01:42, 14. Prosinac 2018

kultura...

Kultura 26. studenoga 2018.

Objavljeno: 26.11.2018 u 03:04
Pregledano 71 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 26. studenoga 2018.

ZAGREB, 26. studenoga 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Predstavljena knjiga "70 priča o albumima"

ZAGREB -
Hrvatska diskografska udruga u ponedjeljak je, povodom Nacionalnog dana albuma, predstavila knjigu ”70 priča o albumima”, autora Zlatka Galla i Hrvoja Horvata, u kojoj je prikazano sedamdeset najznačajnijih albuma u povijesti hrvatske diskografije.   

Knjiga obuhvaća 62 godine hrvatske diskografije - od izdanja albuma "Pjeva vam Ivo Robić" iz 1956.  do recentnih izdanja zagrebačke grupe Mayales i sarajevske grupe Letu štuke.

Riječ je o žanrovskom presjeku šezdeset i dvije godine hrvatskog vinila iz pera dvojice naših eminentnih glazbenih kritičara i pisaca Zlatko Gall i Hrvoje Horvat, rekao je na predstavljanju u Kaptol Boutique Cinema urednik knjige Siniša Škarica napomenuvši kako je puno vrijednih izdanja izostavljeno te će biti obuhvaćeni budućim tomovima koji će se izdavati svake iduće godine.

 "Ideja je da se svake godine objavi novih 70 priča. Za pet godina trebali bismo imati još 350 priča", rekao je Škarica, koji je bio dugogodišnji urednik vodećih hrvatskih diskografskih kuća Jugotona i Croatia Recordsa.

Autori Zlatko Gall i Hrvoje Horvat također su naglasili da je "prvih 70 priča početak niza koji će obuhvatiti najznačajnije albume hrvatske diskografije".

"Priča o hrvatskoj diskografiji pokazat će da su neki esencijalni albumi pop i rock produkcije s ovih prostora objavljeni upravo kod hrvatskih diskografa bez obzira iz kojih krajeva bivše države dolaze izvođači", rekao je Gall.

U idućem izdanju više pažnje će, kaže, posvetiti drugim žanrovima, prvenstveno jazzu, ali i skladbama za film, kazalište, zatim izdanjima elektroničke i eksperimentalne glazbe, etno glazbe i zabavne glazbe koja je u ovoj knjizi "dotaknuta u tragovima".

Ustvrdio je i kako ova knjiga ima i namjeru da valorizira popularnu glazbu kao značajan dio hrvatske kulturne baštine.

Hrvoje Horvat naveo je pak kako su  pokušali "reinstalirati značaj albuma kao osnovne forme koja daje smisao glazbi - i u klasici, i u jazzu i u popularnoj glazbi".

"Pokušali smo objediniti našu glazbenu scenu u proteklih 60-ak godina, pa knjiga kreće s Ivom Robićem, Gabi Novak,  grupom 220 i Arsenom Dedićem, odnosno počecima autorske diskografije u bivšoj Jugoslaviji. Priče se nastavljaju preko Bijelog dugmeta i Novoga vala pa skroz do 2000-ih Elementala, Leta 3.... Zadatak nam nije bio lak jer ima puno više dobrih albuma od onoga što smo mi uspjeli obuhvatiti ovom knjigom, ali nadamo se da ćemo to uspjeti u budućim izdanjima", rekao je Horvat.

Kao gosti iznenađenja na predstavljanju su sudjelovali i članovi grupe 220 Ranko Balen  i Vojislav Mišo Tatalović, čiji album "Naši dani", objavljen 1968. kod Jugotona, slavi 50 godina.

Hrvatska diskografska udruga se s izdanjem "70 priča o albumima" pridružila svjetskom obilježavanju 70. godišnjice prvog vinilnog albuma koji 1948.  objavila američka Columbia,  što je označilo početak nove ere u svijetu diskografije.


30. Muzički biennale Zagreb u travnju 2019. s fokusom na grad i glazbu

ZAGREB -
Glazbeni festival 30. Muzički bennale Zagreb održat će se od 6. do 13. travnja 2019. na temu "Glazba, prostor, grad i zvuk", čiji je cilj, kako je rečeno u ponedjeljak u Zagrebu, istraživanje mogućnosti prezentiranja i kreiranja glazbe u suodnosu sa svime onime što čini pojam grada.

Program jubilarnoga tridesetog izdanja jednog od najstarijih i najdugovječnijih festivala suvremene glazbe na svijetu, koji se od 1961. održava u travnju svake neparne godine, uvodno je na konferenciji za medije u Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM) najavila izvršna producentica Nina Čalopek.

Istaknula je kako je ideja tematskog povezivanja festivala uz aspekte grada i "svih onih slojeva koji čine grad u odnosu na glazbu", proizašla iz dugogodišnjeg propitivanja na koji način glazbu "maknuti iz izolacije i nekako kroz jezik glazbe progovoriti o aspektima svega što nas okružuje".

Najavljeni programski fokus 30. MBZ-a na temu "Grad i glazba", kroz prezentaciju i kreaciju glazbe u suodnosu s pojmom grada otvorit će festival i prema mnogobrojnim poljima srodnih (multimedijalne umjetnosti, tonski inženjering, akustika i slično) ili manje srodnih disciplina (urbanizam, arhitektura, filozofija, sociologija).

"Htjeli smo propitati, problematizirati, a možda i dati odgovore na pitanja što danas glazba jest u odnosu na ljude, prostor, grad i socijalno-politička pitanja koja mogu činiti jedan grad, kulturu, urbanizam", rekla je Čalopek. "Na to je teško dati odgovore i ne očekujemo da ćemo ih naći na festivalu, ali izazov nam je bilo predstaviti ih i pronaći programe koji će pokušati pružiti što više slojeva tih odnosa", dodala je.

Festivalski program s više od 400 domaćih i stranih izvođača sastoji se od 50 programa, koncerata simfonijskih orkestara i komornih ansambala, projekata eksperimentalnog glazbenog teatra i suvremenog plesa, jazza, elektronske i alternativne glazbe, s naglaskom na visoki standard glazbene produkcije i kreativnost, uz predstavljanje "živih klasika" ali i dolazeći talenata.

Prvi put u svojoj povijesti festival će biti otvoren u novome prostoru, u Kinu Europi, i to ekskluzivnom premijerom djela "The Garden" britanskog skladatelja Richarda Ayresa, praizvedenog prije nekoliko tjedana u Amsterdamu. U Zagrebu će gostovati 6. travnja u izvedbi London Sinfoniette, i to prije britanske premijere, koja je planirana tek za 17. travnja.

MBZ 2019. bit će bogatiji i za "noćni program bijenalske glazbe koja jednim krakom ima dodirne točke s popularnom kulturom", a predstavit će komercijalnije, popularnije izvođače, među kojima je glazbenik Damir Martinović Mrle, član programskog odbora, izdvojio Brandt Brauer Frick Ensemble, koji će svirati u Kući za ljude i umjetnost Laubi, te gostovanje norveškog skladatelja Rolfa Wallina, nominiranog ove godine za nagradu BRIT za najbolju inovativnu glazbu. U foajeu Nacionalne sveučilišne knjižnice predstavit će svoje djelo "The Otheroom", multimedijalni interaktivni kazališno-glazbeni performans "fenomenalne scenografije i vrlo zanimljive koreografije".

30. MBZ pokušat će grad "glazbeno razložiti" na mnogobrojne načine, od transformacije zvuka konkretnog gradskog središta u suvremeno skladateljsko pismo, pa sve do problematiziranja urbanih (zvukovnih) struktura ili stvaranjem nekog imaginarnog surogatnog grada.

U širokoj paleti suvremenih glazbenih zbivanja MBZ-a 2019. izdvaja se više od 15 praizvedbi domaćih skladatelja svih generacija, među kojima Matka Brekala, Maka Murtića, Mirele Ivičević, Margarete Ferek Petrić, Davorina Kempfa, Silvija Foretića i drugih, a izvest će se i novo djelo Srđana Dedića.

Ove godine festival se okreće najmlađoj publici, djeci vrtićke i školske dobi kroz 'predbijenalski' ali i bijenalski program, i to s fokusom na one dijelove grada koji nisu centralizirani – kao što je primjerice Centar KNAP, gdje će se odvijati brojni programi u kojima će sudjelovati studenti svih glazbenih odsjeka Muzičke akademije Zagreb.

Također će se pod pokroviteljstvom festivala održavati skladateljski masterclassovi, u kojima će sudjelovati neka od najistaknutijih skladateljskih imena današnjice, kao što je Joao Pedro de Oliveira, portugalski kompozitor i arhitekt.

Važan segment bijenala od njegovih je početaka oduvijek bila jazz glazba, a za njegovo 30. izdanje član programskog odbora Davor Hrvoj kao posebnost je izdvojio nastupe multiinstrumentalista Ratka Vojteka "koji će svakako dati odgovore na pitanja o glazbi i zvuku u prostoru i gradu, dočekujući na neočekivanim mjestima po gradu slučajne prolaznike", te gostovanje Jona Irabagona, slavnog američkog saksofonista i multiminstrumentalista.

Festival zatvara, 13. travnja u ZKM-u, svečana praizvedba baleta Frane Đurovića "Hero is Tired" u koreografiji talijanskog koreografa Giuseppea Spote i koprodukciji s HNK-om Ivana pl. Zajca iz Rijeke.

Programi se održavaju u Zagrebačkom kazalištu lutaka (ZKL), Galeriji Greta, Booksi, Centru Knap, Kući za ljude i umjetnost Lauba, Medijateci Francuskog instituta, Jazz & cabaret klubu Kontessa, GDK Gavelli, Muzeju suvremene umjetnosti (MSU), Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM), Zagrebačkom plesnom centru (ZPC), Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici (NSK), Kući arhitekture ORIS i po prvi puta ove godine, u Kinu Europi.

Ususret Biennalu u ponedjeljak je u ZKM-u održan 'hommage' Igoru Kuljeriću u interpretaciji Višeslava Laboša, a najavu programa 30. MBZ-a pratio je koncert Cantus Ansambla s programom skladbi velikana hrvatske i bijenalske suvremene glazbe, Branimira Sakača, Milka Kelemena, Krešimira Šipuša, Marka Ruždjaka, Igora Kuljerića i Stanka Horvata.


Predstavljen roman Hrvoja Hitreca "Samo sreća, ništa drugo"

ZAGREB -
Novi povijesni roman hrvatskoga književnika Hrvoja Hitreca "Samo sreća, ništa drugo - Romansirani životopis Nikole VII. Zrinskog" predstavljen je u ponedjeljak u Hrvatskome državnom arhivu (HDA) u Zagrebu.

Roman su predstavili u ime nakladnika ravnatelj AGM-a Stjepan Bekavac, ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva Dinko Čutura i književni kritičar Damir Pešorda.  Ulomke iz romana čitala je dramska umjetnica Anja Šovagović Despot.

Nikola VII. Zrinski bio je hrvatski ban i pjesnik, brat Petra Zrinskoga, istaknuo je Bekavac i napomenuo kako je braći Zrinski svakodnevica bila borba s Osmanlijama. Ocijenio je kako je Hitrec uporabom različitih narativa od povijesnih događaja stvorio roman.

Čutura je podsjetio kako je Nikola Zrinski u stanci između bitaka pisao na mađarskom jeziku poznato djelo "Jadranskoga mora sirena" te dodao kako u tom spjevu slavi Sigetsku bitku iz 1566. i svoga pradjeda sigetskoga junaka Nikolu Šubića Zrinskog.

Oslanjajući se na povijesne činjenice, napomenuo je, Hitrec prati život jedinog hrvatskog dvora te životnu svakodnevicu od kuhinje do radionica i odgoja djece.
Podsjetio je kako se Nikola VII. borio oružjem i diplomacijom te napomenuo kako je legendu o njemu prekinulo nesretno, a mnogi smatraju i sumnjivo, stradanje u lovu.
Po Pešordinim riječima, Hitrec se zadnjih godina posvetio pisanju povijesnih romana. Uz roman "Što Bog dade i sreća junačka" romansirao je doba bana Jospa Jelačića dok je u epistolarnom romanu "Špilberg" oživotvorio lik baruna Trenka.

 Naglasio je kako Hitrec, uz Ivana Aralicu i Nedjeljka Fabrija, pripada skupini hrvatskih književnika koji stvaraju nove povijesne romane u hrvatskoj književnosti.
 Istaknuo je kako je hrvatski povijesni roman povezan s pitanjem hrvatske državotvornosti te ocijenio kako ta književna vrsta svjedoči da ni nakon uspostave hrvatske državnosti to pitanje još uvijek nije riješeno.

 Ocijenio kako u fabuliranju Hitrec koristi već iskušane postupke skačući iz jednoga središta radnje u drugi. Na taj način, tvrdi Pešorda, autor izbjegava suvišno i nepotrebno opisivanje radnje.

 Zajedno s romanom "Kolarevi", koji se bave hrvatskom poviješću 20. stoljeća, Hitrecov roman "Samo sreća, ništa drugo" čini svojevrsnu tetralogiju njegovih novopovijesnih romana o hrvatskoj povijesti.

 Roman "Samo sreća, ništa drugo" objavila je zagrebačka nakladna kuća AGM.

Romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist Hrvoje Hitrec rođen je u Zagrebu 1943. Posebno je poznat po svojim brojnim knjigama za djecu i mladež. Bio je glavnim urednikom humorističnoga lista Kerempuh, ravnatelj kazališta Trešnja te prvi glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, a potom ministar informiranja u hrvatskoj Vladi.

Najveću su popularnost doživjeli Hitrecovi "Smogovci", priča o odrastanju djevojčica i dječaka, u pet knjiga. Po njima je napravljena tv-serija. Hitrec je autor i drugih romana, kako za djecu "Eko Eko", "Humandel", tako i za odrasle "Ur", "Pustinjakov pupak" i "Ljubavi na crnom baršunu".
 

Nova inačica "Robina Hooda", snimana u Hrvatskoj, od 29. studenog u kinima

ZAGREB -
Najnovija inačica poznate priče o Robinu Hoodu, u režiji Otta Bathursta, velikim dijelom snimana u Hrvatskoj, u Dubrovniku i Istri, počinje se od 29. studenog prikazivati u hrvatskim kinima, oko tjedan dana nakon početka američke distribucije filma.

Dubrovnik je početkom ožujka ove godine poslužio kao filmski set za Nottingham, a nakon toga snimalo se u malom istarskom selu Završje, jednom od najbolje očuvanih primjera srednjovjekovne arhitekture u unutrašnjosti Istre koje je postalo rodno mjesto Robina Hooda, gdje su se snimale impresivne akcijske scene.

"Htjeli smo u potpunosti redefinirati Nottingham kao mjesto, približiti ga suvremenoj publici, učiniti ga relevantnim i važnim, pa smo odlučili riskirati i napraviti nešto sasvim jedinstveno. Naš Nottingham je napučeni industrijski grad s arhitekturom koja je nadahnuta različitim svjetskim stilovima.", izjavio je redatelj Otto Bathurst, a prenosi Hrvatski audiovizualni centar.

U novoj verziji priče o Robinu Hoodu, ratom prekaljeni križar i maorski zapovjednik pokrenu smionu pobunu protiv korumpirane engleske vlasti. "Puna odvažnih podviga na bojnom polju, zapanjujuće borbene koreografije i bezvremenske romanse, 'Robin Hood' je do sada neviđena priča o tome kako je on postao ikona i legenda kakvu poznajemo danas", ističe se u najavi hrvatske distribucije filma.

Naslovnu ulogu tumači Taron Egerton (Eddie the Eagle, Kingsman: Secret Service), Jamie Foxx je John, Eve Hewson Marian, Ben Mendelsohn (Rogue One, Bloodline) je notingemski šerif, Paul Anderson (Legend) je Gisborne, a Tim Minchin (Californication) je fratar Tuck. Willa Scarletta igra zvijezda filmskog serijala "50 Shades" Jamie Dornan.

Iz HAVC-a, kroz čije je mjere poticaja snimanje realizirano, tvrde kako se ekipa filma oduševila Hrvatskom, gostoprimstvom domaćina i profesionalnošću lokalnih filmskih radnika, što su cijelo vrijeme isticali.

Servisna produkcijska kuća bila je Pakt Media, a na filmu je u Hrvatskoj radilo više od 670 filmskih djelatnika, od čega 273 hrvatskih, uz skoro 1650 statista. U 15 snimajućih dana ukupna lokalna potrošnja bila je na razini dotad najvećih projekata snimanih na lokacijama u Hrvatskoj.


Film "Demonstracija briljantnosti u 4 čina" osvojio Grand Prix u Estoniji

ZAGREB -
Kratkometražni animirani film "Demonstracija briljantnosti u 4 čina" Lucije Mrzljak i Mortena Tšinakova osvojio je Grand Prix u kategoriji međunarodnog animiranog filma na 25. Međunarodnom filmskom festivalu Etiuda & Anima.

Riječ je o prvom filmu tog autorskog tandema, nakon završenog studija animacije u estonskom Tallinnu, te prva međunarodna koprodukcija između hrvatskog studija Adriatic Animation i estonskog studija Eesti Joonisfilm, iza kojeg stoji proslavljeni animator Priit Pärn.

Film prikazuje ljude koji čekaju nekog posebnog - čovjeka u odijelu kojemu se dive u njegovom teatralnom, ali besmislenom ponašanju. Nakon što u svom 'nastupu' napravi jednu grešku svi ga napuštaju, ostaje sam i sreće ženu idealnu za njega. Predstavlja se nastavlja.

Nastao je u produkciji zagrebačkog studija Adriatic Animation i Eesti Joonisfilm iz Tallinna u Estoniji, te uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra.

U istoj kategoriji estonskog festivala natjecao se i kratkometražni animirani film "Prošlost raste" autorice Dee Jagić, nastao u produkciji Zagreb Filma.

Međunarodni filmski festival Etiuda & Anima, koji se ove godine održao od 20. do 25. studenoga, najstariji je filmski festival u Poljskoj, na kojemu se svake godine okupljaju animatori iz cijeloga svijeta.

"Demonstracija briljantnosti u 4 čina" nagrađen je i na nedavno završeno Međunarodnom festivalu animiranog filma u Montrealu, gdje je osvojio posebno priznanje u međunarodnom natjecanju.

Na istom festivalu, održanom od 21. do 25. studenog, prikazani su i "Biciklisti" Veljka Popovića, film nastao u produkciji Hrvatske i Francuske  te "Chris the Swiss" Anje Kofmel, nastao u švicarsko-hrvatsko-njemačko-finskoj koprodukciji.


Kino Mediteran: Digitalizirana kina u Pločama i Podgori

ZAGREB -
Američkim filmom "Bohemian Rhapsody" o životu i radu Freddieja Mercuryja i grupe Queen zahvaljujući projektu Kino Mediteran protekli vikend su otvorena još  dva digitalizirana kina - u Pločama i Podgori.

"Velika je ovo stvar za područje doline Neretve i Makarske rivijere, s obzirom na to da na samoj obali od Splita do Dubrovnika nema digitalnog kina", izvijestilo je u ponedjeljak Kino Mediteran, projekt revitalizacije kina u Dalmaciji, s ciljem povratka filmskog programa u mjesta u kojima su kina već dugo zatvorena.

"Filmski programi će se održavati dva puta tjedno, a program će se sastojati od kombinacije hit naslova američke produkcije, programa za djecu i filmova europske kinematografije", najavljeno je.

Digitalizacija dvaju kina rezultat je višegodišnje suradnje Kina Mediteran i Pučkog otvorenog učilišta Ploče, odnosno Općine Podgora, u okviru koje su se prijavili na natječaj Ministarstva kulture za digitalizaciju kina.

Kroz Kino Mediteran dosad su opremljena kina u Imotskom, Bolu, Supetru, Hvaru, Jelsi, Komiži, Lastovu, Mljetu i Pirovcu.

Do kraja godine oprema bi trebala biti instalirana i u Starom Gradu na Hvaru.

Kino u Pločama je s novom digitalnom opremom, filmskim projektorom i zvučnicima, otvoreno u petak, 23. studenog, a dan kasnije je otvoreno i ono u Podgori.

Program će se i dalje organizirati uz programsku koordinaciju projekta Kino Mediteran.


14. Revija malih književnosti predstavlja 12 istaknutih književnih glasova Magreba

ZAGREB -
Književni festival 14. Revija malih književnosti ove će se godine održati od 3. do 7. prosinca s programom "Pobunjena želja", koji će u Zagrebu, Rijeci i Dubrovniku predstaviti suvremenu književnost Magreba kroz gostovanja dvanaest pisaca iz Alžira, Maroka, Tunisa i Libije.

Reviju organizira Udruga za promicanje kultura Kulturtreger/Booksa, a program "Pobunjena želja" nastavak je prošle godine započete suradnje s Human Rights Film Festivalom. Nakon što je prošle kroz festivalski program i antologiju predstavila autore Levanta, Revija se ove godine okreće suvremenoj književnosti Magreba, stoji u najavi.

Selekciju je ponovo napravila Zeina G. Halabi, profesorica arapske književnosti i kulture na American University of Beirut, a obuhvaća "književnice i književnike čiji su radovi odavno prešli granice vlastitih zemalja, no u Hrvatskoj njihova djela nisu prevedena i objavljena".

"'Car vivants, nous le sommes, et nous aimons la vie au-delà du supportable' - 'Jer živi jesmo i volimo život onkraj podnošljivog', piše marokanski frankofoni pjesnik Abdellatif Laabi 2011. godine, nekoliko mjeseci nakon ustanaka u arapskom svijetu. Laabijevo zazivanje sidri ovogodišnji izbor književnosti Magreba u suvremeni arapski svijet u pokretu", ističe Halabi u najavi.

"Dok podupire život, ono istovremeno gleda u prošlost i u budućnost. U prošlost jer promišlja stoljeće opresije i otimanja, u budućnost jer ponovno proglašava da budućnost pravde i slobode u arapskom svijetu nije samo zamisliva nego je skoro tu", dodaje. Ono također još jednom dovodi u pitanje uvjerenje da se arapska književnost može pisati samo na arapskom jeziku, te da je dom jedino legitimno mjesto za pisanje.

Odabrati samo dvanaest književnika iz Magreba, ogromnog područja Sjeverne Afrike koje obuhvaća Maroko, Tunis, Alžir i Libiju, nezahvalan je zadatak, napominje Halabi, a svako odabrano ime dat će jedinstven pogled na raznolikost književnosti tog dijela svijeta.

Iz Maroka stiže Mohammed Berrada, književnik, kritičar, prevoditelj Barthesa i Le Clézija, sveučilišni profesor i autor sedam nagrađenih romana prevedenih na francuski, engleski, španjolski, portugalski i norveški.

Iz Tunisa dolaze dvojica "već kanonskih pisaca" i sveučilišnih profesora. Chokri Mabkhout je lingvist, doktor književnosti, urednik i prozni pisac, dobitnik najprestižnije međunarodne nagrade za arapsku književnost Arab Booker za roman Talijan. Habib Selmi je autor osam romana i dvije prozne zbirke, dvaput u užem izboru za Arab Booker, smatran jednim od najvažnijih suvremenih pisaca u arapskom svijetu.

Iz Alžira će se predstaviti pjesnikinje Samira Negrouche i Lamis Saidi. Obje su u svijet književnosti došle "izvana" - Negrouche je diplomirala medicinu, Saidi računarstvo. Saidi piše na arapskom i prevodi s više jezika. Negrouche piše na francuskom, prevodi i sama je prevedena na preko 20 jezika. U svojim tekstovima i izvedbama Negrouche često surađuje s vizualnim umjetnicima i glazbenicima.

Proznu stranu Alžira predstavit će Abderrazak Boukeba i Bachir Mefti, prevođeni pisci i novinari. Boukeba je uvršten u izbor Beirut 39 najboljih arapskih pisca mlađih od 40 godina, dok je Mefti romanom "Igračka vatre" ušao u uži izbor za Arab Booker 2012.

Naposljetku, iz Libije će doći pjesnikinja i novinarka Kholud Elfallah, uvrštena u francuske i njemačke antologije suvremene arapske književnosti. Elfallah je predsjedala komisijom Foruma Arapske umjetnice u vrijeme slobode održanom u Benghaziju 2012. Radi kao urednica kulturne rubrike lista Al-Arab koji izlazi u Londonu te izdaje mjesečnik za kulturu Al-Rawaya ("Roman").

"Književnici koje ćete upoznati razigrani su, dijasporski, kanonski ili će to tek postati. Zajedno i pojedinačno predlažu nam nove načine čitanja književnosti Magreba danas. Oni iznova potvrđuju da arapska književnost nastavlja isticati razliku i raznolikost te beskrajnu odlučnost da govori o emancipaciji i priziva uzvišenost", poručuje Halabi u obrazloženju svoje selektorske odluke.

U sklopu Revije bit će objavljena antologija suvremene književnosti Magreba naslova "Ovo tijelo nije kuća".

Organizator Revije malih književnosti je Udruga za promicanje kultura Kulturtreger/Booksa, a organizatori Human Rights Film Festivala su Multimedijalni institut i Udruženje za razvoj kulture "URK”.

Program su financijski podržali EU program Kreativna Europa, Ministarstvo kulture, Ured za udruuge Vlade RH, Grad Zagreb i Grad Dubrovnik. Partneri Revije su Rijeka EPK 2020, Art-kino Croatia, Lazareti - kreativna četvrt Dubrovnika, Ambasada Kraljevine Maroko, Isusovačka služba za izbjeglice, Francuski institut, Ured EU Parlamenta u Hrvatskoj, Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik, Klasična gimnazija Zagreb i Srednja ekonomska škola Rijeka.


Kino Europa domaćin prve Noći europske kinematografije

ZAGREB -
Zagrebačko kino Europa ugostit će u utorak, 4. prosinca, prvo izdanje Noći europske kinematografije besplatnom  projekcijom poljskog filma "Hladni rat" Pawela Pawlikowskog.

Noć europske kinematografije je novi projekt Kreativne Europe – potprograma MEDIA, koji u partnerstvu s mrežom europskih kina Europa Cinemas, slavi bogatstvo i raznolikost europske filmske kulture.

Između 3. i 7. prosinca u manifestaciji će sudjelovati 34 odabrana kina u 27 država članica Europske unije, a kino Europa jedino predstavlja Hrvatsku.

Film "Hladni rat", smješten u poslijeratnu Europu tijekom politički turbulentnih pedesetih godina, prikazuje romansu pijanista Wiktora i mlade pjevačice Zule koji su "potpuno nespojivi, ali osuđeni jedno na drugo".

Nominiran je za pet Europskih filmskih nagrada, a Pawlikowski je proglašen najboljim redateljem na filmskom festivalu u Cannesu.

"Posebno smo ponosni što je na filmu radilo dvadesetak hrvatskih filmskih profesionalaca, uključujući glumce Dražena Šivaka i Slavka Sobina. Uz Poljsku, Berlin i Pariz dio filmske radnje sniman je u Splitu, a servisni producent bila je zagrebačka Kinorama", ističu iz kina Europa, najavljujući da će se nakon projekcije održati razgovor s gostima.

Ulaz na svečanu proslavu Noći europske kinematografije i projekciju filma "Hladni rat" besplatan je uz prethodno preuzimanje ulaznica.

Manifestacija se realizira uz financijsku podršku Europske komisije i potprograma MEDIA, u partnerstvu s mrežom Europa Cinemas i DKE – Uredom MEDIA Hrvatske.


Pula - sve je spremno za 23. Sa(n)jam knjige u Istri

PULA -
Više od trideset novih knjižnih naslova, četiri autorske izložbe te više od sedamdeset programa predstavit će se na 24. Sajmu knjige u Istri koji se otvara u četvrtak, 29. studenoga, u Domu hrvatskih branitelja u Puli, u  nazočnosti  dobitnika Nobelove nagrade za književnosti Wole Soyinke, najavili su u ponedjeljak organizatori.

"Premda je naš Sajam prepoznat po programskoj razlici na koju smo ponosni, a u čijoj nas realizaciji društvena zajednica podupire na gradskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, ove godine želimo posebno skrenuti pozornost na ishodište Sajma odnosno knjižaru, kakvu smo kao čitatelji i kultura sačuvali u sjećanju", istaknula je na konferenciji za novinare direktorica Sajma Magdalena Vodopija.

 Upravo kroz tematski raspored "naše velike sajamske knjižare, dolazi do izražaja čitav niz novih izdanja, ali i kontinuitet u nastojanju nakladnika da knjigu održe prisutnom i vidljivom", dodala je.

 "Knjižarski postav Vlatke Balinčić, u kojem sudjeluje više od 200 nakladnika, komunicira sa čitateljem tako da ga ohrabri u odabiru knjige kao osobnom činu", rekla je Vodopija.

 Potvrdila je da se za praćenje sajamskih programa do sada najavilo 50-tak novinara iz Hrvatske, Italije, Francuske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine. Treći program Hrvatske radiotelevizije izravno će prenositi program "Doručak s autorom" od 30. studenoga do 8. prosinca.

  Sa(n)jam knjige u Istri posebno je ponosan na svoje najmlađe posjetitelje i programe koje za njih oblikuje Slavica Ćurković kroz "Librić na Sajmu".Također Sajam svoje sjećanje obnavlja iz niza kataloga, kojima se pridaje veliku važnost, istaknuto je na predstavljanju.

 U ovogodišnjem katalogu, kojeg su uredili Vlaho Bogišić i Sanja Jovičić, posebno su razrađeni glavna tema "Sloboda", regionalni program "Makedonija čita", najpoznatiji program Sajma "Doručak s autorom", bibliografski su opisane knjige koje se predstavljaju te biografski notirani svi sudionici programa.



Predstava "Hologramski prostor" (pret)premijerno 29. i 30. studenog u Zagrebačkom plesnom centru

ZAGREB -
Zagrebački plesni centar najavio je pretpremijeru i premijeru nove plesne predstave koreografkinje Jasne Čižmek Tarbuk  "Hologramski prostor" za 29. i 30. studenog, a predstava je ostvarena u koprodukciji Zagrebačkoga plesnog centra i Umjetničke organizacije Fronesis.

Nakon plesnih predstava "Vrata percepcije", "Pokrenuti prostor" i "Fragmenti", koje su se bavile raznovrsnim mogućnostima odnosa pokreta, prostora i suvremenih računalnih tehnologija, u novoj predstavi ""Hologramski prostor" koreografkinja Jasna Čižmek Tarbuk pokušala je stvoriti "hologramske prostore na rubu mašte" koristeći pritom jednostavne, prozirne plastične materijale pokrenute zamasima plesača, priopćio je u ponedjeljak Zagrebački plesni centar.

Navodi kako je o specifičnoj poetici te zamisli dramaturginja Ana Tonković Dolenčić zapisala sljedeće: "Hologram je, kao i kazalište, iluzija. Trodimenzionalna slika koja se stvara od lomova svjetlosti i refleksija neke informacije ili objekta. Tako kreiran prostor, koji na mikrorazini ili makrorazini možemo nazvati svijetom, poprima karakteristike materijalnog i postaje stvaranim bez obzira na svoju strukturu privida. Taj svijet ovisi o izvorima informacija ili osvijetljenim objektima, gustoći svjetlosti i mogućim distorzijama, a njegova fragmentarna priroda odražava njegovu krhkost..."

U predstavi plešu Stošija Zrinski, Marin Lemić i Marta Habulin, glazbu su skladali Tibor Szirovicza i Gordan Kreković, kostimografiju potpisuje Jadranka Hlupić Dujmušić, oblikovanje svjetla Marino Frankola, a videoanimaciju Vedran Popović.


MUO pripremio poseban program za Advent

ZAGREB -
Muzej za  umjetnost i obrt (MUO) pripremio je sedmu godinu zaredom za adventsko razdoblje poseban program izložbi, glazbenih događanja, radionica, promocija, kao dio kulturno-turističke ponude manifestacije Advent u Zagrebu.

Ovogodišnji program počinje 4. prosinca, otvorenjem izložbe Hrvatskog restauratorskog zavoda, "Tajni život baštine", kojom se obilježava 70 godina sustavne konzervatorsko-restauratorske djelatnosti u Hrvatskoj.

"Naša je djelatnost prilično nepoznata iako ima duboke korijene, ove godine obilježavamo sedamdeset godina od osnutka prve restauratorske ustanove u Hrvatskoj, Zavoda za restauriranje umjetnina Razreda za likovne umjetnosti tadašnjeg JAZU-a", rekla je Tajana Pleše, ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda u ponedjeljak na konferenciji za novinare.

Po njezinim riječima, bilo je teško prikazati sve te godine djelovanja, no nastojali su približiti svoju djelatnost široj javnosti. "Kad kažete konzervatorsko-restauratorski posao to zvuči jako ozbiljno i dosadno, no vjerojatno je malom broju ljudi izvan struke jasno što mi to radimo", napomenula je.

Stoga će na izložbi pokazati ono najzanimljivije, a ne najbitnije. "Odlučili smo se ono što je našem srcu najmilije podijeliti sa svima, svaka profesija ima svoje zanimljivosti i to je ono što ćemo pokazati", najavila je.

Posjetitelji će različite aktivnosti i obilježja struke, bez koje se baština ne bi mogla sačuvati, upoznati na interaktivan način, među ostalim, i s primjerima 'prije-poslije'' koji pokazuju kako se pojedina umjetnina mijenjala kroz godine, te kroz radionice za djecu koje će se održavati tijekom trajanja izložbe, do 3. veljače.

Izložba je pripremljena za sam kraj Europske godine kulturne baštine i još je jedan od načina da se ukaže na jedinstvenu vrijednost i potrebu očuvanja kulturne baštine.


Izložba posvećena čestitkama iz fundusa Muzeja

MUO tradicionalno priprema i izložbu iz vlastitog fundusa, koja će se održati od 11. prosinca do 27. siječnja, a ove je godine pod nazivom "Sljedeća će biti bolja..." posvećena čestitanju i običaju slanja pisanih čestitke kakve su se u Hrvatskoj razmjenjivale od kraja 19. stoljeća do danas.

Kustosica MUO-a Koraljka Vlajo kaže kako su tom izložbom željeli predstaviti komunikacijski alat, koji u današnje vrijeme izlazi iz fokusa i nestaje. "Činilo nam se da je riječ o prilično neistraženom fundusu Muzeja za umjetnost i obrt koji ima puno toga reći, ne samo o čestitkama, nego i o društvu u kojem su one nastale", istaknula je.

S više od 400 primjeraka prikazat će se dvije vrste čestitki - privatne, koje se odnose na razdoblje iz prve trećine 20. stoljeća, te poslovne uglavnom iz razdoblja nakon Drugog svjetskog rata.

"Više od samog čestitanja više me zanimala metaporuka poslovnih čestitki, jer su one svjedoci vremena u kojem su nastale", napomenula je.

Pokazat će se kako su poslovne čestitke varirale od decentnih do luksuznih koje su bile dokaz blagostanja i ambicije. Na njima se vidi i razvoj reklamne i grafičke industrije, umjetnosti i kulture, umješnost i kreativnost dizajnera, povijest tvornica, kulturnih institucija i manifestacija.

Na nekima od njih radili su velikani domaćeg dizajna i umjetnosti poput Rudolfa Mosingera, Ateliera Tri, Ivana Picelja, Milana Vulpea, Aleksandra Srneca, Mihajla Arsovskog i Marije Kalentić.

Za razliku od poslovnih čestitki, na privatnima je najzanimljiviji upravo sadržaj. "Na oko 140 čestitki, od kojih najstarija ima 120 godina, posjetitelji će moći saznati koji su bili simboli sreće, od praščića do jazavčara, a zanimljivo će biti vidjeti i kako su ljudi slali obiteljske ili individualne portrete svojim prijateljima", rekla je kustosica Dunja Nekić

Taj će se moment rekonstruirati u postavu izložbe, pa će se posjetitelji moći fotografirati onako kako su se snimali portreti na čestitkama prije stotinjak godina.


Dobrotvorna aukcija unikatnih ruksaka, koncerti, predstavljanje knjiga

Kao posebnost ovogodišnjeg programa najavljena je dobrotvorna aukcija unikatnih studentskih kreacija ruksaka, koja će se održati 30. studenoga u suradnji sa studentima Tekstilno-tehnološkog fakulteta iz Zagreba i profesoricom Paulinom Jazvić.

Od rupičastih 'mesh' platna, banera koje MUO koristi za promociju muzejskih izložbi na svojoj fasadi, studenti su napravili 17 unikatnih ruksaka koji će se prodavati na aukciji, a sav prihod namijenjen je potpori udruzi Krijesnica, za podmirenje režijskih troškova tri stana u kojima borave obitelji teško bolesne djece koja se liječe u Zagrebu.

Miroslav Gašparović, ravnatelj MUO, najavio je još da će se 12. prosinca predstaviti "Vodič za mlade ili Kako se dobro osjećati u Muzeju za umjetnost i obrt" Maline Zuccon Martić, koji s ilustracijama Milana Trenca mladim generacijama predstavlja taj muzej, a 29. studenoga knjiga "Dubrovnik..." umjetnika i fotografa Damira Fabijanića.

Iz glazbenog programa izdvaja se 3. festival adventskih i božićnih pjesama - 1. i 8. prosinca, te adventski koncert Cantate Domino koji će se u izvedbi gospel zbora Sunce i gostiju održati 16. prosinca.
 

Izložba "Zagrebačka serigrafija" u Kabinetu grafike


ZAGREB - Izložba "Zagrebačka serigrafija", koja se otvara u ponedjeljak u zagrebačkom Kabinetu grafike HAZU, osvjetljava zapostavljeno poglavlje grafičke umjetnosti koje se razvijalo i oblikovalo u posebnom kulturnom okruženju tada kozmopolitskoga grada.
 
"Izložbom grafika dvanaestorice umjetnika koji su u ostvarenju svojih umjetničkih zamisli primjenjivali medij propusnog tiska i novi oblikovni jezik – od geometrijske apstrakcije, neokonstruktivizma, optičke umjetnosti do apstrakcije obojenog polja pravilnih ili organskih oblika oštrih rubova, predstavljamo pojavu Zagrebačke serigrafije", ističe se u najavi izložbe.

Važna dionica hrvatske likovne umjetnosti iz šezdesetih i sedamdesetih godina predstavit će se radovima Ivana Picelja, Jurja Dobrovića, Miroslava Šuteja, Aleksandra Srneca, Eugena Fellera, Mladena Galića, Ljerke Šibenik, Ante Kuduza, Julija Knifera, Vjenceslava Richtera, Đure Sedera i Deana Jokanovića Toumina.

"Iako djelujući individualno, bez programskoga koncepta, te svaki ponaosob istražujući mogućnosti serigrafije, oni idu korak s europskim trendovima i suvremenim umjetničkim pojavama", ustvrdila je u predgovoru izložbe njezina autorica Slavica Marković.

Po njezinim riječima, značajan poticaj za pokuse i ostvarenja u tome mediju bila je sitotiskarska radionica – Atelijer Brane Horvata koji je uvijek omogućavao visoku kakvoću tiska, a radio je i za talijansku Galeriju Del Deposito grafičke listove Lucia Fontane, Victora Vasarelyja, Maxa Billa, Getulia Alviania i brojnih drugih.

Kao još jedan prinos toj  likovnoj pojavi izdvaja i poticajno ozračje intelektualne elite u vrijeme kada je Zagreb organizacijsko središte Novih tendencija, umjetničkog pokreta europskih raspona u kojem su se učvrstile stvaralačke mogućnosti te kooperativna i motivirajuća likovna kritika.  Prikazuju se i organiziraju ugledne međunarodne izložbe, Međunarodni muzički bijenale, Zagrebačka škola crtanoga filma, Teatar ITD.

"U tom razdoblju bujanja internacionalnih sadržaja najviše umjetničke razine i kakvoće, serigrafija je kao lako dostupan multioriginal, postala neizostavno sredstvo razglašavanja naprednih umjetničkih pojava", istaknula je.

Prateći određene godine nastanka odabranih grafika od 1957. do 1974.  na izložbi je obuhvaćena prevladavajuća crta i predstavljen tipologijski raspon Zagrebačke serigrafije, te njena dva bitno različita pola - s jedne strane su sustavno konstruktivna i optička načela Ivana Picelja, Aleksandra Srneca i Jurja Dobrovića, dok je s druge strane mobilna koloristička fantastika Miroslava Šuteja i srodnog mu Ante Kuduza.

Između su geometrijski minimalizam Julija Knifera, Eugena Fellera, Deana Jokanovića Toumina, apstrakcija obojenog polja oštrih rubova Mladena Galića, Ljerke Šibenik i Đure Sedera te sustavna grafika Vjenceslava Richtera.

Izložba će biti otvorena do 20. prosinca.


Dodjelom nagrada završila 50. Revija hrvatskoga filmskog stvaralaštva

ZAGREB - Jubilarna, 50. revija hrvatskoga filmskog stvaralaštva završena je u nedjelju dodjelom nagrada na svečanosti u zagrebačkome kinu Tuškancu: prvu nagradu dobili su filmovi "3. RUJNA 2015." Sare Jurinčić, "Mjesto odakle vam pišem pisma" Nikoline Bodanović te "Remiza" Arona Kovačića.

Nagrade je tijekom javnoga žiriranja po pravilima međunarodne filmske organizacije UNICA (Union Internationale du Cinéma (UNICA) dodijelio žiri u sastavu redatelji Vladislav Knežević i Hana Jušić, montažer Hrvoje Mršić, filmolog Hrvoje Turković i glumica Sara Stanić, a ukupno je dodijeljeno osam nagrada i četiri priznanja, priopćio je voditelj promocije i odnosa s javnošću Kinokluba Zagreb (KKZ) Dražen Puklavec.


50. revija i 90. rođendan Kinokluba Zagreb

Osim u znaku velikoga jubileja, Revija hrvatskoga filmskog stvaralaštva, održana od 23. do 25. studenog, bila je obilježena i proslavom 90. rođendana Kinokluba Zagreb, koji je tim povodom bio i domaćin ovogodišnje jubilarne revije.

Autori prvonagrađenih filmova članovi su Udruge Restart iz Zagreba.

Žiri je drugu nagradu dodijelio filmovima "Kako je Tanja ostala sama" Mie Sidorov iz Udruge Restart i "Svaki dan se rodi novi mustang" Joze Schmucha s Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Treću nagradu žiri je dodijelio filmovima  "Doma za Božić" Tomislava Đurinca sa zagrebačke Akademije dramske umjetnosti, "Kartograf" Darije Blažević iz Kinokluba Zagreb i "Paranoja paranoje" Katarine Jukić s Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu i Zagreb filma.

Nagradu publike "Ljubiša Grlić" dobio je Jozo Schmuch za film "Svaki dan se rodi novi mustang", a Nagradu kritike "Tatjana Ivančić", koju dodjeljuju polaznici Radionice filmske kritike i analize Kinokluba Zagreb, film "Gesta za Sisak" autorice Katerina Duda iz zagrebačke Platforme za unaprjeđenje kulture - PUNKT.

Posebno priznanje pripalo je filmovima "Leviathan of desire" samostalne umjetnice iz Zagreba Petre Brnardić, "m.ocean" Tonćija Bakotina iz udruge Sensoria u Kaštel Sućurcu, "Majči" Josipa Lukića s Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu, te filmu "Svaki dan poslije osam" Filipa Zadre sa zagrebačke Akademije dramske umjetnosti.

U sklopu popratnoga program, prikazana je retrospektivu filmova KKZ-a, održana je radionica kritike "Perspektive", priređeni su i rođendanski 'tulum', filmski kviz i izložba plakata grafičkog urednika KKZ-a Darija Devića, koji je osmislio i vizualni identitet ovogodišnje revije.


IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Glazbenim legendama zvona zvone s raspjevanog tornja

AMSTERDAM - Kada umre glazbena legenda, počast joj se odaje s neočekivana mjesta - najvišega crkvenog tornja u Nizozemskoj.

Prošlog mjeseca, nekoliko dana nakon smrti francuskoga šansonjera Charlesa Aznavoura, zvuci njegova hita "For me, formidable" čuli su se s Domtorena u Utrechtu.

Nekom se prolazniku toliko svidio neobičan zvuk crkvenih zvona da ih je snimio i postavio na Twitter. Nije dugo trebalo da se počne velikom brzinom širiti internetom.

Iza jedinstvenoga zvuka stoji Malgosia Fiebig, koja u malenoj prostoji pri vrhu stoljećima starog tornja svira karilon (carillon), drevni instrument nalik orguljama.

Aznavour nije prvi kojemu je počast odana na takav način. Isto se učinilo za Whitney Houston, Princea, Davida Bowieja i druge. Ta je 43-godišnja Poljakinja prva karilonistica u Domtorenu u više od tri stoljeća.

"Kad glazbenik umre, odsviram mu nešto u čast", rekla je Fiebig agenciji AFP prije nego što je, stješnjena između crkvenih zvona na 80 metara visine, prikazala kako karilon proizvodi tonove.  

"Kada umjetnik umre, na radiju čujemo njegove pjesme. Mogu ih prilagoditi i odsvirati za nekoliko dana", rekla je.

Fiebeg je nacionalnu slavu stekla svirajući glazbu u čast Dicku Bruni, ilustratoru iz Utrechta i tvorcu svjetski poznatih slikovnica o zečici Miffy, koji je umro prošle godine.

"To radim malo za sebe, malo za ljude na cesti. Nadam se da će ljudi čuti glazbu i povezati je s događajem", rekla je.

Priznaje, međutim, da nije jednostavno svirati moderne pop melodije na instrumentu koji potječe iz 1664. i sastoji se od 50 zvona različitih veličina.

Kariloni su često stari nekoliko stotina i potječu iz Belgije, Francuske i Nizozemske.

Danas ih u svijetu ima više od 600, uključujući u zemljama poput Brazila, Japana, Južne Afrike.

Instrument ima nekoliko desetaka brončanih zvona, neki teže i do dvije tone, privezanih za drvene grede, što znači da se ne njišu kao standardna crkvena zvona tijekom zvonjave.

Umjesto toga, mala željezna loptica, svojevrsno klatno, povezana je čeličnim kablom za drvene klavijature. A njihove tipke svirač mora udariti šakom, što je vrlo "fizička aktivnost", kaže Fiebeg. Zvuk se proizvodi udaranjem klatna o unutrašnjost zvona.

Za teža zvona karilonist se koristi pedalama, a odjednom može 'udariti' do šest zvona što stvara jedinstveni zvuk.

Ali nije svaka melodija pogodna za sviranje na karilonu.

"Na primjer, Princeova pjesma Purple Rain zvuči dobro, ali Kiss ne zvuči nikako. Apsolutno je nemoguće kreirati funk na karilonu", smije se Fiebig.

Ona se zadnjih sedam godina svoj instrument trudi približiti široj publici. Zajedno s još nekoliko kolega imala je koncerte na kojima je svirala pjesme ABBA-e, Pink Floyda i Radioheada.

"Pop glazba ima širok doseg. Želja nam je ljudima pokazati da je karilon 'cool' instrument", rekla je.

Ali posebno mjesto u srcu čuva za Aznavoura. "Obožavam francusku šansonu. Iako ne znam francuski pa ne razumijem riječi".

Kada je Aznavour umro početkom listopada, nije se mnogo premišljala. "Izabrala sam tri pjesme i pripremila ih za nekoliko dana", ispričala je.

Melodija se 'spustila' s tornja. "Netko je uzeo smartfon i to s ceste snimio. I počelo se širiti internetom", rekla je Fiebig.


Umro redatelj Bernardo Bertolucci

RIM - Bernardo Bertolucci, legendarni talijanski redatelj najpoznatiji po filmovima "Posljednji tango u Parisu" i "Posljednji kineski car" preminuo je u dobi od 77 godina, izvijestili su u ponedjeljak talijanski mediji.

Za "Posljednjega kineskog cara" osvojio je Oscara za režiju.

Bernardo Bertolucci rođen je u talijanskome gradu Parmi, a umro je u svojem domu u Rimu nakon višegodišnje borbe rakom, pišu talijanski mediji.


Nervoza raste kako se InSight približava Marsu

PASADENA - Besane noći, znojni dlanovi, bolovi u želucu sve više muče znanstvenike NASA-e kako se njihova 993 milijuna dolara vrijedna letjelica Mars InSight približava Crvenom Planetu. Veliko i dramatsko finale očekuje se večeras.

InSightova misija je 'slušanje' potresa i podrhtavanja na Marsu kako bi znanstvenici mogli otkriti njegove unutarnje tajne i shvatiti kako je nastao, što bi trebalo pomoći spoznajama o formiranju drugih stjenovitih planeta poput Zemlje.

Bespilotna letjelica lansirana je prije sedam mjeseci i to je NASA-in prvi pokušaj da stigne do Marsa nakon slijetanja rovera Curiosity 2012. godine.

Iako su pokušavali i drugi, NASA je dosad jedina svemirska agencija koja je uspjela stići do Marsa. U svoje robotske misije mnogo ulaže jer se nada da će njima otvoriti put za prve ljudske istraživače u 2030-im godinama.

 "Nikad ne uzimamo Mars zdravo za gotovo. Mars je težak", rekao je jedan od američkih znanstvenika Thomas Zurbuchen.

Napeta drama ulaska u Marsovu atmosferu, spuštanja i slijetanja počinje u 20.40 sati po srednjoeuropskom vremenu. U tom će trenutku nervoza u NASA-inom laboratoriju za propulzivni pogon Pasadeni biti na vrhuncu.

Budući slijed događaja, koji u Pasadeni zovu "šest i pol minuta totalne panike", odavno je potpuno programiran.

Brzinom većom od metka (19.800 km/h) InShigt će uletjeti u 'paklenu' Marsovu atmosferu. Njegovi štitovi će se usijati na temperaturi od 1.500 stupnjeva Celzija. Radio signal će nakratko biti izgubljen.

Nakon što letjelica 'preživi' ulaz u atmosferu, toplinski štit će biti odbačen. InSight će potom izbaciti tri noge za slijetanje i padobran.

"Bit će malo slobodnog pada, što me aposlutno užasava", kaže projektni inženjer Tom Hoffman.

Tada će se uključiti InSightovi potisnici koji će 365 kilograma tešku letjelicu, prije nego što dodirne površinu, usporiti na brzinu od oko osam kilometara na sat.

Pošto na Zemlji nema 'joysticka' kojim se letjelicom upravlja, znanstvenici nemaju načina intervenirati ako nešto pođe po zlu.

"Istovremeno sam potpuno miran i potpuno živčan. Učinili smo sve što smo mogli da zajamčimo uspjeh, ali nikad ne možete znati što se sve može dogoditi", rekao je Hoffman.

Kada prvi signal stigne, a predviđeno je da to bude u 21.01 po srednjoeuropskom vremenu, svi se nadaju da će InSight biti neoštećen i uspravan.

Zurbuchen kaže da se radi o jedinstvenoj letjelici jer su njezinim uređajima i instrumentima doprinijele mnoge europske svemirske agencije.

Francuski nacionalni centra svemirskih istraživanja (CNES) napravio je instrument za seizmička ispitivanja. Njemački svemirski centar (DLR) osigurao je svrdlo koje može bušiti do pet metara dubine, dublje nego ijedan instrument prije. Svoj su obol dali i znanstvenici s fakulteta i instituta iz Španjolske, Poljske, Švicarske i Velike Britanije.  

Svim će se tim uređajima proučavati geološki procesi na Marsu pomoću kojih se može mnogo naučiti o Marsovoj unutrašnjosti i njegovu postanku.

 
Kofein smanjuje porođajnu težinu djeteta

DUBLIN - Trudnice koje konzumiraju kofein, bez obzira bilo to u kavi ili čaju, rađaju manju djecu od onih koje tijekom trudnoće od kofeina apstiniraju, pokazuje nova studija.

Znanstvenik sa Sveučilišta u Dublinu Ling-Wei Chen i njegovi kolege proučavali su 941 trudnicu u Irskoj, zemlji u kojoj se čaj pije češće od kave. Više od pola sudionica istraživanja pilo je čaj, a oko 40 posto kavu.

Ustanovili su da se na svakih 100 miligrama konzumiranog kofeina dnevno tijekom prvoga tromjesječja trudnoće porođajna težina djeteta u prosjeku smanjivala za 72 grama. Skraćivala se i gestacijska dob, duljina trudnoće i opseg glave novorođenčeta.

Žene koje su konzumirale najviše kofeina imale su na kraju djecu sa 170 grama manjom porođajnom težinom od onih koje su ga konzumirale najmanje, kaže se u studiji objavljenoj u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition.

Na rezultate studije nikakvu ulogu nije imao podatak o tomu dolazi li kofein iz kave ili čaja.

"Visok unos kofeina rezultirao je ograničenjem dotoka krvi u posteljicu što bi moglo imati utjecaja na rast ploda", objasnio je Chen.

Šalica od 12 unca (3,5 dcl) kuhane kave sadrži oko 200 mg kofeina. U čaju ga ima manje, oko 83 mg u šalici iste veličine.

Čini se da šira javnost nije svjesna toga da i čaj sadrži kofein, rekla je Catherine Phillips s istog sveučilišta. "Zato bi trudnice i to morale uzeti u obzir, posebice u zemljama u kojima je čaj dominantniji izvor kofeina".

Svjetska zdravstvena organizacija ženama preporučuje unos kofeina manji od 300 mg dnevno, a Američki savez ginekologa i opstetričara još i manje, 200 mg.

Ova studija pokazuje da je oboje, čini se, previše, ističe kalifornijski znanstvenik dr. De-Kun Li koji nije sudjelovao u istraživanju.

Te preporuke ionako treba shvatiti kao grube referentne točke. Biološki je nevjerojatno da je 300 mg riskantno, a 299 sigurno", rekao je.

"Moja poruka bi bila - što manje, to bolje. A ako možete potpuno bez kofeina - najbolje".



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus