19:23, 20. Travanj 2019

kultura...

Kultura 28. ožujka 2019.

Objavljeno: 28.03.2019 u 13:34
Pregledano 281 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 28. ožujka 2019.

ZAGREB, 28. ožujka 2019. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Ksenija Abramović dobitnica Nagrade Andrija Buvina za prinos kršćanskoj kulturi

SPLIT - Međunarodna manifestacija Dani kršćanske kulture održat će se od 6. do 16 travnja, a dobitnica Nagrade Andrija Buvina za izniman doprinos kršćanskoj kulturi ove je godine Ksenija Abramović, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare ravnatelj manifestacije Miro Radalj.

"Ksenija Abramović radi jako puno na polju kršćanske kulture, ona je pokrenula Laudato TV te Galeriju Laudato i portal Laudato.hr. Ona svoj entuzijazam prenosi na druge te smo joj ovom nagradom odali priznanje", rekao je Radalj.

Dodao je da će nagrada Kseniji Abramović biti uručena na svečanom zatvaranju manifestacije 16. travnja.

Na Dinamima kršćanske kulture, koji se održavaju 15. godinu u nizu, na području Splitsko-makarske, Dubrovačke i Šibenske biskupije, bit će upriličeno oko 70 sadržaja - filmskih projekcija, tribina, kazališnih predstava, okruglih stolova, predstavljanja knjiga koncerata, izložbi te tematskih putovanja, najavio je Radalj.

"Ulaz za posjetitelje na sva događanja je besplatan", dodao je. Ovogodišnji Dani kršćanske kulture održat će se pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović.


Premijera opere "Figarov pir" u riječkome HNK 30. ožujka

RIJEKA - Komična opera Wolfganga Amadeusa Mozarta "Figarov pir" nastala u koprodukciji Opere HNK Ivana pl. Zajca, Fondacije Punto Arte iz Amsterdama i tršćanskog Piccolo Festival del Friuli Venezia Giulia premijerno će se izvesti u riječkom HNK u subotu 30. ožujka, najavljeno je na konferenciji za novinare u četvrtak.

Intendant riječkoga HNK Marin Blažević kazao je da je ovo druga koprodukcija ove sezone, nakon "Romea i Julije" s Ravennom, te da se time djeluje u skladu sa strateškim ciljevima kazališta.  

"Redateljica Eva Buchmann postavila je ovu predstavu u Italiji 10. srpnja prošle godine, a u Rijeci će publika imati priliku vidjeti verziju s posve novom podjelom i dorađenom režijom. Posebno se ističu redateljičino strpljenje i fokus na detaljima. Tekst je razložen u mizanscenu, u sitne glumačke interakcije pa gotovo da ne morate razumjeti jezik. Riječ je o minucioznom radu redateljice koja je razvila veliki smisao za detalj", rekao je Blažević. Ocijenio je da je dirigent Stefano Rabaglia najbolji u regiji te svakim svojim novim projektom dokazuju svoj rast.

Stefano Rabaglia je ustvrdio da je "Figarov pir" jedno od najvećih opernih djela. "Draž ove opere jet njezina prožetost detaljima kojima je potrebno znalački pristupiti”, kazao je Rabaglia kojem je ovo druga suradnja s riječkom Operom nakon prošlosezonske "Norme".

Redateljica Eva Buchmann rekla je da  su likovi iz "Figarova pira" ljudi od krvi i mesa. Beaumarchais je napisao komediju, sve je u situacijama, ne u likovima, ali Mozartova glazba likovima daje karakter i emocije prije nego oko stigne na situaciju. Ova je predstava vrlo aktualna u ovom trenutku. U 18. stoljeću "Figarov pir" je bilo visoko političko djelo. Mozart nije htio napadati plemstvo već njihovo ponašanje, njihovu zlouporabu svoje moći. To se danas može povezati s #metoo pokretom“, kazala je redateljica Buchmann.

Nastupit će Oliviero Giorgiutti, Ingrid Haller, Anamarija Knego, Dario Bercich i drugi. Dramaturg je Ben Hurkmans, kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović a koreografkinja Oksana Brandiboura Kožul.

Reprize Mozartove komične opere u četiri čina "Figarov pir" na programu su u srijedu 3. travnja u 19 sati, te 5. travnja.


Proslavljeni ruski karikaturist Mikhail Zlatkovsky u svom prvom posjetu Zagrebu

ZAGREB -  Jedan od najpoznatijih svjetskih karikaturista Mikhail Zlatkovsky boravit će od četvrtka u Zagrebu, gdje će u organizaciji Hrvatskog društva karikaturista biti gost na izložbi njihovih članova koja se otvara u petak u Gradskoj knjižnici u Oroslavju.

Osim niza djela kojima se afirmirao na području karikature, animacije, masovnih medija, izdavačke djelatnosti, Zlatkovsky je u svojoj bogatoj biografiji zabilježio čak 306 nagrada osvojenih na međunarodnim festivalima karikature.

O njegovoj impresivnoj karijeri govori i podatak da je taj ruski karikaturist dobitnik francuskog Ordena legije časti. Rođen je 1944. U Moskvi, osnivač je i bivši predsjednik ruske nacionalne udruge karikaturista.

Zagreb i Hrvatsku posjećuje prvi put, među ostalim i zato što će biti predsjednik Ocjenjivačkog suda za izbor najboljih karikatura pristiglih na 24. međunarodnu izložbu karikatura "Zagreb 2019“ koja se održava na temu muško-ženskih odnosa.

Hrvatsko društvo karikaturista izvijestilo je da je na natječaj pristiglo više od 900 radova koje je poslalo 405 autora iz 57 država.

Izložba će biti postavljena u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu 7. svibnja. Prva nagrada iznosi tisuću eura, druga 500 eura, a treća 300 eura.

Ostali članovi ovogodišnjeg žirija su povjesničar umjetnosti Frano Dulibić, karikaturistice Marina Braović Hajdarović i Tisja Kljaković Braić, te karikaturist Srećko Puntarić.


Izložba "Skulpture od stakla" Đurđice Horvat u Studiju Moderne galerije

ZAGREB - Izložba "Skulpture od stakla" Đurđice Horvat, nagrađivane keramičarke i kiparice, na kojoj će se predstaviti s petnaestak skulptura obrađenih u tehnici fuzije, otvara se u četvrtak u Studiju Moderne galerije "Josip Račić“, gdje će se moći razgledati do 14. travnja.

Autorica, koja je diplomirala na autorskoj umjetničkoj školi Agora, u klasi doajena hrvatske suvremene umjetnosti Ivana Kožarića, predstavlja se sa skulpturama nastalima u razdoblju od 2005. do 2018. godine.

Likovna kritičarka Marina Baričević u predgovoru kataloga izložbe ustvrdila je kako je veliku ulogu u nastanku staklenih skulptura pružila odabrana tehnika obrade - fuzija ili, kako kazuje sam naziv, spajanje, sjedinjavanje, preklapanje.

"Asocijativno sljubljujući dva stakla u novi oblik, novi život, novu kvalitetu… bude prirodan tijek postanka čovjeka", dodala je.

Objasnila je kako se spojeno staklo zagrijava u zatvorenoj peći na visokim temperaturama, potom se dovršava hlađenjem, zavisno o debljini stakla, vrsti. "Đurđica Horvat, ponavlja paljenje i hlađenje više puta. I poseže za matematikom, fizikom, statikom… zavisno o mašti, ideji i osobnom kreativnom angažmanu za ovaj tematski ciklus", napomenula je.

Đurđica Horvat dosad je priredila dvadesetak samostalnih izložbi i izlagala na brojnim međunarodnim izložbama – članica je LIKUM-a, ULUPUH-a i HZSU-a.


Predstavljena knjiga Smiljane Šunde "Batili su ocean: U potrazi za izgubljenim Podgoranima"

ZAGREB - Knjiga novinarke Smiljane Šunde "Batili su ocean: U potrazi za izgubljenim Podgoranima" predstavljena je u četvrtak u Hrvatskoj matici iseljenika (HMI) u Zagrebu.

Ravnatelj HMI Mijo Marić istaknuo je kako je autorica ispisala priču o iseljenim Podgoranima, kojih je danas više u svijetu nego u samoj Podgori. "Knjiga osvjetljava život pronađanih Podgorana, njihov način življenja u iseljeništvu te svijest o pripadnosti", napomenuo je Marić.

Po riječima Ivana Hrstića s Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", knjiga otkriva dinamiku društvenih događaja u Hrvatskoj i Dalmaciji odnosno makarskom primorju na prijelazu 19. u 20 stoljeće. Autorica se bavi poviješću hrvatskoga iseljeništva u Australiji i Novom Zelandu, naglasio je Hrstić ocjenivši knjigu posebno vrijednom jer se bavi slabo obrađenom problematikom hrvatskoga iseljavanja.

Naglasio je kako se iz Podgore u razdoblju od stotinjak godina iselilo 1300 stanovnika te dodao kako se vrlo mali broj, oko 280 njih vratio natrag u Podgoru.

Istaknuo je i kako su se uz ljude u punoj životnoj snazi iseljavala i malodobna djeca.

Osim podataka u knjizi je objavljeno i sedamdesetak iseljeničkih priča među kojima su i mnoge priče o brakovima na daljinu, rekao je dodavši kako riječ je o ženama koje su ne poznajući svoje buduće muževe, nakon dopisivanja i pregovora putovale brodovima do daleke Australije i Novoga Zelanda kako bi se udale za svoje buduće muževe.

Nikola Anušić s Filozofskoga fakulteta ocijenio je da se autorica bavi širim društvenim procesima koji su zahvatili dotad konzervativnu sredinu na jadranskoj obali.

Naglasio je kako je Šunde napisala opsežno publicističko djelo posvećeno rodnoj Podgori, čije je stanovništvo obilježeno ranim odlascima u prekooceanske zemlje i to ponajviše u Novi Zeland.

Dodao je kako autorica na višestoljetnoj vremenskoj okomici prati život i stvaralaštvo Podgorana u Novome Zelandu, Argentini, SAD-u i Kanadi.

Posebno se, istaknuo je,  u svom istraživanju usredotočila na 57 podgorskih rodova, čija su rodovska stabla obilježena s 20 do 40, a pojedina čak i s više od 120 iseljenika.

Autorica Smiljana Šunde podsjetila je da su Hrvati bili među pionirima u naseljavanju Novoga Zelanda. Većina je prvih desetljeća odlazila na sjever Sjevernog otoka i ondje u močvarnim područjima kopala fosilnu smolu ili gumu endemskih kauri-stabala, što je bio mukotrpan, ali vrlo unosan posao, rekla je dodavši kako su dvojica Podgorana iz obitelji Dean pronašla najveći komad kauri-gume, težak 84 kg, koji se danas nalazi u Muzeju kauri-gume.

Hrvati su u Novom Zelandu, naglasila je, poslije Prvoga svjetskog rata utemeljili do tada nepoznato oceansko ribarstvo i ribarsku industriju, a utemeljitelji su bili upravo Podgorani.

"Hrvati su, među njima i Podgorani bili i utemeljitelji novozelandskoga vinogradarstva i isticali se u brojnim drugim područjima života", napomenula je autorica.

Knjigu "Batili su ocean: U potrazi za izgubljenim Podgoranima" (831 str.) objavila je HMI.

Smiljana Šunde bila je novinarka obrazovnoga programa Hrvatskoga radija.
 

Predstavljena knjiga Politika i društvo

ZAGREB - Na tribini "Mediji i religije" predstavljena je u četvrtak knjiga autora pape Franje i francuskog sociologa Dominiquea Woltona "Politika i društvo", u kojoj prvi čovjek Vatikana progovara o kršćanstvu, politici, kulturi i društvu općenito.

U organizaciji Hrvatske sekcije Međunarodne unije frankofonskih medija u Novinarskom domu predstavljena je knjiga intervjua s papom Franjom "Politika i društvo". Papa, rođen kao Jorge Mario Bergoglio, dvanaest se puta susreo s Woltonom, a razgovarali su o kršćanstvu, kulturi, politici i društvu.

Papa u knjizi, kako stoji u opisu hrvatskog izdanja u nakladi Verbuma, progovara o brojnim temama, među kojima su ekonomska nejednakost, siromaštvo, globalizacija, međukulturna i međureligijska pitanja, Europa, europski identitet i jedinstvo Europe te prijetnja ratom.

Wolton je na tribini "Mediji i religije" kao stručnjak političke komunikacije govorio o važnosti medija i njihovoj ulozi u oblikovanju religije u pojedinim državama.

"Odnos politike i vjere u svim državama nije jednak, pa je uloga medija dosta teška", rekao je.

O samoj knjizi i procesu njenoga nastajanja, Wolton je kazao kako su njegovi razgovori s papom bili razgovori ateista i vjernika, te je zaključio da je papa Franjo dosta politički angažirana osoba te da ističe potrebu gradnje mostova.

"Papa je opjednut dijalogom s islamom, da bi se zaustavio terorizam i da bi kršćanske religije imale bolje odnose između sebe", kazao je Wolton.

Za papu Franju je rekao i da je prvi papa globalizacije, te da je u razgovorima s njim otvorio pitanja povratka crkve vjernicima i siromašnima.

Dodao je da papa u knjizi govori otvoreno i jednostavno, kao laik, te da ga se razumije svugdje u svijetu.

Knjiga Politika i društvo do sada je prevedena na više od 20 jezika, a novinar Marko Raguž o knjizi je kazao da je to vodič i uputa svima kako se može ići zajedno, a da pritom svatko, iz svoje ideološke pozicije, ostane sa svojim identitetom.


Predstavljena monografija "Hrvatska moderna umjetnost i nacionalni identitet" Petra Preloga

ZAGREB - Monografija "Hrvatska moderna umjetnost i nacionalni identitet" povjesničara umjetnosti Petra Preloga, koja donosi analizu aktivnog sudjelovanja hrvatskih umjetnika u oblikovanju hrvatskoga modernog nacionalnog identiteta, predstavljena je u četvrtak u Muzeju za umjetnost i obrt.

Fokusirana na dijelove hrvatske umjetničke produkcije od kraja 19. stoljeća do Drugoga svjetskog rata koji su utjecali na stvaranje, definiranje ili promjenu nacionalnoga identitetskog kompleksa, Prelogova knjiga, u izdanju Instituta za povijest umjetnosti, identificira ključne dionice razdoblja u kojem je važnu ulogu imao položaj Hrvatske unutar multinacionalnih državnih zajednica kojima je pripadala: Austro-Ugarske Monarhije i međuratne jugoslavenske državne zajednice.

Osim što su određeni njegovi najvažniji protagonisti (od Izidora Kršnjavoga i Ivana Meštrovića do Ljube Babića i Krste Hegedušića), analizirana su tumačenja u likovnoj kritici (Antun Gustav Matoš, Kosta Strajnić, Antun Branko Šimić, Miroslav Krleža).

Autor je predočio i na kojim je sve razinama transnacionalni diskurs umjetničkog moderniteta doprinio nacionalnom identitetu, među ostalim, na primjerima hrvatskih umjetničkih udruženja i skupina, poput Društva Medulić ili Udruženja umjetnika Zemlja.

Katarina Horvat Levaj, ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti napomenula je da je autoru monografije, iako su se mnogi istaknuti povjesničari umjetnosti bavili modernom umjetnošću prije njega, ostalo mnogo toga za fundamentalno istraživanje i knjigu.

"Fokusiravši se na složeno pitanje nacionalnog identiteta te odnos tradicionalnog i modernog Prelog nam je poznata umjetnička djela dao u novom svjetlu", rekla je.

Ocijenila je i kako je monografija sjajno pisana u pogledu stila, "rečenice se sjajno nadovezuju jedna na drugu, nema se što dodati ili oduzeti", a pohvalila je i njezin profinjeni dizajn, koji je napravio grafički dizajner Mario Aničić.

Recenzent, akademik Tonko Maroević kaže da je Prelog napisao knjigu koja govori o nama samima, no prevedena na neki europski jezik može pomoći i drugim sredinama kako da shvate sami sebe. "Kada bi ova knjiga bila prevedena, pomogla bi i boljem razumijevanju jedni drugih u Europi", objasnio je.

Po njegovim riječima, Prelog je u knjizi znalački i duboko ukazao na pretenzije i ambicije većine protagonista hrvatske moderne umjetnosti, no i na ograničenja i zablude mnogih nosilaca militantnih ideja.

"U svakom slučaju, pronašao je adekvatan teorijski okvir i hermeneutički ključ, a pozitivistički je građu suvereno sredio te zatim vrlo originalno i mjerodavno interpretirao", ocijenio je.

Recenzent Frano Dulibić smatra kako je problem stvaranja likovnih komponenti nacionalnog identiteta komplicirano sažeto prikazati i interpretirati, no Prelog je sve te karike sustavno nanizao i na jasan način prezentirao njihove protagoniste, djela i karakteristike.

"Knjiga nas potiče i da promišljamo identitet s današnje perspektive, kakav je bio u tom razdoblju i koliko drugačije na nacionalni identitet gledamo danas", napomenuo je.

Dulibić drži kako ta monografija predstavlja značajan kulturni doprinos, te očekuje da bi mogla biti zanimljiva širokoj kao i stručnoj publici, ali i primijenjena kao udžbenik za studije koji izučavaju problematiku nacionalnog identiteta.


U nedjelju počinje Zagreb Guitar Festival

ZAGREB - Peto izdanje Zagreb Guitar Festivala održat će se od 31. ožujka do 6. travnja na dvije lokacije, u hotelu Westin i muzeju Mimara, a okupit će vodeće svjetske gitariste iz raznih umjetničkih žanrova, najavio je organizator festivala.

Zagreb Guitar Festival, značajna je manifestacija koja će glavni grad Hrvatske na tjedan dana pretvoriti u europsku prijestolnicu kulture i dobre glazbe, a na večernjim "All Stars" koncertima očekuje se nekoliko tisuća posjetitelja iz Hrvatske i regije.

Koncerti su tematski podijeljeni na Gipsy night, Brazilian night, Tango night, Flamenco night i Eurostrings night.

Prvi će nastupiti gitaristički duo Stochelo Rosenberg i Mate Matišić u nedjelju, 31. ožujka, u Kristalnoj dvorani hotela Westin na tematskoj večeri Gipsy night.

Dan kasnije na istoj lokaciji posjetitelji će imati priliku poslušati brazilskog gitaristu Yamandu Costu. Riječ je o umjetniku koji već godinama puni dvorane diljem Sjeverne i Južne Amerike, a na europsko tlo prvi put stiže baš zbog nastupa na Zagreb Guitar Festivalu, nakon čega nastavlja s turnejom po Starom kontinentu.

Tango night u ritmovima umjetničkog dua Bandini i Chiacchiaretta na rasporedu je 2. travnja u Mimari, dok će Antonio Rey nastupiti 3. travnja u Westinu kao glavna zvijezda Flamenco nighta.

U četvrtak, 4. travnja, na istom mjestu publika će moći uživati u Classical nightu i muziciranju svjetski poznatih Brazilaca, braće Assad.

U petak, 5. travnja, u Mimari će nastupiti Aniello Desiderio na večeri Eurostringsa, a festival završava 6. travnja finalom međunarodnog natjecanja i svečanom dodjelom nagrada.

"Zagreb Guitar Festival postao je u zadnjih nekoliko godina vodećim festivalom gitare u Europi. Tek nam je pet godina, a već osjećamo kako klasičnim gitaristima diljem svijeta Zagreb postaje destinacija za bitnu akademsku naobrazbu", izjavio je umjetnički ravnatelj Zagreb Guitar Festivala Mak Grgić.

Taj je događaj važan i za turističku ponudu Zagreba, koji je zadnjih godina zavrijedio renome europske prijestolnice gitare, dodao je Grgić.


Udruga producenata optužuje DHFR da netransparentno dijeli novce, iz Društva sve opovrgavaju

ZAGREB - Strukovna udruga producenata (SUP) optužila je u četvrtak Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHFR) da, kao nositelj licence za prikupljanje sredstava iz tzv. digitalne retransmisije, ta sredstva netransparentno raspoređuje, dok iz DHFR-a te tvrdnje ocjenjuju neistinitima i utuživima.

Slaven Knezović, koji je na čelu SUP-a kaže kako je DHFR posljednjih desetak godina netransparentno prikupljao i dijelio sredstva koja se zakonski od kabelskih operatera moraju raspodijeliti nositeljima autorskih prava, među ostalim i na području audiovizualnih djelatnosti.

SUP smatra da DHFR taj novac "protuzakonito i bez ikakve osnove zadržava za sebe i nenamjenski troši, a radi se o desetinama milijuna kuna", te kaže kako je to Društvo do prošle godine tvrdilo da taj novac ne postoji, što su pokazivale bilance od 2014. do 2016. godine, dok se u bilanci za 2017. u stavci 129 'odjednom' pojavilo 29 500 000 kuna.


Knezović: Zamračio se golem novac

 "Zamračio se golem novac i nije došao do onih kojima je potreban, puno ljudi na taj je način zakinuto za svoja prava", rekao je za Hinu Knezović, čija udruga, napominje, zastupa oko 3,5 tisuće audiovizualnih djela.

 Dodao je kako bi nekoj drugoj zemlji, poput Francuske ili Njemačke, on kao glumac s 53 filma i pedesetak serija mogao živjeti samo od tih prava, no bliži primjer je i BiH. "Ako se u Bosni to moglo riješiti, zašto ne može u Hrvatskoj", zapitao se.

 Njegova udruga stoga poziva sva nadležna tijela da odmah naprave uvid u financije i isplate u DHFR-u, a ako se nastavi "protuzakonita isplata tuđeg novca" poduzet će, najavljuje, sve pravne radnje, internacionalizirati cijeli slučaj i podići kaznene prijave i zahtjeve za naknadu štete.


Šerbedžija: DHFR nikada nije skrivao nikakav novac

 Iz DHFR-a još nisu službeno reagirali na te optužbe, no Danilo Šerbedžija, bivši predsjednik Društva, rekao je Hini da je priopćenje SUP-a puno neistinitih tvrdnji i klevetničkih navoda, koje su stoga i utužive. "DHFR nikada nije skrivao nikakav novac. SUP je iskoristio situaciju promjene zakona da bi napao i oklevetao društvo isključivo radi osobne koristi", istaknuo je Šerbedžija.

 Po njegovim riječima, istina je vrlo jednostavna - do 2017. DHFR je svoj financijski izvještaj objavljivao po tadašnjem zakonu, od 2017. po novom zakonu, te novac iz stavka 129 nije nikada skrivan nego je prijašnjih godina, sukladno tadašnjem zakonu, iskazivan u drugim dokumentima društva koja također podliježu godišnjoj reviziji i kontroli, pa nikakva malverzacija nije moguća.

 "Sve je to objašnjeno na više skupština društva te članovima koji su Društvu poslali upit u vezi tih novaca", istaknuo je.

 Šerbedžija dodaje kako ne zna koga zastupa SUP, jer "na internetskim stranicama ih nema (toliko o njihovoj ozbiljnosti ako se uopće može koristiti množina u ovom slučaju), što je čudno budući da se pozivaju na tisuće članova".

 "SUP-ovsko nepoznavanje materije vrišti iz svake rečenice. Ovo SF štivo objavjuje se namjerno u ovom času, u vrijeme javnog natječaja za ravnatelja HAVC-a, kao što je nedavno sličan napad izveden u vrijeme promjene AV zakona, ili još ranije napadajući Hrvoja Hribara", ustvrdio je.

 "To što je naknadno DORH potvrdio nepostojanje kriminalnih aktivnosti nije ništa pomoglo Hribaru. Ista ekipa se vjerojatno nada sličnom rezultatu, na SUP-ovu žalost DHFR nije HAVC, a Zemlja nije ravna ploča", zaključio je Šerbedžija.

 
Izložba "Lost in space" Tomislava Buntaka u Kabinetu grafike HAZU

ZAGREB - U Kabinetu grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u četvrtak se otvara izložba "Lost in space" Tomislava Buntaka, na koju donosi novi ciklus stripovski povezanih slikocrteža na papiru

Povjesničar umjetnosti Željko Marcijuš naveo je u predgovoru izložbe kako se velik dio opusa Tomislava Buntaka, jednoga od najvažnijih suvremenih hrvatskih slikocrtača, ali i crtača slike, označuje pojmom čudesno u umjetnosti.

"Autorove vizualizacije, poput samog crtača, sazdane su od imaginacije, fantazije, koncentracije, fokusiranosti i vještine",istaknuo je dodavši, kako ta djela pokazuju sublimiranu Buntakovu SF viziju utemeljenu na zapadnom poimanju umjetnosti i njezinih osnovnih prikazivačkih načina te varijacija koje počivaju na varci oka, kao i odmacima od njih.

Marcijuš kaže kako su Buntakovi crteži ujedno i iskazi budućnosti izmaštane i skladne simboličke futurologije s asocijacijama na moguću misiju na Mars, kao svojevrsna svemirska arkadija.

Izložba će biti otvorena do 20. travnja.

 Tomislav Buntak (1971. Zagreb) diplomirao je 1997.  slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti (ALU), u klasi profesora Miroslava Šuteja.  Od 2010. godine docent je na Slikarskoj katedri ALU-a u Zagrebu.

 Izlagao je na mnogobrojnim samostalnim i skupnim izložbama, među kojima u Galeriji Galženica, Velika Gorica, 2000., Galeriji Miroslav Kraljević, Zagreb, 2004., u MOMA-i P.S.1, New York, 2005., u Tokyo Wonder Site (TWS), Tokyo, 2008., Umjetničkom paviljonu, Zagreb, 2008., i u Spinnereiu, Leipzig, 2012.

 Dobitnik je niza nagrada među kojima izdvajamo Nagradu Međunarodnog udruženja likovnih kritičara na 39. Zagrebačkom salonu (2005), Nagradu Kabineta grafike HAZU na 4. trijenalu crteža (2008) i Nagradu Vladimir Nazor za najbolju izložbu u 2008. (2009).
 U izdanju Frakture iz Zagreba, 2012. je o njegovom radu objavljena monografska knjiga.


Prva hrvatska retrospektiva suvremenog japanskog redatelja Hirokazu Koreeda

ZAGREB - Zagrebačko kino Tuškanac od četvrtka prikazuje prvu hrvatsku retrospektivu s 10 filmova najznačajnijeg suvremenog japanskog redatelja Hirokazu Koreeda.

Retrospektivu autora koji je svojim elegičnim djelima i karakternim studijama zaokupljen temama  egzistencijalne praznine, otuđenosti, besperspektivnosti i složenih međuljudskih relacija otvara projekcija filma Nitko to ne zna, uoči koje će uvodnu riječ održati filmski kritičar Mario Kozina.

Film Nitko to ne zna (2004),  redatelj je pripremao 15 godina, a koncipirano je kao egzistencijalna obiteljska drama s karakterno-psihološki profiliranim, mladim protagonistima.  

U petak su na rasporedu fantastična drama Život nakon smrti (1998), u kojoj se Koreeda na poetičan način bavi temom umiranja i svođenja životnih računa, te humorna drama Nakon oluje (2016) u kojoj se na prepoznatljiv način bavi dinamikom obiteljskih odnosa.

Za subotu je ostavljen njegov debitantski dugometražni igrani film Sablasna svjetlost (1995), ovjenčan nagradama u Veneciji, a potom slijedi Želim (2011), nagrađivana drama u kojem redatelj matricu dječjeg pustolovnog filma isprepliće s realističnom urbanom dramom o disfunkcionalnoj suvremenoj obitelji.

Nedjelja donosi Obiteljske veze (2018), nagrađene Zlatnom palmom u Cannesu, u kojem prikazuje odnose unutar obitelji i dinamiku tih odnosa.

Novi tjedan, u ponedjeljak kreće se filmom Kreće se (2008), još jednim autorovim nagrađivanim djelom u ozračju obiteljske drame, te se nastavlja dramom koja je osvojila nagradu žirija u Cannesu Kakav otac, takav sin (2013), koja se na premisi o zamjeni djece po rođenju bavi nizom tema.

Retrospektiva završava u utorak dramom Naša mala sestra (2015), u kojoj autor elaborira dinamiku odnosa unutar netipične obitelji, te Distancom (2011), još jednim ostvarenjem u kojem se autor na vrlo poetičan, suptilan i elegičan, ali nimalo patetičan način bavi nekima od svojih omiljenih tema, najavljeno je iz kina Tuškanac.


Koncert vodećeg flemenco gitarista Antonia Reya na Zagreb Guitar Festivalu

ZAGREB/MADRID - Jedan od vodećih svjetskih flamenco gitarista, španjolski gitarist Antonio Rey održat će 3. travnja koncert u zagrebačkom hotelu Westin u sklopu Zagreb Guitar Festivala, kao glavna zvijezda Flamenco nighta na festivalu, priopćilo je veleposlanstvo Španjolske u Zagrebu.

 „Ovaj glazbeni virtuoz ostvario je zavidnu karijeru kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini izvodeći najznačajnija glazbena djela, te surađujući s ostalim španjolskim zvijezdama kao što su Diego El Cigala, Tony Rey i Antonio Canales“, ističe se u priopćenju španjolskog Veleposlanstva.
 Peto izdanje Zagreb Guitar Festivala održat će se od 31. ožujka do 6. travnja na nekoliko zagrebačkih lokacija, a okupit će vodeće svjetske gitariste iz raznih umjetničkih žanrova

 Zagreb Guitar Festival jedinstvena je kulturna manifestaciji na kojoj će ljubitelji kvalitetne glazbe uživati u nastupima renomiranih izvođača. Večernji koncerti pod nazivom “All Stars” tematski su podijeljeni na Gipsy night, Brazilian night, Tango night, Flamenco night i Eurostrings night.

 Na prvoj tematskoj večeri Gipsy night, 31. ožujka u Kristalnoj dvorani hotela Westin nastupit će Stochelo Rosenberg i Mate Matišić.

 Dan kasnije na istom mjestu koncert će održati brazilski gitarist Yamand Costa na tematskoj večeri Brazilian night. Costa već godinama puni dvorane diljem Sjeverne i Južne Amerike, a u Europu prvi put stiže baš zbog nastupa na Zagreb Guitar Festivalu, nakon čega nastavlja s europskom turnejom.

 Tango night u ritmovima umjetničkog dua Bandini i Chiacchiaretta na rasporedu je 2. travnja u Mimari, dok će flamenco virtuoz Antonio Rey nastupiti 3. travnja u Westinu kao glavna zvijezda Flamenco night-a.

 Također u Mimari 5. travnja nastupit će Aniello Desiderio na večeri Eurostringsa.

 Zagreb Guitar Festival završava 6. travnja, završnicom međunarodnog natjecanja i svečanom dodjelom nagrada.

  U izvedbama gitarističkih virtuoza, osim u Zagrebu, uživat će publika i  diljem Hrvatske. U sklopu Zagreb Guitar Festivala 3. travnja održat će se koncerti u Varaždinu, Karlovcu, Križevcima, Osijeku, Opatiji, Mariji Bistrici i Velikoj Gorici, gdje će svirati pobjednici deset europskih gitarističkih festivala.


Otvoren 12. Međunarodni festival kazališnih akademija Dioniz

ĐAKOVO - Kazališnom predstavom "Ja to (ne) mogu" u izvedbi osječke Akademije za umjetnost i kulturu u Đakovu je u srijedu navečer otvoren 12. Međunarodni festival kazališnih akademija Dioniz čije je ovogodišnje geslo - "Igrom do tijela".

U Đakovu su se okupili studeni kazališnih akademija iz Freiburga, Linza, Lođa, Ljubljane, Skopja, Novog Sada, Zagreba, Splita i Osijeka koji do nedjelje, 31. ožujka, na više đakovačih zatvorenih, ali i otvorenih lokacija izvoditi programe vezane za fizičko, neverbalno kazalište u čijem je središtu tijelo.

 Kazalište bez tijela ne može postojati, rekao je na otvorenju 12. Dioniza njegov umjetnički voditelj Leo  Rafolt, dok je dekanica Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku Helena Sablić Tomić najavila kako će festival Dioniz iduće godine, u svojoj 13. godini održavanja, doživjeti iskorak.

 Do sada je u ovom projektu akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku zauzimala prvo, a Grad Đakovo drugo mjesto; na 13. Dionizu te će pozicije biti zamijenjene, rekla je Sablić Tomić. Uz akademiju i Grad Đakovo, suradnici na Dionizu su i Pravni te Ekonomski fakultet osječkog Sveučilišta.

Festival Dioniz otvorio je pomoćnik ministrice kulture Hrvoje Manenica, izrazivši zadovoljstvo zbog dolaska studenata iz brojnih kazališnih akademija Europe u Hrvatsku, u Đakovo. Sudionike Festivala pozdravio je i gradonačelnik Đakova Marin Mandarić.

U pet festivalskih dana bit će održano sedam kazališnih predstava, niz radionica, performansa, nevidljivi teatar po gradskim ulicama i drugi programi.


Predstavljena knjiga Nevenke Nekić "Moja dva stoljeća: Memoari"

ZAGREB - Knjiga Nevenke Nekić "Moja dva stoljeća: Memoari" , u kojoj daje presjek sudbine hrvatskoga naroda u 20. stoljeću, predstavljena je u srijedu u dvorani Vijenac Nadbiskupskoga katehetskog instituta u Zagrebu.

O  knjizi su, uz autoricu, govorili povjesničar Juraj Batelja, književnica Marija Peakić-Mikuljan, potpredsjednik Vlade nacionalnoga jedinstva Zdravko Tomac i nakladnik Josip Pavičić.

Nakladnik Josip Pavičić ocijenio je kako dobar biografski tekst osim na detaljima počiva i na selekciji te se tu krije vrijednost memoara Nevenke Nekić.

 "Autorica je izabrala ono iz svog života i iz života ljudi s kojima se susretala što bi moglo biti zanimljivo i čitatelju koji o njoj i njezinom vremenu ne zna ništa", rekao je Pavičić dodavši kako je Nekić napisala dobar i zanimljiv tekst.  

Književnica Marija Peakić Mikuljan istaknula je  kako je zadaća memoara omogućiti razumijevanje nekog razdoblja ili ličnosti. "Danas nas je okupila jedna autorica odlučna ispričati priču o svojoj obitelji, o sebi samoj i svome narodu u velikom vremenskom odsječku sažetom u naizgled logički nemogućem naslovu "Moja dva stoljeća", naglasila je dodavši kako je vrijeme jedini pravi sudac.

 Ocijenila je kako Nekić pronašla ključ svoje najnovije knjige te otključala vrata iskustava svoje obitelji, počevši od očevih predaka, doseljenika u Varaždin, pa slijedom umiranja i rađanja sve do oca i majke, braće i sestre.

Ocijenila e kako je osnovno obilježje autobiografske priče Nevenke Nekić brza promjena "mjesta radnje". Kad bi se popisale sve destinacije na kojima je boravila autoričina obitelj i koje se opisuju u ovim memoarima, popis bi zauzeo nekoliko stranica, podsjetio je.

Posebno mjesto mjesto u memoarima zauzimaju događaji koji su prethodili Hrvatskome proljeću, koji su proizašli iz njega i, naravno, samo Proljeće, rekla je dodavši kako je autorica pripadala krugu intelektualaca oko zagrebačkog časopisa Marulić, iza kojeg je stajala Crkva.

 U toj su skupini bili Mato Marčinko, Joja Ricov, Radovan Grgec, Zlatko Tomičić, Dubravko Horvatić, Ante Sekulić, Vojmil Rabadan, Đuro Vidmarović, rekla je Peakić Mikuljan dodavši kako su to osobe o kojima autorica piše u svojim memoarima.

 Mons. Batelja je govorio o autoričinim  motivima kardinala Alojzija Stepinca u njezinu  djelu.

 Govoreći o njezinu romanu "Kardinalovo srce" podsjetio je kako je Folksdojčer Petar Gruenwald spasio Stepinčevo srce.

 Kad je Udba otkrila da je srce spašeno, Gruenwald je pobjegao u Njemačku, rekao je dodavši kako se Manolić u svojim memoarima hvali da je njegov čovjek Josip Guštin spalio kardinalovo srce.

 Batelja je smatra kako bi, da smo pravno uređena država, onaj tko je obeščastio tijelo mrtvaca bio procesuiran zbog počinjenja kaznenoga djela.

Memoare nisam pisala jer smatram da sam jako važna, da sam nekakva presudna osoba za povijest Hrvatske, nego se napunilo vrijeme, rekla bi Biblija, da treba reći nešto ne samo o meni, rekla je Nekić dodavši kako je ovo knjiga o njoj, njezinoj obitelji, predcima i o potomcima.

 Ovo je, naglasila je, i knjiga o mom narodu, jer ja nisam, kako je rekla, repa bez korijena i ne stidim se svoga podrijetla.

 Napisala sam sve ono što sam mogla pronaći, a mislim da je važno i za neke druge ljude, za hrvatske ljude, za hrvatski narod, koji je sa mnom prošao sve ono što sam ja prošla od trenutka moga rođenja na početku Drugog svjetskog rata pa do danas, istaknula je Nevenka Nekić.

Knjigu je objavila zagrebačka naklada P.I.P Pavičić.

 Nevenka Nekić rođena je 1942. u Zagrebu. Srednjoškolska je profesorica književnosti, autorica tridesetak knjiga. Pisala je i piše pjesme, lirsku prozu, pripovijesti, eseje s područja likovne umjetnosti i književnosti, dramske tekstove, putopise, političku i povijesnu publicistiku. Objavila je biografski romani o kardinalu Stepincu "Kardinalovo srce" te o mladom francuskom dragovoljcu umorenom u Vukovaru, "Jean ili miris smrti".
 

Dorta Jagić osvojila nagradu Višnja Machiedo za knjigu "Veće od kuće"

ZAGREB - Književnu nagradu Višnja Machiedo Hrvatskoga P.E.N. centra za 2018., koja se dodjeljuje za najbolje književno-esejističko djelo nastalo na hrvatskom jeziku i u hrvatskoj produkciji, osvojila je Dorta Jagić za knjigu "Veće od kuće", objavljeno je u srijedu na dodjeli nagrade u Hrvatskom društvu pisaca.

Jagić je izjavila da ju je nagrada iznenadila i oduševila jer zna koje su je sve veličine dobile prije nje, a osobito joj je drago što se dodjeljuje za eseje i nosi ime Višnje Machiedo.


Poetski eseji o mjestima za koja je veže doživljaj, iskustvo, osjećaj ili misao

"Jako poštujem i volim eseje, voljela bih da ih 'ljudi od pera' više pišu, nema većeg gušta od toga. Otkrila sam da mi je to najdraži žanr, a na mene je dosta utjecao Matko Peić i njegova knjiga 'Jesen u Poljskoj'", napomenula je laureatkinja primivši priznanje koje uključuje plaketu i 10.000 kuna.

U nagrađenoj knjizi autorica donosi poetske eseje kojima portretira mjesta za koja je veže doživljaj, iskustvo, neki izvorni osjećaj ili misao, od lučkih krčmi ili zamišljenih muzeja, do vlakova, gradova na sjeveru ili prigradskih okretišta.

"Pisala sam tu knjigu s iznimnom ljubavlju i posvećenjem istraživača koji ima nešto detektiva i pustolova u sebi. Nastajala je sedam godina, ne koncentrirano od jutra do mraka, ali uvijek je bila prisutna", istaknula je.

Jagić svoje djelo smatra "pohvalom čuđenju", odnosno onime što doživljava od malena i nastavilo se do danas - čuđenju nad stvarima, "nekim rubnim koje skrivaju u sebi ogromne dubine, opsege, širine, duljine i vabe na istraživanje što znače kulturološki, povijesno, kao što su kava, kišobran, kolodvor, aerodrom...".


Jagić piše ležerno i pomalo humorno

Žiri u sastavu Tomica Bajsić, Nadežda Čačinović, Mladen Machiedo, Tonko Maroević i Sibila Petlevski ustvrdio je u obrazloženju kako su ih tekstovi Dorte Jagić privukli svojom "lirskom dimenzijom i živom neposrednošću, iskustvenom podlogom i mudrom nepretencioznošću".

"O čemu god se ona odluči pisati čini to ležerno i pomalo humorno, s pozivanjem na znanje i tekovine prethodnika, ali uvijek s pokrićem nesputane doživljajnosti, rekli bismo metodom vlastite kože", rekao je Maroević na dodjeli nagrada.

Za žiri ona je "putopisac i zemljočitač koji guta sredine i ambijente u kojima se zatekne, upija i zdušno prihvaća sve što joj novonastala prilika nudi, ali sve vanjske poticaje potom procijedi kroz vlastiti filter, usporedi s dotadašnjim dometima i ugradi ih u elastični sustav sjećanja i uspomena".

Tomica Bajsić je rekao kako je svake godine odaziv na nagradu sve veći, a ove godine u konkurenciji su bile rekordne 22 zbirke eseja. "Esej predstavlja najbolje žanrovsko brušenje, no dosta je zanemareno pa se trudimo tu važnu književnu formu vratiti na svjetlo", naglasio je.

Inicijator nagrade Mladen Machiedo ocijenio je da je pred žirijem šeste po redu nagrade bio najzahtjevniji posao dosad i prvi put se dogodilo da su svi članovi žirija dali maksimalan broj bodova istoj knjizi, iako su među finalistima bile vrlo vrijedne knjige.

Uz nagrađenu knjigu "Veće od kuće", u užem izboru pet finalista bili su "Putokazi" Damira Barbarića, "Je li Biblija opasna knjiga" Marka Grčića, "Mrtav rukavac rjieke Save" Tatjane Gromače i "Maksimir i Mirogoj" Sinana Gudževića.


Ministarstvo kulture primijetilo nagradu

Po Machiedovim riječima, ove je godine prvi put Ministarstvo kulture primijetilo nagradu i iskazalo to na "opipljiv" način, pa se neće dogoditi, kao što je mislio, da će se nagrada dodjeljivati samo do svog desetog izdanja.

Nagrada je utemeljena posthumno u znak sjećanja na prevoditeljicu, esejisticu, antologičarku i kritičarku Višnju Machiedo (1940.-2013.), a tradicionalno se dodjeljuje na datum njezina rođenja, 27. ožujka.

Formalni donator nagrade je Mladen Machiedo, no zapravo je to sama Višnja Machiedo, jer se koriste novčana sredstva koja su ostala iza njene smrti.

Dosadašnji dobitnici su Ingrid Šafranek, Viktor Žmegač, Renata Jambrešić Kirin, Morana Čale i Ljiljana Filipović.


Šest hrvatskih filmova na festivalu u Oberhausenu

ZAGREB - Na 64. izdanju Međunarodnog festivala kratkometražnog filma, koji se održava od 1. do 5. svibnja u Oberhausenu, prikazat će se šest hrvatskih filmova od kojih će dva imati svoje svjetske premijere, izvijestio je u srijedu Hrvatski audiovizualni centar.

Čak četiri filma uvrštena su u međunarodnu konkurenciju - "Još jedan odlazak" Renate Poljak, "Udahnut život" Ivane Bosnjak i Thomasa Johnsona, "3. rujna 2015." Sare Jurinčić te "U ime Republike Hrvatske" Gorana Devića.

U natjecateljskom programu za djecu i mlade prikazuju se filmovi "Krila za krokodila" Ivane Guljašević Kuman i "Pužić slikar" Manuele Vladić-Maštruko.

Njemački festival  smatra se jednom od najvažnijih institucija kratkometražnog filma u svijetu. Hrvatski filmovi prikazat će se na ovogodišnjem izdanju među 139 ostvarenja iz 44 zemalja svijetu u pet natjecateljskih programa. Na festival se prijavilo 7616 radova iz 127 zemalja, što je najviše do sada.

"Još jedan odlazak", dokumentarni film Renate Poljak o bivšem admiralskom brodu jugoslavenske mornarice Vis koji je 2016. potopljen kako bi postao turistički atrakcija za ronioce, u Oberhausenu će imati svoju svjetsku premijeru.

Svjetsku premijeru na tom uglednom festivalu očekuje i animirani film "Udahnut život" o povezivanju jedne mlade žene sa životnom energijom prirode čiji scenarij, režiju, dizajn, animaciju i izradu lutaka potpisuju Ivana Bošnjak i Thomas Johnson.

Glavna junakinja filma koristi svoj talent za prepariranjem kako bi 'vratila' životinje koje obrađuje u njihov prirodni okoliš, no prava potraga za odgovorima počne kada u svakoj životinji koju krene preparirati otkrije rolu nerazvijenog filma.

Hrvatsku premijeru taj će film imati na ovogodišnjem izdanju Animafesta, a nakon Oberhausena natjecat će se i na prestižnom Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju.

Kratkometražni dokumentarni film Sare Jurinčić "3. rujna 2015." nastao je za vrijeme Restartove Škole dokumentarnog filma 2017. godine, a radi se o filmu koji kroz kolažne isječke iz novina prikazuje vijesti objavljene na datum iz naslova filma.

Film je premijerno prikazan na Liburnia Film Festivalu prošle godine. Nagradu za najbolji film je osvojio na Reviji hrvatskog filmskog stvaralaštva, a nagrađen je i na 14. Festivalu 25 FPS.

Dokumentarni srednjometražni film Gorana Devića "U ime Republike Hrvatske", premijerno prikazan na ovogodišnjem ZagrebDoxu, prikazuje apsurdnosti domaćeg pravosuđa kroz primjer političkog aktivista Marka Franciškovića.

"Krila za krokodila" animirani je film redateljice Ivane Guljašević Kuman, o krokodilu koji je bio tužan jer nije imao krila poput zmaja. Film je premijerno prikazan prošle godine na Animafestu, a osim domaćih, od tada je bio i na nekoliko svjetskih festivala (Belgija, Chicago, New York).

"Pužić slikar" kroz jednostavnu priču u kojoj su glavni akteri pužići, djecu upoznaje s bojama, animaciju su radili Darko Vidačković, Iva Božić i Lucija Bužančić, a osim što je napisala scenarij i režirala film Manuela Vladić-Maštruko bila je zadužena i za montažu te dizajn.

Film se ove godine natjecao na Međunarodnom festivalu kratkometražnom filma u Clermont-Ferrandu.

-----------------------------------------------------------------------

IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Djela hrvatskih umjetnika na izložbi u UHPA u Beču

BEČ - Izložba "Snovi, misli, stvarnost", na kojoj se s više od pedeset djela predstavljaju suvremeni hrvatski umjetnici Julija Stapić iz Splita, Antun Tonča Ferbežar i Josip Božičević iz Otoka, otvara se u četvrtak navečer u prostorijama Udruge hrvatskih poduzetnika (UHPA) u drugom bečkom okrugu.

"Ovo je zanimljiva izložba slika i skulptura troje hrvatskih osebujnih suvremenih likovnih umjetnika - slikarice Julije Stupić, kipara Antuna Tonče Ferbežara i slikara Josipa Božičevića, koji iza sebe imaju niz samostalnih i skupnih izložbi, a dobitnici su i niza domaćih i inozemnih nagrada", rekao je predsjednik UHPA-e Niko Ilić.

Izložba obuhvaća više od pedeset djela - ulja na platnu, reljefa i skulptura u drvu te slika u tehnici vitraja.

Umjetnica i pjesnikinja Julija Stapić predstavit će se u Beču uljima na platnu s dalmatinskim motivima poput starih drvenih barki, mora, kamena, maslina te sakralnim motivima.

Umirovljeni hrvatski branitelj, slavonski kipar Antun Tonča Ferbežar (Otok) u reljefima i skulpturama u drvu, uglavnom ženskim aktovima, izražava senzualnost i ljepotu žena, a slikar Josip Božičević, jedan od utemeljitelja udruge likovnih umjetnika "Otočki vir" u Otoku, za bečku je izložbu izabrao slike u tehnici vitraja sa zavičajnom tematikom i motivima rodne Slavonije.

Troje umjetnika, koji će nazočiti svečanom otvorenju izložbe, izrazili su veliko zadovoljsvto što svoje stvaralaštvo prikazuju u Beču.

"Velika nam je čast sudjelovati na izložbi koja je organizirana u suradnji s našim poduzetnicima u Austriji, to je veliki pomak za nas", rekao je Hini Josip Božičević.

"Imali smo mnoge skupne izložbe i u sklopu likovne kolonije HVIDR-e, ali izložba u Beču za nas je velika čast i nešto posebno", dodao je Ferbežar.

Julija Stupić rekla je da je organizacija izložbe bio dugi proces, ali da je najvažnije da je taj dalmatinsko-slavonski projekt ostvaren, istaknuvši da su sretni što svoja djela mogu prikazati Hrvatima u Beču te austrijskoj publici.

Izložba ostaje otvorena do 18. travnja i održava se u organizaciji hrvatskih poduzetnika u Austriji u suradnji s poduzetnikom Andrejom Lucićem i umjetnikom  Zoranom Lucićem, koji se bavi i ukrašavanjem i rezbarenjem pisanica.

Udruga hrvatskih poduzetnika (UHPA) utemeljena je 2011. u Beču radi umrežavanja i promicanja interesa hrvatskih poduzetnika u Austriji te povezivanja s poduzetnicima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te drugim europskim državama.

Prema Iliću, Udruga ima oko 120 članova, a postala je i platforma za organiziranje gospodarskih i kulturnih manifestacija, što potvrđuje i ova izložba.


Ispod slojeva premaza otkrivena Botticellijeva slika

LONDON - Britanski restauratori umjetničkih djela koji su radili na slici za koju se dugo vjerovalo da je kasnija imitacija remek-djela Sandra Botticellija, otkrili su da je ona u stvari došla iz radionice tog renesansnog umjetnika.

English Heritage, koji vodi brigu o zbirci kulturnog nasljeđa, priopćio je u četvrtak da su njegovi konzervatori to otkrili dok su skidali slojeve starog premaza sa slike “Madonna della Melagrana”, koja prikazuje Kristovu majku kako drži svoje dijete i nar.

"Odmah sam primijetila da slika jako podsjeća na rad samog Botticellija. Stilski je bila previše slična da bi bila imitacija, to je bilo pravo razdoblje, tehnički je bila točna i naslikana je na materijalu koji se koristio u to vrijeme", rekla je konzervatorica English Heritagea Rachel Turnbull.

“Vidjeti te boje kako izlaze ispod slojeva bilo je divno iskustvo", rekla je ona za BBC.

Ta je slika najbliža verzija originalnom djelu umjetnika iz 15. stoljeća, koje se nalazi u galeriji Uffizi u Firenci.

Botticelli je radio kopije svojih djela kako bi ih prodavao. Njegova najslavnija djela su "Rođenje Venere" i "Alegorija proljeća".

Restaurirana slika, dio kolekcije dijamantnog magnata iz 19. stoljeća Juliusa Wernhera, Bit će izložena u londonskoj galeriji Ranger's House 1. travnja.


Terence Hill, zvijezda špageti-vesterna plavih očiju i žestoka udarca, slavi 80. rođendan

RIM - Sa svojim prijateljem Budom Spencerom bio je zvijezda špageti-vesterna i komedija 70-ih godina prošlog stoljeća. Talijanski glumac Mario Girotti, mnogo poznatiji kao Terence Hill, danas slavi 80. rođendan, još uvijek popularan zahvaljujući ulozi svećenika detektiva u talijanskoj televizijskoj seriji.  

"Nikada nas nisu razdvojili jer smo 'kliknuli' na prvu, ne znamo zašto, ali je čarobno funkcioniralo", rekao je Terence Hill u nedavnom intervjuu o jedinstvenom partnerstvu s Budom Spencerom, koji je umro 2016. godine.

"Svaki nastup s Budom me promijenio i mislim da vrijedi i obrnuto. Nikada se nismo ljutili jedan na drugoga", dodao je.

Iako mu je 80 godina, Terence Hill još uvijek plijeni pogledom azurno plavih očiju i vragolastim osmijehom kojima je osvajao glumeći lukavog kauboja u špageti-vesternima 70-ih godina.

Suradnja je počela slučajno kada je Terence Hill došao na set jednog filma zamijeniti ozlijeđenog glumca. On i Spencer snimili su prvi film "Bog oprašta... ja nikada!" 1967. godine. Ostalo je povijest.

Prethodno su svoja talijanska imena, Mario Girotti i Carlo Pedersoli, zamijenili holivudski atraktivnijima.

Zajedno su snimili dvadesetak filmova. Njihov najpopularniji film je "Zovu me Trinity" iz 1970.,  posljednji zajednički "Troublemakers" snimili su 1994.

Terence Hill još uvijek glumi. Počeo je glumiti svećenika detektiva Don Mattea u istoimenoj talijanskoj televizijskoj seriji kad mu je bila 61 godina i još uvijek ne odustaje.

Manje je poznato da je Terence Hill osim što je glumac i uspješan scenarist, redatelj i producent.


Trideset godina Louvreove piramide: od sramote i svetogrđa do pariške ikone

PARIS - Staklena piramida muzeja Louvre koju su ispočetka nazivali arhitektonskom sramotom, u trideset se godina postojanja pretvorila u ikonu francuske prijestolnice.

Kada je Jack Lang, ministar kulture francuskog predsjednika Francoisa Mitterranda, otkrio planove za ono što se danas smatra remek-djelom kinesko-američkog arhitekta I. M. Peija, jedan je eminentni pisac pozvao narod da se pobuni na ulicama.

Ubacivanje modernističke piramide u središte renesansne palače smatralo se svetogrđem, pa je satirični časopis nazvao piramidu grobnicom i našalio se da Mitterrand, koji je bolovao od karcinoma, "želi biti prvi faraon u francuskoj povijesti".

Pei, koji će navršiti 102 godine idući mjesec, sjeća se "mnogih gnjevnih pogleda na piramidu". U jednom trenutku 90 posto Parižana bilo je protiv tog projekta.

Ništa ga nije pripremilo na neprijateljstvo s kojim će biti dočekani njegovi planovi. Trebala mu je sva njegova staloženost i smisao za humor kako bi preživio niz susreta s urbanim planerima i povjesničarima.

Ipak, na kraju je čak princa Charles, poznati kritičar modernističkog "kamenja", rekao da je "veličanstvena".

Jedan od najpoznatijih svjetskih uličnih umjetnika JR, napravit će idućih dana ogromni kolaž u povodu obilježavanja tridesete godišnjice piramide. U tome će mu pomoći 400 volontera


"Nije vam ovo Dallas"

Pei se sjeća kako je jedan od sastanaka s povjerenstvom za francuske povijesne spomenike u siječnju 1984. završio vikom i prije nego li je uopće uspio predstaviti svoje planove.

"Nije vam ovo Dallas!", vikao je jedan od francuskih konzervatora.

Čak ni Peijevo osvajanje Pritzkerove nagrade, "arhitektonskog Nobela" 1983. godine, nije pokolebalo njegove kritičare.

Lang je rekao za AFP da je bio iznenađen silinom protivljenja Peijevim idejama."Piramida je u samom središtu spomenika važnog za povijest Francuske (Louvre je bivša kraljevska palača)", kazao je.

Tadašnji direktor Louvrea Andre Chabaud podnio je ostavku prosvjedujući protiv Peijeve vizija.

Međutim, sadašnji direktor Jean-Luc Martinez ne dvoji da je piramida pomogla u pronošenju dodatne slave ionako slavnom muzeju.

Peijev originalni dizajn bio je osmišljen za do dva milijuna posjetitelja godišnje. Prošle godine Louvre je posjetilo više od 10 milijuna ljudi.

"Louvre je jedini muzej na svijetu čiji je ulaz umjetničko djelo", rekao je Martinez.

Piramida je danas moderni simbol muzeja, kazao je Martinez, "ikona razine Mona Lise ili Miloske Venere", najpopularnijih Louvreovih izložaka.


Nizozemski detektiv vratio ukradenog Picassa

AMSTERDAM - Poznati nizozemski detektiv specijaliziran za umjetnine pomogao je u vraćanju platna Pabla Picassa ukradenog s jahte saudijskog poslovnog čovjeka u Francuskoj 1999.

Detektiv Arthur Brand rekao je kako mu je, uz uvjet anonimnosti, dostavljeno platno iz 1938. na kojemu je naslikana Picassova partnerica Dora Maar.

"Strahujete da se radi o krivotvorini no kad sam je primio u ruke znao sam odmah da je to ono pravo".

Nakon što je sliku dobio omotanu crnim vrećama za otpad Brand je kontaktirao policiju i predao je osiguravajućoj tvrtki.

"Imao sam je u kući jednu noć", kazao je procijenivši vrijednost slike na 25 milijuna eura. "To je bilo uzbudljivo, fantastična je, nevjerojatno lijepa".

Brand je prvi puta čuo da je slika u Nizozemskoj 2015. i vjeruje da je promijenila barem 20 'ruku' u amsterdamskom podzemlju te se koristila kao polog za dogovore o drogi ili oružju.

Zadnji posjednik, posrednik u prodaji nekretnina, nije je želio zadržati kad je shvatio da se radi o ukradenom djelu pa je zatražio njegovu pomoć da preda sliku.

Nizozemska policija objavila je da neće ništa poduzimati jer je platno vraćeno a nastupila je i apsolutna zastara za krađu.


U Izraelu otkrivena najduža slana špilja na svijetu

TEL AVIV - Najduža slana špilja na svijetu otkrivena je u izraelskoj regiji Mrtvog mora, objavilo je u četvrtak Hebrejsko sveučilište u Jeruzalemu.

Dosad je smatrana najdužom 6,85 kilometara duga špilja Namakdan u Iranu, regionalnom rivalu Izraela.

Izraelska špilja Malham nalazi se na planini Sodom, koja je 170 metara ispod morske razine.

Međunarodni tim utvrdio je da je slana špilja Malham duga 10 kilometara.

Špilju je otkrila ekspedicija na čelu s Centrom Hebrejskog sveučilišta za istraživanje špilja, Klubom izraelskih istraživača špilja i bugarskim  Speleološkim klubom Sofija.

U istraživačkom timu bilo je 80 speleologa iz devet zemalja, među kojima i speleolozi iz Hrvatske.

Fotografije snimljene u špilji pokazuju spektakularni niz soli stalaktita i kristala soli.

Slane špilje su rijetke jer se sol lako rastvara u vodi i velike zalihe soli ne održavaju se dugo na površini. Samo mali broj slanih špilja duži je od jednog kilometra.


NASA plaća volonterima 16.500 eura za izležavanje i gledanje TV-a

ZAGREB - NASA će platiti volonterima 16.500 eura da provedu dva mjeseca u krevetu kako bi pomogli znanstvenicima da smanje učinke svemirskog putovanja na astronaute i iako se to možda čini kao posao iz snova, pomisao na neprekidno ležanje nije baš primamljiva, javljaju u četvrtak britanski mediji.

Muškarci i žene, njih 24, bit će podijeljeni u svije skupine i smješteni u jednoj sobi. On njih će se tražiti da sve rade u ležećem položaju - od toga da tako jedu do obavljanja nužde.

Svaki od sudionika dobit će 16.500 eura.

Volonteri će imati televizor, moći će čitati i baviti se drugim aktivnostima kako im ne bi bilo dosadno, piše The Sun.

Sudionici ovog istraživanja ležat će u krevetima dva mjeseca da bi se utvrdilo kako svemirski let utječe na ljudsko tijelo.

Riječ je o zajedničkoj studiji NASA-e i Europske svemirske agencije (ESA) koja će biti provedena u Njemačkom svemirskom centru (DLR).

"Ova studija će nam omogućiti da se pozabavimo pitanjem mišićne atrofije koju uzrokuje bestežinsko stanje, ali i drugi stresori poput kozmičkog zračenja, izolacije i prostornih ograničenja", rekla je ESA-ina voditeljica istraživanja Jennifer Ngo-Anh said.

"Različiti rizici za zdravlje astronauta moraju se smanjiti na najmanju moguću mjeru kako bi svemirske misije bile moguće", kazala je ona.


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus