11:48, 17. Srpanj 2018

kultura...

Kultura 21. lipnja 2018.

Objavljeno: 21.06.2018 u 01:49
Pregledano 242 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 21. lipnja 2018.

ZAGREB, 21. lipnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:
 

Izložba i knjiga "Bruno Milić - otkrivanje umjetnika, sjećanje na arhitekta" o 100. obljetnici rođenja

ZAGREB - U povodu 100. obljetnice rođenja arhitekta, urbanista i teoretičara Brune Milića u zagrebačkoj Kući arhitekture Oris u srijedu je otvorena izložba njegovih radova i predstavljena knjiga "Bruno Milić - otkrivanje umjetnika, sjećanje na arhitekta".

Knjiga uz poznate detalje Milićeve arhitektonsko-urbanističke i pedagoške karijere, kako je istaknuto, sadrži i važan, ali još nedovoljno istražen i valoriziran aspekt Milićeva inovativnog praktičnog i teorijskog opusa. Uz njegove likovne radove i osobne osvrte donosi i sjećanjima suradnika i kolega na profesora Milića kao edukatora, umjetnika, intelektualca...

Autor izložbe Dražen Arbutina, u uvodu knjige kaže: “Svrha nam je prikazati umjetničke komponente poziva kakav je arhitektura, a kojim se, tako reći, cijeloga života bavio Bruno Milić te uputiti na njegova vizionarska stremljenja iz manje znanih projekata i studija. Jer za Milića arhitektura i inženjerstvo nisu bili samo struke i svakodnevni poslovi, nego ponajprije ono što čovjeka određuje u svoj njegovoj punini”.

Na otvorenju izložbe uz Arbutinu su o Milićevom stvaralaštvu i znanstvenom radu govorili dekan zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta Krunoslav Šmit, ravnatelj Državnog arhiva u Zadru Ante Gverić, direktor Orisa Andrija Rusan i Lada Milić Demarin, arhitektica i kćer Brune Milića.

Milić je rođen u Rijeci 1917. a diplomirao je na Arhitektonskom odjelu Tehničkog fakulteta u Zagrebu 1942. Poslijediplomski studij pohađao je 1958. na Urbanističkom institutu Sveučilišta Sorbonne u Parizu, a doktorirao je 1980. u Zagrebu. Bio je jedan od najuglednijih i najistaknutijih nastavnika, predstojnik Katedre za urbanizam, dekan i profesor emeritus Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Utemeljitelj je postdiplomskih studija urbanizma i graditeljskog naslijeđa i njihov dugogodišnji predavač, a sudjelovao je i u postdiplomskim studijima bliskih fakulteta.

Njegovi zapažni projekti su obnova povijesne jezgre Zadra, revitalizacija dijelova Novog Zagreba, restitucija Maksimira, sveučilišna grupacija na zagrebačkoj Šalati.

Izložba koju su organizirali Kuća arhitekture Oris, Arhitektonski fakultet u Zagrebu i Državni arhiv u Zadru otvorena je do 30. lipnja.



DHF: "Buffet Željezara" i "Majči" dobitnici festivalskog Grand Prixa

 
ZAGREB - Filmovi "Buffet Željezara" Gorana Devića i "Majči" Josipa Lukića dobitnici su Grand Prix ovogodišnjih, 27. Dana hrvatskog filma (DHF), objavljeno je u srijedu navečer na dodjeli nagrada na zagrebačkoj Ljetnoj pozornici kina Tuškanac.

"Grand Prix, naravno, odlazi najcjelovitijem djelu smotre, a u toj kategoriji, nametnula su se dva filma - autor jednog je profesor, autor drugog njegov student. U ovom slučaju učenik nije nadmašio učitelja, ne znači da jednog dana neće, ali ga je itekako dosegao, i zato smo odlučili da Veliku nagradu podijele što će, vjerujemo, i jednom i drugom autoru služiti na čast", obrazložio je žiri - Jasna Nanut, Dragan Ruljančić i Marina Redžepović - odluku da Grand Prix i 1000 eura dodijeli dvama filmovima.

"Buffet Željezara" je velik, važan, istovremeno potresan i duhovit, majstorski režiran i politički iznimno aktualan film koji predstavlja punokrvan testament hrvatske stvarnosti, dok je "Majči", jednako izniman film i jedinstveno filmsko ostvarenje koje, uz iznimno uspio omjer sadržaja i forme, pokazuje zavidnu filmsku zrelost svih svojih stvaratelja i djelo je iznimne emotivne snage i humora, punokrvnom spoju Mediterana i Balkana",  ocijenili su.

Nagradu za režiju dodijelili su Goranu Deviću, redatelju filma "Buffet Željezara", dok  je posebno priznanje žirija u toj  kategoriji pripalo Vladislavu Kneževiću za eksperimentalni film "Završni krug", u kojem "kamera i zvuk vrlo vješto prate sugestivno raspadanje površinskih slojeva glavnog aktera, sugerirajući nezaustavljivost procesa dematerijalizacije i tvoreći izuzetno snažan, upečatljiv audiovizualni dojam".

Za najbolji scenarij nagrađeni su Ivan Turković-Krnjak i Juraj Primorac (za film "Marija") za "ostvarenje koje objedinjuje inteligentno nijansirane, uvjerljive likove, humor, odmjerenu kombinaciju realističnog i fantastičnog te suptilne strukturne prijelaze vješto prilagođene zakonitostima kratke igrane forme".

Nagradu za najbolju kameru žiri je dodijelio Tomislavu Sutlaru ("Marica") jer je, obrazložio je žiri, njegov rad s kamerom u savršenom skladu s dramaturgijom filma, u kojemu je izgradio likovno zanimljive dekompozicije kadra koje nisu same sebi svrhom već pojačavaju atmosferu otuđenosti i sukobe među likovima.

U kategoriji montaže nagrađen je Minji Kang za film "U plavetnilo", u kojem je ostvarena "izuzetno nenametljiva montaža koja savršeno vodi i postavlja ritam filma, fokusira se na odnose među likovima te ritmom pojačava tenziju među njima".

Nagradu za najbolju glumu osvojio je Nikša Butijer za ulogu u filmu "Marija" Jurja Primorca, iza nje stoji "neupitna vještina, briljantan osjećaj za ritmički i energetski aspekt filmske pojavnosti te za filmski medij općenito".

U kategoriji glazbe nagrađena je Anita Andreis za film "Bobo", za djelo koje "harmonira s nostalgičnom, nadnaravnom pričom filma".

Po izboru žirija najbolja manjinska koprodukcija je "Aerodrom" Michaele Müller, zbog "specifičnog ekspresivnog stila u kojem se prizori vješto prelijevaju iz jednih u druge, dojmljivo sugerirajući nezaustavljivo kretanje na iznimno prometnom mjestu koje postaje poprište fascinantne, neočekivane pretvorbe".

 

Film "U plavetnilo" osvojio Nagradu Oktavijan za igrani film


Hrvatsko društvo filmskih kritičara dodijelilo je Oktavijane u pojedinim filmskim rodovima, dajući ocjene od jedan do pet.

Prema njihovom izboru najbolji igrani film je "U plavetnilo" Antonete Alamat Kusijanović, a i u kategoriji animiranog filma pobijedio je već afirmirani film - "Biciklisti" Veljka Popovića, autorova posveta stvaralaštvu Vaska Lipovca koja je već nagrađivana na Animafestu i u Annecyju.

Dobitnik Grand Prixa "Dana", film "Buffet Željezara" Gorana Devića za filmske kritičare bio je najbolji u dokumentarnog kategoriji, najboljim eksperimentalnim filmom proglasili su  "Skoro ništa: i dalje noć" Davora Sanvincentija, a najboljim namjenskim "Čuvar dvorca" Manuela Šumberca.

Žiri predstavnika Društva hrvatskih filmskih redatelja (Barbara Vekarić, Matija Vukšić i Ivan Sikavica) dodijelio je Nagradu Jelena Rajković za najboljeg mladog redatelja/redateljicu do 30 godina i 6000 kuna Mladenu Staniću, redatelju igranog filma "Sitnica" jer se "istaknuo jasnim vizualnim stilom, vješto miješajući dramske i humorne elemente i vodeći nas u neočekivanom smjeru kroz osjećaje ljutnje, pomirbe, osvete i oprosta".

"Ocrtavajući narušen odnos oca i kćeri, film svojom dinamikom ostavlja dojam životnosti zahvaljujući odličnim glumačkim izvedbama predvođenima Matom Gulinom", pojasnio je žiri.

Vijeće za etiku i ljudska prava - Zinka Mujkić, Drago Pilsel i Ivana Zanze - dodijelilo je nagradu filmu koji na najbolji način promiče ljudske vrijednosti angažiranom dokumentarcu "Život od milijun dolara" Roberta Tomića Zubera jer "najbolje budi nadu da nije sve izgubljeno i da nema ništa jačega od ljubavi i od smisla za darivanje drugome", a i poručuje da "treba prodrmati ovo naše uspavano društvo".

Nagradu Zlatna uljanica tjednika Glas Koncila za promicanje etičkih vrijednosti na filmu, o kojoj su odlučivali Danijel Labaš, Irena Sever Globan i Tomislav Čegir, dobio je Andrej Rehak za režiju, scenarij i animaciju filma "Bobo".

"U jednostavnoj priči o malome Bobi, najmanjem malenom dječaku na svijetu, koju je redatelj već u uvodu posvetio svojoj djeci, prikazano je kako je teško gledati svijet odozdo i u sebi gajiti želju da se to promijeni. A sve se može promijeniti uz poniznost i prihvaćanje, uz brižnost nekoga tko nas – ma kako maleni bili – može štititi i braniti", ocijenio je taj žiri.

Za nagrade su se natjecala 63 filma od ukupno 259 prijavljenih - 10 animiranih, 13 dokumentarnih, 14 kratkometražnih i srednjometražnih igranih, 6 eksperimentalnih i 20 namjenskih filmova.

Nagradu publike osvojio je Siniša Ercegovac za film "Prošlo je s kišom", koji se opisuje kao "oda ljubavi i prijateljstvu i funkcionira kao protuteža današnjim društvenim vrijednostima i obrascima življenja".


Na festivalu nagrađeni i filmski kritičari

Nagradu Vladimir Vuković za najboljeg filmskog kritičara u 2017. godini dobio je Stipe Radić za tekstove objavljene u časopisima "Filmonaut" i Hrvatski filmski ljetopis te radijskoj emisiji Filmoskop, a Nagradu Vladimir Vuković za najbolju novu kritičarku Dina Pokrajac za tekstove objavljene u Hrvatskom filmskom ljetopisu.

Za tekstove Stipe Radića ocijenjeno je da su "puni poštovanja prema temi kojom se bavi: informativni su i analitični, a njegov stil pisanja osoban je, nježan i slikovit", dok kritičarski rad Dine Pokrajac odlikuje "jednostavnost i slikovitost izričaja uz čisto izraženu misao čvrsto usidrenu u film, odnosno temu o kojoj piše".

U žiriju Nagrade Vladimir Vuković bili su Mario Kozina, Krešimir Košutić i Hrvoje Pukšec.

Još na otvorenju Dana hrvatskog filma dodijeljene su dvije nagrade - Zlatni Oktavijan za životno djelo redatelju Petru Krelji i Nagrada "Vladimir Vuković" Hrvatskog društva filmskih kritičara za životno djelo na području filmske kritike Nenadu Polimcu.

27. Dani hrvatskog filma održali su se od 16. do 20. lipnja na lokacijama Kino Tuškanac, Ljetna pozornica Tuškanac, Centar za kulturu Trešnjevka, Park Stara Trešnjevka, Akademija dramske umjetnosti, Stara vojna bolnica.



Knjižnica HAZU: Predstavljena crtačka monografija "Zlatko Keser/crteži"

 
ZAGREB - Crtačka monografija "Zlatko Keser/crteži", predstavljena u srijedu navečer u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u sklopu obljetničke svečanosti Trijenala crteža i u nazočnosti autora akademika Zlatka Kesera, sedma je knjiga biblioteke Likovne monografije Kabineta grafike HAZU.

Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić istaknuo je kako je riječ o izuzetnu događaju, kako svojim obujmom, tako i sadržajem. Podsjetio je kako se bliže susreo s akademikom Keser tijekom priprema za manifestaciju "Dani otvorenih vrata HAZU" koja je, rekao je, sada već tradicionalna, a prepoznata i po obilježjima kojima je autor upravo akademik Keser.

Akademika Kesera odlikuje velika strast za radom, ali i veliki individualizam, rekao je Kusić. Napomenuo je kako je zanimljivo da su Keseru likovni kritičari uvijek bili naklonjeni, iako on nije imao prethodnika, a ne pripada ni jednom slikarskom krugu, osim što se na neki način može reći da je njegovo stvaralaštvo najsličnije onomu akademkinje Nives Kavurić Kurtović.


Keserova izazovnost i sposobnost da iz slike i crteža izvuče specifičan doživljaj

Autor opsežna uvoda akademik Tonko Maroević rekao je kako je taj posao osjećao kao nešto blisko - generacijski i formativno. Podsjetio je kako je Zlatko Keser stupio na likovnu scenu zajedno s poetikom enformela (neformalna umjetnost), ali nakon što se enformel istrošio kao moda, a ostao kao izazov.

"Keserova izazovnost i sposobnost su da sliku i crtež doživljava trajno kao problem i kao nešto što treba svladati, što ga na neki način provocira i muči, te iz toga izvuče specifičan doživljaj između straha i divljenja", istaknuo je Maroević.

Maroević smatra da je akademik Kusić s pravom spomenuo Nives Kavurić Kurtovića koja je, rekao je, izuzetno cijenila Kesera i smatrala je da je on na neki način jedini koji slijedi organičku liniju.

U uvodu monografije akademik Maroević je, među ostalim, napisao kako je "Keseru pošlo za rukom sačuvati nagonsku ukorijenjenost pokreta te djelovati kao seizmograf nutarnjih potresa i slojevanja. Unatoč navici i rutini, predanosti radu i dugotrajnoj praksi, on nije 'okorjeli' slikar nego osjetljivi čovjek koji epidermom i retinom reagira na vlastite ispovjedne izazove".


Monografija sažima veliki dio Keserova crtačkog opusa

Likovni kritičar Milan Bešlić ocijenio je kako monografija na 292 stranice i kroz sedam tematskih cjelina sažima veliki dio Keserova visokovrijedna crtačkog opusa.

Upraviteljica Kabineta grafike HAZU mr. sc. Slavica Marković napomenula je kako se predstavljanje crtačke monografije akademika Zlatka Kesera održava u sklopu 5. hrvatskoga trijenala crteža na kojemu su predstavljeni intimni crtački izričaji hrvatskih umjetnika realizirani u malom formatu.

Podsjetila je da je akademik Keser jedan od sedmero pozvanih autora na 5. trijenale, na kojemu izlaže i 48 autora odabranih nakon provedenogs javnog natječaja. Pri tomu, istaknula je, Keserova je participacija dvostruka - jedan je od sedmero pozvanih, a ova monografija kvalitativna je dopuna toga projekta. Monografija je objavljena u ediciji Likovne monografije, crteži i grafike, pokrenutoj 2001. kako bi se prezentirali i valorizirali grafičke i crtačke opuse istaknutih hrvatskih umjetnika.

Autor je pak posvjedočio da je nakon svega izrečenoga "silno isfrustriran, a nije se jednostavno osloboditi frustracija". Iako nema kraja priči o tome što je crtež, ono što je sigurno je, rekao je Keser, to da je "to onaj prvi dodir, taktilna dionica koja je neprocjenjiva". Napomenuo je kako se i sam okušao u "modi izvanrednih digitalnih mogućnosti koje su zastrašujuće i fanatastične", te priznao kako je "izgubio osjećaj samoga sebe i da nešto treba popipati što mi 'slikići' uvijek volimo jer smo taktilni ljudi", pa je, istaknuo je, prekinuo s tim iskustvom.

Umjesto prvotne namjere da, kako je rekao, objasni odnos između suvremensoti i avangarde, Keser je citirao pjesmu "A Vi biste mogli?" Vladimira Vladimiroviča Majakovskog koja je, podsjetio je, stara stotinu godina - "Prolivši boju u brzini, premazah sliku radnog dana, ja sam pokazao na hladetini te jagodice oceana. Na limenoj sam onda ribi pročito poziv usna novih. A vi nokturno izveli bi na flauti oluka ovih".



Operna umjetnica Mirella Katarinčić Toić održala oproštajni koncert


RIJEKA - Nacionalna operna prvakinja i umjetnica međunarodne reputacije Mirella Katarinčić Toić oprostila se od operne pozornice koncertom u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci u srijedu navečer, obilježavajući tako odlazak u mirovinu nakon duge i uspješne karijere.

 Na koncertu pod ravnanjem Igora Vlajnića, dugogodišnja solistica riječke Opere Mirella Katarinčić Toić podsjetila je na svoje najuspješnije uloge i poznate arije koje je izvodila proteklih 40 godina.

 Tako su posjetitelji još jednom mogli uživati u izvedbi Bellinijeve, Verdijeve, Offenbachove, Puccinijeve, Ponchiellijeve i Straussove glazbe. Gostovali su solisti riječkog opernog ansambla Vanja Zelčić, Davor Lešić, Robert Kolar i Slavko Sekulić.

 Mirella Katarinčić Toić je članica riječke Opere od 1979. godine, s prekidom od tri godine, kada je bila članicom ansambla njemačkih kazališta Vereingte Städtische Bühnen Krefeld und Mönchengladbach. Dobitnica je Nagrade grada Rijeka, Nagrade Milka Trnina i Nagrade hrvatskog glumišta za ulogu Norme u istoimenoj Bellinijevoj operi. Primila je odličje za zasluge u kulturi, Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića te nagradu Vladimir Nazor za ulogu Elizabette u Verdijevoj operi „Don Carlos“ i ulogu Amelije u „Krabuljnom plesu“.
 


Dio zapadnog predziđa dubrovačkih zidina prvi put otvoren za javnost


DUBROVNIK - Dio zapadnog predziđa dubrovačkih zidina svečano je otvoren za javnost u srijedu navečer, nakon godinu i pol dana duge i 2,5 milijuna kuna vrijedne obnove koju je provelo Društvo prijatelja dubrovačke starine (DPDS).

Tajnik DPDS-a Denis Orlić istaknuo je tom prilikom kako je obnova predziđa od tvrđave Minčeta do bastiona Pile počela u studenom 2016. godine.

„Prošle godine smo završili tvrđavu Minčeta s rasvjetom, a ove godine smo došli do kule od Pila. Ostalo nam je još obnoviti kule Puncjela i Bokar i izaći ćemo na predio vrlo zanimljivog arheološkog lokaliteta Sveti Andrija. Ovo je vrlo vrijedan dio zidina koji kao novost otvaramo za javnost. Omogućili smo uvid u još jedan dio baštine, ali i rasteretili zidine. S obzirom da je većim dijelom u hladovini, bit će je ugodno obilaziti“, rekao je Orlić.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako je DPDS još jednom pokazao koliko je za Dubrovnik važna obnova spomeničke baštine.

„Ovo je još jedan dodatni turistički sadržaj u ponudi grada, a ujedno i primjer kako obnavljati spomeničku baštinu. Zahvaljujem DPDS-u na uspješnoj suradnji nakon kraja svih nepotrebnih sukoba koji su vodili k netrpeljivosti i borbi za prevlast nad zidinama. Zidine su gradske, a njima zajednički upravljaju Grad Dubrovnik i DPDS, koji se sad koncentrirao na svoj prioritet - obnovu baštine na području nekadašnje Dubrovačke Republike. Mi to prepoznajemo i potičemo, jer je nužno širiti sadržaj izvan Dubrovnika“, izjavio je Franković.

Predsjednik Nadzornog odbora DPDS-a Zoran Zec rekao je kako Društvo nastavlja služiti gradu i građanima, javnom i općem interesu.

„DPDS se i ovdje potvrđuje kao afirmirani zaštitnik i obnovitelj dubrovačke povijesne baštine te kao jedan od najvećih investitora s kontinuitetom ulaganja u zaštitu i obnovu“, izjavio je Zec.

IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Njemačka: Skandalozna igračka koja „uništava dječje živote“

BERLIN - Replika imaginarnog modela letećeg tanjura Haunebu II, na čijem razvoju je prema nekim nagađanjima Njemačka radila u vrijeme Drugog svjetskog rata, povučen je iz prodaje s njemačkog Amazona nakon cike i dreke određenih povjesničara i „udruga za zaštitu djece“.

Plastična igračka, model pod nazivom „Leteći tanjur Haunebu II“ prodavao se na Amazonu za 49,99 eura nekih mjesec dana, no u utorak je proizvođač igračke, tvrtka Revell, najavila da je povukla igračku iz prodaje zbog „kritika javnosti“.

Njemački povjesničari, poput Jensa Wehnera iz vojnog muzeja u Dresdenu, naljutili su se jer se ova imaginarna letjelica predstavlja kao replika povijesnog modela, jer očito je to jako bitna stavka kod plastičnih igračaka za djecu.

Wehner je igračku nazvao „opasnim apsurdom“, jer smatra da je „nedozvoljivo nacistima pripisivati dostignuća koja nisu ostvarili“, a to bi djecu navodno moglo nagnati da postanu novi Goebbelsi, Himmleri, ili čak ne daj bože, austrijski slikari s brčićima.

Svoj obol histeriji dalo je i njemačko Udruženje za zaštitu djece, koje smatra da je opasno da igračke s oznakama Luftwaffea (istima koje koristi i današnja njemačka vojska) dođu u ruke djece, jer to „može voditi ideologizaciji“.

Doista je zanimljivo moderno njemačko društvo u kojem „udrugu za zaštitu djece“ smeta plastična igračka letećeg tanjura, ali ju ne smeta projekt podučavanja školaraca analnom seksu.

Naime, prema kurikulumu njemačke škole podučavati će djecu analnom seksu i sadomazohizmu.Analni seks, sadomazohizam i seks igračke za odrasle predstavljat će se njemačkim učenicima kroz „igrane predstave“, predavanja i radionice, stoji u kurikulumu kojeg promiče projekt protiv homofobije, financiran državnim novcem. Četrnaestogodišnjaci u saveznoj državi Nord Rhine-Westphalia, najnapučenijoj pokrajini u Njemačkoj, već će slijedeće godine imati priliku učiti o analnom seksu, sadomazohizmu i korištenju seksualnih igračaka.





← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus