00:33, 18. Studeni 2018

kultura...

Kultura 2. studenoga 2018.

Objavljeno: 02.11.2018 u 13:30
Pregledano 249 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 2. studenoga 2018.

ZAGREB, 2. studenoga 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


U Splitu otvorena izložba "Francuska i njeni mediteranski gradovi"

SPLIT - U organizaciji Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu i Prokulture - Opservatorija kulturnih politika Split, u petak navečer je u tom Muzeju otvorena izložba "Francuska i njeni mediteranski gradovi", u sklopu 25. obljetnice obilježavanja Dana francuskog jezika i kulture.

 U Hrvatskom pomorskom muzeju Split čuva se gotovo nepoznata, a značajna francuska građa koju se želi predstaviti javnosti, uvažavajući u prvom redu muzeološki postulat, te dati jedan pogled na utjecaje Francuske na Jadranu, istaknula je na otvorenju ravnateljica Muzeja dr. Danka Radić.

 Također, želi se afirmirati i segment europske suradnje koji se očituje u Splitu i u društvu Alliance Française. Građa predstavljena na izložbi "Francuska i njeni mediteranski gradovi", upotpunjava nizom dragocjenih pojedinosti, mozaičnu sliku francusko-dalmatinskih, odnosno hrvatskih dodira u jednom od najburnijih razdoblja novije europske povijesti, ocijenila je Radić.

 "Mi smo iz fundusa našeg Muzeja izvukli svu onu građu koja se tiče Francuske, a poznato je da počeci veza između Hrvatske i Francuske sežu čak u 9. stoljeće. I veza Francuske i Dalmacije također seže iz srednjeg vijeka, od 12. stoljeća, pa dalje. Mnogo je Francuza putovalo uz hrvatsku istočnu obalu Jadrana tijekom čega su bilježili i opisivali naše gradove. Na izložbi se osim mnogih karata mogu vidjeti brojni podaci, slike, razglednice i isprave, ali i odora, instrumenti, oružje, odlikovanja, te riblje konzerve koje su se izvozile u Francusku", kazala je Radić.

 Istaknula je kako se ne smije zaboraviti veliki utjecaj Francuza kod nas početkom 19. stoljeća, zbog čega na izložbi imaju najviše dokumenata baš iz tog razdoblja. Osim toga je prikazano i vrijeme I. svjetskog rata.

  Posjetitelji izložbe, Splićani i njihovi gosti, po prvi put na ovoj izložbi mogu vidjeti brojne karte koje su djela francuskih autora. Muzej baštini i impresivnu zbirku peljara i porculana, kao i atlasa koji datiraju iz 16. i 17. stoljeća.

 Predsjednica Prokulture - Opservatorija kulturnih politika Split, Nansi Ivanišević, rekla je kako je bit Dana francuskog jezika i kulture svima približiti, a pogotovo mlađima, različite oblike francuske kulture, te odnosa Francuza prema svojoj kulturi.

 Nakana je pokazati kako se vrednuju popularni oblici kulture, prije svega je to šansona iako ima i priče o modi, gastronomiji, svemu onome što vrjednujemo kod nas.
 "Uz ovu prekrasnu izložbu u Hrvatskom pomorskom muzeju, u subotu ćemo u Muzeju grada Splita imati predavanje o modi, a u nedjelju u Hrvatskom narodnom kazalištu međunarodno natjecanje mladih izvođača 'Večer francuske šansone'", najavila  je Ivanišević.

 Izložba će ostati otvorena do 3. prosinca.


Izložbom "Čarobni vrt" počela 23. revija lutkarskih kazališta Rijeka

RIJEKA - Dvadeset treća Revija lutkarskih kazališta Rijeka počela je u petak izložbom interaktivnih svjetlosnih instalacija "Čarobni vrt" u riječkoj Galeriji Kortil, dijelu pratećeg programa revije.  

 Autor ove izložba je Visualia Group iz Pule a sastoji se od tri instalacije.

 "Čarobni vrt" je zamišljen kao svjetlosna instalacija koja spaja prirodnu ljepotu s tehnologijom svjetla i zvuka. To je vrt prepun biljaka i svjetlosnih gljiva koje se aktiviraju pomoću kontrolnog senzora. Carstvo svjetla i muzike su nekoliko specifičnih glazbenih instrumenata na kojima se različiti zvukovi stvaraju sjedeći na njima i dodirujući njihove dijelove a WARP omogućuje aktiviranje svjetla vožnjom na sobnom biciklu.

 Revija kazališta lutaka traje do 10. studenoga, a na programu je 18 predstava kazališta iz Hrvatske, Češke, Poljske, Slovenije, Austrije i Italije.   

 Predstave se dijele na tri grupacije, one za najmanje gledatelje, odnosno za bebe i vrtićki uzrast, za školarce te za mlade i odrasle.

 Revija će se službeno otvoriti u subotu predstavom "Petar Kuštravi" Slovenskog narodnog kazališta Nova Gorica, podnaslovljenu kao "bizarna opereta", a posljednja predstava je "Kar" praškog Studija DAMUZA, koja na osebujan način predstavlja "vesele karmine za Anu Karenjinu" i nadovezuju se na taj Tolstojev roman. Obje su namijenjene djeci starijoj od 10 godina i odraslima.

 Prvi put u programu revije predstavlja se dio projekta Europske prijestolnice kulture, programski pravac Dječja kuća, a usporedno će srodne ustanove iz Ljubljane i Poznana u Poljskoj predstaviti svoje djelovanje.

 U pratećem programu, uz izložbu "Čarobni vrt" bit će predavanja o europskoj mreži kazališta za najmlađe gledatelje "Small size" te o važnosti kazališta za bebe, radionica izrade glazbenih instrumenata Petera Kusa i tradicionalna dječja lutkarska radionica i igraonica i drugi programi.

 Posljednjeg dana revije, 10. studenoga, nakon završetka posljednje predstave "Kar", u dvorani Pogon kulture skupina glazbenika koja sudjeluje u ovoj predstavi, pod nazivom Fekete Seretlek održat će world music koncert te će se ujedno dodijeliti nagrada publike "Domino" predstavi koja dobije najveću prosječnu ocjenu gledatelja. Dodjela nagrada publike uvedena je prošle godine.

 Predstave će biti u Gradskom kazalištu lutaka, Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku, kulturnom centru RiHub i dvorani kulture "Joga u svakodnevnom  životu". Organizator revije je Gradsko kazalište lutaka Rijeka.


Program "Rusija - Hrvatska: kino - dijalog" vodi hrvatsku filmsku baštinu po prvi put u Rusiju

ZAGREB - U Tretjakovskoj galeriji u Moskvi u subotu, 3. studenoga otvara se prvo međunarodno predstavljanje hrvatske filmske baštine pod nazivom "Rusija - Hrvatska: kino - dijalog", koje će po prvi puta prikazati ruskoj publici filmove koji povezuju ruske i sovjetske filmske djelatnike i teme s kinematografijom i filmskim profesionalcima iz Hrvatske, priopćio je u petak Hrvatski audiovizualni centar.

Organizatori projekta su Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) i Veleposlanstvo RH u Rusiji s partnerima, Hrvatskom kinotekom, Hrvatskom radiotelevizijom, Gosfilmofondom, Ruskim državnim arhivom i Tretjakovski galerijom.

Autor programa je Daniel Rafaelić, ravnatelj HAVC-a. "Godinama se činilo da domaća filmska baština, van usko nacionalnih filmskih okvira, ne zanima svjetsku filmsku javnost. Sada se to u potpunosti mijenja budući da će hrvatske filmove, koje su od 1930. do 2011. stvarali i ruski filmski djelatnici, po prvi puta imati prilike vidjeti moskovska publika u prestižnoj Tretjakovskoj galeriji", rekao je tim povodom Rafaelić.

Od najranijih sačuvanih nijemih filmova pa sve do recentne produkcije, program obuhvaća svako desetljeće bogate zajedničke filmske povijesti Rusije i Hrvatske.

Program je podijeljen u devet cjelina, a svaka od njih tematski i kronološki progovara o određenoj temi. Tako program otvara cjelina pod nazivom "Ruski emigranti - hrvatski pioniri filma", u sklopu koje se prikazuju dva naslova, kratkometražni film "Zapušteno dijete" i dugometražni "Grešnice - Macina i Ankina sudbina".

"Zapušteno dijete" film je proizveden 1930. u režiji Mladena Širole, a snimili su ga Anatolij Bazarov i Aleksandar Gerasimov. Tadašnje zvijezde zagrebačkog kazališta (ali i kabareta) Branko Tepavac i Micika Žličar nastupili su kao slijepi otac i časna sestra u sirotištu, no zvijezda filma svakako je bila mala Ada Širola kao siročić Janko koji se potuca ulicama velegrada. Riječ je o najstarijem sačuvanom igranom filmu snimljenom u Zagrebu uopće.

"Grešnice – Macina i Ankina sudbina" ponovno su zajednički snimili Gerasimov i Bazarov, kao prvi domaći dugometražni igrani film. Opijanje na hrvatskom selu, nezaštićeni spolni odnosi, neželjene trudnoće, pobačaji i suicid – sve te teme koje je film tako neposredno obradio, dovele su do njegove iznimne popularnosti te se u raznim dužinama prikazivao još godinama od svog nastanka.

Program se nastavlja putovanjem kroz cjeline pod nazivom 'Zajednički rat', 'Sukob Tito-Staljin', 'Zatopljavanje: novi val', 'Pjesma barda iznad barijera', 'Tajne ruskog dvora', 'Sovjetske filmske zvijezde' i 'Druga strana Rusije', a završava programom 'Sudbina vojnika u Prvom svjetskom ratu', u sklopu kojega će se prikazati film "Jozef" Stanislava Tomića.

"Taj je dugometražni igrani film u Hrvatskoj prošao gotovo nezapaženo no program sjajno zatvara budući da je jedini do sad otvorio pitanja na koje nitko nikad, osim njega, nije ponudio odgovore", stoji u najavi.

Rafaelić je izrazio posebno zadovoljstvo što je HAVC uspio u tom projektu okupiti najprestižnije baštinske institucije, Gosfilmofond, HRT i Hrvatsku kinoteku, te najavio kako je riječ tek o početku velikog svjetskog predstavljanja hrvatske filmske baštine "koja nas, kao što vidimo, sa svijetom povezuje više nego što smo do sad mogli pretpostaviti".

"Kino dijalog Rusije i Hrvatske ovim je programom samo ocrtan. Tretjakovska galerija, Gosfilmofond, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatska kinoteka, Ruski državni arhiv, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji i Hrvatski audiovizualni centar predstavljaju građanima Moskve ovaj program kako bi se, da citiram riječi predsjednika Vladimira Putina prenesene ljetos Hrvatima na otvorenju zagrebačke izložbe o Katarini Velikoj, zajedno veselili svemu onom što nas spaja – a toga je mnogo", poručio je.


"Voliš li me?" premijerno u četvrtak u Teatru Exit

ZAGREB - Nova premijera zagrebačkog Teatra Exit bit će, u četvrtak 8. studenoga u Studiju Exit, komedija "Voliš li me?" u režiji Janeza Vajeveca, koja se bavi ljubavlju u braku i onime što od te ljubavi nakon prvotne zaljubljenosti ostaje.

Predstava je nastala u suradnji sa Zagrebačkim glumačkim ateljeom, a riječ je o autorskom projektu četvero glumaca, Janeza Vajeveca koji potpisuje režiju, Andreja Vajeveca koji potpisuje dramaturgiju te Vesne Tominac Matačić i Žige Čamernika, koji igraju ljubavni par.

"Život koji smo sanjali nije se ostvario. Umjesto bračne idile koju smo planirali nakon prvotne zaljubljenosti susreli smo svoju osobnu bol od koje ne možemo pobjeći. Možemo li je nadvladati? I što nas čeka iza toga? Ljubav ili...? Neke su od tema koje otvara komedija 'Voliš li me?'", stoji u najavi.

Oživljavajući na sceni dvadesetogodišnje razdoblje jednoga života koji su dvoje ljudi odlučili dijeliti u ulogama ljubavnika, životnih suputnika, iskrenih prijatelja, roditelja, pa čak i žestokih suparnika te, naposljetku, iskonskih ljudskih bića, u predstavi "Voliš li me?" pred očima gledatelja sve što jedna "ljubavna" veza može podnijeti, pred očima gledatelja će se i dogoditi.

Predstava igra na drugoj sceni Teatra Exit, u Studiju Exit (Gundulićeva 37/1.


Izložba fotografija Viljema Klemenčiča u Muzeju Mimara

ZAGREB - Muzej Mimara otvara u ponedjeljak, 5. studenog izložbu fotografija "U posjeti kod dvorskih vila" slovenskog umjetnika Viljema Klemenčiča, s petnaestak fotografija aktova velikog formata.

Po riječima autora teksta u katalogu izložbe Bojana Maroševiča, Klemenčič se ozbiljno počeo baviti akt fotografijom prije 38 godina, no dok mnogi fotografi koji se bave snimanjem akata brzo stagniraju i ostanu na određenoj razini, u toj fotografiji on je našao potpuno novu dimenziju umjetničke kreativnosti koja ga je dovela do majstorskog umijeća.

"Njegovi su akti priče. Oni su sudbine nekog trenutka, priče određenog vremena i nade. Dio su života u dobru i zlu. I jednostavno – odraz visoke estetske razine", ocijenio je.

Maroševič smatra kako se na njegovu aktu osjeća iznimno respektabilan odnos prema ženama, na njima se može naslutiti i duša te unutarnja ljepota tih žena, kao i njihova gracioznost i skladna ljepota, a fotografija mu ima kompoziciju svjetlosti koja pokazuje svu ljepotu akta – siluete, kao i samog ambijenta.

Izložene fotografije gledatelju će ponuditi presjek autorova rada i stvaranja. "One objedinjuju stare i lijepe dvorce te mlada gola tijela, da bi na kraju prezentirale svu raskoš igre svjetlosti i sjene te gologa ženskog tijela. A tu ljepotu autor fotografija pokazuje s poštovanjem i moći velikog esteta", ustvrdio je.

Viljem Klemenčič (Maribor, 1955.) još se u osnovnoj školi počeo baviti fotografijom - u 7. razredu kupio je svoj prvi fotoaparat kako bi fotografirao izlet na kraju školske godine, no ubrzo je počeo snimati cvijeće i panoramu rodnog grada.

Radio je i putopisne fotografije, bilježeći sve što ga je dojmilo, od ljepote prirode do gracioznosti pokreta životinja.

Akt fotografija je posebno poglavlje u njegovom stvaralaštvu, a punih 19 godina bio je službeni fotograf izbora za mis Slovenije, fotografirajući i ono što se događalo iza pozornice - nade, težnje, razočaranja, pa i suze tih ljepotica.

Iako se fotografijom bavi već pedeset godina, tek je prije šest godina u Rogaškoj Slatini imao  prvu izložbu, a dosad je imao sedam samostalnih izložbi.

Njegova zagrebačka izložba u atriju Mimare bit će postavljena do 18. studenog.


Premijera opera "Trubadur" G. Verdija u splitskom HNK 10. studenog

ZAGREB - Opera Hrvatskog narodnog kazališta Split u suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem u Osijeku premijerno će u subotu 10. studenog, izvesti operu "Trubadur" Giuseppea Verdija, a jedno od najpopularnijih i najuzvođenijih djela opernog repertoara, koje zauzima ključno mjesto u Verdijevoj romantičnoj trilogiji, na sceni splitskog teatra dolazi pod glazbenim vodstvom maestra Harija Zlodre i u režiji Roberta Boškovića.

Kao protagonisti nastupit će talijanska sopranistica Daniela Schillaci u ulozi Leonore, mezzosopranistica Terezija Kusanović, operna prvakinja splitskog HNK bit će Azucena, ulogu Manrica tumačit će bugarski tenor zavidne međunarodne karijere Ivan Momirov, a Grof Luna bit će bariton Jure Počkaj, jedan od najboljih slovenskih opernih pjevača mlađe generacije te nacionalni operni prvak bas Ivica Čikeš u ulozi Ferranda, izvijestili su iz splitskog HNK.

Romantična ljubav, ljubomora, žudnja za osvetom glavni su pokretački elementi "Trubadura". Grof od Lune i pobunjenik Manrico, tajanstveni trubadur, suparnici su, takmaci u pridobivanju naklonosti plemkinje Leonore. Nad njihovim odnosima aveti su prošlosti i vječna želja Manricove majke Ciganke Azucene da osveti majku koja je, nepravedno optužena da je skrivila smrt Luninog mlađeg brata, spaljena na lomači.  

Praizvedena u rimskom Teatro Apollo u siječnju 1853. opera je odmah zadobila iznimnu popularnost. Samo u prve tri godine svog scenskog života Trubadur je doživio 229 postavljanja u kazalištima širom svijeta. Primjerice, u tom je razdoblju samo u Napulju postavljan 11 puta u šest kazališta, s ukupno 190 izvedbi. Status jednog od najizvođenijih opernih naslova "Trubadur" je zadržao do današnjih dana.

U Splitu je "Trubadur" posljednji put postavljan 2007. na Splitskom ljetu, a na pozornici HNK Split posljednji put premijerno je izveden 1994. Predstojeću premijeru splitsko nacionalno kazalište ostvaruje u suradnji s HNK u Osijeku na način da će, sukladno ugovoru između dva kazališta, biti korišteni kostimi i scena iz prethodne osječke produkcije. Redatelj Robert Bošković najavljuje klasičnu opernu režiju s jakim i dobro razrađenim dramskim scenama. U prevladavajuće mračnoj atmosferi opere prepune smrti redatelj, po vlastitim riječima, dramaturški naglašava povezanost Azucene s mrtvom majkom koju kao duha dovodi na zemlju, a ta je priča na sceni prikazana korištenjem mappinga i holograma što doprinosi vizualnoj spektakularnosti produkcije.

Autorski tim, osim dirigenta Harija Zlodre i redatelja Roberta Boškovića čine scenografkinja Vesna Režić, kostimografkinja Duška Nešić Dražić, koreograf Igor Kirov, zborovođa Frane Kuss, oblikovatelj svjetla Srđan Barbarić, koreograf za borbe i mačevanje Alen Čelić, 3d mapping, holograme i projekcije potpisuje Matej Bodrušić, suradnica redatelja je Jelena Bosančić, a asistent dirigenta je Jure Bučević.



IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Hrvatska prevoditeljica Nikolina Židek u Madridu dobila nagradu „Alfred de Musset“

MADRID - Hrvatska prevoditeljica Nikolina Židek dobila je u petak u Madridu nagradu „Alfred de Musset“ španjolske izdavačke kuće Ediciones Irreverentes za španjolski prijevod „Drame o Mirjani i ovima oko nje“ autora Ivora Martinića.

 Nagrada joj je uručena drugog dana Međunarodnog salona kazališne knjige, sajma koji se 19. put održava u španjolskoj prijestolnici.

 „Nagrada mi puno znači jer se ovime bavim zadnjih deset godina. Radim na prijevodima hrvatskih dramatičara na španjolski jezik te na njihovoj promociji u zemljama španjolskog govornog područja“, rekla je Židek za Hinu.

  „Ovo priznanje  je samo potvrda da sam na dobrom putu i da su prijevodi dobri te zanimljivi španjolskim izdavačima. Također se nadamo da neće ostati samo na izdavačima nego da će biti interesantni i španjolskim redateljima“, dodala je.

 „Drama o Mirjani i ovima oke nje“ napisana je 2010. godine i postavljena u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, a na španjolski jezik je prevedna 2016. godine te je postavljena u kazalištu Picadero u Buenos Airesu.

 „Svaki prijevod na bilo koji jezik je iznimno važan događaj jer to znači otvaranje novih prostora i mogućnost da novi ljudi vide i prepoznaju rad“, rekao je autor Ivor Martinić. „Ova nagrada je stoga jako bitna, a posebno zato jer se dodjeljuje na međunarodnom salonu kazališnih knjiga“, napomenuo je.

 Izdavačka kuća Irreverentes, sa sjedištem u Madridu, ove godine je pokrenula dodjelu nagrada „Alfred de Musset“. Nazvana je po francuskom piscu i dramaturgu iz vremena romanticizma iz 19. stoljeća.

 Na natječaj su se mogli prijaviti radovi, adaptacije i prijevodi objavljeni u posljednjih pet godina ili još uvijek neobjavljeni.

 Židek, dobitnica u kategoriji prijevoda, primila je priznanje u kazalištu Valle Inclán u srcu Madrida. Ondje je u četvrtak počeo međunarodni sajam kazališnih knjiga koji će trajati do nedjelje.

 „To je prostor otvoren osobama koje zanima takva vrsta literature. Ljudi koji se bave kazalištem mogu doći do novih tekstova. Autorima istovremeno otvara mogućnost novog postavljanja predstave ili pak da se netko zainteresira za njihove druge tekstove“, rekao je Martinić.

 Židek i Martinić surađuju s kućom Irreverentes od 2018. godine od kada se Židek prijavila na natječaj za nagradu, te od kada su joj javili da ju je dobila.

 „Prvi oblik nagrade je objava teksta a nakon toga ćemo nastaviti surađivati jer je 'Drama o Mirjani i ovima oke nje' pobudila interes ovog izdavača za objavljivanje hrvatskih tekstova, pa vjerujem da na ovome neće stati“, poručila je Židek.

 „Drama o Mirjani i ovima oko nje“ priča je o Mirjani i njenom odnosu prema ljudima koji je svakodnevno okružuju. Njenu svakodnevnicu ispunjava niz problema – kćer u pubertetu želi pobjeći u Ameriku, bivši muž ju ne pušta na miru, a susjeda joj u povjerenju kaže da će se ubiti za dvije godine.

Objava te hrvatske drame na španjolskom jeziku u izdanju Irreverentesa jedan je među mnogim ostvarenim rezultatima, kaže Židek.

 Predstava „Moj sin samo malo sporije hoda“ autora Ivora Martinića već je četiri godine na redovnom repertoaru u Buenos Airesu, u kazalištu Picadero. Ondje je postavljena i „Drama o Mirjani i ovima oko nje“, a ove godine je premijerno izvedena drama Vedrane Klepice Bijeli bubrezi.

 „Imali smo puno uspjeha u Latinskoj Americi a nadamo se da će se s ovom nagradom povećati vidljivost hrvatskih autora u Španjolskoj“, istaknula je Židek.

 Ona će u subotu predstaviti web stranicu hrvatske dramatike na španjolskom jeziku www.teatrocroata.comfondacije TeaCro koju je pokrenula i čiji je cilj promocija hrvatskih dramatičara prevedenih na španjolski jezik u zemljama španjolskog govornog područja radi njihove bolje vidljivosti.

 „Ta stranica sadrži dosad prevedene autore, oko 30-ak tekstova, sadrži podatke o autorima, sinopsise svih dosad prevedenih djela te sadrži isječke od oko deset stranica svake drame. Od subote kada bude lansirana, zainteresirane osobe moći će pogledati što ima u suvremenoj hrvatskoj drami na španjolskom jeziku, koje su teme koje se obrađuju i koje su predstave postavljene. Budu li zainteresirani moći će tražiti cijeli tekst“, objasnila je Židek.

 „Nadamo se da će se time bolje i više promovirati hrvatski autori i njihva vidljivost te da će bolje cirkulirati tekstovi“, naglasila je.


Mlada žena tijekom slikanja selfija oštetila djelo Salvadora Dalija

MOSKVA - Mlada žena je tijekom slikanja selfija oštetila crtež uglednog španjolskog umjetnika Salvadora Dalija u umjetničkoj galeriji u Jekaterinburgu, izvijestio je u petak ruski državni medij.

Crtež iz serije Los Caprichos srušila je žena dok je pokušavala napraviti selfie s umjetničkim djelom u pozadini, rekao je glasnogovornik policije.

Okvir drugog djela renomiranog španjolskog umjetnika Francisca Goye također je oštećen u incidentu, piše ruska novinska agencija RIA Novosti.

Žena i troje njezinih prijatelja "neprimjereno su se ponašali", komentirao je predstavnik galerije Glavny Prospect, a prenijela ruska novinska agencija TASS.

Vlasti ne će podići tužbu jer nije bilo kriminalne namjere, izvijestio je državni medij.


Odgođen plan za najveći svjetski morski rezervat na Antarktici

CANBERRA - Međunarodni napori da se na Antarktici uspostavi najveći morski rezervat, pet puta veći od Njemačke, naišli su na prepreku nakon što su ih blokirale Kina i Rusija, rekao je izaslanik na konferenciji za mrežu Al Jazeera.  

Za plan za zaštićeni prirodni rezervat koji bi se prostirao na prostoru više od 1,8 milijuna četvornih kilometara Weddellova mora zauzimale su se Europska unija i Njemačka a podržavale ga mnoge zemlje, uključujući Indiju.

Međutim plan je naišao na zapreke nakon dva tjedna pregovora na sastanku povjerenstva za očuvanje života na Antarktici (CCAMLR) u Hobartu u Australiji.

"U određenoj mjeri sam razočaran. Mogli smo postići neku vrstu razumijevanja, a to razumijevanje na žalost nije se pojavilo nakon što smo potrošili tako mnogo dana", rekao je Maruthadu Sudhakar, indijski predstavnik na konferenciji, za televiziju Al Jazeera u petak i dodao: "Sada nema izgleda. Gotovo je.".

"Nije propalo, odgođeno je za godinu dana. Nije bilo dogovora ove godine. Neke zemlje bile su suzdržane", rekao je.

Sudionici smatraju Rusiju i Kinu krivima za blokiranje plana, a neku vrstu otpora pružila je i Norveška.

Dvadeset i četiri zemlje postigle su povijesni dogovor 2016. da označe 1,55 milijun četvornih kilometara antarktičkoga Rossova mora kao zaštićenog morskog područja na 35 godina.

Pregovarali su šest godina.

Weddellovo more, najveće među više od deset mora u Južnom oceanu,  jedno je od posljednjih netaknutih ekosustava na svijetu.

Dom je to za više od 300.000 carskih pingvina, tuljana i rijetkih morskih ptica.


Palau zabranio kreme za sunčanje

CANBERRA - Palau je prva zemlja na svijetu koja je zabranila kreme za sunčanje zbog njihova toksičnog utjecaja na koraljne grebene, objavio je predsjednik Thomas Remengesau.

Zabrana stupa na snagu g. 2020., a kazna za prekršitelje će biti tisuću dolara. Turisti koji kreme unesu u zemlju ostat će bez njih.

"Uveli smo prijelazno razdoblje kako bi turiste upoznali i odgojili, a ne odvratili od dolaska", rekao je Remengesau.

Palau je mala otočna zemlja sa svega 21.000 stanovnika u zapadnom Pacifiku, između Australije i Japana.

Znanstvenici vjeruju da su kemikalije kojih ima u nekim proizvodima za zaštitu od Sunca visoko toksične za život u moru.

Sličan zakon stupit će na snagu na Havajima 2021. godine.

Palau zadnjih godina jača zaštitu svoga okoliša, uključujući i smanjenje broja turista. Prije tri godine gotovo cijeli palauski akvatorij proglašen je zaštićenim pomorskim dobrom kako bi se smanjilo onečišćenje i prekomjerni izlov ribe.

Zakon koji je usvojio tamošnji parlament, osim zabrane krema za sunčanje, zahtjeva da turističke agencije svojim gostima osiguraju alternativu plastičnim bocama, čašama i slamkama.


Visoki tlak u trudnoći povezan s demencijom desetljećima poslije

KOPENHAGEN - Trudnice koje razviju preeklampsiju (EPH gestoza), stanje u kojemu se javlja opasno visoki krvni tlak, imaju tri puta veći rizik od demencije kasnije u životu u usporedbi sa ženama kod kojih se nije javio taj poremećaj u trudnoći, kažu znanstvenici.

Vodeći uzrok prijevremenog porođaja, preeklampsija je upalni poremećaj krvnih žila koji se javlja u 2 do 10 posto trudnoća, obično nakon 20. tjedna. Osim visokog tlaka, to stanje može prouzročiti abnormalno visoke razine proteina u urinu i zadržavanje tekućine.

Na temelju zdravstvenih podataka o više od milijun žena u Danskoj znanstvenici su otkrili najveći povećani rizik kod žena koje su imale preeklampsiju od razvijanja takozvane vaskularne demencije, za koju se vjeruje da uzrokuje niz malih moždanih udara ili smanjeni dotok krvi u mozak.

Rizik od Alzheimerove bolesti, druge vrste demencije, samo je neznatno veći u usporedbi sa ženama koje nisu imale preeklampsiju.

Prošle studije već su povezale preeklampsiju s kognitivnim poremećajima i promjenama u mozgu unutar godinu dana od trudnoće. Žene s preeklapsijom također imaju veći rizik od kasnijih bolesti srca, moždanog udara, visokog tlaka i dijabetesa.

"Prikupili smo dovoljni dokaza da učinci preeklampsije na zdravlje žena nisu ograničeni na trudnoću", rekla je autorica studije Heather Boyd sa Statens Serum instituta u Kopenhagenu.

"Sada znamo da se preeklampsija treba smatrati markerom za povećani rizik od vaskularne smrti kasnije u životu. Svijest o tome sve je veća - u svojim zadnjim smjernicama Američka udruga za srce i Europsko kardiološko društvo uključuju izjave o uzimanju u obzir povijesti komplikacija u trudnoći prilikom procjene rizika od kardiovaskularnih bolesti kod žena", rekla je Boyd za Reuters Health putem emaila.

Proučavajući veze između preeklampsije i demencije znanstvenici su koristili podatke iz nacionalnog registra kako bi identificirali 1,178.005 žena koje su rodile u Danskoj između 1978. i 2015. godine, od kojih je nešto više od 4 posto imalo preeklampsiju tijekom jedne ili više trudnoća.

Žene su bile praćene u prosjeku 21 godinu. Čak i kada su bili pod kontrolom drugi čimbenici koji mogu utjecati na rizik od demencije, znanstvenici su otkrili da je rizik za kasno pojavljivanje vaskularne demencije, nakon 65-e godine, 6,5 puta veći među ženama s poviješću preeklampsije.

Žene s poviješću preeklampsije imale su otprilike dvaput veći rizik od rane pojave demencije u usporedbi s onima koje nisu imale taj poremećaj u trudnoći. Također su imale 50 posto veći rizik od razvijanja Alzheimerove bolesti i 40 posto veći rizik od drugih, nespecifičnih demencija.

Javljanje preeklapsije u više od jedne trudnoće predstavlja čak i veći rizik, utvrdili su znanstvenici.

Boyd preporučuje da se žene koje su imale preeklampsiju redovito kontroliraju kod internista.



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus