21:34, 21. Listopad 2018

kultura...

Kultura 2. listopada 2018.

Objavljeno: 02.10.2018 u 12:09
Pregledano 85 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 2. listopada 2018.

ZAGREB, 2. listopada. kolovoza 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Sanja Pilić, Ivana Šojat i Luko Paljetak primili nagrade "Ranko Marinković" za Kratku priču Večernjega lista

ZAGREB - Sanja Pilić, Ivana Šojat i akademik Luko Paljetak primili su u utorak na svečanosti u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) nagrade "Ranko Marinković" za Kratku priču Večernjega lista, a predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić istaknuo je da je ta nagrada fenomen na koji Hrvatska može biti ponosna.

Prvu nagradu na 52. Večernjakovu natječaju osvojila je Sanja Pilić za priču "Delete", drugu nagradu Ivana Šojat za priču "Vilinjska kosa", a treću nagradu akademik Luko Paljetak za priču "Živci".

Kusić: Kratka priča je bila zanemarena, ovo je fenomen na koji možemo biti ponosni

Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić istaknuo je važnost te nagrade Večernjega lista, te da je riječ o fenomenu na koji Hrvatska može biti ponosna. Dodao je kako je kratka priča žanr koji je u književnostu bio zanemaren, a ovaj natječaj joj je otvorio vrata. Akademik Kusić podsjetio je da su mnogi dosadašnji dobitnici nagrade bili početnici, a nagrada im je bila odskočna daska, priopćio je Ured za odnose s javnošću i medije HAZU.

"Živimo u kulturi estrade i spektakla u kojoj padaju estetske i etičke vrijednosti, a Kratka priča je dokaz da ono što je vrijedno ipak preživljava", rekao je predsjednik HAZU.

Podsjetio je da je BBC svoj natječaj za kratku priču pokrenuo tek 2005., a britanski dnevni list Sunday Times 2009. Govoreći o povezanosti Hrvatske akademije s Kratkom pričom, spomenuo je da je od početka natječaja njegov selektor član suradnik HAZU dr. sc. Tomislav Sabljak, te da su među autorima objavljenih kratkih priča bili i mnogi akademici koji se nisu bojali ući u konkurenciju s mlađim piscima.

Prvi predsjednik žirija bio je akademik Vlatko Pavletić, tu je dužnost čak 15 godina obnašao akademik Ranko Marinković po kojemu nagrada i  nosi ime, a sada je predsjednik žirija akademik Milivoj Solar.

Klarić: Kratka priča postala je zaštitni znak Večernjega lista

Glavni urednik Večernjega lista Dražen Klarić rekao je da je Kratka priča postala brend Večernjega lista i znak da ima nade za hrvatsko društvo te poručio da Večernji list želi promicati pisanu riječ, pisanje i čitanje, dok je dr. sc. Tomislav Sabljak upozorio da kod mladih generacija neprestano pada razina pismenosti.

Na 52. Večernjakov natječaj stiglo je 749 kratkih priča a žiri, u kojem su bili akademik Milivoj Solar (predsjednik), akademik Krešimir Nemec, Milena Zajović, Seid Serdarević, Tomislav Sabljak i Denis Derk, razmotrio je 52 priče koje su objavljene u Obzoru, subotnjem prilogu Večernjega lista tijekom 2017. i 2018.

Klarić je istaknuo i da je Kratka priča Ranko Marinković postala zaštitni znak Večernjeg lista otkako se od 1964. svake subote objavljuju prozni tekstovi poznatih i manje poznatih autora.

Zahvalivši se za nagradu, Sanja Pilić podsjetila je da se od 1978. do danas gotovo svake godine prijavljivala na natječaj i već je osvojila dvije nagrade, dok je Ivana Šojat istaknula važnost kulture, jezika i pisane riječi. Akademik Paljetak je pak rekao da život priča najljepše priče i poručio mladim piscima da svoje priče trebaju čitati kao da nisu njihove.


Izložba "Međunarodni fotografski doživljaj baštine" u Galeriji Arheološkog muzeja

ZAGREB - U Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu od 2. do 15. listopada postavljena je izložba "Međunarodni fotografski doživljaj baštine", rezultat projekta kojega je prije dvadesetak godina započeo pokrenulo Ministarstvo kulture Katalonije.

Uvrštene su fotografije 57 autora iz 23 zemlje svijeta, od Armenije, Austrije, Cipra do Južne Afrike, Kanade, Urugvaja.

Cilj projekta je potaknuti što više mladih na fotografiranje i razumijevanje baštine, a svaka od zemalja sudionica prijavljivala je svoj izbor radova mladih autora do 21 godine u zajedničku izložbu.

Nositelj aktivnosti u Hrvatskoj je Hrvatski fotosavez, a od 1998. do danas na provedenim natječajima sudjelovalo je gotovo 4000 mladih autora s više od 25 tisuća fotografija nastalih samostalno ili u fotoradionicama Hrvatskog fotosaveza za mlade.

Od 2015. projekt donosi novi organizacijski koncept prema kojemu svaka od zemalja priređuje natječaj i izložbu fotografija mladih autora.

Izbor radova za izložbu napravila je Zlata Medak, voditeljica programa Hrvatskog fotosaveza za mlade.

Hrvatsku predstavljaju mladi autori, Ema Sedlić iz Bereka (Fotoklub Bjelovar), Klara Juras iz Male Subotice, Martina Prpić iz Rijeke, Ana Drača iz Križevaca (Foto-kino-video klub Križevci), Dora Marin iz Križevaca (Foto-kino-video klub Križevci), Ema Babić iz Osijeka, Julia Janković iz Male Subotice (OŠ Tomaša Goričanca), Davina Krajinović iz Bjelovara (Fotoklub Bjelovar), Matko Florijančić iz Valpova (Fotoklub Valpovo), Dominik Papić iz Zagreba, Luka Popović iz Metkovića (OŠ Stjepana Radića).

Izložba je sufinancirana sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.


Vox Feminae Festival od 3. do 7. listopada u Zagrebu

ZAGREB - Vox Feminae Festival, koji i ove godine kao jedini hrvatski multidisciplinarni festival koji slavi žensko stvaralaštvo i bavi se pitanjem roda kroz umjetnički, prezentacijski, radionički te međunarodni filmski i zabavni program, održat će se od 3. do 7. listopada u Zagrebu.

Sav filmski program 12. izdanja festivala i dio umjetničkog programa smješten je u CeKaTe na Trešnjevci, a ostatak se održava u tzv. Voxoj “vlastitoj sobi” - društveno kulturnom centru “Šesnaestica” u Ozaljskoj koji se 3. listopada otvara izložbom ilustratorice Ane Kovačić “Njezin panteon (Vidjet ćeš ti svoga boga!)”, autorice ovogodišnjih festivalskih vizuala.

Organizatori iz programa izdvajaju hvaljenu izvedbu “Pod naponom” teatra Mašina igre, koja tematizira bolan proces stjecanja identiteta protagonistice nakon preživljene psiho-fizičke torture pod fašističkom diktaturom.

Izvest će se u četvrtak, 4. listopada, uz performans tijela i glasa “naša Lijepa” Vesne Mačković na temu diskriminacije lezbijki u okviru nacionalističkih društvenih tijekova.

Priređen je i kulturni program za najmlađe u subotu, 6. listopada uz 'kamišibaj' predstavu “Lija i koka” u izvedbi udruge Kozlići koja na zabavan način donosi priču o jednoj neobičnoj obitelji.

Tijekom festivalskog vikenda održat će se i nekoliko radionica - Andrea Weiss Sadeh i Lana Kunštek vode radionicu “Otvaranje vagine” kao tjelesno-energetski i kreativni proces u kojem žene svjedoče svojoj osobnoj snazi, ljepoti i neustrašivosti, najavili su organizatori.

Sveučilišna profesorica i književnica Lidija Dujić s polaznicama radionice “Iz taloga ženskog novinarstva: bivša misica & kontroverzni poduzetnik” razmatrati posljedice feminiziranja novinarske struke, dok će Ana Kovačić s polaznicima istraživati kršćansku ikonografiju, a polaznice će osmisliti i izraditi vlastite ikone malog formata.

Filmski program u CeKaTe-u, odnosno na otvorenom u slučaju lijepog vremena, otvara se otvara u srijedu dokumentarno- biografskim filmom “Svjetovi Ursule K. Le Guin” koji prati životnu priču te nedavno preminule spisateljice SF i fantasy romana. Nakon projekcije će se razgovarati o Le guin i feminizmu u SF žanru.

Prikazat će se, među ostalim, “Zovi ju Ganda”,  koji tematizira ubojstvo transrodne Filipinke i seksualne radnice Jennifer Laude, a koji je bio nominiran za najbolji dokumentarac Tribeca Film Festivala.

Bit će tu i dokumentarno-igrani film o životu u ormaru “Tišina razara” te igrani film za mlade “U mojoj sobi” o šestero tinejdžera čiji su moderni dnevnici kamere i YouTube.


Strašne žene kao okosnica Festivala

Okosnica festivala su i dalje 'strašne žene' - Na tragu uspješne crowdfunding kampanje za društvenu igru “Fierce Women”, K-zona će zatvoriti festival u nedjelju 7. listopada, uz nagradni kviz o strašnim ženama i kartanje.

Gošće festivala su članice inicijative #ŽeneBiH - Hatidža Gušić, Masha Drukalić i Amila Hrustić Batovanja koje će podsjetiti na postignuća zaboravljenih i nepravedno zanemarenih heroina povijesti susjedne Bosne i Hercegovine, o kojima će uskoro izdati i knjigu.

U okviru festivala održat će se i dvije festivalske proslave - u petak se obilježava 21 godina postojanja udruge CESI uz izložbu “Grijesi CESI: 21 godina borbe” koja dokumentira njihov dugogodišnji rad i aktivističko iskustvo, a za subotu je najavljen party u  klubu Sax.


Znanstveni skup "Rimski brevijari od 13. stoljeća do Tridentskoga sabora: jezik, pismo, tekst, slika, funkcija, ustroj" u Pazinu

ZAGREB - Međunarodni znanstveni skup "Rimski brevijari od 13. stoljeća do Tridentskoga sabora: jezik, pismo, tekst, slika, funkcija, ustroj" održat će se od 4. do 7. listopada u Državnom arhivu u Pazinu.

Skup će okupiti istraživače iz različitih područja srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih studija (tekstologije, jezičnih istraživanja, povijesti, povijesti umjetnosti, liturgije, paleografije, književnosti) koji će raspravljati o temama vezanim za proučavanje brevijara nastalih pod okriljem Rimske Crkve na latinskom, kao i na ostalim jezicima tijekom kasnosrednjovjekovnog razdoblja.

Cilj je rasvijetliti povijesni razvoj rimskih brevijara od 13. stoleća do Tridentskoga sabora, njihovu uporabu, jezik i pismo, ilustracije, zapise na marginama i sl.

Na znanstvenom skupu sudjeluju znanstvenici iz Hrvatske, Italije, Austrije, Bugarske, Ruske Federacije, Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Rumunjske i Slovenije.

Međunarodni znanstveni skup,  koji se održava pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, organiziraju Znanstveni centar izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo, Staroslavenski institut u Zagrebu, Državni arhiv u Pazinu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i  Associazione Archivistica Ecclesiastica u Rimu.


Ključne teme - povijest brevijara i glagoljaški skriptorij

Dva uvodna predavanja, kako je istaknula Marija-Ana Dürrigl iz organizacijskoga odbora, vezana su za dvije ključne teme konferencije - povijest rimskoga brevijara i Beram kao pretpostavljeno mjesto, točnije glagoljaški skriptorij, u kojem su u srednjem vijeku uz različite knjige na glagoljici nastajali i brevijari.

U prvom će akademkinja Ivanka Petrović govoriti o razvoju santkorala u hrvatskoglagoljskim i latinskim brevijarima, a u drugom će Elvis Orbanić iz Državnog arhiva u Pazinu i Tomislav Galović s Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu govoriti o povijesnom kontekstu Berma.

Dürrigl  je najavila da će 5. listopada u Državnom arhivu u Pazinu biti predstavljeni faksimil i transliteracije "Drugoga beramskoga brevijara", što ga je objavio Staroslavenski institut iz Zagreba.

Izdanje je, napomenula je, nastalo kao plod višegodišnjega rada Znanstvenoga centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo, koji pri Staroslavenskom institutu u Zagrebu djeluje od 2014. godine.

Knjiga je vrijedan prinos hrvatskoj filologiji i kulturi općenito jer predstavlja tek drugo tiskano izdanje hrvatskih brevijara pisanih na glagoljici. Radi se o prvom tiskanom izdanju od ukupno četiri glagoljska kodeksa koji potječu iz Berma, malog mjesta u središnjoj Istri u okolici Pazina.

"Sva četiri hrvatskoglagoljska kodeksa danas se čuvaju u Narodnoj in univerzitetnoj knjižnici u Ljubljani, kamo su dospjeli iz knjižnice baruna Žige Zoisa", rekla je Dürrigl dodavši kako su ti kodeksi dosad manje bili u žarištu zanimanja od, primjerice, krčkih kodeksa.

U Znanstvenom centru izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo koji djeluje pri Staroslavenskom institutu provode se interdisciplinarna istraživanja beramskih rukopisa, za koje se pretpostavlja da su mogli nastati tijekom 14. i 15. stoljeća u glagoljaškom skriptoriju u Bermu.

Posljednjeg dana skupa, u nedjelju, 7. listopada, u crkvi sv. Nikole u Pazinu služit će se staroslavenska misa, koja se tradicionalno održava na konferencijama povezanim s glagoljaškom liturgijskom baštinom.


Nova premijera riječke Talijanske drame "Felici e contente"

RIJEKA - Predstava za djecu i obitelji "Felici e contente (...i živjele su zauvijek sretno)" Talijanske drame HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke odigrat će se kao prva premijera ove sezone 4. listopada u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku, najavljeno je u utorak na konferenciji za novinstvo u riječkome HNK.

Predstava se temelji na istoimenoj knjizi talijanskog književnika Corrada Premude, u kojoj je nadopisao neke od najpopularnijih svjetskih bajki i to na način da kroz ženske likove ispripovijeda zamišljene završetke bajki, koji se događaju nakon izvornih.

Za kazališnu predstavu iz knjige su odabrani nastavci četiriju bajki. Nastavak "Ivice i Marice" propituje odnos djece prema hrani, nastavak "Pepeljuge" bavi se odnosom starije djece prema braći i vršnjaci, "Uspavana ljepotica" prikazuje adolescentsko odbijanje svake aktivnosti, a "Ljepotica i zvijer" govori o zrelosti i samostalnom izboru, prateći razvoj i odrastanje djece, rekao je redatelj Giorgio Amodeo.

Corrado Premuda je i dramaturg, scenografkinja je Ljerka Hribar, kostimografkinja Osana Šašinka a autor glazbe Giovanni Settimo. Glume Ivna Bruck, Lucio Slama, Bruno Nacinovich i Serena Ferraiuolo, svatko u više uloga.

Ovom prigodom je novi ravnatelj Talijanske drame Giulio Settimo upozorio na, kako je rekao, dramatičnu financijsku situaciju u ovom ansamblu riječkoga HNK. Istaknuo je da još nije potpisan ugovor s Narodnim sveučilištem iz Trsta, preko kojeg se svake godine prosljeđuje novac talijanskog Ministarstva vanjskih poslova za djelovanje Talijanske drame. Taj ugovor se uobičajeno potpisuje u travnju, a iznos koji očekujemo je 118.000 eura, naveo je. Razlozi za kašnjenje su promjene u talijanskoj vladi, čelništvu Talijanske unije u Hrvatskoj i Sloveniji te Talijanske drame, rekao je Settimo.

Nismo bili sigurni hoće li se ova predstava uopće uspjeti prirediti te organizirati gostovanja po Istri te stoga zahvaljujemo Talijanskoj uniji na financijskoj pomoći i nadamo se da će se stanje ubrzo normalizirati, rekao je.


Predstavljen vrijedan arheološki pronalazak - novi ulomak Lumbarajske psefizme

ZAGREB - Novopronađeni ulomak Lumbarajske psefizme, monumentalnog starogrčkog kamenog natpisa iz 3. stoljeća koji dokumentira osnivanje grčke kolonije na Korčuli i jedan od najznačajnijih spomenika grčke civilizacije u Hrvatskoj, predstavljen je u utorak u zagrebačkom Arheološkom muzeju u kojemu se taj vrijedni pronalazak čuva.

U sklopu istraživanja koja od 2007. provodi Hrvoje Potrebica ove godine pronađen je novi ulomak natpisa koji je, s obzirom da je riječ o dijelu postojećeg spomenika, predan Arheološkom muzeju, s namjerom da se integrira u cjeloviti spomenik. Psefizma sadrži odluku kojom se reguliraju imovinski odnosi grčkih naseljenika na Korčuli i popis naseljenika.

"Arheološka istraživanja na tom području počela su prije više od jednog stoljeća upravo pronalasicma prvih ulomaka psefizme, a jednu od važnih uloga imao je i Arheološki muzej u Zagrebu", rekao je Potrebica prigodom svečane primopredaje tog spomenika od nacionalne i svjetske važnosti.

Dodao je kako Lumbarda posjeduje golemi arheološki potencijal u smislu zaštite kulturne baštine i u smislu istraživačke komponente. "Radimo evidenciju baštine na tom području, shvatili smo da istraživanje nalazište po nalazište nema smisla, već smo počeli promatrati prostor onako kako ga promatra moderna arheološka znanost, kao arheološki krajolik", napomenuo je.

Potrebica smatra kako se treba napraviti zaštita i prezentacija helenističke cisterne u Lumbardi u kojoj su pronađeni dijelovi psefizme i koja svjedoči i o tome koliku je važnost imala za tadašnje stanovništvo.

Novosti aktualnog otkrića, desnog ugla spomenika koji sadrži završetke prvih desetak redaka teksta u kojemu se nalaze važni povijesni podaci, predstavila je Jelena Marohnić, docentica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Iako su čitanja tog dijela spomenika još u tijeku, jasno je da su se dosadašnje spoznaje promijenile. "Novi ulomak spaja se s malim ulomkom objavljenim 2005., površina mu je jako oštećena te je pri čitanju važno 3D modeliranje koje omogućuje da se pročita i ono što se ne vidi golim okom", rekla je.

"Opće je poznato da se na početku teksta zaziva sreća, da se dokument datira po hijeromnamonu, a nakon prve lakune se spominju Isejci, no na novom ulomku se čita riječ arhegeti, osnivači", ustvrdila je Marohnić.

Novost je i da prvi naseljenici nisu dobili samo po tri pletra poljoprivrednog zemljišta kako se mislilo ranije, nego po pletar i tri susjedna, a otkrilo se i da se spominje nacrt u koji se upisuje gdje je svaki naseljenik dobio zemlju.

Arheološki muzej priprema niz događanja vezanih uz novo otkriće

"Lumbarajska psefizma nije samo izniman arheološki spomenik, nego i pravni, s obzirom da je to dekret narodne skupštine o utemeljenju nove kolonije i podjeli zemlje, ali to je ujedno i simbol koji danas spaja Grčku i Hrvatskoj", rekao je Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu u prigodi svečane primopredaje psefizme.

Najavio je da će se tijekom iduće godine u tom muzeju održati najmanje desetak predavanja i događanja znanstveno-popularnog programa posvećenog Lumbarajskoj psefizmi, a ona će biti i jedna od tema na Međunarodnoj konferenciji o arheološkom turizmu u svibnju 2019.  u Zagrebu.

Izaslanik ministrice kulture Republike Hrvatske Zoran Wiewegh podsjetio je na dobru kulturnu suradnju s Grčkom proteklih godina, a očekuje da će broj programa u skorije vrijeme biti još veći.

Već u prvoj polovici 2020. organizirat će se razmjene arheoloških izložbi dviju država, a nositelji programa su nacionalni arheološki muzeji u Ateni i u Zagrebu. Prva izložba održat će se u Hrvatskoj.

"S obzirom da je cilj prikazati arheološku baštinu i bogatstvo grčke civilizacije u zapadnom svijetu u tom svjetlu je i nalaz Lumbarajske psefizme od iznimnog značaja", naglasio je, obećavši tim arheološkim istraživanjima daljnju potporu Ministarstva kulture.

Stavros Tsiepas, grčki veleposlanik u Hrvatskoj, pohvalio je dobru kulturnu suradnju dviju zemalja, izrazivši nadu da će ona još jačati.

"Napravili smo prve kontakte, a ovisi o birokraciji kako će se nastaviti i proširiti suradnja koja će biti jedinstvena s obzirom da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u Europskoj unije gdje nalazišta grčke baštine nisu pokradena", rekao je.

"Impresionirala me i jako visoka kvaliteta arheologa i sveučilišnih profesora u Hrvatskoj koji se bave rimskom i grčkom arheologijom, što je temelj za realizaciju dobrih programa", ustvrdio je.

Sve je počelo 1877. kada je mještanin našao prvi ulomak natpisa

Općina Lumbarda zainteresirana je za zaštitu i prezentaciju tog lokaliteta, potencijalne kulturno-turističke atrakcije. "Lumbarda je krajem 19. stoljeća, kada je otkriven segment psefizme, na velika vrata ušla u svijet arheologije, a u 141 godini otkad je naš mještanin Božo Kršinić otkrio prve komade psefizme nikad kao u zadnjih deset godina nije bilo tako ozbiljnog istraživanja", ocijenio je Igor Kršinić, načelnik Općine Lumbarda.

Kršinić je zadovoljan suradnjom lokalne samouprave s timom arheologa te je obećao daljnju potporu, pozvavši Ministarstvo kulture i druge institucije da izdvoje što više sredstava za istraživanja u budućem razdoblju.

Prvi ulomci Lumbarajske psefizme pronađeni su 1877. na brežuljku Koludrtu u ruševinama srednjovjekovne crkve. Spomenik se sastoji od dva dijela - zaključka kojim je narodna skupština utemeljila koloniju i podijelila zemlju doseljenicima te popisa oko dvije stotine kolonista koji su razvrstanih u trima dorskim plemenima Dimanima, Hilima i Pamfilima.


Festival prvih: Premijera performansa Borisa Kadina

ZAGREB - Umjetnik, performer i kustos Boris Kadin premijerno će u okviru 16. Festivala prvih izvesti svoj performans "Orestea.PostIstina", nastao prema Eshilovoj Orestiji.

Kadinov rad realiziran je u koprodukciji zagrebačkog KNAP teatra i Lenz Fondazione iz Parme u Italiji, gdje je ljetos praizveden.

"Baš poput Nancya u Alliterations koji kaže da se nalazimo ispred novih zahtjeva umjetnosti, zahtjeva da je umjetnost #made by everyone#, ili poput Beuysove teze da je svaki čovjek umjetnik, projekt 'Orestea. PostIstina.' se bavi istom idejom, fokusirajući se na postgledatelja kao aktivnog izvođača i postgledatelje kao zajednicu/ kolektiv", stoji u najavi premijere.

Projekt istražuje i poteškoće oko jednakosti i demokracije kao i aspekte Eshilove tragedije u suvremenom kontekstu - što je suđenje, tko je kriv, možemo li kao društvo obnoviti, napisati, proživjeti našu budućnost.

Boris Kadin (1980.) djeluje u različitim umjetničkim disciplinama i koristi različite aktivističke strategije. Višegodišnji je suradnik slovenskog kolektiva Via Negativa, a sada u suradnji s norveškom grupom Happy gorilla company radi na projektu "€urope mon amour“. Radi na nizu eksperimentalnih filmskih projekata "WM-WolotovMachine" iz Zagreba.

Surađuje s nizom umjetnika u Europi, gdje je više puta i nastupao, a svoj rad "69" je predstavio u suradnji s albanskim umjetnikom Sabirom Kanaqiem u New Yorku, u Queens Museumu.

Premijera njegovog performansa  jedan je od posljednjih programa Festivala prvih, koji završava u srijedu proglašenjem nagrada.


Hrvatski autori i nakladnici na sajmu u Frankfurtu

ZAGREB - Ovogodišnji Sajam knjiga u Frankfurtu, koji će se održati od 10. do 14. listopada, ugostit će hrvatske autore i nakladnike koji će se predstaviti na nacionalnom štandu veličine 56 četvornih metara.

Uređenje štanda koji je 'otočnog' tipa sa slobodnim pristupima sa sve četiri strane u paviljonu 5.0 D117 i organizaciju događanja preuzela je Zajednica nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, a ovogodišnji vizualni identitet štanda nastavak je koncepta započetog prošle godine, izvijestilo je Ministarstvo kulture.

Osim poslovne zone štand objedinjuje izložbeni prostor za knjige i programski koncept, gdje će se predstavljati autori u suradnji s HRT-om preko promidžbenih filmova dostupnih i na Youtube kanalu Zajednice nakladnika, te izbor iz literature za djecu.

Sajam je ove godine uveo novi format "Frankfurt Kids", namijenjen djeci i mladima, a  novoosnovani sektor, smješten u Foajeu paviljona 5.1 – 6.1, uključuje pozornicu za programe s autorima za djecu i mlade, Međunarodni štand za dječju knjigu, centralnu točku za agente i medije koji prate književnost za djecu i mlade.

Kako bi se hrvatski autori, ilustratori i izdavači pozicionirali među kolege iz cijeloga svijeta hrvatsko Ministarstvo kulture zakupilo je dodatni, manji izložbeni prostor na Međunarodnom štandu za dječju knjigu.

Iz programa u udarnim sajamskim terminima ističu se dvije programske točke. Na inicijativu koordinacije učiteljica hrvatskog jezika za učenike koji pohađaju dopunsku nastavu materinskog jezika u Saveznoj državi Hessen Ministarstvo kulture organizira predstavljanje dvaju književnika za djecu i mlade.

U petak, 12. listopada, na pozornici "Kids-Stage" svoje će književno stvaralaštvo predstaviti Željka Horvat Vukelja i Miro Gavran.

Najavljeni program izazvao je veliku pozornost i svoj je posjet najavilo oko 120 učenika i roditelja u pratnji učiteljica hrvatskog jezika, napominju iz Ministarstva.

Uz autorski program posjet učenika uključuje i obilazak Hrvatskog nacionalnog štanda, upoznavanje s izloženim knjigama i druženje s autorima.

Miro Gavran će dan prije na Hrvatskom nacionalnom štandu predstaviti roman "Kafkin prijatelj", u prijevodu na osam jezika te odabrane komedije u prijevodu na šest jezika.

Kako bi se pojačao naglasak na domaće književno stvaralaštvo za djecu i mlade Ministarstvo kulture sufinanciralo je i nastup udruge Hrvatska dječja knjiga u paviljonu 3.


Ministrica kulture imenovala G. Golovka v.d. intendantom HNK Split

SPLIT - Ministrica kulture Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek imenovala je dosadašnjeg intendanta Gorana Golovku vršiteljem dužnosti intendanta Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) Split, priopćeno je u utorak iz splitskog HNK-a.

 Budući da je intendantu HNK-a Split istekao mandat 30. rujna 2018., te da predstavničko tijelo osnivača, Grada Splita, nije imenovalo novog intendanta, odnosno vršitelja dužnosti intendanta splitskog HNK-a koji bi stupio na dužnost po navedenom isteku mandata dosadašnjeg intendanta, stekli su se uvjeti za imenovanje vršitelja dužnosti intendanta sukladno članku 25. stavku 4. Zakona o kazalištima, navodi se u obrazloženju.

  "Prema odredbi članka 25. stavka 4. Zakona o kazalištima, po isteku mandata intendanta nacionalnog kazališta ministar kulture ovlašten je imenovati vršitelja dužnosti intendanta nacionalnog kazališta bez provođenja javnog natječaja ako predstavničko tijelo osnivača nije postupilo u skladu sa stavkom 3. navedenog članka Zakona, tj. nije imenovalo novog intendanta, odnosno vršitelja dužnosti intendanta nacionalnog kazališta. Sukladno navedenome za vršitelja dužnosti intendanta HNK Split imenuje se  Goran Golovko, dosadašnji intendant HNK Split, koji će obavljati ovu dužnost do imenovanja intendanta, odnosno vršitelja dužnosti intendanta od strane predstavničkog tijela osnivača sukladno članku 25. stavku 3. Zakona o kazalištima", stoji u priopćenju.


Tematsko-problemska žirirana izložba "Habitat" u Galeriji ULUPUH

ZAGREB - Bijenalna, tematsko-problemska žirirana izložba "Habitat" Sekcije za keramiku, porculan i staklo Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske, otvara se u utorak u zagrebačkoj Galeriji ULUPUH.

Autorica koncepcije, kustosica i selektorica Višnja Slavica Gaboutkaže kako su umjetnici koji se predstavljaju na izložbi svojim radovima odgovorili na kompleksnu, intrigantnu i životno aktualnu temu habitata, koji se u najširem smislu odnosi na stanište, prostor koji s jedne strane podrazumijeva  područje  pojedinačnoga, intimnoga i privatnoga, a s druge kolektivnoga, društvenoga i javnoga.

"Odgovorili su suvremeno i inventivno, izložbom koja je združila autore različitih poetika i izričaja, ali sličnih stavova, sličnoga pristupa i sličnoga načina likovnog razmišljanja", ustvrdila je u predgovoru izložbe.

Po njezinim riječima, tematski koncept habitata, koji je kod većine, pokazalo se, okrenut kući i obitelji, zato je njihovo likovno govorenje intonirao kao diskurzivni dijalog, a premda je keramika tu bila vodeći medij, pristup je bio interdisciplinaran i intermedijski, pa su za umjetnike bila izazov zajedništva, odnosno približavanja drugim disciplinama, slikarstvu i medijima, fotografiji, kao i kreativne sinergije keramike s ne-keramičkim materijalima.

 "U skladu sa suvremenom umjetničkom praksom sve je to proširilo mogućnosti vizualizacije onoga stvarnoga - ali i nestvarnoga što ovdje determinira habitat: sjećanja i asocijacije, emocije i snovi, tragovi i otisci... Prisutni su tu zato i metonimija i metafore; narativi i simboli; poetika i metafizika; aktivirajući u objektima, skulpturama i instalacijama autobiografske obiteljske priče o zajedništvu i vrijednosti, o ognjištu i tradiciji, objedovanju i mirisima djetinjstva, zaštiti i vjerovanju", napomenula je.

Izlažu Vesna Aralica, Vedrana Balković, Vesna Barbieri, Andrea Bassi, Lidia Boševski, Nadica Eichhorn, Pamela Ivanković, Nataša Kabalin, Višnja Markovinović, Marika Mihaljfi, Marta Milunić, Zdenka Pozaić, Dijana Rajković, Sanja Stani, Marija Stojanović, Dani Žbontar (Slovenija), a gost-autor na poziv je Tetsuya Tanaka iz Japana.

Izložba će biti otvorena do 18. listopada, a ulaz je slobodan.


Predstavljena knjiga Dimitrija Popovića "Eros, krv i svetost"

ZAGREB - Knjiga Dimitrija Popovića "Eros, krv i svetost", predstavljena u ponedjeljak navečer u Muzeju Mimari pred brojnom publikom u nazočnosti autora, studija je o tri biblijske žene - Juditi, Salomi i Mariji Magdaleni, a popraćena je instalacijom koju je umjetnik pripremio baš za ovaj kulturni događaj.

Trojica akademika - Tonko Maroević, Pavle Goranović i autor Dimitrije Popović približili su publici tu knjigu koju je objavio Zavod za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice, koji je, uz Vijeće crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba i Muzej Mimaru, i suorganizator susreta sa zagrebačkom publikom. Predstavljanje knjige omogućeno je uz financijsku potporu Grada Zagreba.

Zadovoljstvo zbog ovoga kulturnog događaja izrazili su zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i predsjednik Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba Dušan Mišković. Zagrebački gradonačelnik istaknuo je da je knjiga sinteza opusa toga jedinstvenog umjetnika koji svojim radom oplemenjuje hrvatsku i crnogorsku kulturu a i jedan je, rekao je, od onih rijetkih ljudi koje resi iskrenost i čestitost.   


Važna knjiga: Približava narode, ali i forme umjetničkog izražavanja

Crnogorski akademik Pavle Goranović smatra kako je riječ o važnoj knjizi koja približava crnogorski i hrvatski narod, ali i forme umjetničkog izražavanja. Dimitrije Popović bavio se likovima triju biblijskih žena i u svojim likovnim ciklusima te je, rekao je Goranović, u knjigu-monografiju, koja je studija o spomenute tri biblijske žene u likovnoj umjetnosti od renesanse do danas, uvrstio i nekoliko karakterističnih kompozicija iz tih ciklusa. Uz to, dodao je, Popović donosi i viđenje likovnih kompozicija onih umjetnika čiji radovi ulaze u zbirku umjetničkih djela njegova "imaginarnog muzeja".

Po riječima akademika Tonka Maroevića, Popovićeva knjiga je izazovno i provokativno remek-djelo koje govori o intelektualno motiviranu nasilju s mogućnošću sublimacije.  

Predstavljanje je popraćeno i čitanjem kraćih autorovih tekstova o Juditi, Salomi i Mariji Magdaleni koje su bile i pojedinačni motivi istoimenih slikarskih ciklusa Dimitrija Popovića.

Autor je tako napisao kako svaka od ove tri biblijske žene ima specifičan karakter, ali zajedničko im je to da su lijepe, samosvjesne ili, kako bismo to rekli današnim rječnikom, one su fatalne žene. Njihove posebnosti su pak da je Judita hebrejska heroina svjesna svoje ljepote kao moćnog oružja kojim zavodi asirskoga vojskovođu Holoferna, neprijatelja njezina naroda, i nakon intimnog odnosa pod vojskovođinim šatorom, odsijeca mu glavu njegovim vlastitim mačem.

Saloma pak nije egzekutor već lijepa i zanosna plesačica koja kao nagradu za svoj očaravajući ples traži od očuha, kralja Heroda, odsiječenu glavu Ivana Krstitelja.

Marija Magdalena je, kako je posvjedočio i autor, posebno zanimljiv lik - hrabra žena koja je na uskrsno jutro prva vidjela prazan grob u koji je bilo položeno tijelo Isusa Krista.


Popović o instalaciji

Autor je za suradnju na instalaciji zahvalio manekenki Ivani Majstorović koja je nepomično ležala na stolu s bijelom podlogom okrenutom prema publici i u crnoj haljini sa svjetlećim detaljima, a na trbuhu je u rukama držala lubanju obojenu zlatnom bojom koja je, rekao je autor, simbol vječnoga i neprolaznoga.

Popović je objasnio je kako je lubanja jedan od simboličkih elemenata koje je koristio u instalaciji, a stavio ju je na trbuh zato što je to mjesto začetka i završetka života, odnosno simbolizira mistični krug života i smrti. Tako, dodao je, smrti zapravo nema jer je ona prijelaz u drugi život, a da nema smrti - ne bi bilo ni uskrsnuća.

Dimitrije Popović rođen je 4. ožujka 1951. na Cetinju. Završio je studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1976. Za boravka u Parizu 1974. upoznao je pariškoga kolekcionara Davriera, pa je u sastavu njegove zbirke izlagao 1978. u Galeriji Alexander Braumuller s umjetnicima Salvadorom Dalijem, Ernstom Fuchsom, Victorom Braunerom, Dadom Đurićem, Leonorom Fini i drugima.

U povodu 27. međunarodnog umjetničkog festivala “Due mondi” grad Spoleto u kojemu se taj festival održava, organizirao mu je izložbu slika, crteža i grafika. U godini jubileja dvije tisuće godina kršćanstva izložio je u Rimu ciklus raspeća "CORPUS MYSTICUM". Popović je i jedan od petnaest umjetnika, likovnih kritičara i filozofa koji su pozvani da odgovore na "Pismo Pape Ivana Pavla II umjetnicima".

Do sada je priredio 58 samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu te sudjelovao na dvije stotine skupnih. Dobitnik je više od dvadeset domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja. Djela mu se nalaze u tridesetak domaćih i svjetskih muzeja i galerija. Objavio je jedanaest grafičkih mapa, do sada je izašlo šest monografija, a o djelu Dimitrija Popovića snimljeno je sedam filmova.


Najbolja predstava u cjelini riječkoga HNK prošle sezone po ocjenama publike opera "Falstaff"

RIJEKA - Opera "Falstaff" Giuseppea Verdija u dramaturgiji i režiji Marina Blaževića te pod dirigentskim vodstvom Villea Martvejeffa proglašena je u ponedjeljak na prigodnoj svečanosti najboljom predstavom u cjelini HNK Ivana pl. Zajca u sezoni 2017./2018. po ocjenama publike.

Najbolja dramska predstava Hrvatske drame bila je "Down, by law" autorice i redateljice Mile Čuljak, najbolja muška uloga ovog ansambla Dean Krivačića za ulogu Woyczeka u istoimenoj predstavi, a najbolja ženska Jelene Lopatić za nastup u predstvi "Down, by law" i ulogu Vlade u predstavi "Voda".

 Najboljom operom publika je ocijenila "Macbeth" Giuseppea Verdija u dramaturgiji i režiji Marina Blaževića te pod ravnanjem Marca Boemija. Kristina Kolar je ostvarila najbolje ženske uloge i to Lady Macbeth u operi "Macbeth" i "Aide" u istoimenoj Verdijevoj operi. Najbolje muška operne uloge su Macbetha i Falstaffa Giorgia Suriana.

 Najbolja muška uloga ansambla Talijanske drame prošle sezone je Giuseppea Nicodema kao Andra Škunce u predstavi "La rappresentazione dell'Amleto nel villagio di Merdusci di sotto (Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja)", najbolja ženska uloga je Leonora Surian Popov kao Tzatzira-zanzara u "Anche le pulci hanno le tosse (I buhe kašlju)" a najbolja predstava Talijanske drame u cjelini je "I giganti della montagna (Gorski divovi)" Luigija Pirandella u režiji Paola Magellija.

 "Macbeth" prema tragediji Williama Shakespearea u koreografiji Maše Kolar je najbolja baletna predstava. Maria del Mar Hernandez je ostvarila najbolje baletne ženske uloge u predstavama "Ivica i Marica" i "Rossini Cards", a Ali Tabbouch je najbolje ocijenjen baletni plesač za nastup u baletu "Macbeth".

 Najboljim koncertom prošle sezone publika je ocijenila "Pogled prema 2020: EPK i HNK Gala koncert" s dirigentima Marcom Boemijem i Villeom Matvejffim te solistima Yusifom Eyvazovim, Kristinom Kolar, Luciom Gallom, Rossanom Rinaldi i Mariom Guleghinom.


Aznavour - pjevač i pjesnik koji je srušio granice

ZAGREB - Rekli su mu da je preružan, prenizak i da ne zna pjevati.  Ali to Charlesa Aznavoura nije spriječilo da postane jedan od najvećih kantautora 20. stoljeća.

Zvali su ga francuskim Sinatrom, ali je Aznavour, suprotno od slavnog Ameriknaca, sam pisao svoje pjesme, često pritom rušeći tabue o braku, homoseksualnosti i muškarcima koji pričaju o svojim emocijama.

I u svojim devedesetima Aznavour je pjevao na stadionima, svakoga dana pisao i nastavljao rušiti granice.

"Imam taj poremećaj da govorim o stvarima o kojima se ne bi trebalo govoriti", rekao je.

"Želio sam razbiti svaki tabu, osjećao snažnu potrebu da zauzmem stav", dodao je.

Takva ga je neustrašivost pretvorila u neumorna borca za priznanje osmanskog genocida nad Armencima tijekom Prvog svjetskog rata.

Rođen je kao Shahnour Varinag Aznavourian u Parizu 22. svibnja 1924. godine. Roditelji su mu bili Armenci koji su pobjegli pred progonom u Osmanskom Carstvu.

Bio je i nadaren glumac i upravom mu je glavna uloga u filmu Francoisa Truffauta "Pucajte na pijanista" donijela slavu izvan Francuske.

Kasnije će nastupiti i u Oscarom nagrađenom filmu "Limeni bubanj" u ulozi ljubaznog židovskog trgovca igračakama.

Zapravo, Aznavour je za sebe govorio da je "više glumac koji pjeva nego pjevač koji glumi".

Nastupio je u više od 60 filmova, ali to ga nije zaustavilo da u nevjerojatnoj glazbenoj karijeri napiše 1300 pjesma.  
U Parisu se rodio slučajno, jer mu roditelji nikako nisu mogli dočekati željenu vizu za Ameriku. Umjesto toga osnovali su mali emigrantski restoran Le Caucase (Kavkaz) u kojem su Aznavour i njegova sestra plesali i pjevali odmalena.

Rano je napustio školu, odluka koju je kasnije požalio, kako bi postao pjevač i plesač. Prvu je priliku dobio kao pretpjevač na nastupima Edith Piaff.

Ona ga je kasnije povela u Ameriku kao svog menadžera i kazala mu da vježba glas. "Pjevao sam neprestano, dok me ne bi počelo boljeti grlo. Ali se isplatilo. Glas mi se razvio od desetine oktave do gotovo tri oktave", rekao je.

S Edith Piaff živio je osam godina, ali se kleo da nije bio jedan od njezinih brojnih ljubavnika. "Ona nije bila moj tip".

Ali ga je zato neprestano gnjavila da operira nos.


Armenija u krvi

Njezinoj podršci unatoč, počeci karijere bili su mu klimavi.

"Izvođač stoljeća", kako su ga kasnije nazvali CNN i časopis Time, jednom je bio potjeran s pozornice.

"Rekli su mi da sam gadan i nizak i da mi se ne smije dopustiti da pjevam", ispričao je.

Prvi broj jedan na ljestvici donijela mu je pjesma "Sur Ma Vie" 1956., a potom je uslijedio jedan od najvećih hitova "Je M'voyais Deja"

Nakon uspjeha s filmom "Pucajte u pijanista" na prepad je osvojio njujorški Carnegie Hall 1963. i ubrzo su njegove pjesme pjevali Ray Charles, Liza Minnelli i Fred Astaire.

Pjevao je u duetu i sa Sinatrom, Eltonom Johnom, Stingom i  Celine Dion.

Bio je snažno povezan s velikom zajednicom Armenaca u Francuskoj, a 1998. prevodio je napore da se domovini njegovih roditelja pomogne nakon razorna potresa.

"Armenija i Armenci u mom su srcu i moja su krv. Nezamislivo je da ne činim ništa dok oni pate", rekao je.

Triput se ženio i imao je šestero djece. "Prvi put sam bio premlad, drugi preglup, a treći put sam oženio ženu (Šveđanku) iz druge kulture i naučio se toleranciji".


Predstavljena knjiga "Hrvatski stihovi i proza" Marka Marulića

ZAGREB - Matica hrvatska predstavila je u ponedjeljak knjigu Marka Marulića "Hrvatski stihovi i proza", objavljenu u ediciji biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti, i tom je prigodom istaknuto da se radi o kapitalnom prinosu hrvatskoj filologiji.

Tim izdanjem su prvi put obuhvaćena sva Marulićeva djela pisana na hrvatskom, a očekuju se još dvije: Davidijada te djela na latinskom i talijanskom jeziku.

O knjizi su govorili akademkinja Dunja Fališevac, autor uvodne studije Bratislav Lučin,  voditelj biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti Tonko Maroević te urednica izdanja Lahorka Plejić Poje.

Akademkinja Dunja Fališevac je kazala kakao djelo daje kapitalni prinos hrvatskoj filologiji i predstavlja respektabilno izdanje. "Ovo izdanje je autentično u najvećoj mogućoj mjeri jer se tekst "Judite" transkribirao s prvoga izdanja, a ostala djela iz samoga rukopisa. Ujedno prvi put su obuhvaćena sva, hrvatskim jezikom pisana Marulićeva djela", istaknula je.

Uvodnu studiju, ljetopis autora, bibliografiju autorovih djela i izabranu bibliografija radova o autoru, priloge -tekstološku  napomenu, rječnik, tumač imena i izraza, uredio je Bratislav Lučin. Rekao je kako je počeo raditi od reprezentativnoga djela, a to su prvo izdanje Judite i rukopisi na hrvatskom jeziku i ustvrdio kako ga je posebno radovalo kada bi otkrio nešto što ranije nije uočeno.

"Kada bih uočio nešto što do sada još nitko nije, osjećao sam se kao filološki Indiana Jones", našalio se Lučin kazavši da je taj osjećaj nenadoknadiv. "Svjestan sam itekako kvalitativne razlike koju je učinio Lučin.

Relativno dug uvodni tekst je sustavan, pregledan i razrađen te se lako dolazi do relevantnih informacija", rekao je voditelj biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti Tonko Maroević. Istaknuo je visoku razinu stručnosti, kompetencije, preciznosti, ritma i istaknuo veliku kvalitativnu razliku naspram starijim izdanjima.

Urednica izdanja Lahorka Plejić Poje rekla je kako je ovo 137. knjiga u ediciji Stoljeća hrvatske književnosti.

"Knjige u 'Stoljećima' moraju biti priređene tako da ih mogu koristiti i oni kojima književnost nije struka. Na njima se ne bi trebala vidjeti težina i mukotrpnost priređivačkoga rada. Čitatelj ne treba biti opterećen filološkim i drugim problemima koje priređivač mora riješiti kako bi došao do prihvatljivog oblika teksta, prikladnoga predgovora,  komentara ili primjereno izrađena rječnika. S druge strane moraju biti pouzdana izdanja koja se u nekim aspektima moraju približiti  kritičkom izdanju. U tome smislu ova je knjige uzoran primjer spoja tih dviju, ne baš lakih zadaća", kazala je.


Obuljen Koržinek: Bojazni knjižničara proizlaze iz krive interpretacije

ZAGREB - Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila je u ponedjeljak kako nije točno da struka nije konzultirana u pripremi prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ocijenivši kako su bojazni Hrvatskog knjižničarskog društva (HKD) vezane uz posljedice toga zakona posljedica krive interpretacije njegovih odredbi.

"Nije istina da nisu konzultirani, upravo suprotno", rekla je ministrica odgovarajući na pitanja novinara na brifingu u Ministarstvu kulture.

Hrvatsko knjižničarsko društvo ustvrdilo je prošli tjedan kako je novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, koje je Ministarstvo kulture uputilo u saborski postupak, štetan za razvoj društva, te da dovodi u pitanje budućnost knjižnica ne samo kao javnih ustanova već i kao dijela obrazovnog sustava. Tvrde kako u oblikovanje konačnog prijedloga Zakona nije bila uključena struka, koja je tijekom e-Savjetovanja istaknula gotovo dvije tisuće šesto primjedbi, koje su većinom "odbijene bez valjanog pravnog obrazloženja".

Ministrica Obuljen Koržinek rekla je kako je najveći broj primjedbi koje nisu bile u suprotnosti s drugim zakonima usvojen, a tvrdnje HKD-a vezane uz primjedbe koje nisu usvojene ocijenila je rezultatom pogrješnog tumačenja.

Ponajprije se osvrnula na prijedlog Zakona koji predviđa osnivanje privatnih knjižnica. "Pitanje toga da privatna osoba može osnovati knjižnicu potpuno je krivo tumačena. Potpuna je besmislica da bi to bile knjižnice na kojima bi netko ostvarivao dobit", rekla je ministrica. "Naime, ako se na takav način može osnovati kazalište, onda zakon mora predviđati istu stvar i kad je u pitanju muzej, arhiv ili knjižnica - ne možete ograničiti nekome tko bi želio pokrenuti takvu djelatnost da je može pokrenuti samo kao ustanovu", objasnila je.

Potpuno krivom nazvala je i tumačenje da je taj Zakon u koliziji sa Zakonom o odgoju i obrazovanju, te da će omogućiti osnivačima škola i visokoškolskih ustanova da zaobiđu obavezu osnivanja knjižnica u vlastitu sastavu. Kriterije za osnivanje i djelovanje osnovnih, srednjih i visokoškolskih ustanova uređuje sustav znanosti i obrazovanja, istaknula je, a taj članak obuhvaća i cijelu vertikalu obrazovanja.

"Već postoji stanje da na nekim fakultetima postoje knjižnice, dok na nekom drugom fakultetu imate sveučilišnu knjižnicu ili se ugovorom postojeća znanstvena knjižnica spojila sa sveučilišnom. Mi jednostavno otvaramo mogućnost da se to može riješiti ugovorom", objasnila je.

Na tvrdnju HKD-a da ravnatelji i voditelji knjižnica u budućnosti ne će morati biti knjižničarske struke, ministrica Obuljen Koržinek uzvratila je tvrdnjom kako je to "potpuna neistina": "Ne znam uopće kako su to iščitali, ne znam iz čega to proizlazi pa to ne mogu niti komentirati", rekla je.

Potpuno je jasno da za ravnateljsko mjesto konkuriraju osobe koje imaju knjižničarsko zvanje, rekla je, ali u slučaju da takve osobe nema, ravnateljem knjižnice može postati osoba koja ima određeno obrazovanje i iskustvo u rukovođenju nekom kulturnom ustanovom.

Ministrica je također napomenula kako je prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti upućen tek na prvo čitanje, a između prvog i drugog čitanja održat će se savjetovanja sa svim dionicima, koja su već dogovorena, a na kojima "ćemo sve razjasniti".


Sarajevska umjetnost na festivalu "Ja Bih.. 5 dana Sarajeva u Zagrebu"

ZAGREB - U okviru festivala "Ja Bih.. 5 dana Sarajeva u Zagrebu", koji će se održati od 2. do 6. listopada, zagrebačkoj publici na raznim lokacijama u središtu grada donosi bogati program kojim predstavlja sarajevsku umjetnost, filmske projekcije, koncerte i glazbene radionice.

Festival se otvara u utorak u Muzeju Mimara sa Sarajevskim piknikom prijateljstva, na kojemu će biti  glazbenica Ismeta Dervoz, fotograf Milomir Kovačević Strašni i glumac Elmir Jukić.

Istu večer, održat će se koncert "Bosanski Lonac" u izvedbi Mirze Redžepagića i Kenana Mačkovića.

Drugi i treći dan Festivala rezervirani su za prikazivanje filmova u Kinoteci, među ostalim, bit će prikazane dvije poslijeratne priče, "Žaba" redatelja i gosta festivala Elmira Jukića i nagrađivani "Muškarci ne plaču" Alena Drljevića, dokumentarac Sabrine Begović Čorić i Nejre Latić Hulusić "Undercovered – Ispod marame" o ženama koje nose hidžab u suvremenom svijetu, te "Nazif Gljiva" Arijane Saračević Helač o najvećem ex-jugoslovenskom hitmejkeru iz naslova koji govori o svom životnom putu od dječaka ulice, nesuđenog predsjednika države, pa do pjesnika.

U petak, 4. listopada, predstavit će se dvije epizode televizijskog serijala "Hoću kući 2" Ademira Kenovića, koji kroz priče o pojedincima koji su dio svog života proveli u inozemstvu daje uvid u strukturu i rasprostranjenost bosansko-hercegovačke dijaspore, a održat će se i koncert tročlanog mostarskog benda "Tale Quale".

Posljednji dan Festivala,  u Ininoj kući udruga Spajalica priredit će se glazbena radionica "Muzički centar Pavarotti  Mostar" Atille i Azre Aksoj ,učenika glazbeno-umjetničke škole iz Zagreba.

U večernjim satima Kinoteka će ugostiti klasik "Kuduz" Ademira Kenovića iz 1989., priča o tragičnoj ljubavi kriminalca i prelijepe konobarice inspirirana stvarnim događajima, dok će se u Napretkovom Kulturnom Centru predstaviti novi projekt "Kradeni ljudi".

Festival, koji se ove godine održava sedmi put, rezultat je višegodišnjeg rada Udruge za promicanje kulture i umjetnosti "Ja BiH iz Zagreba" i težnje za uspostavljanjem intenzivnog kulturnog dijaloga između Zagreba i Sarajeva, ali i promicanjem kulturne baštine i stvaralaštva u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.


Hrvatski filmovi u pet programa festivala u Luksemburgu

ZAGREB - Festival srednjoeuropskog i istočnoeuropskog filma CinEast prikazat će na svom ovogodišnjem izdanju, koje će se održati od 4. do 21. listopada u Luksemburgu, čak jedanaest hrvatskih produkcija i koprodukcija, u pet programa.

S još šest drugih filmova u konkurenciju festivala, koji se ove godine održava jedanaesti put, uvršten je dugometražni igrani film "Teret" Ognjena Glavonića, nastao u srpsko-francusko-hrvatsko-iransko-katarskoj koprodukciji, izvijestio je Hrvatski audiovizualni centar.

Film je premijeru imao u svibnju, u paralelnoj selekciji filmskog festivala u Cannesu '15 dana autora', a glavni glumac u filmu, Leon Lučev, proglašen je najboljim glumcem na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu.

U sekciji Cinescope prikazat će se četiri hrvatska dugometražna igrana filma, "Lada Kamenski" Sare Hribar i Marka Šantića, "Dišući u mramor" redateljice Giedre Beinoriute nastao u litavsko-latvijsko-hrvatskoj koprodukciji, "Muškarci ne plaču" Alena Drljevića, nastao u bosansko-hrvatsko-slovensko-njemačko-srpskoj koprodukciji, te "Ivan" Janeza Burgera slovensko-hrvatske koprodukcije.

Potonji je slovenski kandidat za Oscara, dok je Drljevićev "Muškarci ne plaču" trenutno u utrci za 'europskog Oscara' kojeg dodjeljuje Europska filmska akademija.

U program Cinedocs uvrštena su tri dokumentarna filma nastala u hrvatskoj produkciji ili koprodukciji - "Srbenka" Nebojše Slijepčevića, hrvatsko-slovenski "Playing Men" Matjaža Ivanišina te češko-hrvatski "U slučaju rata" Jana Geberta.

Sekcija Maraton kratkometražnih igranih filmova prikazat će film Leona Lučeva "Malo se sjećam tog dana", koji je premijeru imao na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Locarnu, a u istoj sekciji prikazuje se i "Marica" Judite Gamulin.

Kratkometražni animirani film Igora Grubića "Kako se kalio čelik" prikazat će se u sklopu sekcije Maraton animiranih filmova.

CineEast se održava od 2008. svakog listopada na nekoliko lokacija diljem Velikog Vojvodstva Luksemburg.

Ovogodišnje izdanje će tijekom 18 dana prikazati više od 60 dugometražnih i 40 kratkometražnih filmovima iz 20 zemalja srednje i istočne Europe.

Nagrade na festivalu dodjeljuju međunarodni žiri, žiri novinara i publika. Jedan od članova međunarodnog žirija je i hrvatski redatelj, producent i organizator Avvantura Film Festivala, Sergej Stanojkovski.

Obuljen Koržinek: Novim Zakonom omogućeno učinkovito upravljanje kulturnim dobrima

ZAGREB - Novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, usvojen na sjednici Hrvatskoga sabora u petak 28. rujna omogućit će jednostavnije i efikasnije upravljanje zaštićenim kulturnim dobrima, smanjiti administrativne pritiske na institucije, te pojednostavniti procese obnove i zaštite, kao i olakšati uvjete poslovanja gospodarskih subjekata i tijela državne uprave, rekla je u ponedjeljak ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

"Sve što smo radili išlo je prema tome da se pokušamo zdravorazumski približiti stvarnom životu i smanjiti potrebnu birokraciju i procedure", rekla je ministrica Obuljen Koržinek na brifingu novinara u Ministarstvu kulture, objašnjavajući ključne promjene predviđene Zakonom.

Prva među njima je uređivanje statusa građevina arheološkoga značenja, rudarskih i sličnih objekata od interesa za RH koji se nalaze ispod površine zemlje, a kojima se do sada nije moglo upravljati zbog toga što u zakonu ne postoji tzv. dvojni katastar, odnosno, katastar objedinjuje ono što je iznad zemlje s onim što je ispod nje.

Drugim riječima, vlasništvo nadzemnih čestica do sada se protezalo i na one podzemne, što je bilo u izravnoj koliziji sa Zakonom o kulturnoj baštini, po kojemu je sva arheologija u vlasništvu RH. To je onemogućavalo učinkovito upravljanje imovinom ispod zemlje.

Promjena predviđena zakonom odnosi se na svu arheologiju na teritoriju RH, a kao prvi konkretan korak ministrica je najavila rješavanje pitanja upravljanja nacionalnim kulturnim dobrom podruma Dioklecijanove palače u Splitu. To je dosad bilo nemoguće, jer kad bi se doslovno provodio zakon, nad podrumima Dioklecijanove palače bilo bi 10 tisuća upisanih vlasnika, dakle svi oni koji su upisani iznad zemlje. Budući da je arheologija u vlasništvu RH, a to vlasništvo nije moglo biti upisano u katastar, Palačom se nije moglo cjelovito upravljati.

Osim upravljanja, odredbom se omogućuje i alokacija sredstava EU fondova, što je temelj za provedbu plana cjelovitog upravljanja palačom, čiji je jedan od glavnih instrumenata povlačenje ozbiljnih sredstava za obnovu, napomenula je ministrica.


Granice kulturnog krajolika definirat će se prostornim određenjima

Druga velika izmjena predviđena Zakonom odnosi se na način utvrđivanja granica kulturnog krajolika temeljem prostornih odrednica, kao što su vodotoci, ceste, pruge i rijeke. Naime, prema dosadašnjim propisima, da bi se dobro upisalo u registar potrebno je popisati ogroman broj katastarskih čestica.

"Sada omogućujemo da se te granice kulturnog krajolika definiraju ne samo popisivanjem toga broja, nego i nekim drugim određenjima u prostoru. Dakle, moći će se opisno, u registru, za kulturni krajolik donijeti takva rješenja, što je važno posebno za područja gdje postoji sumnja da postoji neka arheologija a postoji i interes investitora za gradnju industrijskih ili urbanih kompleksa", rekla je ministrica.

Ta je izmjena osobito važna za podvodnu arheologiju, gdje se granice ne mogu odrediti katastarski, a koje će se od sada određivati pomoću geo-referentnih koordinata.

Treća promjena odnosi se na usklađivanje pravila o registraciji zbirki koje su definirane kao kulturno dobro u muzejima i knjižnicama s pravilima registra, i to na način da inventarne knjige muzeja postaju sastavnim dijelom registra kulturnih dobara. To konkretno znači da više neće biti potrebno dvaput prolaziti kroz isti postupak: "Izmjenom pravila o muzejskoj dokumentaciji stvaraju se preduvjeti da se oni automatski, u onom dijelu u kojem se radi o kulturnim dobrima, smatraju dijelom našeg registra", pojasnila je Obuljen Koržinek.


Uvode se 'kontaktne zone', Dubrovnik prvi na redu

Kao iznimno važnu promjenu ministrica je najavila ugrađivanje u nacionalno zakonodavstvo pojma "kontaktne zone", tzv. "buffer zone", za kulturna dobra koja su upisana na Listu svjetske baštine ili Listu ugrožene svjetske baštine UNESCO-a.

Hrvatsko zakonodavstvo te zone do sada nije moglo prepoznati, te je jedini način ih država uzme 'u režim' bio da cijeli – nepotrebno velik – prostor bude proglašen zaštićenom cjelinom, pojasnila je Obuljen Koržinek. Iz toga je proizlazilo da bi se za svaki i najmanji postupak unutar toga prostora morala ishoditi suglasnost konzervatora, što je usporavalo cijeli proces i stavljalo pred konzervatore objektivno potpuno nepotreban posao kad je riječ o objektima unutar te zone koji nemaju status kulturnih dobara.

Uvođenjem pojma 'buffer zone' u nacionalno zakonodavstvo postavljaju se preduvjeti za postojanje 'kontaktne zone', pored cjeline zaštićene UNESCO-om. Za nju će se izraditi konzervatorska podloga koja će se, kako je rekao pomoćnik ministrice Davor Trupković, implementirati unutar prostorno-planske dokumentacije: unaprijed će se jasno znati koji su kriteriji i uvjeti izgradnje, te komentirati odrednice iz plana gdje se govori o izgradnji, katnosti, odnosu zelenih i izgrađenih površina na parcelama itd.

Ministarstvo si je kao prvi zadatak zadalo izradu, do kraja ove godine, konzervatorske podloge za kontaktnu zonu Dubrovnika, koja obuhvaća gotovo cijelu urbanu zonu Dubrovnika – uključivo južne padine Srđa i samu utvrdu – izuzev dijela poluotoka Lapad i Babin kuk. Nakon toga će se pristupiti reviziji kontaktnih zona i za ostale UNESCO-ove lokalitete, ponajprije za Trogir, Split i Poreč, a kasnije i za sve ostale zaštićene cjeline.


Uređuje se pravo prvokupa i mijenjaju uvjeti za izdavanje konzervatorskih licenci

Izmjenama i dopunama Zakona dodan je i instrument koji jedinicama lokalne samouprave omogućuje da se unaprijed odrede ukoliko za neko kulturno dobro ne namjeravaju koristiti institut prava prvokupa, dok je dodatnim amandmanom Vlade zadržan institut prava prvokupa za zaštićene cjeline kad se radi o UNESCO-ovim lokalitetima.

Zadnja važna izmjena koja je napravljena je pitanje tzv. licenci, dopuštenja za rad na kulturnim dobrima, a koje su do sada dobivale fizičke i pravne osobe na rok od četiri godine, nakon čega bi ponovo morale prolaziti čitavu proceduru. Od sada će se dopuštenja izdavati trajno i to samo fizičkim a ne i pravnim osobama, konzervatori će pratiti i odobravati svaki posao, a oduzimanje licence moguće je u slučaju da se utvrdi nepoštivanje pravila struke.

Novi pravilnik bit će javno objavljen već za nekoliko tjedana, čim bude objavljen Zakon u Narodnim novinama, napomenula je ministrica, te poručila: "Te izmjene ne izgledaju opsegom velike, ali svaka za sebe predstavlja ozbiljnu prekretnicu u pojednostavljivanju naših procedura i boljoj skrbi".


Izložba Ivana Markovića "Antistress Mix" u Galerij Karas

ZAGREB - Izložba "Antistress Mix" Ivana Markovića, umjetnikov osobni hommage američkom slikarstvu pedesetih godina prošlog stoljeća koje mu je inspiracija u radu, ali i povratak samome sebi, otvara se u utorak, 2. listopada u Galeriji Karas.

"Monokromatske površine, velike dimenzije te istodobni izostanak velikih ideja i još većih pretenzija, njegove su i stare i nove težnje, kojima se, ovisno o tome koliko je spreman više slušati sebe, a manje zahtjeve okoline, rado i često vraća, no ovaj put najhrabrije i najradikalnije", napominje se u najavi izložbe.

"Umjetnik ovom prilikom stvara s manjim osjećajem duga nego dosad, rasterećen čak i vlastitog djetinjstva, dozvoljava si dati ovom ciklusu naziv prema eteričnom ulju koje mu se 'sasvim slučajno' našlo u ateljeu, a čiji je naziv bez rezervi prema banalnom, ali i bez ironijskog odmaka, (o)lako usvojio kao onaj primjeren za ovaj rad", dodaje se.

Nastanku slika prethodila je autorova igra s kolažom, što izložbi, smatraju iz Galerije Karas, donosi razigranost, jednostavnost i slobodu dječjeg, "i to za ovog umjetnika nečeg novog dječjeg, a koje se javilo kao rezultat spomenutog raščišćavanja s osobnim djetinjstvom. Vječnog dječjeg."

Ivan Marković (1988., Zagreb) završio je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna, a diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u klasi profesora Zoltana Novaka 2014. Sudjelovao na nekoliko samostalnih i više skupnih izložbi. Živi i radi u Zagrebu.

Izložba će biti otvorena do 14. listopada.


IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Znanstvenim skupom obilježeno 100 godina Franjevačke gimnazije u Širokom Brijegu

MOSTAR -Stota obljetnica početka javnoga rada glasovite Franjevačke gimnazije u Širokome Brijegu obilježena je u utorak međunarodnim stručnim skupom na kojemu je istaknuto kako je hrvatski narodni identitet u Bosni i Hercegovini sačuvan kroz vjeru i obrazovanje.

 Franjevačka gimnazija u Širokome Brijegu je do 1918. godine djelovala za potrebe obrazovanja djece iz sjemeništa, a tada je prvi put država priznala maturalne svjedodžbe, što se uzima službeno kao godina njezina svjetovnog rada. Tada je na čelu gimnazije bio franjevački i hrvatski velikan, otac Hercegovine fra Didak Buntić.
Govoreći na stručnome skupu povodom 100 godina rada Gimnazije, član Hercegovačke franjevačke provincije fra Ivan Ševo je istaknuo kako narod bez očuvane prošlosti, bez tradicije, vjere i kulture i svoga imena ne može savladavati izazove i kušnje sadašnjosti, a pogotovo ne može biti spreman za budućnost. Zato je ocijenio djelovanje Franjevačke gimnazije u Širokom Brijegu iznimno važnim segmentom očuvanja hrvatskog identiteta u Bosni i Hercegovini.

"Identitet hrvatskog naroda čini sve ono što je kroz stoljeća radio i izgradio. To će reći, ako nam netko izbriše tu i takvu prošlost, ili ako Hrvat na bilo koji način izgubi svoju kulturu, jezik, svoja znamenja, jednom riječju – ako izgubi povijesno pamćenje, odnosno ako naivno prihvati nijekanje ili krivotvorenje prošlosti, onda će prestati postojati kao narod", rekao je fra Ivan Ševo.

Pri tome je ocijenio kako potrebno sustavno jačati kulturu i znanje "utemeljenim i osmišljenim školstvom svih razina".

"To su temeljni čimbenici  sudbine jednoga naroda i njegove svijesti o sebi i drugome. Bez domoljublja i nacionalnog ponosa, bez samopoštovanja i vjere u vlastite sposobnosti, a što se ostvaruje odgojem i školstvom, ne može uspjeti ni jedan narod", dodao je fra Ševo.
 
U Franjevačkoj gimnaziji je u školskoj 1917./18. upriličen prvi ispit zrelosti i te je maturalne svjedodžbe đacima država konačno priznala. Ovaj događaj označio je vrhunac preporodnog razdoblja podizanja kulturnoga života, i postao osnova gospodarskoga, trgovačkoga i graditeljskog razvitka u ovome dijelu Hercegovine. Njezin rad privremeno je obustavljen potkraj II. Svjetskog rata kada je veliki dio franjevaca, koji su predavali u gimnaziji, ubijen.

Na znanstvenome skupu u Širokom Brijegu govorio je veliki broj uglednih imena o političkim i društvenim odnosima na području Hercegovine i Huma, odnosima prije dolaska Turaka, pada Hercegovine, o životu pod okupacijom, ali i o sociokulturnim i gospodarskim prilikama u Hercegovini na smjeni turskoga i austrougarskoga doba, te povijesti nastanka Hercegovačke franjevačke provincije i Apostolskoga vikarijata, gradnji samostana i sjemeništa u Širokome Brijegu.


Devedeset Bruegelovih djela na izložbi u KHM u Beču

BEČ - Jubilarna izložba "Bruegel", koja će kroz devedeset izložaka, od čega 30 slika, predstaviti stvaralaštvo najistaknutijeg flamanskog renesansnog slikara 16. stoljeća Pietera Bruegela Starijeg, otvara se u ponedjeljak navečer u bečkom Muzeju povijesti umjetnosti (Kunsthistorisches Museum - KHM).

"Ova monumentalna izložba rezultate je dugogodišnjeg znanstvenoistraživačkog rada i analize međunarodnoga tima stručnjaka i pruža novi pogled u cjelokupno umjetničko stvaralaštvo velikog flamanskog renesansnog  umjetnika Pietera Bruegela Starijeg, jednog od najuspješnijih slikara krajolika i prizora iz seoskog života", rekla je na konferenciji za novinare u KHM-u njegova glavna direktorica Sabine Haag.

Kako je naglasila, ova je izložba jedinstven umjetnički projekt i može se doživjeti samo "jednom u životu" te ju je ocijenila krunom svojega  desetogodišnjeg rada na čelu KHM-a.

Izložba obuhvaća devedeset izložaka - slika, crteža i grafika. "Ovo je najsveobuhvatnija izložba Bruegelovih djela  u KHM-u, koja je nastala na dugom putovanju kompleksnog znanstvenoistraživačkog rada", rekla je kustosica Sabine Penot.

"Prvi put nakon 300 godina ponovno su zajedno izložena dva remek djela 'Kula Babilonska' iz KHM-a i 'Mala kula Babilonska' iz rotterdamskog Muzeja Boijmans van Beuningen", rekla je Elke Oberthaler.

Dodala je da je ulje na tankoj drvenoj ploči "Nošenje križa" jedina slika na izložbi bez okvira i može se razgledati s obje strane i dobiti uvid kako je Bruegel  radio.

"Bruegel je poznat po slikama jedinstvenih krajolika i prizora iz seoskog života, koje je slikao jednostavnim stilom", rekao je direktor Kraljevskog muzeja lijepih umjetnosti u Antwerpenu i profesor na Sveučilištu u Gentu u Belgiji  Manfred Sellink. Bruegelova su djela vrlo alegorična, rekao je, dodavši da autor u njima kroz humorističke primjese prikazuje ljudske slabosti i mane.

Slikao je samostalne krajolike kao podloge za religijske alegorije. Njegovi zimski krajolici iz 1565. pružaju jasan dokaz o oštrim zimama poput "Zimski krajolik sa zamkom za ptice" ili "Lovci u snijegu".

Svoje stvaralaštvo Bruegel je temeljio i na folkloru, što je najbolje došlo do izražaja u djelu "Nizozemske poslovice", koje prikazuje godišnja doba.

Kompozicije poput "Trijumf smrti" iz madridskog muzeja Prado, ili žanr-slika "Seljačko vjenčanje", "Seljački ples" iz KHM-a temelje se na prethodnim pripremnim crtežima.

Na izložbi se mogu razgledati i "Poklonstvo kraljeva" iz Nacionalne galerije u Londonu i "Poklonstvo kraljeva u snijegu" iz privatne zbirke u Winterthuru,  ili "Luda Greta" iz muzeja Mayer van der Bergh u Antwerpenu.

"Izložena je slika 'Napuljski zaljev' kojoj je bila potrebna kompletna restauracija i koja je, kako je pokazalo istraživanje, bez sumnje Bruegelovo djelo", kazala je kustosica i voditeljica restauracijskog tima u KHM-u Oberthaler.

Na izložbi su prikazana i djela "Pljačkaš gnijezda" te "Svađa Karnevala i Korizme", slika s bogatstvom različitih detalja, što inače krasi djela Bruegela Starijeg.

Pieter Bruegel  Stariji (1525./30.-1569.) potpisivao se do 1559. kao Brueghel, po nizozemskoj grafiji, a nakon toga kao Bruegel.

Prema biografima na samrtnoj je postelji naložio da se uništi dio njegovih skica i grafika kako obitelj ne bi imala neželjene posljedice zbog njegova političkog angažmana.

U povijesti umjetnosti ostat će zapamćen kao jedan od najuspješnijih slikara sela. Poznati slikari bili su i njegovi sinovi Pieter i Jan.

Ukupno  je sačuvano 45 slika Bruegela starijeg, od čega se gotovo trećina čuva u bečkom KHM-u, jer je austrijski car Rudolf II. bio najagilniji sakupljač majstorova umjetničkog  opusa.

Pripreme za ovu izložbu trajale su od 2012. godine, a organizirana je u povodu 450. obljetnice slikarove smrti, koja će se obilježiti slijedeće godine.

Eksponati za izložbu posuđeni su iz tridesetak austrijskih i svjetskih muzeja i privatnih zbirki, a organizirana je u suradnji s nizom partnera poput Muzeja lijepih umjetnosti u Antwerpenu, The Getty fondacijom u New Yorku, KIK-IRPA u Bruxellesu, Royal Collection u Londonu, Queen's University, Kingston u Ontariu i Muzeja Boijmans Van Beuningen u Rotterdamu .

Izložbu koja  ostaje otvorena do 13. siječnja otvorit će večeras austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen i belgijski kralj Filippe, koji je u službenom posjetu Austriji.
 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus