22:47, 20. Listopad 2018

kultura...

Kultura 2. lipnja 2018.

Objavljeno: 02.06.2018 u 14:04
Pregledano 138 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 2. lipnja 2018.

ZAGREB, 2. lipnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


U varaždinskom HNK posljednja ovosezonska premijera - "Malograđani"


VARAŽDIN – Ansambl varaždinskoga Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) izveo je u subotu navečer posljednju ovosezonsku premijeru – predstavu "Malograđani", rađenu prema tekstu Maksima Gorkog i u režiji Helene Petković.

"Gorki je tekst pisao davne 1901. godine, uoči revolucije u Rusiji, u trenutku kad se osjećao dolazak novog vremena i novih vrijednosti, a protagonisti drame nadolazećim promjenama društvenog uređenja pristupaju na različite načine, neki vjerujući u bolju budućnost, neki u strahu", istaknula je redateljica Helena Petković dodajući kako je i u današnjim vremenima čovjek jednako zbunjen i izgubljen, iščekujući promjene koje će u njegov život unijeti smisao.
"A sukob generacija koji je u središtu teksta Maksima Gorkog čini se danas nevažnim, jer svaka je generacija jednako uništena, ideja o boljoj budućnosti je iznevjerena, a ideali ismijani", zaključila je redateljica.

U izvedbi predstave došla je do izražaja često spominjana dobra suradnja članova ansambla koji su također različitih generacija – od najmlađe Hane Kunić, do Barbare Rocco koja je u varaždinskom kazalištu ostvarila brojne uloge.
"Zaista smo ekipa, bez obzira na generacijske i ine razlike i drago mi je da su stigli svi ovi mladi ljudi u naše kazalište. Naime, naš je dugotrajan problem što smo jedan od najstarijih ansambala u Europi i u trenutku kad dobijemo ovu kritičnu masu mladih, sve dobiva neku drugu dimenziju", kazala je Barbara Rocco koja u predstavi "Malograđani" glumi udovicu nadzornika zatvora, Jelenu Nikolajevnu Krivcovu, a ujedno je asistentica redateljice.

Glumačku ekipu predvodi Stojan Matavulj koji glumi imućnog malograđanina Vasilija Vasiljevića Besemjonova, uloga njegove supruge Akuline Ivanove pripala je Ljiljani Bogojević, a  bivšeg studenta Petra glumi Jan Kerekeš, dok su u ostalim ulogama Karlo Mrkša (Nil), Marinko Prga (Perčihin), Hana Kunić (Polja), Robert Plemić (Teterev), Mirna Medaković Stepinac (Cvetajeva) i  Marija Krpan (Stepanida). Scenograf i kostimograf je Silvio Vujičić, skladatelj Damir Šimunović, a za rasvjetu je zadužena Vesna Kolarec.

Nakon večerašnje premijere, slijede još dvije izvedbe "Malograđana" na Velikoj sceni HNK u Varaždinu; prva od njih najavljena je već za ponedjeljak, 4. lipnja, a sljedeća za 13. lipnja.



Tjedan suvremenog plesa ove godine slavi 35. rođendan


ZAGREB - Međunarodni festival Tjedan suvremenog plesa, koji će se održati od 6. do 12. lipnja u Zagrebu i Rijeci, ove godine slavi svoj 35. rođendan, a jubilarno izdanje otvorit će premijera predstave "Shake It Off" Brune Isakovića i Mije Zalukar u Zagrebačkom plesnom centru.

Zemlja partner ove godine je Italija, slijedom višegodišnje suradnje s talijanskom plesnom scenom i autorima, najavili su organizatori, Hrvatski institut za pokret i ples, iz ovogodišnjeg izidanja.

Iz programa izdvajaju skupinu Kafig koreografa Mourad Merzoukia koja dolazi u Zagreb s predstavom "Pixel" te austrijsku skupinu Liquid Loft koja će otvoriti međunarodni blok festivala hrvatskom premijerom predstave "Candy's Camouflage" u koreografiji Chris Haringa, koja već godinu dana plijeni pažnju europske publike.

Skupina Candoco Dance Company, najveća i najpoznatija međunarodna plesna grupa koja je posvećena inkluzivnosti, predstavit će svoju novu predstavu u koreografiji Yasmeen Godder "Face In", koja nakon Zagreba gostuje i u Rijeci.

U suradnji sa sve dinamičnijom talijanskom plesnom scenom koja bilježi nagli uspon proteklih nekoliko godina na zagrebački festival dovodi talijansku autoricu Silviu Gribaudi, koja je svoju međunarodnu karijeru započela u okviru projekta "Choreoroam", kada je boravila u Zagrebu.

"Svojom autoironijom i osvrtom na svakodnevne teme ona ruši granice konvencije i slavi različita tijela u vrijeme kada smo kroz medije bombardirani specifičnom percepcijom ljepote", ističe se u najavi.

Bit će tu i talijanska skupina CeC Company, koja će se predstaviti sa svojim djelom "Tristissimo".

Nakon nekoliko godina izbivanja iz Hrvatske međunarodno afirmirana umjetnica Petra Zanki se vraća na festival, gdje će predstaviti svoj recentniji rad "365", Sonja Pregrad predstavlja rad "Dom".

Trafik, tranzicijsko kazalište iz Rijeke i "jedinstven kulturni fenomen u području performativnih umjetnosti u Hrvatskoj", proslavit će na festivalui 20. godišnjicu rada, predstavom "Travelogue" jednog od suosnivača skupine, Žaka Valente.

Nastavlja se i suradnja sa slovenskom organizacijom Flota te predstavlja mladi plesni duet u usponu Alien Express, koji je među 20 odabranih s top liste 2017. popularne paneuropske koreografske platforme "Aerowaves".

 

Festival senzibilizira na empatiju prema drukčijima

S obzirom da festival i producentska organizacija Hrvatski institut za pokret i ples više od tri desetljeća, sustavno senzibiliziraju širu javnost kako kreativno bavljenje plesom nije uvjetovano tjelesnom datošću te podupiru inkluzivnu umjetničku praksu, koja u suvremenu plesnu praksu uključuje i osobe s invaliditetom i ove godine dio programa posvećuje se tome.

U Zagreb i Rijeku dovodi britansku skupinu CandoCo, koja će održati i besplatnu radionicu posvećenu inkluzivnoj praksi.

IMRC kolektiv, koji djeluje u okviru Hrvatskog instituta za pokret i ples, predstavit će radove u nastajanju, netom poslije premijere predstave "Bella Ciao".

Posljednje tri godine dio je projekta Moving Beyond Inclusion potpomognutog iz EU programa Kreativna Europa, koji je predstavio obogaćeni kontekst razvoja i profesionalnih mogućnosti u području inkluzivne prakse.

Tijekom festivala u Zagrebu počinje još jedan europski projekt koji se osvrće na pitanje identiteta, otvorenosti, društva bez granica, empatiji prema inkluziji drugih i drugačijih - "Migrant Bodies/Moving Borders".

Uz partnere i umjetnike iz Hrvatske, Francuske, Italije i Austrije, kroz druženja i upoznavanje migranata više generacija, a koji Zagreb i Hrvatsku zovu svojim domom, istraživati teritorij kroz utjecaj umjetnosti na mogućnost suživota te fenomen migracije kao izvor inspiracije.

 

Rođendansko izdanje festivala uz dodatne izazove


"Svjedoci smo kako se pozicija suvremenog plesa, ali i položaj kulture općenito u Hrvatskoj sustavno destabilizira", kažu organizatori, dodajući kako svemu unatoč nastoje i vjeruju u održavanje visoke razine kvalitete produkcija koje ove godine predstavljaju na festivalu.

"Kao i svih proteklih godina, festival slavi raznolikost  ekspresije, slobodu duha, a kroz zajednička druženja uz ples i kroz refleksiju o temama koje nas sve više zaokupljaju, nudi prostor dijaloga i nadu za bolju budućnost", ističu.  

Tjedan suvremenog plesa ove se godine održava uz izazove koji ih prate proteklih nekoliko godina - nedostatak većih prostora za sve zahtjevnije predstave, zastarjelu tehnologiju, smanjenu financijsku potporu, a što se, napominju organizatori, odrazilo i na manji broj uvrštenih predstava.

Tijekom proteklih 35 godina festival je predstavio više od 800 ugledniih svjetskih umjetnika te producirao gotovo stotinu premijernih izvedbi domaćih autora, proizvevši tako nekoliko generacija hrvatskih koreografa i plesača.

Osim u Zagrebačkom plesnom centru, taj najveći međunarodni plesni festival u Hrvatskoj te jedan od najstarijih u Europi, održavat će se u Zagrebačkom kazalištu mladih.

Jubilarni Tjedan potpomogli Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grad Zagreb, te niz partnera.



Predstava "Mace papučarice" ZKL-a 3. lipnja za Caritasovu akciju "Da život imaju"

 
ZAGREB - Izvedbom predstave "Maca Papučarica" u nedjelju, 3. lipnja, Zagrebačko kazalište lutaka (ZLK) uključilo se u humanitarnu akciju "Da život imaju" Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, kojom se prikupljaju sredstva za izgradnju i opremanje objekta za privremeni smještaj mladih ljudi koji su odrasli u domovima za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

Prihod od prodaje ulaznica za izvedbu "Mace papučarice" 3. lipnja u ZKL-u, namijenjen je za tu Caritasovu humanitarnu akciju, priopćeno je iz Zagrebačkom kazališta lutaka.

"U Hrvatskoj je oko 800 takve djece, a svake godine njih 60-šezdesetak s navršenih 18 godina mora napustiti dom i započeti samostalan život. Neki se uspiju zaposliti, ali većina se, bez podrške obitelji i društva, nađe bez stana, posla i sredstava za život, prepuštena samoj sebi te trajno ovisna o socijalnoj skrbi", ističe se u najavi humanitarne izvedbe "Mace papučarice".

Upravo je njima namijenjena Kuća za mlade, Caritasa zagrebačke nadbiskupije, koja će im nuditi privremen (dvogodišnji) smještaj, dok se ne snađu u svijetu i osiguraju si trajan smještaj i izvor prihoda.

Do sada su prikupljena sredstva za izgradnju Kuće, a sada je potrebno prikupiti novac za njezino opremanje.

Humanitarna akcija se odvija  pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović i Zagrebačke nadbiskupije, a podržali su je i Vlada RH te premijer Andrej Plenković.

Predstava "Maca Papučarica" autorice Ele Peroci i dramaturginje Ane Prolić. u režiji Dražena Ferenčine, premijerno je izvedena u rujnu 2014.  Odigrana je oko 150 puta, ne samo u matičnoj kući nego i na nizu festivala izvan Zagreba.

Među ostalim, igrala je  s uspjehom na Reviji lutkarskih kazališta u Rijeci, na Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku, na Međunarodnom festivalu kazališta za djecu u Subotici te na festivalu Zlatna iskra u Kragujevcu, gdje je Jadran Grubišić nagrađen kao najbolji animator festivala za ulogu Bobeka.

U sklopu Vukovarskog lutkarskog proljeća, "Maca papučarica" je obišla i niz sela pogođenih poplavama, te humanitarnim izvedbama obradovala male gledatelje Gunje, Strašinaca, Račinovaca i Rajevoga Sela.



DHF: Otvorene prijave za masterclass Darka Rundeka


ZAGREB - U okviru ovogodišnjih Dana hrvatskog filma (DHF), na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti (ADU) 20. lipnja održat će se masterclass glazbenika Darka Rundeka, koji u svom opusu ima i zapažena ostvarenja filmske glazbe.

Jedan od najnagrađivanijih hrvatskih glazbenika i filmskih skladatelja osim petnaestak studijskih i live albuma, niza kazališnih i radijskih režija, glazbe pisane za kazališne predstave i epizodnih uloga odigranih na filmu, Darko Rundek kao autor prepoznatljivog zvuka potpisuje  i filmsku glazbu u petnaestak različitih produkcija.

Rundek je radio glazbu za filmove u regije, a od početka 90-tih najviše u hrvatskim ostvarenjima

Prvi angažman dobio je u "Orlu" Zorana Tadića (1990.), nakon čega je najviše surađivao s redateljima svoje generacije sa studija na Akademiji dramske umjetnosti - Snježanom Tribuson u igranim filmovima "Tri muškarca Melite Žganjer" (1998.), "Crna kronika ili dan žena" (2000.) i "Ne dao bog većeg zla" (2002.).

Surađivao je i sa Silvestrom Kolbasom na dvama dokumentarcima "Sve o Evi" (2003.) i "Ratni reporter" (2011.), oba u produkciji Factuma Nenada Puhovskog, koji ga i kao redatelj angažira u cjelovečernjem dokumentarcu "Generacija’68" (2016.) za koji je osvojio Zlatnu arena za glazbu.

Za svoje su ga filmove pozivali i  autori mlađe generacije, poput Dražena Žarkovića ("Novogodišnja pljačka", 1997.), Filipa Šovagovića ("Pušča bistra", 2005.) i animatorice Irene Jukić Pranjić ("Ornament duše", 2011.).

Soundtrack u višestruko nagrađivanoj animiranoj adaptaciji Ćopićeve "Ježeve kuće" (2017), u režiji Eve Cvijanović, donosi mu i nagradu za najbolju filmsku glazbu na prošlogodišnjim Danima hrvatskoga filma.

Rundek će polaznike masterclassa upoznati sa specifičnostima kreiranja muzike za film u usporedbi (i usporedo) s kantautorskom i kazališnom praksom.

Ugostit će i autore s kojima je uspješno surađivao, Nenada Puhovskog, Silvestra Kolbasa, Irenu Jukić Pranjić i Vesnu Biljan Lončarić, koji će govoriti o konkretnim filmskim projektima, međusobnoj suradnji i cjelokupnom procesu oblikovanja zvuka na filmu i njegova združivanja sa slikom.

Zainteresirani za radionicu prijavljuju se do 10. lipnja na e-mail: vanda@danihrvatskogfilma.net.

Ovogodišnji, 27. Dani hrvatskoga filma održat će se u Zagrebu od 16. do 20. lipnja, a za nagrade će se natjecati 63 filma, odabrana između njih 259 prijavljenih.

 Darko Rundek (Zagreb, 1956.) karijeru je počeo 70-tih kao pjevač i gitarist, a kasnije i kao autor, skladatelj i  frontmen zagrebačkog benda Haustor. U to je vrijeme završio režiju na zagrebačkoj Akademiji za dramsku umjetnost i režirao nekoliko kazališnih i radio drama.

 Devedesetih odlazi u Pariz gdje uglavnom radi glazbu za kazališne drame, a 1997.  izdaje svoj prvi solo album "Apokalipso" na kojem je sudjelovalo 30-tak glazbenika. Poslije drugog albuma ("U širokom svijetu"), u Francuskoj počinje raditi i snimati "Ruke" s nekoliko glazbenika što je kasnije rezultiralo projektom Rundek Cargo Orkestar.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Osamdeset godina Supermana

 
ZAGREB - U vrijeme kada se čini da se superjunaci nalaze posvuda, a ima ih doslovce desetak u posljednjim holivudskim "Osvetnicima", jedan se ipak izdvaja - Superman.  

Osamdeset godina otkako je debitirao u izdanju Action Comics #1, objavljenom u lipnju god. 1938., Superman je i dalje američka kulturna ikona i nesporna zvijezda stripa.

Njegova izdavačka kuća DC Comics na Supermana računa više nego ikad.

"On je bio model, predložak za sve kasnije ideje o superjunacima", objašnjava Jared Smith prodavač stripova iz Washingtona.

"Superman je idealiziran do krajnosti. Uvijek napravi pravu stvar i uvijek nastoji napraviti dobru stvar", dodaje.

U prvom izdanju Action Commicsa, koji je zapravo bio zbirka više stripova, Superman je dobio 13 stranica prostora na kojima je objašnjena priča o Kal-Elu, izvanzemaljcu natprirodne moći s planeta Kriptona kojeg otac šalje na Zemlju kako bi ga spasio s planeta koji će biti uništen.

Uspjeh je bio trenutačan. Nije prošlo dugo prije nego što je Superman dobio cijelo izdanje samo za sebe.

Osamdeset godina poslije formula je ista. Superjunak je uvijek u svom crveno-plavo-žutom kostimu sa simbolom "S" na prsima.

U pojavljivanju na velikom i malom ekranu, stripu ili u videoigricama, uvijek se bori za istinu, pravdu i "američki način".

"Mislim da je zadivljujuća činjenica da je taj lik ne samo pokrenuo cijeli stripovski žanr, nego je ostao njegovo srce i duša svo to vrijeme", kazao je crtač stripova Brian Michael Bendis.


Presavršen?

Superman je na Zemlji imigrant kojeg su odgojili farmer i njegova žena u izmišljenom gradiću Smallvillleu.

Dobiva ime Clark Kent, a kada odraste preselit će se u Metropolis i postati novinar.

Njegova dvojica tvoraca Jerry Siegel i Joe Shuster bili su srednjoškolci kada im je ideja o liku Supermana prvi put pala napamet.

Njihovi roditelji bili su židovski useljenici, a njihov lik personificira američki san - metaforu brojnih imigranata koji su 1930-ih bježali iz Europe kako bi mir i napredak pronašli u Americi.

Sporadično je Supermanova popularnost znala padati. Njegova savršenost bila je ponekad previše za nesavršenu publiku, koja se okretala Spider-Manu ili  X-Menu, s čijim su se manama mogli lakše poistovjetiti.

"Napravili su ga premoćnim i ništa mu stvarno nije moglo zaprijetiti. Zato su izmislili kriptonit s njegova planeta kojim mu se može oduzeti dio snage", objašnjava Smith.

Kako bi ga donekle uskladili s društvom, autori su ga pokušavali sinkronizirati s političkim i socijalnim promjenama vremena.

Tako je nedavno poželio vratiti američko državljanstvo kako bi prosvjedovao protiv vlade koja ga je, mislio je, izdala. U drugoj je priči spasio radnika migranta od bijelih rasista.

Kao i uvijek, borio se za "američki način".



Ljudi koji nose naočale su pametniji - studija


EDINBURGH - Ljudi koji nose naočale često misle da su pametniji od drugih, i čini se da su u pravu, kažu znanstvenici.

Stručnjaci sa sveučilišta u Edinburghu objavili su rezultate opsežnog projekta kojemu je cilj bio otkriti koji geni utječu na "opću kognitivnu funkciju", ključni pokazatelj inteligencije.

Jedan od rezultata je i onaj po kojem ljudi s većom kognitivnom funkcijom češće nose naočale ili kontaktne leće.

Znanstvenici su analizirali 300.486 osoba u dobi od 16 do 102 godine u studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu Nature Communications.

Otkrili su da je s inteligencijom povezano 148 gena.

Inteligentniji ljudi su 30 posto češče nosili naočale ili kontaktne leće ili su genetski predodređeni da ih nose u budućnosti.

No nemojte se veseliti ako ste dalekovidni. Istraživanje je, naime, pokazalo da se pozitivna veza inteligencije i vida odnosi samo na ljude s miopijom ili kratkovidnošću.

Iako je općenito odnos inteligencije i nošenja naočala pozitivan, ljudi s većom kognitivnom funkcijom zapravo su rjeđe dalekovidni.

Studija je također ukazala na vezu između visoke kognitivne funkcije i zdravstvenih problema, poput kardiovaskularnih bolesti i hipertenzije (visokog krvnog tlaka) te depresije.

Dakle, idući put kada vas netko nazove "ćoravi", imate dokaz onoga u što ste oduvijek vjerovali: Jednostavno nisu tako pametni kao vi, kažu stručnjaci.



Brzi programi pranja rublja i nisu tako isplativi - istraživanje

 
LONDON - Brzi programi pranja rublja možda i nisu tako "zeleni" ni financijski isplativi kako se ranije vjerovalo, smatra britanska nevladina udruga "Which?"

Njezini zaposlednici proveli su pokus na 10 perilica rublja te ustanovili da je prosječan trošak standardnog programa pranja rublja iznosio oko 150 kuna, a brzi program pranja oko 80 kuna, piše BBC.

No predstavnici tvrtke Which? kažu da slabiji ciklus pranja, ispiranja i centrifugiranja rublja obično završe tako da korisnici nerijetko trebaju dodatno pranje rublja ili moraju dulje koristiti sušilice.

Which? smatra da korištenje kraćih programa pranja ne štedi nužno ni novce ni energiju.

"S obzirom na to da se za vrijeme brzog programa pranja rublja ono ne opere dovoljno temeljito kao za vrijeme punoga ciklusa pranja, rublju će trebati više vremena za sušenje", pokazao je pokus.

"Rublje će se sušiti dulje za što će vam trebati više električne energije, što znači da će vas čitav proces stajati puno više", objasnio je Which?

"Kratki programi prikladni su jedino za rublje bez tvrdokornih mrlja ili snažnih neugodnih mirisa, poput košulje koju ste odjenuli samo na nekoliko sati", stoji u objašnjenju.

U anketi provedenoj među 1199 vlasnika perilica rublja, Which? je ustanovio da ih čak 55 posto često koristi brzi program pranja.

No tvrtka iznosi i podatak po kojemu se sve više vlasnika perilica rublja odlučuje za dulji i temeljitiji program pranja rublja.

Godine 2011. prosječno trajanje standardnog ciklusa pranja rublja iznosilo je manje od dva i pol sata, no po podatku iz 2018. ono je produljeno na više od tri sata.

Which? objašnjava da proizvođači perilica rublja "snižavaju temperature kako bi smanjili potrošnju električne energije, no produljuju trajanje ciklusa pranja kako bi se postigli jednaki rezultati."





← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus