljima koji govore o svojim filmovima.

 Na ovogodišnjoj Fibuli, kako ističe ravnatelj Doma kulture Branko Ištvančić, selektor je filmski kritičar Boško Picula, a kum režiser Nenad Puhovski.

  Osim filmskih projekcija, festival ima i popratne sadržaje, kao što su filmske radionice o tome kako učiniti reportažu o festivalu, koja će se emitirati na nacionalnoj televiziji kao kronika festivala, te prigodni glazbeni program. Najbolji film bit će nagrađen plaketom festivala.

 Prvog dana, u petak, 28. rujna u velikoj dvorani  Doma kulture u 19 sati bit će prikazan film „Druga strana“ autorice Mile Turajlić, a u 21 sat bit će prikazana „Generacija '68.“ Nenada Puhovskog.

 U  subotu navečer bit će prikazani filmovi Srđana Šarenca „Dvije škole“, Pere Kvesića „Dum Spiro Spero“ i Marka Cvejića „Radnička klasa odlazi u raj“.

 U nedjelju će biti prikazani filmovi Josipa Lukića „Majči“, Ive Kuzmanića „Hiža“ i Zoltana Siflisa „Ljudi s kamerom“.  

IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Djela Egona Schielea u dijalogu s radovima devet suvremenih umjetnika na izložbi u Leopold muzeju u Beču

BEČ -
Izložba "Egon Schiele - jubilarna izložba-reloaded", koja prikazuje dijalog između umjetničkih djela jednog od najvažnijih austrijskih ekspresionista i devet suvremenih austrijskih i međunarodnih umjetnika, otvara se u petak navečer u Leopold muzeju u Beču.

Jubilarna izložba Egona Schielea obogaćena je s dvadesetak umjetničkih djela: slika, akvarela, fotografija skulptura, instalacija devet izabranih austrijskih i međunarodnih  suvremenih umjetnika, čija djela kao i Schieleova odišu  erotikom, nespokojem, tjeskobom, ljubavlju.

"Ta posebna prezentacija  je napeti dijalog između  klasične moderne i suvremene umjetnosti", ocijenio je na konferenciji za novinare u Leopold muzeju njegov direktor Hans Peter Wipplinger.

Izabrani eksponati  suvremenih umjetnika  koji sa radovima  Schielea korespondiraju  bave se  sličnim temama  a postavljeni su na izložbi uz  umjetničke radove Egona Schiele .

Primjerice ekspresivne Scieleove grimase  nalaze se u djelima njemačkog umjetnika Juergena Klaukea predstavljene u seriji od trinaest fotografija, temom  majka-dijete  bavi se Louise Bourgeois, spiritualnost je nazočna u skulpturama Elisabeth von Samsonow, a ženska erotka u crtežima Chloe Piene i Sarah  Lucas.

Nasuprot Scielovim slikama  gradova su eksponati  azijske umjetnice Tadashi Kawamata, a nasuprot čuvenih Schileovih krajolika tamnog kolorita postavljena su djela Maximilana Pruefera. U tematskoj postavi portreti izložena je  digitalna instalacija  indonezijske umjetnice  Fione Tan a nasuprot Schielovom djelu  "Eremiti"  su djela Rudolfa Polanszky.

Izložba u bečkom Leopold muzeju, koji posjeduje najveću zbirku djela tog austrijskog ekspresionističkog genija,  otvorena je do 10. ožujka 2019.


Znanstvenici: nakon traume ljudi mogu umrijeti jer su odustali od života

LONDON -
Nakon teške traume ljudi mogu umrijeti jer su psihološki odustali od borbe za život, pokazuje studija koju je vodio znanstvenik sa Sveučilišta u Portsmouthu.

"Psihogena smrt je stvarnost", rekao je John Leach, viši znanstvenik na odjelu za sport i tjelovježbu na Sveučilištu u Portsmouthu.

"Nije to samoubojstvo, nije povezano s depresijom, to je čin odustajanja od života, predaja, te smrt nastupa ubrzo, to je vrlo teško stanje povezano s teškom traumom", rekao je Leach.

Na temelju kliničkih zapažanja Leach je identificirao pet stupnjeva "give-up-itisa" (kovanica od engleske riječi give up=odustati i nastavka -itis) u ljudi nakon traumatičnog stresa.

Ti ljudi razviju "krajnju apatiju, ne nadaju se, odustaju od želje za životom i umiru iako za to nema očitog organskog razloga", kaže Leach.

U svome radu objavljenom u znanstvenom časopisu Medical Hypotheses znanstvenik kaže da je takvo stanje propadanja "klinički izraz mentalnog poraza", a  tjelesno bi moglo biti pozveano s disfunkcijom mozga koja nastupa zbog  "neravnoteže dopamina".

Dopamin je neurotransmiter koji se proizvodi u mozgu, kemijski je vrlo sličan adrenalinu, a pruža  "osjećaj zadovoljstva" i pomaže mozgu regulirati emocije i razine energije.

Smrt nije neizbježna za osobe pogođene "give-up-itisom" jer je moguće intervenirati tako da se u mozgu oslobađa više dopamina.

"Preokret nastaje kada osoba ponovno shvati da ima izbor, kada preuzme kontrolu i bude uz osobu koja joj pomože da zaliječi rane i tako ponovno probudi želju za životom", zaključuje Leach.

Lady Gaga o ulozi u filmu "Zvijezda je rođena": To nisam ja

LONDON - Lady Gaga opovrgnula je da je uloga pjevačice koju tumači u filmu "Zvijezda je rođena", što je njezin filmski debi, prikaz njezina vlastita uspona do slave.

U svojoj prvoj filmskoj ulozi, glazbenica rođena u New Yorku koja se proslavila hitovima "Born This Way" i "Bad Romance", tumači ulogu pjevačice Ally koja se mukotrpno probija, ali ima sreću upoznati i proživjeti intenzivnu romansu s country zvijezdom Jacksonom Maineom kojega u filmu igra Bradley Cooper.

"Kada sam odlučila postati glazbenica, pjevačica, kantautorica u dobi od 19 godina, dala sam sve od sebe. Vjerovala sam u sebe", rekla je Gaga na crvenom tepihu u Londonu.

"Ally nije takva. Ally je potpuno odustala od sebe. Žena tridesetih godina, umorna je od glazbene industrije, sita je komentara da nije dovoljno lijepa, da nikad neće uspjeti. Tek će je Jacksonova ljubav vratiti u život", rekla je Lady Gaga.

Danas 32-godišnja pjevačica proslavila se prije deset godina pop-danceom, ekscentričnom odjećom i stilski sjajno razrađenim scenskim nastupima te je osvojila šest Grammyja.

UIogom u filmu "Zvijezda je rođena" pobrala je oduševljene kritike i čak nagađanja da bi mogla biti nominirana za nagrade Zlatni globus i Oscar.

Pjevačica je u četvrtak kratko odgovorila da je njoj "prava nagrada umjetničko iskustvo u stvaranju filma. Nadamo se da će dirnuti ljude".

Film će se početi prikazivati 3. listopada.


Za bolje spoznajne sposobnosti djeca smiju uz ekran provesti manje od dva sata na dan

ZAGREB - Djeca u dobi od osam do 11 godina koja vrijeme provode uz ekran manje o dva sata na dan postižu bolje rezultate na testovima mentalnih sposobnosti, uz uvjet da spavaju devet do 11 sati, pokazuje studija.-

Znanstvenici koji su proveli istraživanje kažu da je potrebno provesti dodatna istraživanja radi boljeg razumijevanja učinaka različitih tipova ekrana.

Priznaju da njihova studija promatra samo vezu između vremena provedenog uz ekran i kognitivinih sposobnosti, ali ne može dokazati uzročnu vezu.

Studija se nije posebno bavila vrstom ekrana, televizijskom ili igranju videoigrice ili korištenju društvene mreže.

Obuhvatila je 4500 američke djece, a rezultati studije su objavljeni u časopisu The Lancet Child & Adolescent Health journal, na temelju upitnika putem kojega su procjenjivane fizičke aktivnosti djeteta, spavanje, način provođenja slobodnog vremena.

Djeca su također pisala test kojim su se mjerile njihove jezične sposobnosti, pamćenje, pozornost.

U obzir su uzeti i prihodi kućanstva, stupanj obrazovanja roditelja, etnička pripadnost, pubertet, indeks tjelesne mase i traumatične ozljede mozga.

Dijete koje svakog dana provede uz ekran u slobodno vrijeme manje od dva sata, spava između devet i 11 sati na dan i tjelesno je aktivno barem sat vremena postiglo je bolje rezultate od djece koja nisu ispunila te uvjete.

Dr. Jeremy Walsh iz Instituta CHEO u Ottawi u Kanadi rekao je da na temelju dobivenih rezultata pedijatri roditelji, odgojitelji i drugi stručnjaci trebaju ograničiti vrijeme koje djeca provode pred ekranom i predsnot davati dravom spavanju tijekom djetinjstva i adolescencije.

Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se ustanovila veza između vremena provedenog uz ekran i kognitivnih sposobnosti.

Postoje neki dokazi da bi, primjerice, videoigrice i obrazovni televizijski program mogli imati pozivitne učinke na kognitivan razvoj djeteta.

Nasuprot tome, sve je više dokaza da korištenje mobitela i društvenih mreća može škoditi djetetovoj pažnji, pamćenju i samokontroli.

Autori ipak priznaju da studija ima ograničenja te i oni i drugi stručnjaci očekuju da će potaknuti na druga istraživanja.


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus