02:44, 14. Prosinac 2018

kultura...

Kultura 2. prosinca 2018.

Objavljeno: 02.12.2018 u 04:14
Pregledano 46 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 2. prosinca 2018.

ZAGREB, 2. prosinca 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

HRFF: Premijerom filma "Na vodi" Gorana Devića počelo 16. izdanje festivala

ZAGREB -
Premijernom projekcijom dokumentarnog filma "Na vodi" redatelja Gorana Devića, kojim se još jednom bavi osobitostima svog rodnog Siska, u nedjelju navečer u zagrebačkom kinu Europa otvoren je Human Rights Film Festival (HRFF), koji se tematikom ljudskih prava ne bavi samo prikazujući filmove, nego i kroz teorijski dio, a uz detekciju najvećih problema, pokušava predložiti i rješenja za njih.

Petar Milat, direktor Human Rights Film Festivala, je rekao kako festival ove godine ima najviše filmova i popratnih programa u odnosu na posljednjih desetak godina, pa iako spada u srednje velike filmske festivale posjetiteljima neće biti moguće popratit sve ponuđeno.

Prikazat će se više od 40 angažiranih i umjetničkih dokumentarnih i igranih filmova, a tematski okvir je “Pobunjena želja" što, kaže Milat, s jedne strane zvuči lirski, a s druge vrlo apstraktno.  Njome se reagira na razne pokušaje zabrana kojima smo svakodnevno izloženi, a upućuje na pitanje redefinicije roda i imigranata, kao umjetničko i intelektualno, te osobito političko pitanje kao instrument za mobilizaciju.

Po Milatovim riječima, bauk pitanja što je to rod, kao i bauk tamnoputih, mladih Arapa bijeloj, kršćanskoj Europi služe da mobiliziraju konzervativce, a dvije teme omeđuju dva grada - Istanbul s Istanbulskom konvencijom i Marakeš s Marakeškim kompaktom.


Niz premijera dokumentaraca i festivalski uspješni igrani filmovi

Film "Na vodi" Gorana Devića, prateći rijeku koja protiče centrom Siska, portretira nekadašnji industrijski grad na tri rijeke oštećen tranzicijom i nedavnom prošlošću. Žiri nedavno održanog filmskog festivala u Leipzigu dodijelio je tom filmu posebno priznanje jer “na lijep način prikazuje da ljudskost i preživljavanje nadilaze traume i ožiljke rata”.

Na večeri otvorenja premijerno se prikazuje i novi film Jean-Luc Godarda “Kaleidoskop”. Riječ je o eksperimentalnom djelu slavnog francuskog redatelja, nagrađenom posebnom Zlatnom palmom na ovogodišnjem Canneskom filmskom festivalu- Tim kolažnim esejom o stanju svijeta danas autor nastavlja svoje ontološko istraživanje povijesti pokretne slike.

Uz Devićev film premijeru će na festivalu imati još nekoliko dokumentaraca - Želimira Žilnika (“Najljepša zemlja na svijetu”), Sergeja Loznice (“Dan pobjede”), Jane Magnusson (“Bergman – godina života”), Claudea Lanzmana (“Četiri sestre”), Corneliua Porumboiua (“Beskrajni nogomet”), Marie Auguste Ramos (“Proces”).

Prikazat će se i pobjednik ovogodišnjeg Berlinalea, debitantski film rumunjske redateljice Adine Pintilie “Ne diraj!” kojim nekonvencionalno istražuje intimnost i odbija svrstavanje u jedan žanr, te novi film Damira Čučića “Ljetnikovac” smješten na granici igrane i dokumentarne forme.

Tu su i dva predstavnika tzv. “slow cinema” struje, libanonski “Yara” Abbasa Fahdela i “Prekasno da umreš mlad” dvostruke pobjednice festivala u Rotterdamu, Čileanke Dominge Sotomayor.

Iz programa regionalnih autora se izdvaja film crnogorskog redatelja Ivana Salatića “Ti imaš noć” o propadanju stanovnika malog obalnog mjesta nakon što se zatvorilo brodogradilište u kojem su svi radili.


Popratni program: Predavanja, čitanja, promocije, okrugli stolovi

Festivalski popratni program održava se u Dvorani Müller Kina Europa, s projekcijama filmova, čitanjima i predstavljanjima knjiga, tribinama i okruglim stolovima, na temu prostitucije i trgovanja ženama, cenzure sadržaja na društvenim mrežama, reproduktivnim pravima, stanju obiteljskih prava LGBT osoba, kao i o akciji “Prekinimo šutnju” u sklopu koje žene već mjesecima dijele svoja negativna iskustva iz rađaonica diljem Hrvatske i regije.

Važan dio popratnog programa je Revija malih književnosti: Pobunjena želja (Magreb), na kojoj HRFF u suradnji s književnim klubom Booksa i Revijom malih književnosti u Zagrebu, Rijeci i Dubrovniku predstavlja književnost zemalja Magreba.

Hrvatskoj publici prvi put će se predstaviti ruska aktivističko-umjetnička skupina Pussy Riot, s dva nastupa 3. prosinca. Prvotno se trebao održati jedan nastup, koji je brzo rasprodan pa je za istu večer dodan još jedan, kasniji termin u kinu Tuškanac.

Ovogodišnje izdanje festivala u zagrebačkim kinima Tuškanac i Europa se održava od 2. do 9. prosinca, a od 6. do 9. prosinca u riječkom Art-kinu Croatia.  

Zagrebački dio festivala održat će se još u multimedijalom klubu MAMA Zagreb, Klubu Močvara, Booksi, Galeriji Nova, Centru za integraciju izbjeglica Dubrava, Klasičnoj Gimnaziji Zagreb, Medijateci francuskog instituta.

Ulaz na projekcije i programe festivala, osim nastupa Pussy Riot, je slobodan.


Pussy Riot u Zagrebu: Govorimo o Rusiji danas, za sve one koji to ne mogu

ZAGREB -
Glazbeno-scenski performans "Riot Days", ruskog umjetničkog kolektiva Pussy Riot, koji gostuje u ponedjeljak u Zagrebu u sklopu programa 16. Human Rights Film Festivala (HRFF), bit će, kako su u nedjelju najavili članovi skupine, intrigantan, halucinatoran multimedijski komentar Rusije Vladimira Putina koji progovara o Rusiji danas i daje glas svima onima koje represivni sustav nastoji ušutkati.

Projekt je temeljen na knjizi Marije Maše Aljohine, članice skupine koja je postala slavna nakon što je 2012. godine sudjelovala u maskiranoj "punk molitvi" u moskovskoj katedrali Krista Spasitelja. Aljohina također nastupa u performansu, a dan prije nastupa u nedjelju je zajedno s članovima kolektiva - Sašom, Kot, Nastjom i Kirilom, te menadžerom Aleksadrom Čeparuhinom sudjelovala na konferenciji za novinare u sjedištu GONG-a u Zagrebu.

Istaknula je da je "Riot Days" zajednički rad uobličen u neku vrstu mjuzikla u koji su inkorporirane brojne različite aktivističke i umjetničke ideje članova kolektiva, a temelji se na istoimenoj knjizi koju je objavila prošle godine u kojoj se kroz mješavinu, stihova, pravnih transkripata i dijelova svojeg dnevnika bavi problematikom Putinove Rusije nakon što je provela dvije godine u zatvoru.

"Ta knjiga nije memoar, već više nešto između manifesta i bajke, priča o jednoj odluci koja je bila moj izbor. Jako mi je važno dijeliti je s drugima, jer nakon svake izvedbe ljudi nam prilaze i govore kako bi se i sami htjeli na neki način aktivirati. A upravo je to cilj i moje knjige i našeg performansa", rekla je Aljohina.

Istaknula je da cilj projekta nije ispričati samo njezinu priču, već "priču Rusije danas". "Prije šest godina slučaj Pussy Riota bio je veliki skandal koji je odjeknuo ne samo na Zapadu, nego je iznenadio i mnoge u Rusiji. No, danas se slični slučajevi događaju gotovo svaki tjedan – u Rusiji vas mogu optužiti zbog posta na Facebooku, zbog smiješnog mima na račun vladajućih; može vas privesti sigurnosna policija i mučiti, a brojna su i politička suđenja", rekla je.

Zbog svojih neustrašivih pokušaja da skrenu pozornost na represivnost Putinova režima, članovi kolektiva često su hapšeni, premlaćivani, pa čak i bičevani, a jedan je član nedavno hospitaliziran zbog trovanja i gotovo je umro.

"Riot Days" režirao je Yury Muravitsky, jedan od vodećih ruskih kazališnih redatelja, a premijerno je prikazan prošle godine u Kotoru, u Crnoj Gori.

Aljohina je istaknula kako je jedan od ciljeva gostovanja u Zagrebu skrenuti pozornost na slučaj nekoliko mladih antifašista koji su uhićeni, mučeni elektroškovima i trenutno se nalaze u raznim zatvorima diljem Rusije, čekajući suđenje koje počinje u siječnju. "To je nešto o čemu biste svi vi trebali nešto znati, jer tema ljudskih prava je međunarodna tema – ona nije stvar granica, jezičnih razlika, ona je stvar svih nas jer svi mi vjerujemo u iste stvari", rekla je.

Europskim političarima poručila je kako se nada da će shvatiti da je ljudski život važniji od poslovnih interesa u ugovorima o isporukama nafte i plina, "jer iza tih poslovnih rukovanja nalaze se ljudi koji umiru, koji su u zatvorima, mučeni bez ikakva razloga". "Svojim ih performansom pozivamo da to shvate", poručila je.


Svatko može biti dio Pussy Riota

Nakon što su se u veljači 2012. popele na oltar moskovske katedrale Krista Spasitelja, glavnog hrama Ruske pravoslavne crkve, i maskirane izvele glazbenu punk molitvu pod nazivom "Marijo, majko Božja, otjeraj Putina", Maša Aljohina, Nadežda Tokolnikova i Jekaterina Samučević uhićene su zbog "organiziranog huliganstva", provevši suđenje zatvorene u kavezu, pod budnom paskom rotvajlera.

Suđenje i zatvorska kazna Aljohini snažno su odjeknuli diljem svijeta, te je sastav postao svjetska senzacija i nadišao granice getoiziranog kruga umjetničkih performera i postao dio pop kulture – pa su tako članovi skupine gostovali u popularnim televizijskim serijama kao što je "House of Cards", ili na koncertima megazvijezda poput Madonne, a povjesničari umjetnosti uvrštavaju ih u najviši rang aktivističke umjetnosti.

No, za Aljohinu je dvogodišnja zatvorska kazna značila ogorčenu bitku protiv ruskog zatvorskog sustava, obilježenu čeličnom voljom da ne dopusti da joj bude oduzeto ljudsko dostojanstvo.

"Od tada do danas upoznala sam mnoge ljude koji prije nisu bili aktivisti, ali su zbog našeg slučaja, zbog političke situacije, osjećali da moraju postati aktivisti", rekla je Aljohina. "Zanimljivo je i da je puno glazbenika počelo stvarati političke albume; ljudi koji su potpuno izvan politike počeli su pisati pjesme sa snažnim političkim porukama, a danas nekima od njih nije dozvoljeno nastupanje u Rusiji, na meti su policijskog uhićenja", dodala je.

Članica skupine Saša napomenula je kako Pussy Riot nije samo punk bend, niti je samo skupina političkih aktivista: "Mi smo golemi pokret koji želi biti otvoren za sve ljude diljem svijeta, ne samo u Rusiji, već za sve one koji u onome što radimo nalaze inspiraciju i koji žele biti dio ovog pokreta. Želimo pokazati da svatko, svugdje, može biti dio Pussy Riota", poručila je.


Jedinstvena izvedba u posebnom izdanju

Performas koji će izvesti u ponedjeljak za publiku HRFF-a novi je aranžman uz novi postav, koji je menadžer skupine Čeparuhin najavio kao prvi i vjerojatno posljednji nastup te skupine u najbrojnijem i najmoćnijem line-up izdanju ikad, uz pratnju dvoje glazbenika na pozornici, autora glazbe Maxa i Nastje iz dua AWOTT (Asian Women On The Telephone).

"Ovaj smo performans u manjem izdanju, s manjim brojem izvođača, do sad izvodili u više od 20 zemalja svijeta, uključujući nekoliko turneja po SAD-u, Velikoj Britaniji i Irskoj, Njemačkoj, Francuskoj i Luksemburgu, Švicarskoj, Austriji i Australiji, a čeka nas i obilazak nordijskih zemalja, te uskoro po prvi puta idemo i na Novi Zeland", rekao je Čeparuhin.

Po prvi put u svijetu, u Zagrebu će biti izvedena jedinstvena verzija performansa u kojoj će zajedno sudjelovati članovi starog i novog postava, prije potpunog prelaska na novi sastav, objasnio je. "Odlučili smo da upravo u Zagrebu želimo imati najmoćniju izvedbu prenoseći 'fukciju' performansa sa starog na novi tim. Imamo puno planova, i Zagreb je jako važan dio tog procesa tranzicije ", ističe.

Dodao je kako performans ima čvrstu strukturu, ali kad je riječ o političkom sadržaju, to je priča o Mašinoj borbi za prava zatvorenika u ruskom zatvorskom sustavu, te se zato u njega nastoji unositi stalno nove materijale o situacijama u kojima se nalaze aktualni politički zatvorenici, "jer stvari se neprekidno mijenjaju i, umjesto da postaju bolje, sve su gore".

Performans u moskovskoj katedrali jedan je od dvaju najslavnijih Pussy Riota – u srpnju ove godine članovi kolektiva izveli su i sabotažu na finale Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji, upavši u 53. minuti utakmice između Francuske i Hrvatske na teren, prerušeni u policajce.

Gostovanje kolektiva na HRFF-u izazvalo je golem interes zagrebačke publike, te je uveden i dodatni termin nastupa u istome danu.


Riječko Art-kino slavi 10. godišnjicu djelovanja


RIJEKA - Art-kino u Rijeci ovoga prosinca obilježava 10. godišnjicu djelovanja te će se tom prigodom 18. prosinca pretpremijerno prikazati nova komedija Vinka Brešana "Koja je ovo država", koja u redovan kino program stiže iduće godine.

U danima nakon 18. prosinca, u sklopu obilježavanja jubilarne godišnjice premijerno će se prikazati eksperimentalni film "Kraj svjetla", nadrealna bajka o Golom otoku u režiji Aleša Suka, dokumentarni eksperimentalni film Željke Sukove "Beskrajni rep" te horor drama "Klimaks" Gaspara Noea.

Program Art-kina u prosincu počinje filmom Terryja Gilliama "Čovjek koji je ubio Don Quijotea" te projekcijom filma "Udovice" Stevea McQueena.

Od 6. do 9. prosinca u Art-kinu gostuje 16. izdanje Human Rights Festivala kojeg otvara kineski film "Slon u sobi", redatelja Hua Boa. Premijerno će se u Art-kinu 6. prosinca prikazati dokumentarni film Gorana Devića "Na vodi", portret rodnog Siska.

U sklopu programa Human Rights Festivala su i dokumentarac "Crna mater" Khalika Allaha, film rumunjske redateljice Adine Pintilie "Ne diraj!", dokumentarac "Daleko sazviježđe", Godardov "Kaleidoskop" i druga filmska ostvarenja.

Osim toga, u prosincu je na programu Art-kina i novi film Larsa Von Triera "Kuća koju je sagradio Jack" te ciklus SF filma, sa "Starim Divljim zapadom" Michaela Crichtona, filmom "Ex Machina", kultnim "Istrebljivačem" i "Terminatorom", a 2. prosinca počinje i 49. Kvarnerska revija amaterskog filma.


33. Gavelline večeri - "Tit Andronik" i "Kralj Rikard III." u nedjelju i ponedjeljak u ZKM-u i Gavelli

ZAGREB - Festival ponajboljih domaćih i regionalnih recentnih kazališnih ostvarenja 33. Gavelline večeri, koji se održava u Zagrebu do 14. prosinca, ugostit će u nedjelju predstavu "Tit Andronik" Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM), gdje će i igrati, dok će dan poslije, u ponedjeljak, domaćin Gavella na svojoj velikoj sceni odigrati "Kralja Rikarda III.".

Predstava "Tit Andronik", koju će festivalska publika moći pogledati u nedjelju 2. prosinca u Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM), slojevita je, vizualno snažna, redateljski precizno cizelirana studija sraza moći i paranoje u modernoj verziji najkrvavije tragedije Williama Shakespearea.

Redatelj Igor Vuk Torbica uzeo je klasični izvornik – dramu o civilizaciji u samrtničkom hropcu – i u suradnji s dramaturginjom Katarinom Pejović napravio potpuno modernu, vizualno snažnu predstavu koja bi nas trebala podsjetiti na goruće probleme današnjice: sljepilo vladara i pohlepe elita koji vode do potpunog političkog rasapa i gubitka ljudskosti. Svijet Tita Andronika koji gledamo na pozornici jedan je esencijalno anarhičan svijet barbarskoga individualizma. Militantni imperijalizam je diskreditiran, hrabrost i snaga nemaju vrijednosti, valorizira se samo život sam.

Tita igra Sreten Mokrović, Katarina Bistrović Darvaš je Tamora, dijabolična gotska kraljica pogonjena osvetom; Dado Ćosić i Vedran Živolić igraju njezine sinove Demetija i Hirona, Rakan Rushaidat je Maur Aron, Mia Biondić Lavinija, a Petar Leventić car Saturnin. Adrian Pezdirc je Titov brat Mark Andronik, Frano Mašković Lucije, Jasmin Telalović pojavljuje se u nekoliko uloga, kao i Robert Budak, dok je Milivoj Beader Klaun.

Kritičari su predstavu proglasili kazališnim događajem sezone, a Igor Vuk Torbica dobitnik je Nagrade hrvatskog glumišta 2018. za najbolje redateljsko dramsko ostvarenje.

Nakon izvedbe, u Dvorani Polanec ZKM-a bit će upriličen okrugli stol kroz koji će u susretu i razgovoru s glumcima i autorskim timom predstave publiku voditi teatrologinja Mira Muhoberac i glumica Barbara Nola.

Festivalski se program u ponedjeljak 3. prosinca nastavlja u Gavelli, gdje će kazalište-domaćin izvesti svoju povijesnu dramu "Kralj Rikard III.", filmski ispričan politički triler koji u suvremenom čitanju redatelja Aleksandra Popovskog kroz lik Shakespeareova kanonskog zločinca beskompromisno razotkriva svevremensko licemjerje inherentne ljudske želje za vlašću i vladanjem.

Komprimirajući najopsežnije djelo Shakespeareova opusa na kraće epizode, iz kompleksnog predloška koji obuhvaća ne samo krvavi put do krune vojvode od Gloucestera, kralja Rikarda III., posljednjeg engleskog suverena iz kuće York, već kroz brojne reference i odnose među likovima zadire duboko u prošlost borbi za prijestolje poznatijih kao 'Ratovi dviju ruža', Popovski je napravio posve suvremenu, fabularno destiliranu predstavu, fokusiranu na čovjeka kao pokretača društvenih i političkih zbivanja, time i jedinog odgovornog za posljedično stanje čitavoga društva.

Rikarda igra Ozren Grabarić, a u predstavi još igraju Andrej Dojkić (Vojvoda od Clarencea, Rikardov brat), Sven Šestak (Lord Hastings), Martina Čvek (Lady Ana), Dijana Vidušin (Kraljica Elizabeta), Sven Medvešek (Lord Rivers), Živko Anočić (Vojvoda od Buckinghama), Bojana Gregorić Vejzović (Kraljica Margareta), a glumački ansambl čine i Ivan Grčić, Đorđe Kukuljica, Hrvoje Klobučar, Slavica Knežević, Filip Šovagović, Nikola Baće, te Anica Kovačević.
Nakon predstave, u atriju kazališta, razgovor s umjetnicima moderirat će Mira Muhoberac i Ksenija Pajić.

33. Gavelline večeri otvorio je u subotu 1. prosinca domaćin Gavella s predstavom "Slikari rudari" u režiji Same M. Streleca. Do 14. prosinca u teatru u Frankopanskoj, na sceni Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM) i Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu bit će prikazano ukupno dvanaest predstava iz Splita, Rijeke, Ljubljane, Beograda, Zadra, Pečuha i Zagreba.


Objavljena velika jazz-antologija "Svijet jazza – Od Adorna do Johna Zorna" Saše Dracha

ZAGREB - Novinar i prevoditelj Saša Drach svoje je iskustvo dugogodišnjeg pratitelja svjetske i domaće jazz scene odlučio sabrati u knjigu "Svijet jazza – Od Adorna do Johna Zorna", antologiju tekstova promišljanja o vrijednost jazza, povijesnih pregleda tog glazbenog žanra i njegovih ključnih sudionika od početaka do danas iz pera cijenjenih svjetskih teoretičara kulture i glazbe, do istaknutih promotora jazza na našim prostorima.

Knjigu je objavio nakladnik Sandorf, a riječ je o, kako ističe njezin priređivač u predgovoru, pokušaju da se na jednome mjestu okupi što više relevantnih tekstova objavljenih u novinama ili časopisima, u knjigama o povijesti i teoriji jazza i drugdje, s ciljem popunjavanja relativne oskudice literature o jazzu u hrvatskom književnom prostoru.

"Knjiga koja je u konačnici pred vama nije sveobuhvatna, niti mi je to kao priređivaču bila namjera. Ipak, pokušao sam u nju uvrstiti što više različitih pristupa i razmišljanja o jazzu, i pokriti što širi vremenski raspon", ističe Drach.

Tekstovi u knjizi podijeljeni su u tri skupine, a njezin prvi dio, pod naslovom "Teorija i povijest svjetskog jazza" obuhvaća tekstove koji se bave promišljanjem vrijednosti jazza, krećući od istaknutog filozofa Theodora Adorna, "jednog od najeklatantnijih primjera cijenjenih teoretičara i vrhunskih stručnjaka za modernu glazbu 20. stoljeća koji su bili veliki protivnici jazza".

"Cijele horde zaljubljenika u jazz, od britanskog povjesničara i teoretičara kulture Erica Hobsbawma nadalje, s velikom radošću su u narednim desetljećima dokazivale koliko su njegova stajališta bila pogrešna", ističe Drach.

Hobsbawmov tekst "Glazbena dostignuća" iz njegove knjige "The Jazz Scene" iz 1959. također je uvršten u antologiju, kao i oni Rašeljke Krnić, Antuna Tomislava Šabana, Tine Lešničar, Wyntona Marsalisa & Herbieja Hancocka, Garyja Burtona i drugih.

U prvome dijelu obuhvaćeni su i tekstovi koji nude šire povijesne preglede (Boris Vian, Milen Alempijević, i dr.) i tekstovi autobiografskog ili biografskog karaktera koji govore o životu i radu pojedinih glazbenika, kao i o prilikama u doba u kojem su stvarali (Billie Holiday, Louis Armstrong, Duke Ellington, Charles Mingus i dr.).

Drugi dio – "Jazz, književnost i strip" – nudi radove svjetskih, ali i hrvatskih autora, koji su inspirirani jazzom ili pak pojedinim glazbenicima, od Francisa Scotta Fitzgeralda i Josefa Škvoreckog, preko Julia Cortázara, Harukija Murakamija i Amirija Barake, do Josipa Novakovića, Mate Matišića i Danijela Žeželja.

U trećem dijelu, s naslovom "Jazz u Hrvatskoj", pokušava se popuniti možda najveća praznina u našoj publicistici i nizom prikupljenih tekstova ponuditi što više informacija o jazzu na našim prostorima, od legendarnog promotora i pedagoga Mire Križića, te skladatelja i kroničara Ive Körblera, preko novijih, tematskih tekstova o Bošku Petroviću ili o jazzu na našem filmu i televiziji, sve do odabranih sinopsisa emisija Svijet jazza, s Trećeg programa Hrvatske radiotelevizije, koje su pratile vrlo živu hrvatsku jazz scenu tijekom 2017. i prve polovice 2018. godine.

Saša Drach (1961.) novinar je, antikvar, urednik i prevoditelj. Za novine i časopise piše o kulturnim temama, knjigama, kazalištu, filmu, fotografiji i jazzu. Preveo je četrdesetak knjiga, a od 2017. surađuje u emisiji Svijet jazza, na Trećem programu HRT-a.

Objavio je dosad knjigu "Dnevnik bez reda" (2012., Sandorf), svojevrsni tumač svakodnevice iz pera najraznovrsnijih umjetnika, vojnika, pustolova. Godine 2016. objavio je kod istog izdavača knjigu "Priče o jazzu i drugi zapisi", zbirku tekstova o susretima s jazz glazbenicima ispresijecanu tekstovima osobne tematike.


U Splitu 11. Smotra folklora i kulturnog stvaralaštva Bošnjaka u Republici Hrvatskoj

SPLIT - Smotra folklora i kulturnog stvaralaštva Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, na kojoj je sudjelovalo 15 kulturno-umjetničkih društava (KUD) iz Hrvatske i BiH i više od 350 izvođača, održan je u subotu navečer u Splitu pod pokroviteljstvom Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita.

Organizator ove tradicionalne manifestacije, koja je održana 11. godinu za redom a po prvi puta u Splitu, je Sabor bošnjačkih asocijacija Hrvatske (SABAH) i bošnjačke organizacija koje djeluju u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Otvarajući 11. Smotru folklora i kulturnog stvaralaštva Bošnjak u Republici Hrvatskoj, župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban je istaknuo kako je suradnja s bošnjačkom nacionalnom manjinom u toj županiji iznimno dobra.

"Suradnja splitsko dalmatinske županije i bošnjačke nacionalne manjine je na dobrobit svih stanovnika naše županija i to je doseg kojeg svi moramo cijeniti i poštivati," rekao je župan Boban.

Zastupnica u Saboru RH iz reda nacionalnih manjina Ermina Lekaj Prljaskaj, obraćajući se nazočnima istaknula je kako ova tradicionalna Smotra potvrđuje kako "pripadnici bošnjačkog naroda u Republici Hrvatskoj nisu zaboravili vlastite korijene te da su njegujući putem kulturnog i glazbenog stvaralaštva, svoj poseban identitet zadržali i očuvali karakterističnu nacionalnu postojanost."

"Osobito me raduje da smo se okupili u Splitu koji je prepoznat kao tolerantna i uviđavna sredina za razvoj svekolikog manjinskog kulturnog stvaralaštva, ali i kao sredina u kojoj su pripadnici bošnjačke nacionalne manjine iskreno prihvaćeni kao integralni dio lokalne zajednice," rekle je Lekaj Prljaskaj.

Predsjednik Sabora bošnjačkih asocijacija Hrvatske (SABAH) Mehmed Džekić je zahvalio Splitsko-dalmatinskoj županiji i Gradu Splitu na pokroviteljstvu 11. Smotre folklora i kulturnog stvaralaštva Bošnjaka u Republici Hrvatskoj.

"Sabor bošnjačkih asocijacija Hrvatske (SABAH) je dio kulturne autonomije koju nam je Republika Hrvatska prema svojoj normativnoj regulativi dala. Mi kroz ove manifestacije pokušavamo i sve činimo da se bošnjačka nacionalna manjina ne getoizira i ne zatvara, ali i da se ne bi i asimilirala, nego da se integrira u ukupni društveni i politički život Republike Hrvatske za koju smo se i mi Bošnjaci borili i borit ćemo se i to je naša Republika," rekao je Džekić.

Smotra je održana u Domu Hrvatske vojske "General Ivo Jelić" u splitskoj Lori.


IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Uz Svjetski dan borbe protiv AIDS-a: Globalna kriza u brojevima

NEW YORK - Uz obilježavanje 30. godišnjice Svjetskoga dana borbe protiv AIDS-a u svijetu se naveliko piše o razmjerima globalne epidemije koja je od ranih osamdesetih godina prošlog stoljeća usmrtila 35,4 milijuna ljudi, a precizni podaci navode se u CIA-inoj knjizi "World Factbook" koja se od 1947. izdaje svake godine.

U knjizi, primarno pripremljenoj za vladine dužnosnike i diplomate, popis je svih zemalja kao i sadržaj o svakoj od njih na dvije ili tri stranice.

U njoj se može pronaći mnoštvo statističkih, zemljopisnih i povijesnih informacija, a među njima su i statistički podaci o globalnoj zarazi AIDS-om.

Svaziland, Lesoto, Bocvana, Južnoafrička Republika i Namibija, po podacima iz "CIA World Factbook" trenutačno su najpogođenije zemlje svijeta HIV-om. Najviše zaraženih među njima, čak 27,2 posto živi u Svazilandu.

Unatoč napretku moderne medicine od otkrivanja AIDS-a, tijekom 2017. godine je, po podatcima UNAIDS-a (UN-ova programa za AIDS) od bolesti povezanih sa zarazom HIV-om umrlo 940.000 ljudi, prenosi Independent.  

Treba istaknuti da je to za 51 posto manje u odnosu na 1,9 milijuna koliko ih je zabilježeno g. 2004.

Po podatcima iz 2017. u svijetu trenutno s virusom HIV-a živi 36,9 milijuna ljudi. Među njima je 1,8 milijuna djece mlađe od 15 godina i još 1,8 milijuna novozaraženih.

Na globalnoj razini danas samo 21,7 milijuna oboljelih prima antiretroviralnu terapiju, no to je za 9 milijuna više nego u g. 2010., što znači da svijest o bolesti raste i da se sve više ljudi testira i traži pomoć stručnjaka.

Od 2010. godine broj novozaraženih pao je za 16 posto, a od vrhunca krize 1996. pao je za čak 47 posto. Tada je na globalnoj razini bilo evidentirano 3,4 milijuna oboljelih.

Po podacima UNAIDS-a skupina najpodložnija zarazi HIV-om su muškarci koji imaju spolne odnose s drugim muškarcima. Oni su 27 puta podložniji zarazi od ostalih skupina.

U drugu skupinu spadaju osobe koje primaju lijekove putem igle. Oni su za 23 puta podložniji zarazi HIV-om, a prostitutke 13 puta.

UNAIDS prenosi podatke o zarazi HIV-om i AIDS-om po regijama u svijetu:


Istočna i Južna Afrika

HIV-om je zaraženo: 19,6 milijuna ljudi

Novozaraženih: 800.000 ljudi

Umrlo od posljedica AIDS-a: 380.000 ljudi

Pristup liječenju ima: 12,9 milijuna oboljelih


Azijsko-pacifička regija

HIV-om je zaraženo: 5,2 milijuna ljudi

Novozaraženih: 280.000 ljudi

Umrlo od posljedica AIDS-a: 170.000 ljudi

Pristup liječenju ima: 2,7 milijuna oboljelih


Zapadna i Središnja Afrika

HIV-om je zaraženo: 6,1 milijuna ljudi

Novozaraženih: 370.000 ljudi

Umrlo od posljedica AIDS-a: 280.000 ljudi

Pristup liječenju ima: 2,4 milijuna oboljelih


Latinska Amerika

HIV-om je zaraženo: 1,8 milijuna ljudi

Novozaraženih: 100.000 ljudi

Umrlo od posljedica AIDS-a: 37.000 ljudi

Pristup liječenju ima: 1,1 milijuna oboljelih


Karipska regija

HIV-om je zaraženo: 310.000 ljudi

Novozaraženih: 15.000 ljudi

Umrlo od posljedica AIDS-a: 10.000 ljudi

Pristup liječenju ima: 181.000 oboljelih


Bliski istok i Sjeverna Afrika

HIV-om je zaražano: 220.000 ljudi

Novozaraženih: 18.000 ljudi

Umrlo od posljedica AIDS-a: 9.800 ljudi

Pristup liječenju ima: 63.200 oboljelih


Istočna Europa i Središnja Azija

HIV-om je zaraženo: 1,4 milijuna ljudi

Novozaraženih: 130.000 ljudi

Umrlo od posljedica AIDS-a: 34.000 ljudi

Pristup liječenju ima: 520.000 oboljelih


Zapadna Europa i Sjeverna Amerika

HIV-om je zaraženo: 2,2 milijuna ljudi

Novozaraženih: 70.000 ljudi

Umrlo od posljedica AIDS-a: 13.000 ljudi

Pristup liječenju ima: 1,7 milijuna oboljelih

 
U Monacu predstavljeno električno vozilo koje neće zagađivati zrak na Antarktici

MONACO - Prototip 100 posto električnog vozila pod nazivom "Antarctica", čija je svrha pomoć u ekspedicijama na Južnome polu, predstavljen je u Monaku.

Na službenom predstavljanju u petak u Kneževoj palači, kojoj je nazočio i pokretač čitavog događaja Princ Albert II. najavljeno je da će "Antarctica" najprije biti poslana u ekspediciju po Kanadi pod nazivom "Povratak na Telegraph Creek". To će biti prvi veliki ispit za Antarcticu.

Riječ je o gusjeničaru koji je proizvela monegaška tvrtka Venturi Automobiles. Kanadsku ekspediciju trebao bi obaviti 6. i 7. ožujka 2019.

"Kada sam 2009. na Antarktici posjetio dvadesetak postaja koje se bave znanstvenim istraživanjima ustanovio sam da nijedna od njih nema 'pravo' vozilo kojim bi se znanstvenici mogli voziti, prevoziti potreban materijal, čak i kada su posrijedi bile male razdaljine. O tomu tada nitko nije ni razmišljao", rekao je monegaški princ Albert II. za AFP.

"To je vrlo specifično područje, no ako uspijemo stvoriti korisna električna vozila koja će biti otporna na veliku hladnoću moći ćemo ih koristiti i u druge svrhe, čak i u vojne", rekao je princ Albert koji je 2006.  osnovao Zakladu princ Albert II. (FPA2) za očuvanje okoliša.

Ravnatelj udruge Venturi Automobiles, Gildo Pastor je hvalio otpornost akumulatora "Antarctice" na veliku hladnoću i temperature koje ponekad dosežu i 50 Celzijevih stupnjeva ispod ništice te kazao da su vrlo postojani zahvaljujući inovativnim rješenjima.

Gusjeničar narančaste boje težak je dvije tone, može istodobno prevesti najviše tri osobe te torbe i ostalu opremu.

Razdaljinu od 42 km između kanadskog jezera Deak i Telegraph Creeka, krajnjeg dijela ekspedicije vozilo će prelaziti brzinom od 20 km/h, rekli su iz tvrtke.

"Akumulator Antarctice moći će se puniti zahvaljujući solarnim pločama i vjetroagregatima, primjerice na belgijskoj postaji za znanstvena istraživanja 'Princesse Elizabeth' koja se nalazi u blizini", objasnio je Bernard Fautrier, potpredsjednik Zaklada FPA2.

Po završetku misije u Kanadi gusjeničar će biti poslan na Antarktiku gdje će znanstvenicima na terenu pomoći u pristupu područjima koja proučavaju, a pritom će se izbjeći onečišćenje svojstveno vozilima što ih pokreću motori s izgaranjem.

 




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus