02:36, 14. Prosinac 2018

kultura...

Kultura, 25. studenoga 2018.

Objavljeno: 24.11.2018 u 20:00
Pregledano 51 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura, 25. studenoga 2018.

ZAGREB, 25. studenoga 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Izložba zagrebačkog Arheološkog muzeja o Japodima gostuje u Trstu

ZAGREB -
Izložba Arheološkog muzeja u Zagrebu, "IAPODES – tajanstveni gorštaci u srednjoj Europi", koja donosi priču o tajanstvenom i nikad zaboravljenom narodu Japodima, gostuje u Gradskom muzeju antikviteta “J. J. Winckelmann” u Trstu, do 17. veljače iduće godine

"Riječ je o jednom od mnogobrojnih izložbenih projekata Arheološkog muzeja u Zagrebu u sklopu kojega će biti predstavljen dio Japodske zbirke, najbogatije zbirke takve vrste s japodskog područja", napominje se u najavi izložbe, kojoj su autorice  Lidija Bakarić i Ana Đukić

Tema izložbe je japodska skupina koja se razvijala od kraja 10. stoljeća prije Krista. do 35. godina prije Krista i nešto kasnijih godina, obitavala je u gorskim dijelovima Hrvatske i sjeverozapadne Bosne, ostavivši iza sebe bogatstvo nalaza važnih za cijelo područje srednje i jugoistočne Europe

Japodi su razvijali vlastiti identitet usvajajući različite utjecaje i istovremeno ostajući autohtoni i prepoznatljivi.

Kroz odabrane predmete predstavljena je njihova materijalna ostavština, i to iz razdoblja kada su bili ekonomski i kulturno najsnažniji, pa sve do rimskog osvajanja i nestanka njenog karakterističnog identiteta.

Poseban naglasak stavljen je na dijelove japodske nošnje koja je predstavljena kroz 136 reprezentativnih nalaza, uključujući različite vrste kapa, oglavlja, fibula, privjesaka, pojaseva i ogrlica izrađenih od bronce, željeza, jantara i stakla.

U izložbenoj koncepciji posjetitelji će se moći upoznati i s krajolikom Republike Hrvatske,.

Predstavljanje izložbe u Trstu financijski su omogućili Služba gradskih muzeja i Knjižnice Grada Trsta u Italiji, hrvatska zajednica u Trstu, Gradski muzej antikviteta “J. J. Winckelmann” i Arheološki muzej u Zagrebu.

Ta je izložba dio popularizacije Japoda - do sada su ostvarene izložbe "Pretpovijesni jantar i staklo iz Prozora u Lici i Novog Mesta u Dolenjskoj" (2006.) godine, "Sin boga Sunca" (2010.), "Jantar i koralji" (2012.), "Japodi, nedovoljno poznat narod u Francuskoj i Španjolskoj", 2014. i 2015. godine u okviru projekta "Arheologija i kulture željeznog doba u Europi" te izložba "Japodi – zaboravljeni gorštaci" 2017. i 2018. u Zagrebu i Rusiji.

U studenome ove godine bit će postavljena izložba "Japodi – zaboravljeni gorštaci" u Muzeju Moslavine u Kutini.


Prva hrvatska retrospektiva Petera Watkinsa u "Tuškancu"

ZAGREB -
Prva hrvatska retrospektiva Petera Watkinsa prikazuje od 26. studenog do 2. prosinca u zagrebačkom kinu Tuškanac izbor radova autora kojega se smatra jednim od najzanemarenijih, ali najinventivnijih britanskih filmaša.

Program "Portreti: Fiktivni 'dokumentarci' Petera Watkinsa“ donosi devet njegovih filmova - dva kratkometražna, dva srednjometražna, četiri dugometražna i jednog koji traje skoro šest sati.

Uoči prve projekcije, gledatelji će dobiti redateljev komentar pripremljen za zagrebačku i hrvatsku kino-premijeru, a uoči projekcije uvodnu riječ o redateljevu značenju dat će filmski redatelj Igor Bezinović, najavljeno je iz "Tuškanca".

Retrospektivu će u ponedjeljak otvoriti "Ratna igra" (1965), Oscarom ovjenčana za najbolji „igrani dokumentarac“, nastala s ciljem obilježavanja dvadesete obljetnice bacanja atomske bombe na Hiroshimu.

Riječ je o 'lažnom' dokumentarcu realističnoga pristupa koji bez imalo kalkuliranja prikazuje mogući nuklearni napad i njegove posljedice, a koji je u vrijeme prikazivanja djelovao toliko šokantno da je njegovo daljnje televizijsko prikazivanje bilo obustavljeno. Iako je naposljetku prikazan u kinima, dok je na TV premijeru čekao punih dvadeset godina, ističe se u najavi programa.

Isti dan na programu su njegova dva kratkometražna amaterska filma, "Dnevnik nepoznatog vojnika" (1959), u kojem se redatelj bavi pojedincem zatečenim u vihoru rata te time kako rat mlade ljude transformira u muškarce, te lažni dokumentarac realiziran u formi fiktivne televizijske reportaže "Zaboravljena lica" (1961), rekonstrukcija zbivanja u Budimpešti 1956. tijekom neuspjelog ustanka protiv tadašnjih prosovjetskih vlasti, snimljen na ulicama grada Canterburyja u Kentu.

U utorak slijedi "Culloden" (1964), jedno od ključnih ostvarenja redateljeve karijere, u kojem se povijesni događaji predstavljaju u formi moderne televizijske reportaže i u kojem je autor maestralno spojio dokumentaristički pristup s dinamičnom igranom rekonstrukcijom.

Drugi dio  večeri donosi satiričnu glazbenu dramu "Privilegija" (1967), u kojem je redatelj  predvidio što će se u Britaniji događati petnaestak godina kasnije, u vrijeme vladavine „čelične lady“ Margaret Thatcher, i djelo u kojem je Watkins "politički osvješteniji i angažiraniji te znatno provokativniji no što je tada bio i sam Jean-Luc Godard."

U srijedu je na programu proslavljeni "Kazneni park" (1971), ostvarenje koje je legendarni američki kritičar Jonathan Rosenbaum nazvao znanstveno-fantastičnom noćnom morom u formi dokumentarca, ostvareno u pseudodokumentarnom stilu koji zbivanja predočava kroz snimke reportaža dviju fiktivnih televizijskih ekipa, ujedno i prvi redateljev američki film realiziran nakon otkazivanja planirane trilogije o SAD-u.

Nakon toga slijedi distopijska fantastična drama "Gladijatori" (1969), film snimljen u napuštenoj švedskoj tvornici i realiziran u jeku protesta protiv vijetnamskog rata, čiji naglašeni angažman valja sagledati u kontekstu vremena.

Za četvrtak je rezervirana projekcija remek-djela "Edvard Munch" (1973), autorovo najosobnije ostvarenje realizirano dokumentarističkim pristupom i s neprofesionalnim glumcima.

Kako je najavljeno, riječ je o snažnom i slojevitom portretu jednog od najprovokativnijih i najkontroverznijih slikara sjeverne Europe, impresivnoj karakternoj studiji iznimna vizualna i općenito izvedbena stila, te jednom od filmova koji se ne propuštaju, odnosno vjerojatno jednom od ponajboljih filmova o nekom umjetniku ikada snimljenih.

Za kraj retrospektive, u nedjelju, 2. prosinca, ostavljena je redateljeva legendarna "Komuna (Pariz, 1871)" (2000.) koja traje nepunih šest sati, a u čijoj je realizaciji sudjelovao i niz uglednih povjesničara.
U toj se dokudrami zbivanja u pariškoj komuni 1871. prate iz dvije međusobno suprotstavljene perspektive, one novinara Televizije Versaille koji iznose službenu verziju događaja, i one skupine novinara Televizije Komune, koji zbivanja iznose iz vizure pariških pobunjenika.

Planirano dvosatno trajanje filma utrostručeno je jer su tijekom priprema glumci i glumice provodili istraživanja o Komuni i za vrijeme snimanja vodili međusobne rasprave.

Dodijeljene Nagrade Hrvatskoga glumišta 2018. - kazališni Oskari

ZAGREB - Nagrade Hrvatskoga glumišta 2018., za koje se zna reći da su zapravo kazališni Oskari, a kazališnim djelatnicima su posebno priznanje jer ih je nagradila struka - Hrvatsko društvo dramskih umjetnika (HDDU), dodijeljene su u subotu navečer na svečanosti u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu.

Upravni odbor HDDU-a predložio je mnoge kazališne umjetnice i umjetnike, u kategorijama dramske, radio i televizijske umjetnosti, za scenografiju i kostimografiju, operetu i mjuzikl i plesnu umjetnost, a dodijelio je i nagradu za izniman prinos kazališnoj umjetnosti i dvije nagrade za svekoliko umjetničko djelovanje. Nagrade su dodijeljene 26. put, a svečanost se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović.

Svečanost se održava 24. studenoga u spomen na isti datum davne 1860. kada je glumac Vilim Lesić na pozornici Narodnoga kazališta na Markovu trgu u Zagrebu, nakon prekida predstave na njemačkome jeziku, a na nagovor Dimitrija Demetra rekao - od danas će se na zagrebačkoj pozornici glumiti samo na hrvatskome jeziku.

Zoran Mihanović nagrađen za prinos kazališnoj umjetnosti, Blaženka Milić za operetu i mjuzikl, a Mustafa Nadarević za dramu

Nagradu za izniman prinos kazališnoj umjentosti dobio je Zoran Mihanović za, kako je istaknuto u obrazloženju, "vrsno, dramaturški promišljeno oblikovanje svjetla što već četrdestak godina bitno podiže kakvoću kazališnih izvedaba".

Žiri za operetu i mjuzikl dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje sopranistici i dugogodišnjoj prvakinji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu Blaženki Milić (rođ. Cigić), rođenoj 1939. u Mostaru u Bosni i Hercegovini. Laureatkinji je nagradu uručila pročelnica Gradskog ureda za kulturu Ana Lederer. U obrazloženju nagrade stoji i kako "iskrenost interpretacije i umjetničko poštenje krase karijeru primadone Blaženke Cigić Milić, koja je u razgovorima često znala reći da svaku rolu koju pjeva, pjeva sa srcem. Poseban prinos dala je na polju duhovne i domoljubne glazbe, posebno u Domovinskom ratu na koncertima mira i nade na kriznim ratom pogođenim područjima".

Ovogodišnja Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje za dramu pripala je istaknutome glumcu Mustafi Nadareviću, rođenom 1943. u Banjoj Luci u Republici Bosni i Hercegovini. Kako, među ostalim, stoji u obrazloženju nagrade, "Mustafa Nadarević je ukupnim umjetničkim radom, intrigantnim režijama i duhovitim scenarijima, svojom dubokom posvećenošću božici Thaliji, svojim pedagoškim radom i svakim svojim nastupom doista potvrdio da je velikan hrvatskoga glumišta, koji je cijeli svoj život posvetio umjetnosti riječi, geste i osjećaja, obogativši kulturu Republike Hrvatske, kao i kulture susjednih zemalja. Laureatu je nagradu uručila pomoćnica ministrice kulture Iva Hraste Sočo, a Nadarević je rekao kako se ovim priznanjem oprašta od kazališta na čijim je daskama proveo punih 50 godina.


Najbolja dramska predstava u cjelini, najbolja režija, najbolja glumica i najbolji glumac

Najbolja dramska predstava u cjelini je Eshilova "Orestija" u režiji Dejana Projkovskog i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Splitu za 64. Splitsko ljeto, a nagradu je uručila predsjednica HDDU-a Perica Martinović.

Nagradom za najbolje redateljsko dramsko ostvarenje nagrađen je Igor Vuk Torbica za režiju predstave "Tit Andronik" Williama Shakespearea i produkciji Zagrebačkoga kazališta mladih.

Nagradu za najbolju glavnu žensku ulogu dobila je Zrinka Cvitešić za ulogu Ane Šafranek u predstavi "Tko pjeva zlo ne misli" V. Majera - K. Golika - R. Medvešeka u režiji Renea Medvešeka i produkciji HNK u Zagrebu.

Nagradu za najbolju mušku ulogu dobio je Dražen Čuček za ulogu Njega u predstavi "Opet on" Timura Vermesa u režiji Marka Jurage i produkciji Zagrebačkoga gradskog kazališta Komedija.

Nagradu za najbolju sporednu žensku ulogu primila je Ivana Boban za ulogu Tete Mine u predstavi "Tko pjeva zlo ne misli" V. Majera - K. Golika - R. Medvešeka u režiji Renea Medvešeka i produkciji HNK-a u Zagrebu, a za najbolju mušku sporednu ulogu Domagoj Mrkonjić za ulogu Lonke u predstavi "Osječki long, long play" Branka Kostelnika u režiji Saše Anočića i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Osijeku za Osječko ljeto kulture.

Nagrada za najbolju lutkarsku predstava ili predstavu za djecu i mlade pripala je predstavi "Nikomu pravo" Ane Prolić prema motivima narodne pripovijetke "Svijetu se ne može ugoditi" u režiji Ane Prolić i produkciji Kazališta lutaka Zadar.

Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, prilagodbu, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstavu nagradu je dobio Ozren Prohić za tekst "Pjerin" Marina Držića izveden u produkciji Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika.

Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju nagrađena je Irena Kraljić u dramskoj predstavi "Snježna kraljica" Hansa Christiana Andersena u režiji Paola Tišljarića i produkciji Gradskog kazalište Trešnja iz Zagreba te u predstavi "U potrazi za slovom "R"" Petre Cicvarić u režiji Peđe Gvozdića i produkciji Gradskog kazališta "Zorin dom" Karlovac, a nagradu za najbolju kostimografiju dobio je Mladen Radovniković za dramsku predstavu "Orestija" Eshila u režiji Dejana Projkovskog i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Splitu za 64. Splitsko ljeto.

 

Nagrade za najbolju predstavu u cjelini u opereti i mjuziklu, najbolja ženska i muška uloga

Intendant osječkoga HNK-a Božidar Šnajder primio je nagradu HDDU- a za promicanje opere, operete i mjuzikla.

Za najbolju predstavu u cjelini nagrađena je predstava "Byron" Darka Domitrovića i Mire Gavrana u režiji Ivane Čoh i izvedbi Zagrebačkoga gradskog kazališta Komedija iz Zagreba.

Za najbolje redateljsko, dirigentsko ili koreografsko ostvarenje nagradu je dobila Nina Kleflin za režiju mjuzikla "Čarobnjak iz Oza" u izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta u Šibeniku.

Nagradu za najbolju žensku ulogu dobila je Hana Hegedušić za ulogu Cathy u mjuziklu "Prošlih pet godina" Jasona Roberta Browna u režiji Lee Anastazije Fleger i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Varaždinu.

Za najbolju mušku uloga nagradu je primio Bože Jurić Pešić za ulogu Mirka u mjuziklu "Mala Floramye" Ive Tijardovića u režiji Gorana Golovka i izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta u Splitu.


Nagrade za plesnu umjetnost

Nagradu za najbolju plesnu predstavu u cjelini dobila je predstava "Tamo vani i ovdje unutra" koncept Ana Kreitmeyer, u koreografiji i izvedbi Ane Kreitmeyer i Sonje Pregrad u suradnji s Festivalom Perforacije, Zagreb i Teatrom &TD, Zagreb.

Za najbolje koreografsko ostvarenje u plesnoj umjetnosti nagrađen je Matija Ferlin za koreografiju u plesnoj predstavi "Staging a Play: Tartuffe" u produkciji i izvedbi Zagrebačkog plesnog ansambla i koprodukciji Zagrebačkoga kazališta mladih i Istarskog narodnog kazališta, Pula.

Za najbolju žensku plesnu ulogu nagrađena je Sonja Pregrad za ostvarenje u predstavi "Tamo vani i ovdje unutra" u koreografiji i izvedbi Ane Kreitmeyer i njezinoj u suradnji sa Festivalom Perforacije, Zagreb iTeatrom &TD, Zagreb.

Nagradu za najbolju mušku plesnu ulogu dobio je Darko Japelj za ostvarenje u predstavi "Staging a Play: Tartuffe" u koreografiji Matije Ferlina i produkciji i izvedbi Zagrebačkoga plesnog ansambla i koprodukciji Zagrebačkog kazališta mladih i Istarskog narodnog kazališta Pula.

 

IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Mađioničar i glumac Ricky Jay umro u 72. godini

NEW YORK -
Proslavljeni mađioničar i glumac Ricky Jay, koji je slavu stekao filmovima Davida Mameta, umro je u dobi od 72 godine, objavili su lokalni mediji u subotu.

Jay, rođen u New Yorku kao Richard Jay Potash, umro je u subotu u Los Angelesu prirodnom smrću, rekao je njegov menadžer Winston Simone za Hollywood Reporter.

"Bio je jedinstven. Nećemo više sresti sresti ikoga sličnog njemu", rekao je Simone.

Po pisanju New Yorkera Jay je počeo izvoditi mađioničarske trikove u mladalačkoj dobi te ih je nastavio izvoditi u njujorškome Električnom cirkusu 1960-ih.

Ostat će upamćen po ulogama u "Kući igara", "Sutra nikad ne umire", "Prestižu", "Magnoliji", itd.


Bob Dylan u reklami s Jimmyjem Fallonom ne progovara ni riječ

NEW YORK -
Nakon dugog izbivanja iz javnosti američki kantautor Bob Dylan pojavio se u emisiji Jimmyja Fallona da bi promovirao vlastitu liniju whiskeya, no pritom nije progovorio ni riječ.

Premda se nije pojavio uživo u Fallonovu showu emitiranom na Dan zahvalnosti, slavni se pjevač poznatom voditelju pridružio u unaprijed snimljenom spotu u kojemu par gleda privatnu izvedbu njujorškoga Big Apple Circusa ispijajući pritom u tišini Dylanov whiskey "Heaven's Door".

U podlozi za, kako pišu američki mediji, jednu od najneobičnijih dosad snimljenih reklama za whiskey, čuje se glazba Erika Satieja, a članovi Big Apple Circusa pred njima izvode svakojake vratolomije.

Nakon završnog pljeska Fallon shvaća da je Dylan nestao. "A gdje je Bob?", u nevjerici pita izvođače, na što mu voditeljica grupe odgovara da "ondje nije ni bilo nikoga".

No na stolu je ostala poluprazna čaša s whiskeyem. "Što li je u tom whiskeyu? Jesam li ja to sanjao?", pita voditelj.

Dylan je krajem svibnja pokrenuo vlastitu liniju whiskeya koju je nazvao "Heaven’s Door", a čine je tri vrste whiskeya - straight rye, straight bourbon i "double-barreled". Liniju je pokrenuo s poznatim proizvođačem "Angels’s Envy" bourbona i velikim obožavateljem Marcom Bushalom.

Standardna linija "Heaven’s Doora" prodaje se za 50 do 80 dolara po boci, a prva specijalna Bootleg Series edicija koja dogodine ‘puni’ 25 godina (riječ je o 25 godina odležanom whiskeyu), stoji 300 dolara.


Za obožavatelje kobasica Bavarac otvorio poseban hotel

MÜNCHEN -
Poduzetni njemački mesar dosjetio se kako povećati prodaju domaćih kobasica što ih sam proizvodi te je nedavno otvorio "prvi hotel koji je cijeli u znaku kobasica".

Claus Boebel, mesar iz bavarskoga Georgensgmuenda svjestan je toga da njegov hotel neće biti odredište vegetarijanaca ni vegana.

"Oprečnost je u temelju mojega poslovnog modela. Ili će gosti smatrati da je ovo mjesto super ili će odmahnuti rukom i kazati - nikad više", kaže uz smijeh.

Boebelov hotel ima sedam soba, a u svakoj od njih zidovi su oblijepljeni tapetama s uzorkom sočnih kobasica. I iznad kreveta u jednoj od njih vise mesni proizvodi. Posvuda se nalaze i upute za izradu kobasica i mesnih proizvoda.

Po ulasku u hotel goste odmah pored recepcije očekuje pult s konzerviranim hrenovkama, gazdin proizvod.  

Za pasionirane obožavatelje mesnih prerađevina rezervirana je soba broj 1. U njoj iznad kreveta vise plastične vrećice sa sirovim mesom i mašću. I ogradu hotelskoga stubišta krase Boebelovi najprodavaniji mesni proizvodi.

Gosti željni znanja mogu ga nadograditi u gazdinoj mesarnici gdje mogu sudjelovati u izradi bavarskih kobasica.

Ponosni Bavarac kaže kako smatra da se njegov proizvod mora razlikovati od onih koji se prodaju u njemačkim supermarketima te stoga gostima mora ponuditi više i bolje. "Naše je načelo: Umjesto da samo kupite kobasice, sudjelujte u njihovoj izradi."

Hotel je smješten u blizini Boebelove mesarnice, a u renoviranje zgrade u kojoj se nekad nalazila lokalna gostionica, uložio je 800.000 dolara.

 
Dječačić rođen usred pariškog metroa dobio besplatan prijevoz idućih 25 godina

PARIS -
Dječačić koji je na svijet došao u srijedu navečer usred pariškog metroa, na južnoj postaji Glaciere, na poklon je dobio besplatan prijevoz u pariškoj podzemnoj željeznici idućih 25 godina, izvijestile su gradske vlasti.

"Dječačić je nazvan Ousmane (Osman) i rođen je u srijedu navečer u 22.40 na liniji metroa broj 6. Nasreću, ondje se zatekao liječnik koji je Ousmanovoj majci pomogao pri porođaju. Prometovanje metroom u južnome dijelu Pariza privremeno je bilo prekinuto", rekao je medijima dužnosnik pariškoga RATP-a.

"Ousmaneu smo poklonili besplatan pokaz za vožnju metroom koji će biti valjan do 2043.", kazao je.

Majka i Ousmane su nakon poroda vatrogasnim vozilom prevezeni u bolnicu Cochin u 14. arondismanu, prenijeli su francuski mediji.

Besplatan prijevoz tijekom 25 godina tradicionalan je poklon RATP-a u slučaju da se beba rodi na jednoj od postaja pariškog metroa.

Slična se priča dogodila u lipnju kada se beba rodila na metro-postaji Auber u sjevernom Parizu, a u rujnu je na svijet došla prinova na najprometnijoj europskoj željezničkoj postaji Gare du Nord.

 
Umro Nicolas Roeg

LONDON - Ugledni britanski režiser Nicolas Roeg, u čijim su kultnim filmovima glumile zvijezde poput Micka Jaggera i Davida Bowieja, umro je u 91. godini, izvijestili su mediji.

Roegova je obitelj u subotu potvrdila njegovu smrt u izjavi za novinsku agenciju PA.

Najpoznatiji je Roegov film triler "Ne okreći se!" iz 1973. godine, s Donaldom Sutherlandom i Julie Christie u ulogama roditelja koji oplakuju smrt kćeri.

U javnosti se godinama raspravljalo o iznimno uvjerljivoj sceni njihovog seksa koja je potaknula nagađanja da dvije zvijezde zapravo i nisu glumile.

U priopćenju objavljenom u subotu navečer Britanski filmski institut nazvao je Roega "istinskom veličinom".

"Inovatorska filmska veličina koja je stvorila neke od najdojmljivijih trenutaka ljepote, užasa i tuge u povijesti filmske umjetnosti", dodao je institut na Twitteru.

Iz Britanske akademije filmske i televizijske umjetnosti (BAFTA), koja je 2009. godine Roegu dodijelila nagradu za izvanredan kreativan doprinos filmskoj umjetnosti, priopćili su da su njihovi članovi "duboko ožalošćeni" režiserovom smrću.

Režiser Duncan Jones, sin Davida Bowieja, odao je Roegu počast na Twitteru: "Upravo sam čuo da nas je danas napustio još jedan veliki pripovjedač, neponovljivi Nicolas Roeg. Kakva nam je nevjerojatna umjetnička djela ostavio!"

David Bowie, koji je umro g. 2016., surađivao je s Roegom na filmu "Čovjek koji je pao na Zemlju", glumeći vanzemaljca koji dolazi na Zemlju u potrazi za vodom kako bi spasio svoj planet.

Američka komičarka i glumica Sandra Bernhard glumila je u Roegovom filmu "Track 29" iz 1988. godine. Roeg je također bio producent njezinog filma "Bez tebe sam ništa" iz 1990. godine. Bila mi je čast raditi s njime, kazala je Bernhard.

"Sjajni izvorni autor besprijekornog stila... neponovljiv", objavila je na Twitteru.

Oskarom ovjenčani režiser Guillermo del Toro bio je među onima koji su uglednom režiseru izrazili poštovanje prilikom dodjele BAFTA-ine nagrade g. 2009. Nakon vijesti o Roegovoj smrti del Toro je istaknuo njegove inovacije u filmskoj umjetnosti te "beskrajnu nadarenost i višestruka postignuća".

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus