06:44, 18. Rujan 2018

kultura...

Kultura, 2. srpnja 2018.

Objavljeno: 01.07.2018 u 21:12
Pregledano 111 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura, 2. srpnja 2018.

ZAGREB, 2. srpnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

 

Filmski program "Pozdrav ljetu" u kinu Tuškanac


ZAGREB -
Posebnim programom s radovima mladih filmaša i filmašica u okviru revijskih i obrazovnih programa Hrvatskog filmskog saveza zagrebačko kino Tuškanac obilježit će 7. srpnja početak ljeta.

"Pozdrav ljetu" počinje u subotu od 11 sati i donosi bogat program, u okviru kojega se kao  središnji dio najavljuje svečano proglašenje filmova odabranih u natjecateljski program 56. Revije hrvatskog filmskog stvaralaštva djece, 23. Filmske revije mladeži i 11. Four River Film Festivala.

U Selekcijskoj komisiji za Filmsku reviju mladeži i Four River Film Festival su Ana Đordić, profesorica hrvatskog jezika i filmske umjetnosti te filmski kritičari Boško Picula i Stipe Radić, a za Reviju hrvatskog filmskog stvaralaštva djece montažer Slaven Zečević i redateljice Čejen Černić i Sonja Tarokić. Oni će u subotu biti dostupni za sva pitanja vezana uz proces selekcije, najavljeno je iz Hrvatskog filmskog saveza.

Osim objave filmova odabranih u natjecateljske programe tih revija i festivala premijerno će se prikazati filmski radovi nastali u sklopu obrazovnih ciklusa održanih ove godine u kinu Tuškanac.  

Riječ je o jedinstvenom programu filmske nastave u Hrvatskoj - radionice su namijenjene osnovnoškolcima, a filmska nastava je jedini filmsko-obrazovni program namijenjen srednjoškolskim učenicima i potpuno je besplatan.

 

Raspisan natječaj za književnu nagradu Slavko Kolar


ZAGREB -
Gradska Knjižnica Slavka Kolara Čazma i Organizacijski odbor manifestacije Slavko Kolar – književni dani raspisuju natječaj za kratku priču - satiru, izvijestilo je Društvo hrvatskih književnika (DHK).

Na natječaju, samo s jednim radom, mogu sudjelovati autorice i autori iz Hrvatske i inozemstva koji pišu hrvatskim jezikom.

Tema kratke priče - satire je slobodna, navod se i dodaje kako kratka priča – satira ne smije biti objavljena te može imati najviše 300 redaka (18.000 znakova, s prazninama).

Natječaj je anoniman pa kratke priče – satire treba slati ispisane u pet primjerka i na CD-u, sve označeno šifrom, na naslov: Gradska Knjižnica Slavka Kolara Čazma, Ulica Alojza Vulinca 3, 43240 Čazma, s naznakom "Natječaj za kratku priču - satiru".

Ostale podatke - puno ime autorice ili autora, adresu, telefon, rješenje šifre treba priložiti u zasebnoj, zatvorenoj omotnici. Nepotpune prijave i priče koje nisu satiričnoga karaktera te ne udovoljavaju ostalim propozicijama natječaja neće se uzimati u obzir.

Kratke priče - satire će ocijeniti prosudbeno povjerenstvo sastavljen od književnika i/ili književnih kritičara, kojeg će imenovati Organizacijski odbor, te dodijeliti prvu, drugu i treću nagradu.

Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa: prva nagrada u iznosu od 3.000,00 kn neto, druga nagrada u iznosu od 2.000,00, kn neto te treća nagrada u iznosu od 1.500,00 kn neto.

Osim toga, prosudbeno povjerenstvo će načiniti izbor od 10 najuspjelijih priča koje će biti objavljene u elektroničkom obliku na web stranici Gradske Knjižnice Slavka Kolara 15. studenoga 2018.

Dodjela nagrada i javno čitanje nagrađenih priča – satira bit će organizirani u okviru manifestacije "Slavko Kolar – književni dani", 1. prosinca 2018. u Čazmi.

Natječaj je otvoren do 30. rujna 2018.



Izložba "(Ne)postojanost prostora – Prostori naracije i imaginacije" u Domu HDLU


ZAGREB -
Skupna međunarodna izložba "(Ne)postojanost prostora – Prostori naracije i imaginacije", koja problematizira opisne, formalne, simboličke, psihološke i sociološke aspekte teksta u formiranju dvodimenzionalnih i trodimenzionalnih prostora u djelima suvremenih vizualnih umjetnika, otvara se u četvrtak, 5. srpnja u Galeriji Prsten Doma hrvatskih likovnih umjetnika.

Kustosi izložbe, koja se fokusira na različite mogućnosti interakcije teksta i likovnosti kao dva načina dočaravanja prostora, su Vanja Babić i Neva Lukić.

Kao polazišnu referencu kustosi su uzeli rad Josipa Vanište iz 1964. kojim je on sliku i njezin prostor dematerijalizirao, odnosno sveo tek na tekst ispisan pisaćim strojem na papiru kao svojevrsnu meta-uputu za njezino izvođenje.

"Od trenutka kada je Vaništa ostvario 'najradikalniji domet hrvatske umjetnosti 20. stoljeća' međusobne se interakcije vizualnih, prostornih, tekstualnih te verbalno-auditivnih aspekata nastavljaju prožimati i u radovima narednih generacija hrvatskih umjetnika", ističe se u najavi i zložbe.

Osim hrvatskih umjetnika predstavljeni su ugledni austrijski suvremeni autori, "s idejom propitivanja da li i u kolikoj mjeri – u uvjetima globalizacijskih, virtualizacijskih i migracijskih procesa – leksička odnosno jezična osnova još uvijek uvjetuje narativne i imaginativne odrednice formiranja odnosno opisivanja određenih prostornih situacija".

Izlažu Eva Beierheimer & Miriam Laussegger, Antonio Grgić, Jochen Höller, Paulina Jazvić, Anto Jerković, Željko Jerma, Željko Kipke, Anatol Knotek, Brigitte Kowanz, Ivica Malčić, Vlado Martek, Martina Miholić, Ana Mušćet, Gloria Oreb, Roman Pfeffer, Damir Sokić, Philipp Timischl, Ivan Tudek, Josip Vaništa, Anabel Zanze.

Po riječima Neve Lukić, koja je uz Vanju Babića kustosica izložbe, tom trećom izložbom u nizu koji traje od 2014. godine nastoji se ukazati na preklapanja, harmoniju, ali i diskrepanciju prostora stvarnosti i naracije, odnosa materije i riječi.

Izložbu prate projekcije eksperimentalnih filmova koji na različite načine korespondiraju s njezinom osnovnom problematikom - prikazat će se radovi Gustava Deutscha, Ivana Faktora, Tomislava Gotovca, Željka Kipkea, Ivana Ladislava Galete, Helene Schultheis Edgeler i Mladena Stilinovića.

Izbornik filmskog programa Ivan Paić podsjeća u predgovoru kako su svi zastupljeni autori ostvarili respektabilnu inozemnu i domaću recepciju i njihovi instalativni, fotografski, video i filmski radovi mogu se vidjeti u mnogim svjetskim galerijama, muzejima i medijskim institucijama.

"Ultimativna vrijednost i važnost tih filmova, u kontekstu ove međunarodne izložbe nalaze se u činjenici, što isti služe i kao platforma za otkrivanje novih, istraživačkih, stilskih i komunikativnih umjetničkih kanala", ocijenio je.

Izložba će biti otvorena do 22. srpnja, a od 6. rujna do 10. studenog bit će postavljena i u Muzeju Likovnih umjetnosti u Osijeku.


Na isti dan otvaraju se izložbe Tajči Čekade i Kristiana Kožula

U četvrtak se u Galeriji PM Doma hrvatskih likovnih umjetnika otvara i samostalna izložba multimedijalne umjetnice Tajči Čekade, "Biljni svijet u hrvatskim javnim ustanovama".

Autorica je snimala prostore ispražnjene od ljudske prisutnosti, a kadrovi hvataju trenutak prije nego će u njega ući zaposlenici ili korisnici, kao prisjećanje na proživljeno vrijeme i prostor.

"Prostori institucija i njihove biljke s Tajčinih fotografija desetljećima isti, tu i tamo malo osvježeni pa opet, uglavnom obavijeni prepoznatljivom patinom svjedoče o izostanku gradnje novoga ili temeljitom osuvremenjivanju prostora", stoji u najavi.

Kako se dodaje, sama serija fotografija biljaka svojevrsna je analogija prikaza svijeta u hrvatskim javnim institucijama, zrcala stanja društva, što je u ovom slučaju i metaforički i doslovno kondenzirano u predodžbi biljnoga svijeta.

"Motiv flore oko kojega se gradi vrlo sugestivan fotografski ciklus nije slučajnost, on je dio umjetničina vizualnog itinerera i proizlazi iz njezine stalne preokupacije odnosom čovjeka i prirode", napominje se.
Izložba "Biljni svijet u hrvatskim javnim ustanovama" ostaje otvorena bit će otvorena do 15. srpnja.

U Galeriji Bačva na izložbi "Forensic folklore: The Archipelago" predstavlja se umjetnik Kristiana Kožula, s nastavkom serije radova započete u Galeriji Galženica izložbom "Forensic Perpetuality".

Radovi u izložbi dalje razrađuju forenzičku fantaziju kao integralni dio suvremenog folklora, a postav uključuje hibridnu instalaciju koju čine nezavisni “clusteri” objekata, stvarajući nelinearni narativ u kružnom prostoru galerije Bačva.

Ta se izložba može razgledati do 22. srpnja.



Film "Sav taj jazz" na skrivenoj projekciji Motovun Film Festivala


ZAGREB -
Treća ovogodišnja Skrivena projekcija Motovun Film Festivala mjuzikl je "Sav taj jazz" redatelja i koreografa Boba Fossea, koja će se na još uvijek tajnoj lokaciji održati u četvrtak, 5. srpnja.

Film iz 1979. godine utemeljen je na životu autora - Roy Scheider je u ulozi autodestruktivnog koreografa Joea Gideona koji na Broadwayu priprema predstavu, za koju očekkuje da će biti kruna njegove karijere.

Pritom iscrpljuje i plesače i sebe zbog čega konzumira veliku količinu opijata te balansira između djevojke, brojnih ljubavnica, bivše supruge i kćeri. Preopterećen dolazi do ruba ponora i zabrine se za svoj život, no možda je već prekasno za izmučeno tijelo i srce, najavljuju s Motovun Film Festivala.

"Sav taj jazz", nagrađen s četiri Oscara, sa Scheiderom i Jessicom Lange u glavnim ulogama, opisuje se kao film s mnogo pjesme i plesa u kojem mogu uživati i oni koji ne vole mjuzikle.

Atraktivna lokacija na kojoj će ta fantastična mjuzikl drama biti prikazana, uz besplatan ulaz, otkrit će se dan prije projekcije, za što je potrebno prijaviti se na newsletter na stranici skrivene.motovunfilmfestival.com.

Motovun Film Festival održat će se od 24. do 28. srpnja, a do 10. srpnja na online servisu Kupi ulaznicu.hr u ponudi je paket "Sve po 15 kuna", za boravak u kampu i deset filmova po 150 kuna. Te je ulaznice moguće kupiti i uživo na Skrivenim projekcijama.

U Karlovcu počeo 21. Međunarodni festival folklora

ZAGREB - Međunarodni festival folklora počeo je u nedjelju u Karlovcu mimohodom gradskim ulicama i plesnim programom na tradicionalnim mjestu, igralištu Šanac, i to istodobno kad je hrvatska reprezentacija igrala osminu finala Svjetskog nogometnog prvenstva, ali su ljubitelji folklora gotovo sasvim popunili tribune, što je, prema riječima više govornika na otvorenju, još jedan dokaz da karlovačka publika kao i prethodnih 20 godina živi s ovim festivalom.

Proglašavajući 21. Međunarodni festival folklora otvorenim, gradonačelnik Damir Mandić prokomentirao je dobar odaziv publike riječima da “Karlovac kuca srcem širokim i srcem otvorenim za svoje goste iz cijeloga svijeta”.

U ime Karlovačke županije pročelnica za školstvo Marija Medić čestitala je organizatorima što iz godine u godinu neupitnu kvalitetu MFF uspijevaju podignutu s novim sadržajima, egzotičnim i privlačnim.

Upravitelj Međunarodnog festivala folklora Željko Štajcer ustvrdio je da će 21. Festival biti "ponajegzotičniji" od svih prethodnih, iako su do sada gostovale skupine iz 51 zemlje sa svih kontinenata, te je pozvao da s programom počnu folklorni ansambli Likha iz SAD-a, Motora iz Joensuu u Finskoj, Spandan iz indijskog Ahmebadada, C.I.D.A.N. iz Huancayo u Peruu, Kenijska skupina Africans tumbas iz Nairobija, te karlovački ansambl “Matija Gubec”.

Svi su oni predstavili svoje tradicijske pjesme i plesove, s tim da je skupina iz SAD-a prikazala filipinsku baštinu, jer iz SAD-a su došli Filipinci koji žive i djeluju u SAD-u.

Sutra će skupine nastupati u Rijeci, ostale dane do subote na raznim pozornicama u Karlovačkoj županiji. Novost festivala je da će u četvrtak na karlovačkom Perivoju, kod Glazbenog paviljona, imati animacijske plesove s podukom zainteresirane publike, a i sklopu festivala je i manifestacija "Okusi svijeta", s gastronomskim specifičnostima njihovih nacionalnih kuhinja.

Karlovčani i turisti moći će (uz cijene od 20, 15 i 10 kuna) posebnosti zemalja gostujućih skupina osim kroz njihovo folklorno nasljeđe upoznati i kroz neka njihova tipična jela, i to 20 vrsta izvornih glavnih jela s prilogom, slastica i pića.

Posljednjeg dana, u subotu, nazočit će u karlovačkoj Gradskoj knjižnici Konferenciji o klapskom pjevanju s UNECO-ove liste zaštićene nematerijalne kulturne baštine, a glavni predavači bit će dvojica muzikologa i etnologa Bojan Pogrmilović i Tvrtko Zebec, te predstavnici klapa, te će to biti dio Prvog festivala mediteranske kulture Južnoeuropskog sektora CIOFF-a.

Na prethodnih dvadeset festivala nastupale si 103 skupine iz 51 zemlje svijeta, ukupno 3.300 stranih izvođača, a svake ih je godine prosječno gledalo po dvadesetak tisuća gledatelja.


Otvoren 24. međunarodni kazališni festival "PUF"

PULA - Izvedbom kazališnog projekta "Anno Domini 2018", predstavom "Halab" u hrvatsko - španjolskoj koprodukciji čiju koreografiju i režiju potpisuje Sol Picó, u nedjelju navečer je na pulskom Trgu Portarata otvoren 24. međunarodni kazališni festival PUF.

Do 5. srpnja bit će prikazano deset predstava, a namjera predstave "Halab" bila je, kako je naveo organizator, osvijestiti i pružiti vidljivost humanitarnoj tragediji izbjeglica koje svagdan riskiraju život u Sredozemnom moru pokušavajući pobjeći teroru iz njihovih zemalja. Riječ je u putujućem uličnom plesnom djelu koje je interpretiralo petnaest glumaca i plesača.

Po riječima umjetničkog upravitelja PUF-a Branka Sušca, ovaj festival svake godine nastoji biti tematski aktualan, pa je stoga i tema predstave "Anno Domini" ovaj put problem izbjeglica. Druga predstava večeri održava se u Istarskom narodnom kazalištu, a nastupa Plesna kompanija Michal Zahora iz Češke s predstavom "Pulsar".

Drugi dan festivala donosi predstavu "Posvećenje proljeća" koja će se uprizoriti u Istarskome narodnom kazalištu u Puli.


Đakovo: Održani Mali vezovi

ZAGREB - Trideset dječjih folklornih skupina iz Đakova, Đakovštine, drugih krajeva Slavonije, Baranje i cijele Hrvatske te grupa vojvođanskih Hrvata iz Tavankuta prodefilirala je centrom Đakova u okviru 52. Đakovačkih vezova.

Mali vezovi program su za najmlađe sudionike ove đakovačke smotre tradicijske kulture čije su prve prateće priredbe počele još 21. lipnja, a svečano će biti otvorena u petak, 6. srpnja, ispred katedrale.

Uz male folkloraše, najčešće pomladak kulturno-umjetničkih društava, u povorci Malih vezova nastupile su i mažoretkinje, mali tamburaši i drugi, predstavljajući se dječjim narodnim pjesmama, folklorom, starim dječjim igrama, ali i starim igračkama poput drvenog konjića 'na štapu', drvenih gusaka, stare 'šerpe', na 'špagi' i dr.

Prošavši centrom grada od crkve Svih svetih do Strossmayerovog parka, sudionici Malih vezova na ljetnoj pozornici u spomenutom perivoju održali su folklorni program, a za najmlađe su 52. Đakovački vezovi priredili i druge programe poput ove godine prvog Festivala "Baština djeci".

Središnji program 52. Đakovačkih vezova i ove je godine svečani mimohod svih sudionika smotre, u nedjelju, 8. srpnja, kada će središtem grada prodefilirati oko 60 folklornih skupina iz zemlje i svijeta – SAD-a, Australije, Austrije, BiH, Srbije…, okićene svatovske zaprege, konjanici, hrvatski ovčari i drugi. Vezovi će biti zatvoreni u nedjelju, 8. srpnja, navečer, programom na ljetnoj pozornici u Strossmayerovom parku pod nazivom "Slavonijo, zemljo plemenita", uz tradicionalni izbor najljepših narodnih nošnji.

 

IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

 

Francuska smanjila brzinu na brzim cestama

PARIS -
Ograničenje brzine od 80 km/h od nedjelje je na snazi na francuskim brzim cestama, što je za 10 kilometara manje od prijašnjeg ograničenja.

Francuska vlada uvela je tu mjeru na početku sezone godišnjih odmora u nastojanju da smanji broj prometnih nesreća.

Prošle je godine na francuskim prometnicama poginulo 3.448 ljudi, a vlada se nada da će smanjenjem brzine na brzim cestama taj broj pasti za desetak posto.

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da se tri četvrtine Francuza protivi novom ograničenju koje se odnosi na sve dvotračne ceste izvan gradova i sela koje nisu fizički odvojene i nemaju zaustavnu traku.

Na brzim cestama u Njemačkoj ograničenje je 100 km/h.


Aboridžini nose teret kroničnih bolesti, pokazuje istraživanje

CANBERRA -
Vjerojatnost da će imati dvije ili više kroničnih bolesti veća je za Aboridžine nego za ostale Australce, pokazuje novo medicinsko istraživanje.

Prisutnost dviju ili više kroničnih bolesti među Aboridžinima i domorodačkim stanovništvom s otoka u Torresovu prolazu veća je za 2,6 puta nego među neautohtonim Australcima, pokazuju rezultati istraživanja objavljeni u ponedjeljak u australskome medicinskom listu.

Znanstvenici sa sveučilišta New South Wales proučili su podatke od gotovo 5,5 milijuna ljudi.

U Australiji živi više od 24 milijuna ljudi a oko 3,3 posto stanovnika, Aboridžina i stanovnika otoka u Torresovu prolazu, na donjoj je granici svih modernih gospodarskih i društvenih pokazatelja.

"Očekivana životna dob Aboridžina i otočana iz Torresova prolaza prema procjenama 11,5 posto je niža za muškarce a 9,7 posto za žene u usporedbi s drugim Australcima", ustvrdili su znanstvenici.

Što se događa s mozgom alkoholičara kad prestanu piti

LONDON -
Znanstvenici koji se bave ulogom dopamina u alkoholizmu došli su do iznenađujućeg otkrića koje bi moglo objasniti zašto se liječeni alkoholičari teško drže apstinencije, piše časopis Science. Oni sugeriraju da kada alkoholičar prestane piti, sposobnost mozga da koristi dopamin se mijenja, ujedno mijenjajući i način na koji mozak aktivira osjećaj zadovoljstva.

Poput mnogih droga, alkohol potiče proizvodnju supstance pod nazivom dopamin, kojoj je jedna od primarnih funkcija aktiviranje osjećaja zadovoljstva u mozgu. Prethodne studije ukazivale su na to da razina dopamina u alkoholičara s vremenom opada pa imaju stalnu potrebu piti sve više i češće kako bi imali taj isti osjećaj zadovoljstva. Nepoznanica je doduše bila što se događa sa mozgom alkoholičara nakon što prestanu piti, s obzirom da je razina dopamina već poremećena.

Kako bi istražili i taj dio, znanstvenici su počeli istraživati moždano tkivo preminulih alkoholičara. Uočili su da njihovi mozgovi imaju manju količinu određenih dopaminskih receptora u odnosu na normalan mozak zdrave osobe. Takozvani D1 receptori su pozicije na membrani moždanih stanica za koje se veže dopamin, što uzrokuje da neuroni postanu „uzbuđeni“. Svako pomanjkanje broja tih receptora odmah znači i manjak reakcije mozga prema dopaminu, što objašnjava zašto alkoholičari ne mogu utažiti svoju želju za alkoholom.

Studija je pokazala da mozgovi preminulih alkoholičara nisu imali manjak D2 receptora, koji se pak vežu sa dopaminom kako bi umirili neurone. Sve u svemu, ovi pokazatelji objašnjavaju kako alkohol utječe na mozak, potičući ovisnike da stalno iznova traže stimulans kroz konzumaciju alkohola. Kako bi utvrdili slijedom čega dolazi do ove situacije, koristili su radiografsku tehniku za određivanje razine dopamina u mozgu laboratorijskih štakora ovisnih o alkoholu kojima je nekoliko tjedana uskraćivan alkohol.

Otkrili su kako je razina dopamina opala tokom prvih šest dana, potvrđujući postojeću teoriju kako je akutno uskraćivanje alkohola obilježeno manjkom dopamina. Istovremeno, broj receptora je bio normalan. Međutim, nakon tri tjedna, znanstvenici su otkrili kako je razina dopamina porasla, dok je broj dopaminskih receptora pao. Višak razine dopamina objašnjen je činjenicom kako se zbog nedostatka receptora manja količina dopamina vezala za receptore, dok je višak ostao neiskorišten u prazninama između neurona, poznatijima kao sinapse.

Zaključak je studije kako akutno uskraćivanje alkohola može dovesti do manjka dopamina, dok dugotrajna apstinencija dovodi do toga da se razina dopamina u mozgu povećava iznad razine normalnog. I u jednom i u drugom slučaju radi se o poremećaju sustava, čime se povećava opasnost od recidiva i povratka alkoholizmu.

UNESCO na popis svjetske baštine uvrstio španjolsku al-Azaharu

MANAMA - UNESCO je u nedjelju uvrstio al-Azaharu, arheološko nalazište iz X. i XI. stoljeća blizu Cordobe na jugu Španjolske, na popis svjetske baštine, objavila je ta agencija Ujedinjenih naroda na zasjedanju u Bahreinu.

Taj grad čija je izgradnja počela 936. godine je uz Alhambru, džamiju Cordobe i Alacazar u Sevilli, koji su već na popisu, jedan od dragulja naslijeđenih od Al-Andalusa kada su muslimani vladali iberijskim poluotokom od VII. do XV. stoljeća.

Taj stari arapski grad s palačom koji je izgradio emir Cordobe Abd al-Rahman III. sredinom X. stoljeća, kasnije je uništen u ratovima. Ostatci grada su pali u zaborav gotovo 1000 godina, sve do početka XX. stoljeća.

Grad koji je prema legendi dobio ime po najdražoj kalifovoj ženi Azahari, okružen je zidinama i nalazi se osam kilometara od Cordobe.

Na zasjedanju u nedjelju na taj su popis dodani i nacionalni park Chiribiquete u Kolumbiji i talijanski industrijski grad Ivrea, dodao je Unesco.

Nacionalni park Chiribiquete je obitavalište jaguara površine od 2,7 milijuna hektara. To je najveći nacionalni park Kolumbije koji posjeduje jednu od najvećih bioloških raznolikosti planeta. Taj park je 9. mjesto te zemlje koje ulazi na popis svjetske baštine.

Ivrea je drugi po veličini grad okruga Torina u talijanskoj pokrajini Pijemont, gdje je osnovana talijanska tvrtka Olivetti koja proizvodi pisaće mašine i mehaničke digitrone. Grad Ivreu projektirali su vodeći talijanski arhitekti između 1930. i 1960. i on ocrtava ideje komunističkog pokreta u Italiji i modernu viziju industrijske proizvodnje i arhitekture.


Australski trgovački lanci suočeni s bijesom potrošača nakon zabrane plastičnih vrećica

SYDNEY - Najveći australski trgovački lanci suočeni su od nedjelje s bijesom potrošača frustriranih zbog trajne zabrane upotrebe jednokratnih plastičnih vrećica.

Prema lokalnom tisku brojni su incidenti na blagajnama na kojima je primjerice muškarac počeo gušiti zaposlenika trgovine zbog toga što više nema jednokratnih vrećica a one trajnije se naplaćuju.

Izbacivanje iz upotrebe jednokratnih vrećica dio je nacionalne kampanje smanjivanja zagađenja.

S 1. srpnjem u svim australskim državama osim u dvije zabranjeno je korištenje jednokratnih plastičnih vrećica.

Više od osam milijuna tona plastike svake godine završi u svjetskim oceanima, prema UN-ovu programu za okoliš.

UN želi potpunu zabranu korištenja jednokratnih plastičnih vrećica do 2022. i kaže kako je više od 60 država do sada poduzelo mjere da se zabrani ili smanji potrošnja plastike.


Zašto smo nesretni?

PARIS - Sudionici studije su u velikom broju ocijenili da je njihov život daleko siromašniji od života njihovih poznanika.

Pri usporedbi s drugima većina ljudi sklona je laskati si da su pametniji i moralniji, ali u kakvoći društvenog života podcjenjivati se i vjerovati da se drugi više zabavljaju i imaju više poznanika od njih, pokazuje studija čiji autori zaključuju da je razlog tomu što smo skloniji uspoređivati se s hiperdruštvenim pojedincima.

Mi se stalno uspoređujemo s drugima, a ocjene koje donosimo često su u našu korist pri čemu si laskamo i zaključujemo da smo pametniji, moralniji, pouzdaniji ili čak sretniji od drugih ljudi, navode psiholozi Sebastain Deri, Shai Davidai i Thomas Gilovich, autori studije provedene na više od 3000 sudionika, a objavljene u francuskom časopisu Le Point.

Polazeći od pionirskog istraživanja američkog psihologa Leona Festingera, trojica psihologa ispitivala su kako ljudi procjenjuju vlastiti društveni život pri usporedbi s drugima i ustanovili su da su tu zaključci pesimističniji i na našu štetu.

Oko 3000 ispitanika trebalo je odgovoriti na pitanje kako ocjenjuju vlastiti, odnosno društveni život svojih poznanika.

Odgovarali su na pitanja o broju prijatelja, učestalosti sudjelovanja na zabavama, večernjim izlascima u restoran, o broju prijatelja na društvenoj mreži.

Sudionici su u velikom broju ocijenili da je njihov život daleko siromašniji od života njihovih poznanika. Primjerice, 82 posto od 3003 ispitanika tvrdilo je da sudjeluje u manje zabava nego ljudi iz njihov okoline.

Kada je taj test proveden na drugoj skupini, rezultati su bili isti s time da sudionici nisu trebali ocjenjivati društveni život svoje okoline, već prosječnih ljudi svojih godina i spola.

Druga ispitivanja provedena po istom modelu na više od 1200 osoba omogućila su psiholozima da zaključe kako rod, dob, stupanj obrazovanja i visina prihoda i politička orijentacija ne igraju nikakvu ulogu u takvom pesimističnom ocjenjivanju vlastita društvenog života.

Postavili su hipotezu da su ljudi spontano skloni uspoređivati razinu društvenog života s pojedincima koji su “hiperdruštveni” .

Ti hiperdruštveni pojedinci sudjeluju na svim zabavama, angažirani su u nizu aktivnosti i stalno u komunikaciji s velikim brojem ljudi.

Njihov društveni život cvate, pokazalo je ispitivanje, a takvu ocjenu pojačava i današnje sve veće korištenje društvenih mreža.

Kada su odgovarali na pitanja, ispitanicima su upravo ti hiperdrduštveni pojedinci padali na pamet jer su oni “izuzetno vidljivi”, navode autori.

Psiholozi su svoju hipotezu iskušali stavivši ispitanike u tri različite situacije. U prvoj su ispitanici bili zamoljeni da razmisle o svojim poznanicima koji su društveno vrlo aktivni, a zatim da s njima usporede vlastiti društveni život.

U drugoj skupini bili su zamoljeni da se usporede s prijateljima i poznanicima koji su najmanje socijalni i pretežito zatvoreni.

U trećoj, kontrolnoj situaciji, zatraženo je da se jednostavno usporede s drugima, bez ikakvih drugih naputaka.

Iz ove treće, kontrolne situacije, proizašlo je da se ljudi spontano uspoređuju s “hiperdruštvenim” pojedincima i u toj kontrolnoj skupini odgovori su bili malo pesimističniji od odgovora skupine koja se uspoređivala s ne baš društvenim poznanicima.

Rezultati su pokazali da smo skloni podcijeniti bogatstvo našeg društvenog života jer za usporedbu uzimamo društveno najaktivnije pojedince..

Stručnjaci ističu da je izuzetno važno za pojedinca ostvariti se u društvenom životu. Ako se osoba osjeća društveno integrirana manje je psihološki nesretna i smatra da njezin život ima smisla.

Sklonost podcjenjivanja bogatstva našeg društvenog života stoga nije bezopasna. U tom kontekstu pretjerano korištenje društvenih mreža može naštetiti osobama koje se osjećaju manje društveno integrirane i pružaju im iluziju da je njihov društveni život dramatično siromašan i razočaravajuć.

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus