01:38, 14. Prosinac 2018

kultura...

Kultura 17. studenoga 2018.

Objavljeno: 17.11.2018 u 12:06
Pregledano 68 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 17. studenoga 2018.

ZAGREB, 17. studenoga 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

 
INTERLIBER - Predstavljen „Rječnik suvremenih hrvatskih osobnih imena“

ZAGREB - Knjiga Ankice Čilaš Šimpraga, Dubravke Ivšić Majić i Domagoja Vidovića „Rječnik suvremenih hrvatskih osobnih imena“ predstavljena je u subotu na Interliberu na Zagrebačkom velesajmu.

 O knjizi su govorili recenzentice Anđela Frančić, Anita Celinić i Ivana Matas Ivanković te autorice Ankica Čilaš Šimpraga i Dubravka Ivšić Majić.

 Recenzentica Farčić je istaknula kako je knjiga rezultat rada onomastičkih znanstvenika koji su ovom knjigom obogatili hrvatsku antroponomastičku leksikografiju. Podsjetila je kako su osobna imena u početnoj hrvatskoj leksikografiji bilo slabo zastupljena te dodala kako je začetnik hrvatske antroponomastike Pava Ritter Vitezović koji je obradio imena u svom rječniku.

 Ocijenila je kako ovaj rječnik, za razliku od dosadašnjih imenoslova, na nov i suvremen način obrađuje hrvatska imena.

Ankica Čilaš Šimpraga istaknula je da su autori na rječniku radili četiri godine te dodala kako su u knjizi su obradili oko 3000 od 5563 imena za koliko se pretpostavlja da ih ima u Hrvatskoj.

 Naglasila je kako je ovo prvi rječnik suvremenih hrvatskih osobnih imena koji je rađen po suvremenoj znanstvenoj metodologiji.

 Nas je zanimalo, istaknula je, koja su najčešća imena, kada se i zašto počinju nadijevati djeci, koji su jezični i kulturološki razlozi, jednako kao i koliko nositelja ta imena imaju danas.

 Najstarija hrvatska imena zapisana su u 8. stoljeću, riječ je o imenima narodnoga podrijetla, rekla je dodala kako najstarija imena u rječniku potječu iz 9. stoljeća, a to su Borna, Branimir, Budimir i Domagoj. Rekla je da se od 10. stoljeća pojavljuju i svetačka imena. Suživot narodnih i svetačkih imena traje do Tridentskog sabora u 16. stoljeću, rekla je dodavši kako su se od tada sljedećih 200 godina nadijevala isključivo svetačka imena, među kojima su prevladavala imena apostola. Napomenula je i kako su preživjela samo dva narodna imena - Božo i Cvjetko, odnosno ženska imena Božica i Cvita.

 Po riječima Čilaš Šimprage od 18. stoljeća opet su se počela nadijevati narodna imena. Na nadijevanje imena, osim vjere, često je utjecala i politika, napomenula je dodavši kako su se imena mijenjala ovisno o tome u kojoj smo državi bili. Neka od imena koja su nastajala u vrijeme Drugoga svjetskog rata bila su određena i mjestom rođenja pa tako imamo, kako je navela, Sutjesku, Sinajku i Suesku. Danas u Hrvatskoj živi i pedesetak žena s režimskim imenima, među kojima se ističe i ime Sovjetka, napomenula je.

 Istaknula je i kako 90-ih godina nije bio bum svetačkih imena, nego narodnih. Danas je ime Franjo ili Frano popularnije nego u to doba, rekla je dodavši kako se vratilo i nadijevanje ime Marta, a oživjela su i imena Anđa i Mare jer su oba kratka.

 Rječnik suvremenih hrvatskih osobnih imena izrađen je u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u sklopu projekta Baza suvremenih hrvatskih osobnih imena.  Polazište za izradbu rječnika bila je baza službenih osobnih imena s podatcima o broju nositelja svakoga imena. Ti su podatci dobiveni od Državnoga zavoda za statistiku i donose se prema Popisu stanovništva Republike Hrvatske 2011. godine, prema kojemu je tada u Hrvatskoj živjelo 4.284.889 stanovnika. Tada su potvrđena 5563 imena s više od deset nositelja.

 
Predstavljena monografija "150 godina HDLU - Umjetnost i institucija"

ZAGREB - U povodu 150. obljetnice Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) i 80 godina od izgradnje Doma HDLU-a, poznatijeg kao Meštrovićev paviljon, u subotu je predstavljena monografija "150 godina HDLU - Umjetnost i institucija".

"Važno je poznavati našu povijest da bismo znali kako se ponašati u budućnosti i raditi planove. Ova knjiga izuzetno je važna jer prvi put cjelovito, detaljno i opširno pokazuje koliki je bio značaj i utjecaj HDLU-a, ne samo za društvo i umjetnost, nego i za razvoj pojedinih ustanova", rekla je ravnateljica HDLU Ivana Andabaka na promociji knjige u Muzeju Mimara.

Tekstovi u monografiji temelje se na znanstvenim istraživanjima arhivske građe, a knjiga je opremljena fotografijama, preslikama ključnih dokumenata, plakatima i naslovnicama kataloga koji svjedoče o aktivnostima Društva, koje je organiziralo preko 1500 izložaba u razdoblju od 1868. do 2018. godine.

"150 godina kontinuiteta za ove naše prostore jugoistočne Europe jednako je jednom velikom čudu. Kontinuitet je jedino što omogućava neki ozbiljniji razvoj, a preko ove knjige možemo vidjeti kako imamo sposobne i talentirane ljude koji mogu razviti našu kulturu i identitet," rekao je predsjednik HDLU-a  Tomislav Buntak.

Andabaka je istaknula kako je tema kompleksna i ponešto nezahvalna gledajući samu količinu, nedostupnost i raspršenost arhivske građe te resurse koji su potrebni da bi se takvoj temi ozbiljno pristupilo.

Knjiga je koncipirana tako da može popularizirati vrijednosti hrvatske likovne baštine, a tekstovi obuhvaćaju razna razdoblja rada HDLU-a, koje je tokom stoljeća i pol aktivnosti u više navrata mijenjalo ime i prostore.  

"Dok su europske sredine imale prvo institucije i akademije, pa tek onda osnivali društva, kod nas je društvo osnovano da bi se došlo do muzeja i galerija. Ta inverznost pokazuje koliko je naša umjetnost bila vezana uz društvene tokove i vlast", objasnio je recezent Tonko Maroević.

Buntak kaže kako se u knjizi vidi kako se društvo razvijalo u promjenama, kakvi su bili onodobni tračevi u struci i kako su ljudi doživljavali umjetnost. Kao iznimnu vrijednost te monografije, urednica Irena Kraševac istaknula je drugi dio knjige, u kojemu se prvi put istražuje i piše o radu HDLU-a u drugoj polovici 20. stoljeća.

"Ova je knjiga spomenik, vremeplov, kronika, galerija i panorama onoga što se zbiva u suvremenosti; knjiga u kojoj se vidi burna i slavna prošlost ovog društva i svega onoga što je s tim povezano", naglasio je ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti Milan Pelc.

Objavljivanje monografije ostvareno je zahvaljujući financijskoj potpori Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba i sredstvima Hrvatskog društva likovnih umjetnika.

HDLU je danas najveće umjetničko udruženje u Hrvatskoj koje ima 1900 članova, a poslužilo je kao platforma iz koje će ubrzo nastati Muzej za umjetnost i obrt (1880.) i Obrtna škola, današnja Škola za primijenjenu umjetnosti i dizajn (1882.), Umjetnički paviljon (1898.), Moderna galerija (1905.) i Privremena viša škola za umjetnost i umjetnički obrt, današnja Akademija likovnih umjetnosti (1907.).  


ZFF: Film "Teret" Ognjena Glavonića pobjednik festivala

ZAGREB - Film "Teret" Ognjena Glavonića osvojio je Zlatna kolica za najbolji dugometražni film ovogodišnjeg Zagreb Film Festivala (ZFF), čiji je natjecateljski dio završio u subotu u dvorani Mueller kina Europa dodjelom nagrada.

Žiri je ocijenio kako u tom filmu, koji "spretno kormilari politički kompleksnim terenom i odlikuje se rigoroznom formom i sadržajem, strahote rata mijenjaju značenje naizgled banalne svakodnevice".

"U izvrsnom i humanom prvijencu Ognjena Glavonića, snovi o budućnosti postoje usprkos svim izgledima", ističe se u obrazloženju nagrade filmu nastalom u koprodukciji Srbije, Francuske, Hrvatske, Irana i Katara.

Nagradu je, u ime redatelja koji je do prije nekoliko dana bio gost ZFF-a, primio glavni glumac u filmu, Leon Lučev.

Zahvalivši žiriju, Lučev je rekao kako je, čitajući vijesti o tome koliko se ljudi ubilo nakon rata, zaključio da je ponekad to lakše napraviti nego nastaviti jer ljudi nemaju podršku drugih da se bore.

"U vremenima u kojima živimo na svima nama je odgovornost da se ne osjećamo sami i usamljeni, zajedno smo puno jači", rekao je Lučev, spomenuvši u tom kontekstu i kino "Europa", za koje postoji mogućnost da ubuduće postane nešto drugo, mjesto na kojemu se Zagreb Film Festival više neće moći održavati.

Posebno priznanje u kategoriji dugometražnog igranog filma dodijeljeno je tajlandskom filmu "Manta Ray", odnosno "vizualno očaravajućoj ontološkoj meditaciji u kojoj nas poznati motivi odvode na nepoznati teritorij".

"Hrabar i bez krinke, hipnotičan i sirov, dugometražni prvijenac redatelja Phuttiphonga Aroonphenga predstavlja uistinu jedinstven novi glas na filmu", smatra žiri.

U žiriju za dugometražni igrani film bili su redatelji Juho Kuosmanen i Maja Miloš te glumica Deborah Kara Unger.


Nagrade kratkometražnim filmovima - međunarodnim i hrvatskim

Zlatna kolica za najbolji međunarodni kratki igrani film dodijeljena su iransko-talijanskom filmu "Pogled" Farnoosha Samadija, kao "odličnom primjeru pristupa 'manje je više', te prikazu intruzije u osobni prostor, u suvremenom svijetu punom nasilja".

Posebno priznanje u toj kategoriji osvojio je poljski "Tremor" Dawida Bodzaka. "Tajnovitost i napetost tinejdžerske prirode prikazana je moćnom i oniričkom fotografijom. Snovita atmosfera pretvara se u zastrašujuću stvarnost adolescencije", ocijenio je žiri.

Zlatna kolica za najbolji hrvatski film u programu Kockice, kojom žiri želi potaknuti nagrađenog mladog autora na daljnji rad, dobio je film "Bila soba" Mladena Stanića, opisan kao "nježna priča o bratskom odnosu i žalovanju, upotpunjena izvrsnim glumačkim ostvarenjima dvojice protagonista".

Posebno priznanje dodijeljeno je filmu "Trešnje" Dubravke Turić, "složenoj priči o odrastanju s težinom dugometražnog filma". Zahvalivši na nagradi Turić je rekla kako se Zagreb Film Festival potvrdio kao važno mjesto i platforma za plasman kratkometražnih uradaka.

U žiriju za kratkometražne filmove bili su Gyorgy Mor Karpati, redatelj i scenarist, prošlogodišnji pobjednik ZFF-a u kategoriji kratkometražnog filma, Jelena Mišeljić, producentica i programska direktorica Filmskog festivala Herceg Novi i redatelj Matija Vukšić.


Publika najboljim filmom proglasila "Halla ide u rat"

HT Nagrada publike dodijeljena je, prema glasovima posjetitelja i s prosječnom ocjenom 4,80, filmu "Halla ide u rat" islandskog redatelja Benedikta Erlingssona.

U programu Ponovno s nama  Nagradu Zlatni bicikl osvojio je film "Ne ostavi traga" Debre Granik, suptilna drama koja "na tih, a snažan način progovara o nemogućnosti ratnog veterana da se ponovno uklopi u društvo i o njegovom dirljivom odnosu s kćeri koji se mijenja, ali i opstaje, dajući nam nadu da opstaje i čovjek".

Žiri, u kojem su o nagradi odlučivale redateljica i snimateljica Bojana Burnać, redateljica Jasna Nanut te producentica i redateljica Marina Andree Škop, obrazložio je kako je riječ o filmu koji "originalnim filmskim jezikom inspirira gledatelja na propitivanje samoga sebe i svijeta u kojem živimo".

Nagrada za najbolji film za mlade u programu PLUS dodijeljena je filmu "Na putu" Joachima Lafossea koji, obrazložio je žiri, "dinamikom događaja i prikazom kirgistanskih prostranstava daje dobar uvid u odnos majke i sina".

"Taj narativno jak i produkcijski ekonomičan film, osvješćuje nas da, kako bismo riješili probleme imigranata i zambijskih vještica, prvo trebamo riješiti one s bližnjima i nama samima", ustvrdili su.

U žiriju zagrebačkih srednjoškolaca bili su Lucija Brašnić, Klara Jovanov, Rene Rehak, Dominik Sečen i Lea Vukmanić.

Pokrovitelj novčanih nagrada za najbolji dugometražni igrani film (četiri tisuće eura), najbolji kratki igrani film (tisuću eura) i najbolji film za mlade u programu PLUS (500 eura) je Addiko banka. Novčanu nagradu za najbolji film iz programa Kockice (deset tisuća kuna) osigurava Društvo hrvatskih filmskih redatelja.

U proteklih osam dana na ZFF-u je u natjecateljskim i popratnim programima  prikazano više od sto filmova, a bogati program pripremljen je i za edukativnu platformu Festivala - Industriju, s predavanjima, radionicama, panel diskusijama.

Festival je održan u kinima Europa, Tuškanac, Muzeju suvremene umjetnosti, F22 - Novoj akademijinoj sceni, dvorani Mueller te na dvije nove lokacije - u Kulturnom centru Travno i Narodnom sveučilištu Dubrava.

Dio programa prikazan je u još petnaest gradova i dva sela (SOS Dječjim selima Lekenik i Ladimirevci).

Izvršni direktor ZFF-a Hrvoje Laurenta rekao je da je sretan što je broj gledatelja ostao na istoj razini kao i na prethodnih petnaest izdanja, a u nedjelju će imati i informacije o tome kako su prošle projekcije u gradovima u kojima je Festival ove godine gostovao.


ZFF Geraldine Chaplin: Natježe je raditi komediju

ZAGREB - Američka glumica Geraldine Chaplin, posebna gošća Zagreb Film Festivala, na koji je došla sa svojim novim filmom, romantičnom komedijom "Sidro i nada" kaže kako joj je u karijeri, koja traje već šezdesetak godina s oko 150 filmova i televizijskih serija, najzahtjevnije bilo glumiti u komedijama.

"Obožavam komediju, ali to je najteža stvar koju možete raditi, ne samo glumcima, već podjednako redateljima i scenaristima", rekla je Chaplin u subotu na konferenciji za novinare u kinu "Europa", na kojoj je predstavila "Sidro i nadu".

Chaplin napominje da, iako je imala puno dramskih uloga, više uživa u humorističnima. "Uvijek točno osjetite kada nešto ne ide kako treba s komedijom, no ipak većina koje sam snimila nisu bile dobre, vjerojatno te filmove niste ni vidjeli".

Njezina filmografija ipak obiluje kvalitetnim suradnjama s istaknutim redateljima, od Davida Leana, Carlosa Saure, Roberta Altmana do, Martina Scorsesea, Richarda Attenborougha.

"Kad biram projekte najvažniji mi je redatelj, ja sam stara škola, to mora biti netko čiji rad poznajem i volim, a inače mi je jako važan scenarij, on je danas sve važniji, što se vidi i na televizijskim projektima", rekla je.

Kao kći ikone filmske povijesti, Chaplin je oduvijek bila prisutna u filmskoj industriji, a na filmu se pojavila još kao djevojčica početkom pedesetih godina. Glumi u tri kinematografije, na tri jezika, engleskom, francuskom i španjolskom.

"Puno se toga promijenilo otkad sam ja počela, sada možete snimiti odlične filmove čak i na telefonu, ali jedno je ostalo isto - uvijek postoji dobar redatelj i loš redatelj, a ja samo glumim", istaknula je.

Glumu promatra kao učenje o ljudima i kaže da u svakom svom filmu nauči mnogo toga, o aktualnim problemima, ljudima i svemu onome što kroz što prolaze u suvremenom društvu.

"Oduvijek sam mrzila zastave, granice i nacionalizam, a što više starim toga je sve više u svijetu u kojemu živimo. Nisu dobra vremena, svašta se događa i s planetom, tu ne možemo vratiti vrijeme. Kada sve to vidim drago mi je da sam stara, osim kada razmišljam o svojoj djeci i unucima", ustvrdila je.
 

Charlie Chaplin za mene je bio samo otac

Charlieja Chaplina nije doživljavala kao veliku filmsku zvijezdu, kakav je bio, već isključivo kao oca. "Meni je on bio samo otac, bio je vrlo strog, staromodan, viktorijanskog odgoja, ali je u sebi imao i malo 'skitnice', zato ga obožavam, kao i sve ono što je napravio na filmu", istaknula je.

Ne smeta ju što su je unatoč uspješnoj karijeri u intervjuima uvijek pitali za oca. "Podjednako su me pitali o mom radu i o njemu, no ja čak više volim pitanja o mom ocu, nego o sebi, prenervozna sam na intervjuima", dodala je.

Film koji predstavlja u Zagrebu, "Sidro i nada", najavljen je kao "pametna i pristupačna priča o emocionalnom putovanju te iskreno promišljanje moderne ljubavi i obitelji".

Radnja prati Kat i Evu koje uživaju u jednostavnom boemskom životu na tijesnom riječnom brodu na londonskim kanalima, a stvari se mijenjaju kada uz pomoć Rogera, veselog prijatelja iz Barcelone, jedna od njih ostane trudna.

Chaplin kaže da je taj film Carlosa Marques-Marceta odličan, dugo ga nije gledala i rado će to napraviti večeras na zatvaranju Zagreb Film Festivala.

U filmu glumi i njezina kći Oona Chaplin, poznata po ulozi Talise Stark u hit-serijalu "Igra prijestolja". "Ona je odlična glumica i bilo mi je lijepo surađivati s njom.", napomenula je, dodavši da je kod glume najvažnije ne glumiti, nego osjetiti trenutak, tada na površinu izađe 'prava stvar'.


Na Brijunima nedavno snimala "Bosonogog cara"

Ove jeseni Chaplin je u Hrvatskoj snimala novi projekt,  "Bosonogi car", satiru o Europi čija se radnja odvija na Brijunima. To je svojevrstan nastavak 'mockumentarca' i filma ceste "Kralj Belgijanaca".

Režiju tog filma, nastalog u belgijsko-nizozemsko-bugarsko-hrvatskoj koprodukciji, potpisuju Peter Brosens i Jessica Woodworth, čiji su filmovi "Khadak", "Altiplano" i "Kralj Belgijanaca", prikazani na prethodnim izdanjima ZFF-a. Hrvatski koproducent je Propeler film.

"Kada su mi poslali scenarij nisam mislila da neće biti tako smiješan, no pokazalo se suprotno", rekla je.

Geraldine Chaplin je prva od osmero djece Charlieja Chaplina i Oone O’Neil, unuka nobelovca Eugenea O’Neila.

Školovala se za balerinu te se nakon kratkotrajne karijere profesionalne plesačice u Parizu okrenula glumi. Prvu filmsku ulogu ostvarila je kao djevojčica u

"Svjetlima pozornice" (1952.) svog oca, no otkrio ju je David Lean namijenivši joj ulogu odane supruge Tonye u "Doktoru Živagu" (1965.) koja joj je donijela nominaciju za nagradu Zlatni globus za najbolju mladu nadu.

Nakon uloge u psihološkom trileru "Peppermint frappé" (1967.) Carlosa Saure, s njim uspostavlja dugotrajnu suradnju te nastupa u filmovima koji se smatraju vrhuncima španjolske kinematografije - "Ana među vukovima", 1973., i "Zmija u njedrima – Cría cuervos", 1976.

Među njena najvažnija glumačka ostvarenja ubrajaju se film "Nashville" (1975.) Roberta Altmana u kojem glumi nepodnošljivu reporterku BBC-ja, za koji je također bila nominirana za Zlatni globus za sporednu ulogu, romantična drama "Doba nevinosti" Martina Scorsesea (1993.), "Pričaj s njom" (2002.) Pedra Almodovara, horor drama "Sirotište" (2007.) u režiji J. A. Bayone.

U biografskom filmu o svom ocu "Chaplin" (1992.) je glumila lik svoje bake Hannah.
 

ZFF: Natjecateljski program završava, projekcije u drugim programima idu dalje

ZAGREB - Natjecateljski dio Zagrebačkog filmskog festivala (ZFF) završava u subotu dodjelom nagrada, no tijekom cijeloga dana nastavljaju se projekcije filmova u različitim programima, među kojima je i "Sidro i nada" Carlosa Marquesa-Marceta, film koji će se prikazati na zatvaranju festivala, a u Zagrebu ga predstavlja glumica Geraldine Chaplin.

Geraldine Chaplin, kći slavnog Charlieja Chaplina, u Zagreb je stigla kao posebna gošća16. Zagreb Film Festivala, sa svojim recentnim glumačkih ostvarenjem, gorko-slatkom romantičnom komedijom o ljubavi, prijateljstvu i majčinstvu.

Muzej suvremene umjetnosti u subotu donosi reprizne projekcije, počevši od filma iz programa Ponovno s nama, "Ne ostavi traga", redateljice Debre Granik o ocu koji živi s kćeri 'izvan sustava', te "Tel Aviv gori" Sameha Zoabija o ljubavi koja neće proći bez kazne.

Program u kinu Tuškanac započinje repriziranjem hrvatskih filmova iz "Kockica", a potom slijedi projekcija filma "Tranzit"  iz programa Velikih 5, redatelja Christiana Petzolda koji, utemeljen na istoimenu romanu Anne Seghers koji je napisala u egzilu tijekom Drugog svjetskog rata, pozivajući gledatelje na promišljanje o usponu neonacizma i klimi nenaklonjenoj izbjeglicama u Europi.

Tradicionalno, festival ugošćuje Dane LUX filma - nakon što je prikazan ovogodišnji laureat LUX nagrade "Halla ide u rat" islandskog redatelja Benedikta Erlingssona sada su na redu druga dva finalista, "Styx" austrijskog redatelja Wolfganga Fischera i  "Druga strana svega" srpske redateljice Mile Turajlić.

"Styx" je osvojio nekoliko priznanja u programu Panorama na ovogodišnjem Berlinaleu, a između ostalog nagradu Europa Cinemas Label i priznanje ekumenskog žirija, a "Druga strana svega" je bio nominiran za najbolji europski dokumentarac.

Program ZFF-a Industrija završava ovogodišnje izdanje uz film "Ultra" Balázsa Simonyija, mađarskog autora koji će nakon projekcije govoriti o trostrukoj ulozi koju je imao u svom dugometražnom dokumentarnom prvijencu kao redatelj, producent i protagonist.

Film je snimljen u sedam zemalja, na temelju više od 250 sati materijala, 50 grubih i sedam završnih verzija, 45 ljudi u filmskoj ekipi uvijek u pokretu. Nastao je u koprodukciji s HBO-om i stekao veliku gledanost i uspjeh u branši - ušao je u uži izbor za Europsku filmsku nagradu 2017.

Najavljen kao "jedinstveno putovanje u prošlost, srca i umove trkača", film prati jednu od najvažnijih utrka, Spartatlon, koja se proteže duž 246 kilometara od Sparte do Atene i traje 36 sati. Redatelj je amaterski sudjelovao u utrci šest puta, bilježeći momente s ultramaratona 'iz prve ruke'.

U okviru projekta prikazavanja festivalskih filmova u ostalim zagrebačkim četvrtima u Narodnom sveučilištu Dubrava prikazat će se film "Stari momci" redatelja Tobyja MacDonalda, a u Kulturnom centru Travno gostuje program Bibijada s filmom "Vadžda" Haifae Al Mansour, prve redateljice iz Saudijske Arabije ikad.


INTERLIBER Objavljeno "Zlatarovo zlato" s ilustracijama Zdenka Bašića

ZAGREB - Tri godine nakon uspjeha sa 'zlatnim' izdanjem "Zlatarovog zlata" na engleskom i hrvatskom jeziku, zagrebačka izdavačka kuća Spiritoso objavila je taj klasik Augusta Šenoe u obliku slikovnice, obogaćene ilustracijama nagrađivanog umjetnika Zdenka Bašića, a premijerno predstavljanje slikovnice "Zlatarovo zlato" bit će u nedjelju na Interliberu.

Knjige "Zlatarovo zlato" u međuvremenu su dobile potvrdu Turističke zajednice Grada Zagreba i dizajnerske struke, te su kao autentičan kulturni suvenir uvrštene u projekt Piece of Zagreb, koji radi na stvaranju kolekcije dizajniranih suvenira za glavni grad Hrvatske.

"Nakon velikog interesa za te knjige uvidjeli smo da u ponudi kulturnih suvenira nedostaje nešto za djecu, a Zlatarovo zlato se pokazalo kao idealan materijal s uzbudljivim ispreplitanjem zabranjene ljubavne priče s poviješću predočenom tako da bude razumljiva najmlađima", rekao je inicijator projekta Andrija Pećarić u razgovoru za Hinu.

Autorica teksta i urednica knjige Tanja Konforta se pri obradi originalnog teksta držala osnovne priče kako bi to djelo djeci bilo što prihvatljivije, ne bi li poslužilo i kao svojevrstan uvod u srednjoškolsku lektiru.

"Urednica je vjerovala da će im rani susret sa Zlatarovim zlatom potaknuti zanimanje za književnost i olakšati njegovo buduće čitanje", kaže Pećarić.

Dijelom je zadržala pokoji arhaičan izraz, jer nije željela podilaziti djeci kako bi ona ipak dobila uvid u jezik kojim je  taj kanonski tekst hrvatske književnosti napisan te kako bi naučili neku novu riječ.

Pećarić očekuje da će se malim čitateljima svidjeti i uvrštene bilješke, zanimljivosti inspirirane Šenoinom knjigom, poput recepta za paprenjake Dorine kume Magde Paprenjarke ili legende o Crnoj kraljici Barbari Celjskoj o kojoj i danas kruže priče po podsljemenskim selima.

Tu su i kratki prikazi povijesti crkve sa 'šarenim krovom' na Trgu sv. Marka, Kamenitih vrata kod kojih se i danas nalazi skulptura zlatareve kćeri Dore Krupićeve ili Manduševca, gdje je Zagreb dobio ime.

Djeca će imati priliku naučiti ponešto i o Medvedgradu, Samoboru, marijanskom svetištu u Remetama, skelama koje su nekad prevozile ljude preko Save.


Bašićeve ilustracije kao dodana vrijednost slikovnice

Ilustracije za slikovnicu napravio je istaknuti hrvatski likovni umjetnik i redatelj Zdenko Bašić u svom bajkovitom, tajnovitom i čistom stilu.

"Izborom ilustratora također smo htjeli ponuditi ono najbolje iz Hrvatske, a već nam se dugo sviđa Bašićev rad i brzo smo dogovorili suradnju. U ovoj slikovnici napravio je još jedan iskorak i dao svoju interpretaciju priče", kaže Pećarić.

Bašić je dao slikovnici svoj specifičan autorski potpis, s likovima nalik duhovima koji se kreću među prepoznatljivim, precizno prenesenim prizorima s lokacija zagrebačkih ulica i trgova, te okolice gdje se odvija radnja.

"Slikovnica se radila oko dvije i pol godine, to nije instant proizvod i zato će trajati, a kao i kod knjige vodila su nas načela visoke kvalitete, originalnog pristupa i stručnosti autora", naglasio je Pećarić.

Objavljena je i na engleskom jeziku jer uz književnu baštinu promiče Zagreb kao turističko središte, pa se inozemnim gostima koji će posjetiti glavni grad tijekom Adventa želi ponuditi kvalitetan turističko-kulturni suvenir, a Pećarić najavljuje i prijevode na druge jezike.

Dodaje da je, kada je tek pokrenuo projekt sa "Zlatarovim zlatom" investirao isključivo vlastitu ušteđevinu i entuzijazam, a izdavanje slikovnice sada su financijski poduprijeli još Ministarstvo kulture i Grad Zagreb.

Slikovnica "Zlatarovo zlato" predstavit će se premijerno u nedjelju, 18. studenog, na Interliberu, u tjednu kada se navršava 180 godina od rođenja Augusta Šenoe.


Sisak: Ratni zapisi Ivana Brodarca Krčmara nakon 100 godina objavljeni u knjizi

SISAK - Tjedan arhiva, koji je ove godine posvećen 100. godišnjici završetka Prvoga svjetskog rata, u sisačkome Državnom arhivu završen je predstavljanjem knjige, jedinstvenoga ratnog zapisa Ivana Brodarca Krčmara "Memoari 1914. - 1921."

 Iako je rukopis Ivana Brodarca Krčmara, rođenog 1888. godine u Sisačkoj Odri, u Državnom arhivu u Sisku od 1984. godine, ovo je bila prava prigoda da se on obradi i objavi kao knjiga.

 Kako je rekla ravnateljica Arhiva Nela Kušanić, nije riječ o klasičnom dnevniku, nego o zapisima pisanim u nekoliko navrata nakon ratnih događaja. U nedostatku drugih izvora, zapisi su dragocjen izvor podataka o ratnim zbivanjima, posebno o borbenom putu 27. sisačke, pješačke, domobranske pukovnije.

 Na iznimno zanimljiv, emotivan, pa i dramatični način, Brodarec Krčmar opisao je vrijeme od mobilizacije 1914. godine preko borbenih djelovanja pukovnije u Srbiji i Rusiji, zarobljavanja i bijega iz logora u Rusiji 1921. godine, te tisuću kilometara pješačenja preko Indije i Srednje Azije do povratka u Sisak.

Povjesničar Vlatko Čakširan, koji je istaknuo da zapisi imaju snažno antiratno obilježje, potvrdio je kako je riječ o posebno vrijednom povijesnom izvoru. Naime, većina muzejske i arhivske građe iz tog vremena je uništena.

Prilikom obrade izvornog rukopisa, koji je pisan mješavinom kajkavskoga i štokavskog dijalekta, uz veliki broj iskrivljenih germanizama, ungarizama i rusizama, dogovoreno je da se tekst prevede na hrvatski standardni jezik. Tu je zadaću obavila prof. Božica Vuić s Učiteljskog fakulteta u Petrinji, koja je napomenula da je rukopis bio teško čitljiv. Svjesna, kako je rekla, da je svaki prijevod odmak od stvarnosti, nastojala je sačuvati sva njegova obilježja.

Osim toga, Brodarec Krčmar je kao obični seljak zapise pisao kako su mu navirale misli, "in continuo", bez interpunkcije, što je dodatno otežavalo prijevod.

U zapisima se navode i mnoga geografska imena pa je prof. zemljopisa Domagoj Sremić nastojao najprije provjeriti njihovu povijesnu autentičnost te ih  smjestiti u današnja državna i geografska područja. Često je nailazio na iskrivljena imena i pojmove, a neka su se kroz povijest i mijenjala pa je trebalo dosta truda ih se provjeri.

Za prigodu predstavljanja knjige, potomci Ivana Brodarca Krčmara, koji su arhivu donirali zapise, pripremili su i malu izložbu predmeta iz vlasništva njihova pretka. Kako je najavljeno, zapisi Brodarca Krčmara uskoro će biti digitalizirani i dostupni široj javnosti.

 U sisačkome Gradskom muzeju čuvaju se još dva zapisa - dnevnika Siščana iz sastava 27. pukovnije, koji će se također obraditi, a možda i objaviti na isti način. Prigodni glazbeni program na predstavljanju su izveli članovi Tamburaškog orkestra "Janko Stjepušin" iz Martinske Vesi pod vodstvom Ivana Klekovića.


INTERLIBER Predstavljena nova izdanja nakladne kuće Lumen

ZAGREB - Seriju novih izdanja predstavila je na Interliberu na Zagrebačkom velesajmu nakladan kuća Lumen.

U nakladi Lumena objavljen je serijal pet knjiga u sedam svezaka Georgea Martina - "Igra prijestolja", "Sraz kraljeva", "Oluja mačeva", "Gozba vrana" i "Ples zmajeva".

Martinovi zapleti, naglasila je urednica Miroslava Vučić, majstorski su vođeni, a pripovijedanje mu obilježava realizam, makar se u njegovim romanima pojavljuju i zmajevi, vještci i hodajući mrtvaci.

Knjige iz serijala Philipa Pullmana - "Knjiga o prahu", "Polarna svjetlost", "Čudesni nož" i "Jantarni dalekozor" pune su čudesa i krajnje napetosti, rekla je dodavši da u njima autor čitatelje vodi u svijet demona, dobrohotnih vještica i podmuklih noćnih sablasti.

Roman Stephena Kinga "Čarobnjak i kristal" paklena je akcija sa šokantnim zapletom, istaknula je dodavši kako autor čitatelja vodi u postapokaliptični svijet, dok je roman Aldousa Huxleyja "Divni novi svijet" ocijenila kao oštroumni vodič u budućnost, čiji su citati iz Shakespearea prilagođeni novom hrvatskom prijevodu Shakespearovih djela Mate Marasa.

Za roman Michelle Richmond "Bračni pakt" ustvrdila je kako se radi o izvrsnoj i neobičnoj priči s puno neizvjesnosti i izvrsnoga ritma, dok roman Michaela Poorea "Deset tisuća života" očarava svojom nježnošću, toplinom i briljantnom duhovitošću.

"Zapetljani svijet" A.G. Howard je, smatra, uvrnuta ljepota koja očarava te vodi u neizvjesnost i romantiku, a knjiga Ty Bollinger „Istina o raku“ uranja, kako je rekla u povijest medicine i oštro se sukobljava s famaceustskom industrijom.


INTERLIBER Predstavljena knjiga Wollfyja Krašića "Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija"

ZAGREB - Knjiga Wollfyja Krašića "Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija" predstavljena je u petak na Interliberu na Zagrebačkom velesajmu.

Knjigu su predstavili predsjednik uprave Školske knjige Ante Žužul, recenzent Ivo Banac i autor Wollfy Krašić.

Banac je istaknuo kako je tema knjige iznimno znanstveno relevantna jer obrađuje dosad slabo ili nedovoljno obrađeno pitanje odnosa između hrvatske političke emigracije i hrvatskog proljeća u socijalističkoj Jugoslaviji.

Ona je istodobno, tvrdi, uvid u složene probleme unutar slojevite i rasute hrvatske emigrantske organizacije te jednako tako i dubinski prikaz svih neuralgičnih točaka u hrvatskoj političkoj i društvenoj povijesti druge polovice 1960-ih i početka 1970-ih godina.

Smatra kako zahvaća duboko u problem osjetljivosti i solidarnosti između različitih protagonista političkih previranja u Hrvatskoj u vrijeme reformnih zbivanja kasnih šezdesetih godina prošloga stoljeća i njegovih recepcija među hrvatskim emigrantima u Europi i svijetu.

Po Bančevim riječima knjiga može biti poticajna i za istraživanje raznih drugih tema koja proizlaze iz istraživanja u ovoj knjizi. To su, naglasio je, povijest hrvatske emigracije, hrvatska politička povijest u socijalističkoj Jugoslaviji, istraživanja biografija hrvatskih emigranata i sl.

"Knjiga je od izuzetnog interesa za historiografiju, ali i za sve koje zanima hrvatska povijest 20. stoljeća", rekao je dodavši kako Krašić navodi sve potrebne potankosti u ovoj raznovrsnosti – kako bi objasnio suvislost položaja emigracije u jugoslavenskoj politici.

Autor tumači zbivanja, istaknuo je, u zemlji i emigraciji sa stajališta historiografije i emigrantske publicistike. Knjiga je izvrsno planirana i napisana, napomenuo je Banac dodavši kako gotovo nema odlomka bez znanstvena izazova.

Krašić je istaknuo kako mu je cilj bio propitati tezu koja tvrdi kako je hrvatska politička emigracija, nastala nakon Drugog svjetskog rata, bila međusobno zavađena i suprotstavljena, odsječena od domovine i kako je najvećim dijelom razmišljala u prijeratnim i ratnim kategorijama te kao takva bila nesposobna za političku evoluciju sukladno promjenama u svijetu i domovini.

Knjiga "Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija" (455 str.) podijeljena je na osam poglavlja – hrvatska politička emigracija od kraja Drugog rata do sredine sedamdesetih godina, ideja o hrvatskom miru, ocjene i stajališta emigracije o hrvatskom reformskom pokretu, Hrvatski oslobodilački pokret, HSS, Hrvatski narodni odbor, Hrvatska republikanska stranka, Bugojno kao odgovor na Karađorđevo, slom hrvatskog reformskog pokreta, veze emigranata s pojedincima i ustanovama te historiografske i memoarske ocjene reformskoga pokreta.

 Knjigu je objavila Školska knjiga.

 Wollfy Krašić rođen je 1988. u Rijeci.


IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Zagrebački gitaristički kvartet održao koncert u Beču

BEČ - Zagrebački gitaristički kvartet održao je uspješan koncert u petak navečer u hrvatskom veleposlanstvu u Beču.

Koncert je bio posvećen  jednom od najvažnijih hrvatskih skladatelja 20-og .stoljeća Blagoju Bersi i njegovim suvremenicima a održan je u sklopu projekta Bersijada.

Zagrebački  gitaristički  kvartet  izveo je u Beču djela  Blagoje Berse, Maurice Ravela, Claudea Debussyia, Manuela de Falle.

Poznati  ansambl, kojeg čine  četiri gitaristička virtuoza: Tomislav Vasilj, Krunoslav Pehar, Melita Ivković i Frane Verbanac izuzetnim  glazbenim interpretativnim  umjećem  oduševio je bečku publiku, koja ih je nagradila dugotrajnim pljeskom.

Zagrebački gitaristički  kvartet, od utemeljenja 1990., stekao je ugled kod domaće i strane publike.

Taj ansambl nastupao je u brojnim europskim glazbenim prijestolnicama kao i u Kanadi, Indiji, Rusiji i Južnoj Africi.

"Ovo je naš peti koncert u Beču. Uz ostalo nastupali smo u Konzerthausu a i u austrijskom parlamentu a večerašnji koncert nam je poseban događaj zbog našeg novog projekta Bersijade", izjavila je članica ansambla Melita Ivković."Poseban doživljaj je bilo  muzicirati u inspirativnom prostoru  kuće Otta Wagnera", rekao  je Krunoslav Pehar.


Američka premijera "Osmog povjerenika" pred punom dvoranom u Los Angelesu

LOS ANGELES - Američka premijera filma "Osmi povjerenik", hrvatskog kandidata za nominaciju za Oscara u kategoriji najboljeg filma na stranom jeziku, održana je u četvrtak navečer pred punom dvoranom Egyptian Theatrea na Hollywood Boulevardu u Los Angelesu.

PrEDSTAVLJANJE "Osmog povjerenika" i Hrvatske kao poželjne turističke i zanimljivOG filmskOG ODREDIŠTA na američkom tržištu, održana je pod nazivom "A Night of Croatian Film & Flavors", izvijestili su Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) i Hrvatska turistička zajednica (HTZ).

Kako se ističe u priopćenju, riječ je o prvoj međunarodnoj suradnji HAVC-a i HTZ-a s ciljem stvaranja preduvjeta za što bolji plasman ovog, ali i svakog budućeg hrvatskog kandidata za Oscara te promocije Hrvatske kroz filmsku industriju.

"Velik odaziv potvrda je kvalitete hrvatskog filma i hrvatskih umjetnika, ali i interesa koji vlada za Hrvatskom kao hit turističkom destinacijom na ovom velikom i za nas strateški važnom tržištu. Znamo da sve veći broj turista posjećuje zanimljive hrvatske filmske lokacije koje postaju atraktivne turističke destinacije te smo sigurni kako će naša zemlja i dalje biti interesantna hollywoodskoj filmskoj produkciji", rekao je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

Nakon projekcije redatelj Ivan Salaj, direktor fotografije Slobodan Trninić te glumci Frano Mašković, Borko Perić i Nadia Cvitanović sudjelovali su u razgovoru s publikom kojoj su otkrili i poneki detalj sa snimanja filma.

"Bilo je jako zanimljivo gledati i slušati dojmove publike iz američke perspektive. Naime, znao sam da će svi Europljani i Mediteranci dobro reagirati na film, jer im je poznat mentalitet. Međutim, reakcija američke publike je sjajna što dokazuje da je najbitnija stvar u životu emocija koja je jednaka na svim meridijanima i paralelama", rekao je Mašković.

U publici su, uz ostale, bili i hrvatski filmaši i sportaši koji žive u Americi, ali i više od 50 glasača Američke akademije filmskih umjetnosti i znanosti.

"Egyptian Theatre je kultno mjesto i zaista vrhunska lokacija, posebno kada vidite da je dvorana prije projekcije do kraja puna. A to što je među publikom i pedesetak članova Akademije uvelike povećava mogućnost da film bude zapažen", istaknuo je redatelj Ivan Salaj.

Organizatori američke premijere filma "Osmi povjerenik" su AlkaFilm i American Cinematheque, glavni partneri projekta su Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) i Hrvatska turistička zajednica (HTZ), a kako se ističe u priopćenju, "A Night of Croatian Film & Flavors" popratilo je dvadesetak američkih medija.


Elvisov glas i Trumpove uspomene

WASHINGTON - Glas Elvisa Presleyja nakratko je u petak odjekivao dvoranama Bijele kuće kada je na svečanosti organiziranoj u čast kralja rock'n'rolla puštena snimka "How Great Thou Art".

Donald Trump je "Kralju" (The King) posmrtno dodijelio Predsjedničku medalju slobode, najviše civilno odličje u Sjedinjenim Državama.

Američki predsjednik se, dobro raspoložen, prisjetio Elvisova koncerta na kojemu je bio prije više desetaka godina.

Obožavatelji su "vikali, potpuno su poludili", rekao je, dodajući da su organizatori objavili da je pjevač "napustio dvoranu" kako bi se mnoštvo smirilo.

"The King" koji se 1970. sastao s Richardom Nixonom u Bijeloj kući, pronađen je bez svijesti u svojoj vili u Memphisu, u Tennesseeju 16. kolovoza 1977.

Legendi bejzbola Babe Ruth i bivšem sudcu Vrhovnog suda Antoninu Scaliji također je posmrtno dodijeljena Predsjednička medalja slobode kojom se odaje priznanje umjetnicima, znanstvenicima, sportašima i filantropima za doprinos na polju kulture i mira.


Ubojica Johna Lenonna tvrdi da ga je napokon sram zbog zločina

ZAGREB - Mark David Chapman, ubojica Johna Lennona, kojem je u kolovozu odbor za pomilovanja po deseti put odbio zahtjev za puštanjem na uvjetnu slobodu, rekao je da napokon osjeća sram zbog onoga što je učinio, piše The Rolling Stone.

"Prije 30 godina nisam mogao reći da osjećam sram, no sada znam što je sram", rekao je Chapman na saslušanju. Kako piše The Associated Press, dodao je da, kako su godine prolazile, osjećao sve više i više srama.

Iako je saslušanje pred odborom u New Yorku održano u kolovozu, transkript je pušten prije nekoliko dana. Odbor je odbio njegov zahtjev, uz obrazloženje da bi to ublažilo ozbiljnost njegovog zločina te bi moglo ugroziti javnost u slučaju da ga netko napadne zbog osvete.

Na saslušanju je prepričao događaje od 8. prosinca 1980. kada je nabavio Lennonov autogram te ga ubio nekoliko sati poslije. Rekao je da se borio s odlukom da li da ga ubije ili ne, s obzirom da je Lennon bio ljubazan prema njemu.

"Bio sam previše zaokupljen tom idejom. Sjećam se da sam pomislio: "Hej, dobio si autogram na albumu, potpisao ti ga je, samo odi doma". No nije bilo izgleda da samo tako odem doma", rekao je Chapman.

Ubojstvo sada smatra besmislenim te ističe da je samo tražio popularnost te da nije osjećao nikakvo neprijateljstvo prema pokojnom Beatleu.

Ipak, odabrao je upotrijebiti šuplje metke koji su smrtonosniji od običnog metka. "Osigurao sam da ga metci ubiju. Odmah nakon zločina bio sam zabrinut da nije patio", rekao je.

Chapmanu su zadnji put odbili uvjetnu 2016. Tada je odbor dao slično objašnjenje, ističući da bi njegovo puštanje bilo nespojivo s dobrobiti društva te bi omalovažilo ozbiljnost zločina te da bi to bilo podrivanje poštivanja zakona.






← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus