19:35, 20. Travanj 2019

kultura...

Kultura 20. ožujka 2019.

Objavljeno: 20.03.2019 u 00:07
Pregledano 120 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 20. ožujka 2019.

ZAGREB, 20. ožujka 2019. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Nova budućnost / Changing the Game" ovogodišnja tema Zagreb Design Weeka

ZAGREB - "Nova budućnost / Changing the Game" tematska je okosnica šestog Zagreb Design Weeka (ZGDW), hrvatskog dizajnerskog festivala koji u prosjeku posjeti više od 25 tisuća ljudi, a koji će se ove godine održati od 7. do 12. svibnja u Zagrebu.

Glavni program festivala ponovno je smješten u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu, u Hali V, dok će se popratni sadržaj, poput Noći dizajna 10. svibnja, usporedno održavati diljem Zagreba na tzv. ZGDW partner lokacijama, gdje će partneri festivala za posjetitelje organizirati brojna događanja, od izložbi i instalacija, modnih revija do raznih iznenađenja.

Tina Marković i Daniel Tomičić, direktori festivala ZGDW, ovogodišnjom temom žele istražiti i predstaviti nove društvene mehanizme, dizajnerske projekte i vizionare iz područja dizajna koji nude odgovore na društvene promjene uzrokovane tehnološkim razvojem.

Na temu će odgovoriti dvjema izložbama – hrvatski dizajneri svojim radovima u sklopu natječaja ZGDW nagrade, na koji se na internet stranici festivala može prijaviti do 25. ožujka, a druga će predstaviti radove dizajnera iz cijeloga svijeta.

Tijekom festivala će se u Hali V na izložbi finalista moći pogledati radovi svih finalista i nagrađenih autora, a međunarodni žiri dodijelit će ZGDW nagradu. To je i jedina novčana nagrada za dizajn u Hrvatskoj čiji nagradni fond iznosi 20 tisuća kuna - 11 tisuća dobiva prvonagrađeni rad, šest tisuća drugi, a tri tisuće treći nagrađeni rad.

Zagreb Design Week obilježit će i 100 godina Bauhausa, najutjecajnije škole za dizajn na svijetu koja je postavila temelje današnjeg dizajna, među ostalim i izložbom troje hrvatskih studenata Bauhausa, dizajnerice tekstila Otti Berger, fotografkinje Ivane Tomljenović Meller i arhitekta Gustava Bohutinskog.

Izložba i panel na temu utjecaja Bauhausa na hrvatski dizajn, ZGDW priprema u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti u Zagrebu, Tekstilno–tehnološkim fakultetom i Tehničkim muzejom Nikola Tesla.

Partner festivala je Poljska, pa će se u suradnji s Institutom Adam Mickiewicz iz Varšave, Ministarstvom kulture i nacionalne baštine Republike Poljske i Veleposlanstvom Republike Poljske u Hrvatskoj održati ABC poljskog dizajna kojom se obilježava 100 godina dizajna u toj državi.

Predstavit će se izbor 100 najboljih projekata suvremenog poljskog dizajna, kao i klasika dizajna nastalih u posljednjih stotinu godina, od stolaca, stolova, čaša, predmeta od porculana, tipografije, vizualnih identiteta, dječjih igračaka, lokomotiva, neonskih lampi, zmajeva do ilustracija, interpretacija, 25 suvremenih poljskih ilustratora i grafičkih dizajnera.

Izložba je dio kulturnog programa obilježavanja 100 godina ponovne nezavisnosti Poljske, a podržana je od Ministarstva kulture i nacionalne baštine Republike Poljske kao dio EU programa Niepodlegla 2017-2022.


Nakon Zagreba Honey&Bunny u londonskom muzeju Victoria & Albert

Organizatori su najavili i izložbu na jednu od aktualnih globalnih tema - dizajn hrane. Dizajnerica Paula Šantić zadužena je da osmisli koncept izložbe "Život i život nakon smrti“, koja će prikazati proces rasta, konzumacije, umiranja i novog života hrane u drugim, neočekivanim oblicima.

Cilj je potaknuti posjetitelje na razmišljanje o cirkularnoj ekonomiji i odgovornom odnosu prema hrani. Dio izložbe biti će i instalacija "Eat Body Design“ globalnih zvijezda dizajna hrane, austrijskog dvojca Honey & Bunny (Sonja Stummerer, Martin Hablesreiter), koja vizualizira činjenicu da sami dizajniramo svoja tijela kroz ono što konzumiramo, a na istu će temu Hablesreiter održati i predavanje.

Tjedan dana nakon izložbe u Zagrebu, Honey & Bunny otvaraju izložbu u prestižnom londonskom muzeju Victoria & Albert što, ističu organizatori u najavi festivala, samo po sebi ukazuje na značaj njihova gostovanja na Zagreb Design Weeku.  

U sklopu filmskog programa dokumentanih filmova o dizajnu, ističe se hrvatska premijera dokumentarnog filma Garya Hustwita "Rams“, koji daje ekskluzivan uvid u rad i filozofiju dizajna „manje je više“ legendarnog njemačkog 87-godišnjeg industrijskog dizajnera, Dietera Ramsa.

Kao pionir funkcionalističke škole dizajna svojim je radom utjecao na dizajn potrošačkih proizvoda duže od 50 godina, a masovno su ih koristili milijuni ljudi. Među njegovim radovima, najistaknutiji je dizajn proizvoda za Braun i Vitsoe, a imao je i ključni utjecaj na dizajn proizvoda popularnog Applea.

ZGDW concept store ponudit će posjetiteljima dizajnirane proizvode na hrvatskom tržištu – od nakita i mode do namještaja i automobila, a iako je naglasak na hrvatskim proizvođačima, svoje proizvode predstavljaju i strane robne marke.

Niz domaćih proizvođača odabire zagrebački festival kao mjesto gdje predstavljaju svoje nove proizvode, a među njima se tradicionalno izdvajaju domaći proizvođači namještaja koji premijerno izlažu novitete par tjedana ranije predstavljene na najvećem svjetskom sajmu namještaja, Salone del Mobile u Milanu.

U suradnji sa školama i fakultetima, sa Studijem dizajna u Zagrebu, Tekstilno–tehnološkim fakultetom, Sveučilištem Sjever, Akademijom likovnih umjetnosti u Rijeci, Grafičkim fakultetom i Školom primijenjene umjetnosti i dizajna pripremit će se izložba njihovih radova. Pored izložbi posjetitelji će moći poslušati brojna predavanja i sudjelovati na radionicama na temu dizajna.

Na modnim revijama predstavit će se mlade i još neafirmirane modne dizajnere te studente Tekstilno-tehnološkog fakulteta, a posebno mjesto u programu festivala ima 11. izdanje najveće konferencije u Europi o dizajnu automobila – Auto(r).

Hala V Tehničkog muzeja Nikola Tesla prostire se na tri tisuće četvornih metara, a prošle ju je godine u cijelosti preuredio organizacijski tim festivala, dodatno izgradivši i vrt površine 1.500 četvornih metara, pretvorivši ga uz pomoć Floraarta u Dizajn park koji ugošćuje popratni program, koncerte, projekcije, filmove, predavanja. Prostor će se koristiti i u sklopu događanja "Ljeto u Tehničkom“.


Kinoklub Zagreb: Šesta besplatna radionica pisanja za film

ZAGREB - Kinoklub Zagreb i ove godine, šestu godinu za redom, organizira besplatnu radionicu pisanja za film, održavati će se jednom tjedno u travnju i svibnju, voditeljica joj je Višnja Vukašinović, a rok za prijavu je 31. ožujka.  

Cilj je dvomjesečne radionice kroz niz vježbi pisanja razviti prijavljenu ideju u kvalitetan scenarij.

Kroz rad na specifičnim spisateljskim zadacima polaznici će razvijati temu i tehniku koja im najviše odgovara te tako razraditi postavke iz kojih mogu napisati kvalitetan scenarij.

Svaka od deset dvosatnih tjednih sesija biti će u potpunosti posvećena radu na tekstovima polaznika koji će se usavršavati u skladu sa sugestijama mentorice i kolega.
 Za trajanja radionice polaznici će biti dužni razvijati ideju s kojom su primljeni te pisati radove u skladu sa specifičnim zadacima koji će biti određeni prema individualnim afinitetima.  

Za prijavu valja poslati ideju za kratki film te kratki esej u kojem se obrazlaže autorska intencija te tema, motivi i ciljevi filma. Svaki od dva tražena zadatka treba imati između 2000 i 3000 znakova uključujući razmake. Na osnovu pristiglih radova odabrati će se 6 do 7 polaznika/ica radionice koja će se održavati u prostorijama Kinokluba Zagreb, Trg žrtava fašizma 14, u večernjim satima ponedjeljkom ili srijedom. Uvodna sesija održati će se u petak. 5. travnja u 19 sati.
Prijave do 31. ožujka moguće su na visnja.pentic@gmail.com, priopćio je Kinoklub Zagreb.


Split: Počeo 13. Pričigin

SPLIT - U amfiteatru splitskog Doma mladih, pod voditeljskom "palicom" Petra Filipića i Nebojše Lujanovića, u utorak navečer otvoren je 13. Pričigin koji je i ove godine privukao veliki broj gledatelja.

Pričigin je otvoren pričama hrvatskih autora na temu "Nesreća nikad ne dolazi sama" (pravilo br.13) koje je moderirala Vedrana Bibić, a pričali Staša Aras, Luiza Bouharaoua, Monika Herceg, Nora Verde i Korana Serdarević.

 Program se nastavio autorskom večeri "Ladna bevanda" u kojoj je gost Mile Kekin, a voditelj  Ivica Ivanišević.

Financijski direktor Festivala Petar Filipić je istaknuo kako ovo "nije 13. već 12 plus 1 Pričigin s obzirom na to da je 13. nesretni broj. Podsjetio je kako je do sada bilo 167 priredbi i 400 izvođača na Pričiginu koje je pratilo 380 tisuća gledatelja.

"Ovo nije lagan posao jer uvijek se treba imati svježe ideje koje se ne smiju ponavljati. Nadam se da će i ovaj Pričigin proteći uspješno i pristojno kako i dolikuje pričiginskoj publici", rekao je Filipić.

 Voditelj programa Pričigina Nebojša Lujanović je rekao da na Pričigin dolaze ljudi koje ga smatraju zadnjom oazom slobodne kritičke misli, da su to potpuno slobodni ljudi koji nemaju tabua ni u kakvom smislu, pa je "patriotska dužnost održavati takav festival".

"Ovdje imamo izvornu priču koja nosi čovječanstvo od početka, to je priča prezentirana usmeno s izvedbom i mimikom. Ovo je jedinstven festival u regionalnim, a čini mi se i u svjetskim okvirima s obzirom da ovo nije tipičan festival", zaključio je Lujanović.

Ljubitelji Pričigina u srijedu u 19 sati na istom mjestu mogu slušati i gledati splitske autore Borisa Dežulovića, Antu Tomića, Aleksandra Karduma, Edija Matića, Borisa Rašetu i Juricu Pavičića koji će uz moderiranje Nebojše Lujanovića pričati priče iz paraobavještajnog podzemlja "Mene ako se sete".

 Dva sata kasnije u kavani Hotela Bellevue uz moderatora Renata Baretića   Korade Korlević će održati autorsku večer "(Zvjezdani) Mitovi i legende".

Trećeg dana Pričigina, koji se održava u amfiteatru Doma mladih, prvo je na programu Erotska večer "Bez predigre (konkrevetne priče)", a pričat će  Zoran Ferić, Doris Pandžić, Tanja Radmilo, Mima Simić i Mislava Zuppa Rašić, dok će moderator biti Marijo Glavaš.

 Mladen Blažević, Emir Imamović Pirke, Damir Nikšić, Dejan Tiago Stanković i Josip Vujčić će uz moderatora Kruna Lokotara u Večeri satire pričati "Kako su služili Predsjednika/cu (ispovijest jednog PR- ovca").

 U petak, 22. ožujka u amfiteatru Doma mladih u 19 sati će biti crtači u "Strip tripu" gdje će uz pomoć Vladimira Šagadina pričati Štef Bartolić, Esad Ribić, Sonja Gašperov, Josip Sršen i Marko Šunjić, dok će u 21 sat u kavani hotela Bellevue Pedja Bajović održati Stand up u gostima.

Završni, peti dan, u subotu počinje u 11 sati kada će se u Gradskom kazalištu mladih održati Dječji program na zavičajnom jeziku PriČAgin. Voditeljica će biti Željka Alajbeg, a nastupit će učenici osnovnih škola izabrani na Dječjem Pričiginovom natječaju.

Popodne u 18 sati u kavani hotela Bellevue Domagoj Jakopić Ribafish će pričati o temi "Spiking u gostima", a modertaor je Kruno Lokotar.  Sve završava u 19,30 sati na istom mjestu u kavani hotela Bellevue gdje će Petar Filipić i Renato Baretić pričati Priču o Pričiginu "Prvih trinaest je najteže".


Predstavljen roman katalonskog književnika Tonija Sale "Dječaci"

ZAGREB - Roman katalonskoga književnika Tonija Sale "Dječaci", objavljen u okviru projekta "Europa iznutra i izvana" nakladnika Hena com, predstavljen je u utorak navečer u Zagrebu, u nazočnosti autora.

 Urednica knjige Marina Negotić podsjetila je na fabulu romana čija radnja počinje nakon automobilske nesreća u kojoj pogibaju dvojica braće u mjestu Vidreresu u Kataloniji.

 Svi stanovnici, napomenula je, ostaju u šoku i tuzi. Spletom okolnosti u doticaj dolazi četvero naizgled nespojivih likova – samozatajni bankar Ernest, neotesani kamiondžija Miqui, djevojka jednog od poginulih mladića, Iona te Nil, posrnuli umjetnik koji se vratio u rodni kraj, naglasila je dodavši, kako autor iz četiriju perspektiva plete priču o krivnji, strahu i bijesu.

 Sale, ocijenila je, majstorski dočarava na kakve su ljudi sve strahote spremni ne bi li barem malo ublažili osjećaje samoće i nepripadanja.

 Naglasila je  kako roman smješten u moderno vrijeme obojeno tjeskobom, otuđenjem, nasiljem i nesigurnošću, ponajprije  progovara o identitetu.

Iako je stilski dinamičan i brz, roman je, rekla je Negotić, istovremeno prepun meditacija o suvremenim pitanjima koja se dotiču španjolske gospodarske krize, društvenih mreža, pa čak i katalonske autonomije.

 Ocijenjeno je da Sala, ispitujući granice ljubavi, mržnje i otuđenja, prelijepim jezičnim konstrukcijama govori o univerzalnom duhu vremena i bijegu od onoga što nazivamo svakodnevicom.

Autor Toni Sala odgovarao je na pitanja kritičara Srđana Sandića, a  razgovor s katalonskoga prevodio je Zoran Miočinović.

 Na upit o katalonskom jeziku autor je odgovorio kako je on u vrijeme diktature bio zabranjen pa se zato nije razvijao.  Još je na početku 20. stoljeća, napomenuo je, katalonski bio jezik bez nadgradnje.

 Sala smatra kako književnici ne tragaju za istinom. Oni nisu detektivi, rekao je dodavši kako je bitno da ono što pišu bude vjerodostojno.  Književnici stvaraju novu realnost, istaknuo je.

Toni Sala (1969.) je autor koji se etablirao brojnim romanima raznorodnih tema kao jedan od najcjenjenijih suvremenih katalonskih književnika.  Autor je više djela, među kojima i djela "Entomologia" (1997.) za koje je osvojio prestižnu nagradu "Documenta". Svjetska ga je javnost upoznala s romanom "Dječaci" koji je preveden na brojne jezike, a englesko izdanje donijelo mu je veliki interes anglofonog čitateljstva i kritike. Za taj je roman dobio 2014. nagradu "Premio de la Crítica de narrativa catalana". Dodijeljeno mu je najveće katalonsko književno priznanje - Nacionalna nagrada za književnost, a dobio je i 2004. nagradu Premio Sant Joan de narrativa de literatura catalana za roman Rodalies.

Roman "Dječaci" s katalonskog je na hrvatski preveo Nikola Vuletić.


Izložba fotografija inspiriranih vodom u Galeriji ULUPUH

ZAGREB -Zagrebačka Galerija ULUPUH u četvrtak, 21. ožujka otvara sedmu po redu izložbu "Voda" s fotografijama članova Sekcije za fotografiju te hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti

Kustos izložbe Luka Mjeda kaže kako je voda kao tema umjetnicima nepresušno vrelo inspiracije.

"Svakog dana imamo višestruke doživljaje vezane uz vodu te smatramo da smo to već sve vidjeli, ali nas i ove godine 24 odabrana fotografa umjetnika iznenađuju novim viđenjem vode: od malih kapljica preko malih zamrznutih kristala do prostranih površina vode; od vode bez ljudi do vode s ljudima ili pticama; vode s ljudskom intervencijom ili bez nje; vode snimljene u koloru ili crnobijeloj tehnici", istaknuo je u najavi izložbe.

Od izloženih radova njih trinaest će biti odabrano za izradu sedmog izdanja kalendara Rotary kluba Zagreb Medvedgrad koji je inicijator i pokrovitelj kalendara VODA 2019~2020 koji prati rotarijansku godinu od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2020.

Sav prihod od donacija za ovaj kalendar ide u humanitarne svrhe, a svi fotografi doniraju prava korištenja svojih djela za izradu ovog kalendara.

Izlažu Alan Matuka, Anto Magzan, Damir Hoyka, Denis Gržetić, Hrvoje Serdar, Iva Lulić, Janko Belaj, Karmen Orlić, Luka Mjeda, Maja Strgar Kurečić, Marin Dražančić, Miro Martinić, Miroslav Arbutina, Nino Željko Jelenski, Petar Sabol, Petra Slobodnjak, Ratko Mavar, Saša Ćetković, Siniša Sunara, Slavka Pavić, Tomislav Marić, Vladimir Šimunić, Vladimir Vučinović, Zoran Osrečak.

Izložba će se moći razgledati do 1. travnja, a ulaz je slobodan.
 

HAZU: Predstavljen zbornik radova Faust Vrančić i njegovo doba

ZAGREB - U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u utorak je predstavljen zbornik radova Faust Vrančić i njegovo doba u kojem su objavljeni radovi s međunarodnog znanstvenog skupa posvećenog Vrančiću održanog 2015. u Vodicama i Šibeniku, u povodu 400. obljetnice tiskanja Vrančićeva djela Machinae novae.

Zbornik su uredili Marijana Borić, Zrinka Blažević i Bojan Marotti.

Prema riječima Marijane Borić, iako je Vrančićev bogat i raznovrstan opus već dugi niz godina predmet istraživanja stručnjaka iz različitih područja, još uvijek postoje brojne nepoznanice i nedoumice o njegovu životu i radu. Radovi u Zborniku stoga donose nove spoznaje, što je poticaj i smjernica daljnjim istraživanjima, na koje obvezuje univerzalnost Vrančićevih poruka i bogatstvo njegova nasljeđa, priopćeno je.

Prvu skupinu čine radovi koji se bave Vrančićevim Novim strojevima (Machinae novae, 1615./1616.), a zatim slijedi jezikoslovna skupina radova koji se ponajviše bave poznatim Vrančićevim petojezičnim rječnikom pod naslovom Dictionarium quinque nobilissimarum Europe linguarum (1595.).

Osim svojom leksikografskom djelatnošću, Vrančić se u hrvatskoj humanističkoj kulturi istaknuo kao jedan od egzemplarnih kulturnih posrednika i kada je riječ o transferu ideologije poljskoga sarmatizma, te se pored ostaloga u Zborniku ispituju diskurzivna struktura, ideologijska značenja i pragmatičke funkcije Vrančićeve "dalmatinske" inačice sarmatizma.

Sljedeća se skupina priloga bavi Vrančićevim filozofskim radom. Vrančić je naime 1608. objelodanio djelo Logica suis ipsius instrumentis formata, a 1610. u Rimu spis Ethica Christiana. Zbornik zaokružuju radovi koji iz mikrohistorijske perspektive oslikavaju kulturne i duhovne prilike u Vrančićevu zavičaju potkraj 16. stoljeća.

Sukladno široku rasponu tema kojima se tijekom života bavio svestrani hrvatski humanist Faust Vrančić, u Zborniku su predstavljeni tematski raznoliki prilozi kako o njegovim ključnim filozofskim, lingvističkim i hagiografskim djelima, tako i o intelektualnoj i kulturnoj povijesti njegova doba.

Na temelju novopronađene arhivske građe autori donose mnoge nove podatke o Vrančićevu životu i djelovanju, a tematiziraju i raznovrsne aspekte dalmatinske humanističke kulture, od povijesti svakodnevice do povijesti glazbe, a Vrančićev respektabilan opus istodobno funkcionira kao poticaj za nova vrijedna kulturnopovijesna istraživanja, ali i za inovativne reinterpretacije poznatih podataka o njegovu životu i djelovanju.

Kako se ističe, znanstvenu relevantnost ovog zbornika jamči upravo važnost Fausta Vrančića kao jednoga od vodećih hrvatskih humanista, ali i europski prepoznatljiva predstavnika humanističke kulture, što otvara niz ključnih pitanja o pozicioniranju hrvatske ranonovovjekovne znanosti i kulture u kontekstu srednjoeuropskoga i mediteranskoga humanizma.

Tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU akademik Goran Pichler također je istaknuo zasluge i značaj Vrančića kao renesansnog čovjeka koji se družio s najistaknutijim znanstvenicima svoga vremena poput Johannesa Keplera i Tycha Brahea. Akademik Pichler je spomenuo prijedlog da Zračna luka split dobije ime Fausta Vrančića.

Recenzentica Zbornika Lahorka Plejić Poje spomenula je da o povećanom interesu za Vrančića svjedoči objava njegovih radova u posljednjih dvadesetak godina. Govoreći o njemu kao znanstveniku, kazala je da se manje bavio teorijom i da se više vodio pragmatizmom i primjenom svojih otkrića radi dobrobiti čovjeka, pri čemu mu nije bio nevažan ni financijski probitak.

O Vrančićevom leksikografskom radu govorila je. Anja Nikolić-Hoyt koja je istaknula da u svom Rječniku Vrančić koristi čakavski dijalekt koji uspoređuje s firentinskim talijanskim pozivajući se na književni ugled tadašnje Dalmacije, dodavši i da Rječnik pokazuje iznimno bogat sustav rječoslovlja hrvatskog jezika druge polovice 16. stoljeća pa se primjerice uz pridjev dobar navode i imenice dobrota, dobrovoljan i dobročinstvo.

Mnoge od Vrančićevih riječi više se ne koriste, poput riječi psica za ženskog psa, a neke su potisnule posuđenice, poput turcizama lepeza koju Vrančić naziva mahalo i jastuk koji se u Vrančićevom Rječniku navodi kao podglavnic. "Vrančićev leksik i danas je u znatnoj mjeri suvremen i on je nedvojbena potvrda visoke razvijenosti hrvatskog književnog jezika Vrančićevog doba", kazala je Anja Nikolić-Hoyt.

Nakladnik i organizator znanstvenog skupa bio je Memorijalni centar Faust Vrančić u Prvić Luci, a pokrovitelj Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.


Na Susretima profesionalno vođenih kazališta HC Assitej 13 predstava

BJELOVAR - Susreti profesionalno vođenih kazališta za djecu i mlade Hrvatskoga centra Assitej održat će se od 25. do 29. ožujka u Bjelovaru, a na repertoaru je 13 predstava kazališta i dramskih studija iz Bjelovara, Zagreba, Čakovca, Zadra, Osijeka, Varaždina, Velike Gorice, Rijeke, Hvara i Virovitice.

Susreti će se održavati na dvije bjelovarske lokacije, sve su predstave besplatne, a održat će se i dvije zanimljive radionice, najavili su organizatori na tiskovnoj konferenciji u utorak.

Predsjednik Hrvatskog centra Assitej Roman Bogdan zahvalio je Gradu Bjelovaru koji je domaćin sedmi put te istaknuo da su Susreti izvanredna prilika da djeca doznaju što se radi u dramskoj pedagogiji.

"Iz školskih kurikuluma tijekom posljednjih 20 godina izbačeno je dosta umjetničkih predmeta, kako u osnovnim, tako i u srednjim školama. Kazalište je multidisciplinarna umjetnost u kojoj se bavimo glazbom, likovnom umjetnošću i riječju, i jedna je od rijetkih preostalih oaza u kojoj djeca mogu dobiti nova saznanja o estetici umjetnosti", poručio je Bogdan.

Davor Dokleja, predstavnik mreže profesionalno vođenih kazališta, najavio je kako će predstavama prethoditi radionica za djecu pod nazivom "Osnove klaunove igre i postavljanje odnosa između klauna i svijeta" na koju se prijavilo desetero djece.

Festival će pratiti stručno povjerenstvo koje čine dramaturginja Jelena Kovačić, dramska pedagoginja Nikolina Bakmaz i glumica Erna Rudnički koje će na kraju festivala dodijeliti dvije nagrade, za dramsko pedagoško vodstvo te za najbolju predstavu u cjelini.


Više od 16 milijuna kuna za kulturne projekte u Vukovarsko-srijemskoj županiji

ZAGREB - Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek najavila je u utorak tijekom radnog posjeta Vukovarsko-srijemskoj županiji ulaganje u ovoj godini više od 16 milijuna kuna u kulturne projekte i djelovanje kulturnih ustanova u toj županiji.

"Razgovarali smo o velikom investicijskom projektu koji započinjemo u Vinkovcima u suradnji s Vukovarsko-srijemskom županijom, a uključit će se i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. Riječ je o izgradnji nove vinkovačke Gradske knjižnice i čitaonice. Nekadašnja vinkovačka knjižnica je izgorjela u Domovinskom ratu i nikad nije izgrađena nova. Ovo je stoga i vraćanje duga Vinkovcima, ali i sustavu knjižnica", kazala je Obuljen Koržinek.

Napomenula je kako je vinkovačka knjižnica, za čiju je gradnju Ministarstvo kulture u ovoj godini osiguralo dva milijuna kuna, jedina još neobnovljena hrvatska knjižnica stradala u Domovinskom ratu.

Obuljen Koržinek kazala je i kako je tijekom sastanka s vukovarsko-srijemskim županom Božom Galićem razgovarala i o projektu izgradnje Arheološkog parka Vučedol u Vukovaru te načina završetka projekta izgradnje Rodne kuće Antuna Gustava Matoša u Vukovaru koji je u sporu Društva Antuna Gustava Matoša iz Tovarnika i središnjice Matice hrvatske završio na sudu, a Kuća na dražbi.

"Radi se o vrlo kompleksnom pravnom pitanju. I ministarstvo i županija će se aktivno uključiti kako bi se spor razriješio, a projekt priveo završetku", kazala je Nina Obuljen Koržinek.

Po riječima župana Vukovarsko-srijemske županije Bože Galića županijske vlasti najistočnije hrvatske županije kulturu su postavile na visoko mjesto u razvojnim planovima.

"Prednost dajemo projektima financiranim europskim sredstvima, a cilj nam je ravnomjeran razvoj županije i u kulturnom segmentu imamo itekako što ponuditi", kazao je Galić.

Radni boravak u Vukovarsko-srijemskoj županiji Obuljen Koržinek završit će posjetom Županji u kojoj će s gradskim vlastima razgovarati o tamošnjim projektima u kulturi.


Retrospektivna izložba Ljubav i otpor Ivane Popović u MSU

ZAGREB - Zagrebački Muzej suvremene umjetnosti (MSU) najavio je za 21. ožujka otvorenje prvog sveobuhvatnog retrospektivnog pregleda Ivane Popović, pokazavši na jednom mjestu kostimografski, modno-dizajnerski, kiparski i performativni rad svestrane umjetnice koja je ostala zapamćena kao netko tko je stvarao ne prilagođavajući se zadanim normama, već im se suprotstavljajući u želji da promijeni svijet oko sebe.

Izložba predstavlja autoričina postignuća na području kazališta, kostimografije, performansa, kiparstva, mode, slikarstva, crteža, primijenjene umjetnost i produkt dizajna, koja se isprepliću s obzirom na njezin interdisciplinaran i intermedijalni pristup modi i umjetnosti podjednako.

Ivana Popović je svojom preranom smrću ostavila neobrađen, nesistematiziran i javnosti nedovoljno poznat opus, za koji autorica i kustosica izložbe “Ljubav i otpor”, Nataša Ivančević, kaže da ga je bilo zahtjevno okupiti.

“Ovo je bio pionirski poduhvat jer je Ivana bila toliko aktivna i okrenuta stvaranju, budućnosti, životnom veselju, da nikada ništa nije prikupljala niti je sastavljala sustavne popise ili čak govorila o tome što je radila”, rekla je Ivančević na konferenciji za novinare u MSU.

Najavila je da će, pored izložbe, projekt iznjedriti katalog koji je prvi put s osam stručnih i popratnih tekstova te slikovnih materijala obradio sve segmente njenog rada, na 376 stranica i s 430 fotografija.

“Monografiju počinjemo pretiskom intervjua časopisa Metro iz 1995., a njezinim tekstom Promatrači zaključujemo tekstualni dio publikacije”, napomenula je. “Tu su još tekstovi Ive Šimata Banova, njezina profesora s Akademije likovnih umjetnosti, dramatičara Vladimira Stojsavljevića koji ju je pratio od samih početaka, Martine Petranović o kostimografiji”, dodala je.

Dragan Živadinov o Popović piše kao predstavnici zadnje avangarde 20. Stoljeća, Marko Peljhan o tome kako je ujtecala na njegov projekt Makrolab, Lea Vene o segmentu mode, Suzana Marjanić o performansima, Ivan Salečić o cjelokupnosti opusa s fokusom na modu, dok urednica Nataša Ivančević piše o autoričinom radu na području likovne umjetnosti.

Ivančević je najavila i da će se tijekom trajanja izložbe na medijskoj fasadi MSU-a prikazivati animacija Ivanin pogled Markana Radeljića, a muzejska trgovina pripremila je poseban suvenirski program.

“Ivana nije bila čudo u svijetu, već je od svijeta napravila čudo. Umjetnost je bila njen život i to se zapravo ne da odijeliti, po tome je bila posebna i drugačija”, ocijenio je Vladimir Stojsavljević.

Po njegovim riječima, njezino je stvaranje na području kazališta teško odvojiti od onoga što je inače radila, jer te predstave nikada nisu bile mišljene kao predstave, niti su izgledale kao predstave iako su se događale izolirano, gledale su se kao predstave jer je ona htjela da to tako bude.

“Mnogo je znala o kazalištu i trudila se oko kazališta, ali ono je bilo neodjeljivo od svakodnevnog života zbog njene goleme ljubavi da stvara i mijenja svijet, što se najbolje može vidjeti na izložbi”, istaknuo je.

Na konferenciji je bila i umjetničina majka, Leposava Popović koja je zahvalila kustosici i MSU na sjećanju na Ivanu, kao i velikom trudu i ljubavi uloženima u postavljanje izložbe.

Ivana Popović (1968-2016)  diplomirala je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1993. godine, a još kao studentica djelovala je na nezavisnoj suvremenoj kazališnoj sceni, vodeći kazališne skupine - Studio kinetičke figurativne skulpture "Linija manjeg otpora“ i Virus Teatar Michelangelo.

Već od prvih izvedbi (revija šešira u Kulušiću 1989., predstava Ribizl bomba na Eurokazu 1991.) razabiru se elementi koji će trajno obilježiti njezin rad, od sklonosti igri, parodiji, travestiji i ironiji do skulpturalnosti kostima i preobrazbi tijela kostimom, kao i umjetnički aktivizam u skladu s kojim je kritički sagledavala, preispitivala, i ismijavala mnoge društvene fenomene poput nametnutih jednoobraznih standarda ljepote i odijevanja, nacionalizma, etno-kiča i malograđanštine.

Ostvarila je obiman kostimografski opus za preko dvadeset predstava u Sloveniji i Hrvatskoj (na predstavama Montažstroja, Dragana Živadinova, Marka Peljhana, Ivice Buljana, Krešimira Dolenčića, Ivana Lea Leme i drugih).

U modnom dizajnu djelovala je neovisno o lokalnoj modnoj sceni, neopterećena svjetskim trendovima, svu odjeću šivala je sama, naglašavajući rad s prirodnim materijalima. Ručno je bojala i oslikavala tkanine, kojima je pristupala kao obliku kiparenja. Serijom projekata "Žrtve mode" i "Standard konfekciji" daje kritiku modnog sistema.

Kroz igrokaz i performans "Žrtva mode" uvijek je na novi način interpretirala vječno aktualnu temu ovisnosti o modnim trendovima i kompulzivnoj potrošnji, te je u preko 15 godina realizirala više projekata posvećenih tom fenomenu, počevši od 1993. na Trgu bana Jelačića kada su se sudionici onesvijestili i nepomično ležali na pločniku.

U vizualnoj umjetnosti ostvarila je raznorodan opus: slike, kolaže, crteže, skulpture, instalacije. Nije ju zanimalo istraživanje forme, već prikaz trenutka i doživljaja, prijenos emocija i priče, uvijek s čovjekom u središtu. Modelirala u glini, a pamti se njezinih 10 000 figurica Promatrača, što je njezin posljednji kiparski projekt.

Izložbu, otvorenu do 28. travnja, pratit će bogati eduaktivni program za sve uzraste, predavanja, vodstva.

Na svečanosti otvorenja studenti Akademije dramske umjetnosti će izvesti performans “Žrtva mode”, dok će se posebnom izložbom u predvorju predstavit radovi studenata Tekstilno tehnološkog fakulteta i Škole primijenjene umjetnosti i dizajna inspiriran njezinim stvaralaštvom. Pripremljen je i glazbeni program s gostima Mr. Lee&Ivane Sky te DJ Markana.


"Jesus Christ Superstar" nakon gotovo 20 godina ponovo u Komediji

ZAGREB - Rock-opera "Jesus Christ Superstar" Andrewa Lloyda Webbera i Tima Ricea, slavni klasik svjetskog glazbenog teatra, premijerno će u subotu 23. ožujka oživjeti na pozornici zagrebačkog Gradskog kazališta Komedije u režiji Damira Lončara, u produkciji koja će gotovo dvadeset godina nakon što je njezino prvo uprizorenje lansiralo njihove kazališne karijere ponovo spojiti Đanija Stipaničeva i Ervina Baučića u ulogama Isusa i Jude.

"Suvremeni Broadway ili londonski West End ne bi bili to što jesu bez skladatelja Andrewa Lloyda Webbera ('Evita', 'Mačke', 'Fantom u operi', 'Bulevar sumraka, 'Zviždanje niz vjetar'…) i tekstopisca Tima Ricea ('Evita', 'Šah', Disneyevi 'Ljepotica i zvijer' i 'Kralj lavova'…)", stoji u najavi.

Prvi puta povezavši rock and roll i glazbeni teatar, njihov "Jesus Christ Superstar", od svojeg je broadwayskog debija 1971. postao jedno od najpoznatijih i najkvalitetnijih suvremenih glazbeno-scenskih djela koje je dosad prikazano u više od dvadeset zemalja svijeta te ga je vidjelo više od pet milijuna ljudi.

U Komediji je prvi put postavljen 2000. u režiji Vlade Štefančića, što je bilo prvo postavljanje toga klasika u Hrvatskoj i ujedno prvo domaće uprizorenje nekoga djela Andrewa Lloyda Webbera.

"Jesus Christ Superstar” govori o posljednjih sedam dana života Isusa iz Nazareta: osobita pozornost posvećena je odnosu običnih ljudi prema Isusu i prema događajima oko njega, pri čemu su dva glavna predstavnika tih odnosa Juda (okreće se od svojega učitelja i postaje izdajnikom) i Marija Magdalena (obraćena grešnica koja u Isusa ima neograničeno povjerenje).

Tu su još i Pilat (ustukne pred svjetinom i osudi Isusa, premda ne vidi nikakve njegove krivice), Petar (Isusa će tri puta zanijekati), kralj Herod (razočaran i bijesan jer mu Isus nije pokazao ni jedno od čuda o kojima je slušao) i drugi. Narod koji okružuje Isusa, slavi ga, poziva ga da ga liječi ili da mu bude vođa; kad ga ugleda uhićena i pretučena, okrene se protiv njega, izruguje mu se i traži da ga se raspne.

Klasik koji zbog svojih kompleksnih vokalnih dionica oduvijek privlači raznolike pjevače – od klasično obrazovanih pjevača, glumaca koji pjevaju, do rokera žešćeg izričaja i onih više mediteranskog tipa, u svojoj će najnovijoj produkciji na pozornici kazališta Komedije zaživjeti s Đanijem Stipaničevim u ulozi Isusa.

Stipaničev, kojemu je upravo ta uloga u prvoj produkciji rock-opere bila prva velika uloga u životu koja je lansirala njegovu karijeru te ga dovela na kazališnu scenu, nastupat će u alternacijama s Filipom Hozjakom i Nevenom Stipčićem. U ulozi Jude u glavnoj alternaciji nastupa Ervin Baučić, kojega je također ista uloga prije gotovo dvadeset godina lansirala u svijet glazbenoga teatra. U alternacijama nastupaju Fabijan Pavao Medvešek i Noa Rupčić.

U ostalim ulogama pojavljuju se Renata Sabljak, Vanda Winter, Dražen Bratulić, Igor Dervenkar, Adalbert Turner, Siniša Štork, Davor Lovrinić, Danilo Stankić, Dino Antonić, John Gečević, Neven Stipčić i Vjekoslav Vostrel. Tu je i veliki plesno-pjevački ansambl koji uprizoruje Apostole, Narod, Židovsko vijeće, Soul Girls i druge, a prvi put na kazališnim daskama zapjevat će i Jacques Houdek, koji nastupa u alternacijama s Draženom Čučekom u ulozi kralja Heroda.

Scenografiju i dizajn svjetla potpisuje Ivo Knezović, kostimografiju Mirjana Zagorec, koreografiju Leo Mujić, a dizajn zvuka Mario Stanin. Orkestrom dirigira maestro Dinko Appelt.


"Ja od jutra nisam stao" Une Vizek premijerno 29. ožujka u Kerempuhu

ZAGREB - Zagrebačko Satiričko kazalište Kerempuh kao svoju novu premijeru najavljuje, u petak 29. ožujka, praizvedbu dramskog teksta "Ja od jutra nisam stao" Une Vizek u režiji Nane Šojlev, koji kroz inverziju tradicionalnih rodnih uloga na satiričan način razotkriva uobičajene odnose moći u društvu.

Tekst za koji je Vizek 2017. dobila Nagradu Marin Držić za najbolji dramski tekst, bavi se rodnom problematikom, ali uz jedan 'twist' – muškarci i žene mijenjaju uloge, pa tako muškarci žive uobičajeni život žena i obrnuto.

"U pomaknutom Vizekinu svijetu matrijarhalnog uređenja, gdje su stereotipizirane rodne uloge izvrnute, a muškarci inferiorni ženama, satiričkom se oštricom obračunavamo s rodno uvjetovanom raspodjelom moći i uvriježenim klišejima o prirodi muško-ženskih odnosa u suvremenom društvu", stoji u najavi.

Tijekom atipičnog druženja četvorice bliskih prijatelja za jedne večeri koja se pretvara u neobuzdano, logorejično i emotivno razotkrivajuće pijančevanje, svaki od njih na svoj način propitkuje svoj položaj u intimnim vezama i društvu, a kulminacija se dostiže kada se konačno  suoče sa sebi nadređenim ženama.

U ozračju ženske dominacije i muške submisivnosti, bezimeni muškarci, simbolično svedeni tek na brojeve, vrte se u cikličkim dijalozima i situacijama koje podcrtavaju apsurd i prepoznatljivost svakodnevice, ali pritom čeznu za promjenama i afirmacijom.

"Poigravajući se s predrasudama i društvenim očekivanjima, 'Ja od jutra nisam stao' Une Vizek pitkim se i nepretencioznim izrazom dotiče aktualne problematike rodnih uloga oko koje rasprava ne staje", poručuju iz Kerempuha.

Igraju Jerko Marčić, Hrvoje Kečkeš, Marko Makovičić, Ozren Opačić, Linda Begonja i Ornela Vištica.

Režiju potpisuje Nana Šojlev, tekst su dramaturški obradile Dora Delbianco i Dina Vukelić. Glazbu potpisuje Milorad Stranić, kostimografiju i scenografiju Valentina Crnković, a oblikovanje svjetla Aleksandar Saša Mondecar.


"Iso Velikanović" za životno djelo Mati Marasu, godišnja Andi Bukvić Pažin, a pohvala Lei Kovacs

ZAGREB - Nagradu "Iso Velikanović" za 2018. za životno djelo, koja se dodjeljuje istaknutim prevoditeljima dobio je prevoditelj Mate Maras, godišnja nagradu dodijeljena je prevoditeljici Andi Bukvić Pažin za prijevod romana Eimear McBride "Manji smo boemi", a posebnu pohvalu dobila je Lea Kovacs za prijevod zbirke Szilarda Borbelyja "Tijelu", izvijestila je na konferenciji za novinare u utorak pomoćnica ministrice kulture Iva Hraste Sočo.

Predsjednik Odbora Nagrade "Iso Velikanović" Svjetlan Lacko Vidulić istaknuo je kako je Mate Maras dugogodišnji korifej hrvatskoga prevodilaštva te dodao da je on matematičar, prosvjetitelj, romanist, germanist, teoretičar i književnik te diplomat i urednik, a ponajviše prevoditelj širokoga spektra djela i jezika.

"Maras je neumoran pohrvatitelj stranih majstora jezika, drevnih bardova čija su djela napisana i na danas ne više postojećim jezicima", rekao je Vidulić dodavši kako je Maras vrijedan uklopitelj njihovih stihova u hrvatske rime te ujedinitelj matematike i umjetnosti koji isprepliće metriku i poeziju.

Na taj način, smatra Vidulić, on prenosi najveća ostvarenja u hrvatski jezik uzdižući time hrvatsku kulturu među rijetke koje se mogu pohvaliti takvim prijevodnim bogatstvom.

Članica Odbora Vjera Balen-Heidl naglasila je kako prevoditeljica Anda Bukvić Pažin u prevođenju romana irske književnice Eimer McBride pokazala zavidno umijeće, kreativnost i inventivnost u rješavanju stilskih i jezičnih problema s kojima se suočila.

Tako je, ocijenila je, pretočila u hrvatski jezik ovaj iznimno zahtjevan tekst pisan u eksperimentalnom ključu i bogat upravo džojsovskim bravurama.

Po riječima Seada Muhamedagića Lea Kovac prevela je s mađarskoga jezika iznimno zahtjevno djelo Szilarda Borbelyja "Tijelu" pa je zato, kao mlada prevoditeljica, zaslužila posebnu pohvalu Odbora.

Priznanje Ministarstva kulture za najbolja ostvarenja u području prevođenja književnih djela ove se godine dodjeljuje jubilarni petnaesti put kao godišnja nagrada u kategoriji najboljih prijevoda književnih djela objavljenih u protekloj godini i kao nagrada za životno djelo istaknutim prevoditeljima koji su svojim prevoditeljskim radom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji rad čini zaokruženu cjelinu, a njihova djela ostaju trajno dobro Republike Hrvatske.

Na ovogodišnji natječaj za nagradu za životno djelo stigle su dvije prijave: Mia Pervan i Mate Maras, a za godišnju nagradu 12 prijava.

Svečana dodjela Nagrade "Iso Velikanović" za 2018. godinu održat će se u petak, 29. ožujka 2019. u Hrvatskom državnom arhivu.

--------------------------------------------------------------------------

IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Gay objava J.K.Rowling nije impresionirala fanove

LONDON - Objava J.K.Rowling da su dva lika iz "Harryja Pottera" u gay vezi izazvala je bijesne reakcije, a neki obožavatelji optužuju je da svoje knjige prilagođava društvenim trendovima.

Britanska spisateljica je 2017. otkrila da je Albus Dumbledore, ravnatelj škole čarobnjaštva u Hogwartsu zaljubljen u kolegu čarobnjaka Gellerta Grindelwalda.

Dodala je da njihov odnos već desetak godina ima i "seksualnu dimenziju", izazvavši kritike na društvenim mrežama da se dodvorava LGBT zajednici.

"Mogla si Dumbledorea/Grindelwalda napraviti gayevima kad si pisala knjigu i pravila filmove", napisao je jedan obožavatelj na Twitteru.

Retroaktivni kontinuitet ili "retcon", kada autori naknadno mijenjaju originalni tijek priče kako bi bili u korak s modernim staajalištima, postao je vrlo čest.

Studio Marvel tako se našao na udaru zbog toga što je glavni lik u posljednjem filmu "Captain Marvel" žena, iako je bio muškarac u seriji na kojoj se film temelji.

Pa ipak, ima i onih obožavatelja koji su zahvalili ultrabogatoj spisateljici na uvođenju različitosti u svijet Harryja Pottera.

"Odlučila sam se usredotočiti na napredak, vaši nam likovi pomažu da sazrijemo i razmišljamo", napisao je drugi fan na Twitteru.


Cafe-cvjećarnice, novost u njujorškom Sohou

NEW YORK - Urbani vrtovi odavno su osvojili gradove, a njujorški kafići svoju su ponudu proširili pa sada uz kavu i piće posjetiteljima nude i mogućnost kupnje cvijeća, čak i druge prilično raznolike robe.

Sve je počelo s cvijećem i biljkama koje su prošlih desetljeća osvojile urbane prostore šireći se na krovovima i pročeljima zgrada, a zatim se netko dosjetio da kafić postane ujedno i cvjećarnica.

Kafići PlantShed na Upper West Sideu, zatim Remi u Midtownu i Bohaus u Brooklynu već su postali kultne cafe-cvjećarnice.

Vlasnici su se na to odlučili u želji da povećaju prihode, a kupci su to spremno prihvatili jer im predah i druženje uz kavu omogućuju da ujedno obave šoping.

Osim toga, fotografije objavljene na Instagramu doista su privlačnije kada su snimljene u prostoru obogaćenom zelenilom i 'šik' namještajem.

Kad je o namještaju riječ, pojedine komade gosti mogu i kupiti u kafiću La Merecerie, ali i druge predmete poput šalica za kavu ili čaj i pribora za jelo.


Policajci postavili zid i namamili ga da napiše grafit "#loveTrump"

NEW YORK - Neumorno je ispisivao grafite u slavu Donalda Trumpa pa su mu policajci postavili zid od šperploče na koji se 'ulovio'.

Šef policije metroa Edward Delatorre je u utorak na konferenciji za novinare objasnio da je policija od siječnja primila niz žalbi od putnika i radnika metroa na grafit "#loveTrump" koji se pojavljuje na glavnoj postaji podzemne željeznice u Brooklynu.

Krajem veljače policajci su se dosjetili da bi mogli postaviti zid iza kojeg bi se mogli sakriti policajci u civilu i uhvatiti grafitera ako ga ulove u ispisivanju omiljenog natpisa.

Zid je podignut 12. ožujka i tri dana kasnije grafiter je popustio iskušenju.

Policajci su čekali i priveli Jamiea Montemarana (43) koji je optužen za manji prekršaj, rekao je glasnogovornik policije.


Znanstvenici kažu da 'odrastemo' tek u tridesetim

CAMBRIDGE - Jesu li vam ikada u vašim dvadesetim roditelji rekli da konačno "morate odrasti" ili još uvijek tražite izgovor za uživanje u smiješnim video-snimkama o životinjama? Odnedavno postoji i znanstveno objašnjenje za to što se ne ponašate onako kako se od vas očekuje - kao odrasla osoba.

U velikoj većini zemalja svijeta zrelom vas i punoljetnom osobom smatraju kad navršite 18 godina. No znanstvenici smatraju da ljudi u potpunosti 'odrastu' tek u tridesetim godinama, pišu britanski mediji.

Stručnjaci koji se bave proučavanjem mozga i živčanog sustava smatraju da svatko sazrijeva u odraslu osobu u različitoj životnoj dobi.

Njihova istraživanja pokazuju da se kod osoba u dobi od 18 godina u mozgu i dalje odvijaju brojne promjene koje utječu na njihovo ponašanje te mogu utjecati na potencijalni razvoj poremećaja mentalnog zdravlja.

Profesor Peter Jones sa Sveučilišta u Cambridgeu kaže da je vrlo komplicirano definirati prijelazno razdoblje iz djetinjstva u odraslu, zrelu dob. Tvrdi da je riječ o "postupnom prijelazu koji se događa tijekom puna tri desetljeća."

Ta je definicija potrebna i korisna za "obrazovni, zdravstveni ili pravni sustav". Naime, kad navršite 18 godina, možete glasovati, smijete kupovati alkohol, možete dobiti hipoteku, a ako upadnete u nevolje s policijom prema vama se odnose kao prema odrasloj osobi.

Unatoč tomu, profesor Jones kaže kako je uvjeren u to da iskusni sudci uspijevaju prepoznati razliku, kada je riječ o kaznenom djelu, između 19-godišnjeg optuženika i "okorjelog kriminalca" u kasnim tridesetim.

"Mislim da se sustav prilagođava onome što se skriva iza izgleda i da se ljudima ne sviđa ideja o gusjenici koja se preko noći pretvara u leptira", kaže. "Ne postoji djetinjstvo, a onda odjedanput, preko noći postanete odrasla osoba. Riječ je o dugom i postupnom putovanju."


Abelova nagrada za matematiku prvi put dodijeljena ženi

OSLO - Abelova nagrada za matematiku prvi je put dodijeljena ženi, Amerikanki Karen Uhlenbeck, stručnjakinji za parcijalne diferencijalne jednadžbe, izvijestila je Norveška akademija znanosti.

"Karen Uhlenbeck dobitnica je Abelove nagrade za 2019. godinu za rad na području geometrijske analize i teorije mjerila koja radikalno mijenja matematičko ozračje", rekao je predsjednik odbora Abelove nagrade Hans Munthe-Kaas.

"Njezine teorije unijele su revoluciju u dosadašnje shvaćanje minimalnih površina, poput onih koje formiraju mjehurići sapuna, kao i shvaćanje općenitih problema minimizacije u većim dimenzijama", pojasnio je.

Karen Uhlenbeck (76) je gostujuća znanstvenica na Sveučilištu Princeton i izvanredna profesorica na Institutu za napredna istraživanja (IAS) u Sjedinjenim Državama.

Uhlenbeck, rodom iz Clevelanda "razvila je alate i metode globalne analize, koji će odsad biti dio alata svakog geometra i analitičara ", ističe se u objašnjenju Norveške akademije znanosti.

Treba istaknuti i da je znanstvenica među vodećima kad je posrijedi angažman na rodnoj ravnopravnosti u znanosti i u matematici.

Abelova nagrada prvi je put dodijeljena 2003. godine na temelju prijedloga norveške vlade, s obzirom na nepostojanje Nobelove nagrade za matematiku. Naziv je dobila po norveškome matematičaru Nielsu Henriku Abelu (1802.-1829.), a dodjeljuje se za izniman doprinos na području matematike. Zajedno s istoimenom zakladom, uspostavljena je na 200. obljetnicu njegova rođenja.

Osim priznanja dobitniku se uručuje i novčana nagrada u iznosu od šest milijuna kruna (oko 700.000 eura).

Uz Fieldsovu medalju, koja se najboljim matematičarima svijeta dodjeljuje svake četiri godine, Abelova nagrada jedno je od najprestižnijih priznanja u svijetu matematike.

Akademija dodjeljuje nagradu na temelju preporuke Abelova odbora sastavljena od pet svjetski poznatih matematičara.


Za potpun oporavak od izbjeljivanja koraljima treba 9 do 12 godina - studija

NGERULMUD - Koraljima je za potpun oporavak nakon velikih ekoloških poremećaja, poput masovnog izbjeljivanja ili oštećenja koja nastaju poslije jakih oluja, potrebno 9 do 12 godina, kažu znanstvenici s australskog Sveučilišta Southern Cross.

Istraživanjem provedenim u arhipelagu Palau koji se nalazi u zapadnom dijelu Pacifika između Australije i Japana i nije bio pod utjecajem većih ekoloških poremećaja u posljednjih 14 godina, znanstvenici su uspjeli prikupiti podatke na temelju dugoročnog praćenja koji su pokazali da se grebeni oporavljaju.

"Koraljni grebeni u cijelom svijetu propadaju i manje ih je, što je izravna posljedica ljudskog utjecaja, no za razliku od mnogih grebena u raznim dijelovima svijeta, ovi koji čine arhipelag Palau 'imali su sreću' i u posljednjih 14 godina bili su lišeni većih ekološih poremećaja", rekla je voditeljica istraživanja Marine Gouezo.

Palauov arhipelag čini 315 koraljnih grebena, koji su bili jako oštećeni nakon masovnog izbjeljivanja 1998. godine, kada je El Nino uništio gotovo 50 posto koralja.

Do 2001. godine više od 80 posto grebena oko Palaua činilo je do pet posto koralja iz roda Acropore, patuljastog brzorastućeg koralja zaslužnog za izgradnju podstrukture od kalcijevog karbonata koja podupire koraljni greben.

Ranije su znanstvenici ustanovili da ova vrsta koralja uspijeva preživjeti i učestalije poraste temperatura mora. Prirodna selekcija kod njih je rezultirala povećanom otpornošću na efekt koraljnog izbjeljivanja.

Gouezo kaže da arhipelag Palau nije bio podložan većim masovnim oštećenjima sve dok ga dva snažna tajfuna kategorije 5 godine 2012. i 2013. nisu oštetila u tolikoj mjeri da je uništeno oko 60 posto živoga koraljnog pokrivača duž njegovih istočnih grebena.

Znanstvenici su tada otkrili da je, premda se razina oporavka razlikovala među raznim koraljnim skupinama, "kombinacija ličinki i gustoća mladih koraljnih izdanaka bila dobitna za oporavak brzorastuće koraljne vrste Acropore".

Naime, koraljni grebeni počinju se formirati kada se ličinke (planule) pričvrste za podlogu. Kako koralji rastu i šire se, grebeni poprimaju tri temeljna oblika: 1. priobalni, najčešći tip, koji spaja morski svijet s obalom, 2. barijerni tip, koji čine platforme, odnosno otcijepljeni dijelovi od kopna i uvale odijeljene lagunom te 3. atolni tip kod kojega je tlo vulkanskog porijekla te ima kružni i ovalni oblik s centralnom lagunom.

"Ustanovili smo da je brz oporavak koralja zabilježen kod dobro povezanih grebena kod kojih je preživjelo puno mladih koralja, kod onih koji su bili prekriveni s vrlo malo mesnatih alga te na grebenima u čijoj je blizini bilo puno papigača, riba koje zubima drobe koralje i stvaraju sitna zrnca pijeska", pojasnila je Gouezo.

Papigače žive u tropskim morima diljem svijeta i hranu nalaze na koraljnim grebenima. Pošto otkinu djelić koralja, u ustima ga usitne te iz njega izdvoje alge kojima se hrane, a nejestivi ostatak izbace iz tijela u obliku pijeska.

Rezultati studije, objavljene u časopisu Proceedings of the Royal Society B, pokazali su i da su "Acropore i papigače imale istodobno i negativan i pozitivan učinak na oporavak koralja, dok je njihova izloženost valovima imala promjenjiv učinak povezan s morfologijom koralja."

Studija je izvor neprocjenjivo vrijednih informacija s obzirom na sve češću nestalnost obrazaca prirodnih poremećaja, istaknula je Gouezo.

Posljednjih godina grebeni diljem svijeta stradavaju zbog izbjeljivanja koralja, koje je uglavnom posljedica porasta temperature mora, zagađenja, zakiseljavanja oceana, kao i oštećenja koralja zbog snažnih ciklona te zbog porasta broja jedine otrovne morske zvijezde poznate pod nazivom 'kruna od trnja'.

Prošle je godine Palau postao prva zemlja u svijetu koja je turistima i domaćem stanovništvu tijekom posjeta koraljnom grebenju zabranila upotrebu štetnih krema za sunčanje, a od turističkih operatera je zatražila alternativu kada su posrijedi jednokratna upotreba plastike, boca s vodom, čaša od polistirena i slamki. Zabrana stupa na snagu 2020. godine.

 

 


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus