07:30, 14. Prosinac 2018

kultura...

Kultura 14. travnja 2018.

Objavljeno: 14.04.2018 u 11:42
Pregledano 255 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 14. travnja 2018.

ZAGREB, 14. travnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:



U Varaždinu otkrivena skulptura Stephana Lupina


VARAŽDIN - Skulptura "Fire Angel“" visoka 3,7 metara, umjetnika, fotografa i kipara, Stephana Lupina postavljena i u subotu otkrivena u njegovu rodnom Varaždinu u Parku mladih.

Skulpturu prepoznatljiva autorova stila, koji su kritičari već prozvali 'lupinizam', otkrio je varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok.

"Fire Angel" bio je istodobno i mjesto Lupinova fotografskog performansa s još dva 'anđela' - glumicom Hanom Hegedušić i balerinom Zvonkom Škreblin, uz pomoć make up artista Dine Bakse i slovenskoga gitarista Tobiasa Brišara.

"Fire Angel je toliko dobar da bi trebao biti u centru New Yorka, neki su mi ljudi rekli da je u rangu Kipa Slobode. Sada je u Varaždinu, donirao sam ga svom rodnom gradu“, izjavio je Lupino koji će 25. travnja u Galeriji Klovićevi dvori  otvoriti retrospektivnu izložbu na kojoj će, u povodu 35. obljetnice umjetničkoga stvaralaštva, biti izloženi Lupinovi najbolji radovi - fotografije, crteži, skulpture i art namještaj.

Grad Varaždin platio je troškove lijevanja skulpture u zagrebačkoj Ljevaonici umjetnina Ujević te njezina postavljanja, a gradonačelnik Čehok istaknuo je da je namjera bila bogatiti gradske javne prostore.

"Lupino je danas jedan od hrvatskih umjetnika koji najviše izlažu po europskim središtima. Ova skulptura izazvat će pozornost. Nekima će se svidjeti, nekima ne, ali umjetnost ne služi samo da bi nam se svidjela, nego da obogati javni prostor. Ova u Parku mladih bit će dio identiteta grada“, rekao je Čehok te pozvao i druge varaždinske umjetnike da svojim idejama obogate gradski javni prostor.

"Fire Angel" druga je skulptura varaždinskog umjetnika svjetske reputacije Ivana Lepena, poznatijega pod umjetničkim imenom Stephan Lupino. U prosincu prošle godine, uz Dan grada Varaždina, na početku Blažekove ulice u centru grada postavljena je skulptura "Leteća Venera".



'Jazzeri' Glazbene škole u Varaždinu kao uvertira u varaždinski glazbeni vikend


ZAGREB - New York, New York, Satin doll, Pink Panther, Route 66, How high the Moon, samo su neki od jazz evergreena koje su u petak navečer na glavnom varaždinskom Gradskom trgu izveli učenici varaždinske Glazbene škole okupljeni u Jazz orkestar, predvođeni svojim profesorom Gordanom Peršijem.

Druga je to generacija mladih jazzera, koje zanima iskorak prema drugim vrstama glazbe izvan uobičajnog školskog programa.

U orkestru je 15 učenika i to je klasična postava big banda. Imamo četiri saksofona, pet trombona, četiri trube, ritam sekciju koja se sastoji od četiri člana. Za ovaj koncert na otvorenom izabrali smo djela iz prve polovice 20. stoljeća, uz dodatke filmske glazbe, zapravo klasike velikih jazz orkestara, rekao je Perši, koji također svira u orkestru.

Koncert je održan u sklopu proslave 190. obljetnice njihove škole.

Bila je to i odlična uvertira u koncertni vikend u Varaždinu.

U subotu navečer, u 18,30 sati, koncert pod vedrim nebom, na glavnom varaždinskom gradskom trgu, održat će učenici Glazbene škole u Varaždinu sa svojim kolegama iz njemačkog grada Ravensburga, varaždinskog grada prijatelja.

Tjedan dana nakon izvedbe Genesis suite u Ravensburgu, Varaždinci i njihovi gosti imat će prigodu poslušati to višestavačno djelo za mješoviti zbog i orkestar britanskog skladatelja Tolge Kashifa, inspirirano pjesmama britanske grupe The Genesis.

Organizatori, Glazbena škola Varaždin i Koncertni ured Varaždin, pripremili su gotovo 600 sjedećih mjesta, ispred Gradske vijećnice postavljene su tribine, a jednosatni koncert bit će i pravi spektakl uz specijalnu osvjetljenje u slavljeničkoj godini Glazbene škole u Varaždinu.



HDLU za 150. obljetnicu priprema monografiju i obljetničku izložbu


ZAGREB - Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) ove godine slavi 150 godina osnutka i kontinuiranog rada koji pod različitim nazivima bilježi od 22. kolovoza 1868. godine, kada je osnovano Društvo umjetnosti.

"Jubilej kojim HDLU obilježava 150 godina svog djelovanja, izuzetno je važan za cjelokupnu hrvatsku kulturu i umjetnost, jer se upravo kroz prošlost HDLU ponajbolje zrcali povijest naše moderne i suvremene likovne umjetnosti", ističu iz Društva.

U povodu velike obljetnice tijekom cijele godine organizirat će se prigodni događaji, koje će krajem listopada okruniti promocija monografije "150 godina HDLU. Umjetnost i institucija",  urednice Irene Kraševac.

Monografija skupine autora, koju zajedno izdaju HDLU i Institut za povijest umjetnosti, donosi povijest društva u pet razdoblja, a svako razdoblje rasvijetljeno je na temeljima obrade arhivskog gradiva.

Tekstovi sumiraju i kritički sagledavaju objavljene podatke te donose nova saznanja i nove interpretacije događanja na hrvatskoj likovnoj sceni unazad stoljeće i pol kontinuiranog djelovanja Društva.

Monografija je bogato opremljena slikovnim prilozima, preslikama ključnih dokumenata, fotografijama postava izložaba i izložbenih prostora, pozivnicama, plakatima i naslovnicama kataloga koji svjedoče o aktivnostima Društva, među kojima i više od 1500 izložaba od 1868. do 2018.

U prilogu se nalaze popisi članova od osnutka do danas, a autorice tekstova su Tamara Bjažić Klarin, Lidija Butković Mićin, Irena Kraševac, Sandra Križić Roban, Ivana Mance, Ana Šeparović i Petra Šlosel.


"Okruženju usprkos", prigodna problemska izložba

U obljetničkoj godini postavit će se i prigodna problemska izložba "Okruženju usprkos", prema koncepciji Branka Franceschija - od 26. listopada do 9. prosinca u Galerijama Prsten, Bačva i PM Doma HDLU.

Kao polazište izložbe o stoljeće i pol dugoj povijesti HDLU-a i 80. godišnjici Doma HDLU, nametnuo se sraz vrhunske kreativnosti i nepovoljnog društvenog konteksta, a sudbina Društva u mnogočemu može poslužiti kao metafora odnosa društva prema vrhunskom umjetničkom djelu.

Kako je najavljeno, izložba isprepliće tri linije priče o uspjehu usprkos nepovoljnom okruženju, koje će se istovremeno razvijati i prožimati u izložbenom prostoru.

Postav započinje pozicioniranjem 'Povijesti Hrvata' Ivana Meštrovića (1932.) u središte paviljona u simboličkoj gesti reminiscencije na prvu izložbu članova Društva u novootvorenom Domu i afirmaciji autorove ambicije isticanja važnosti hrvatske kulturne i političke samosvojnosti upravo u središtu mikrokozmosa kojeg je sam osmislio.

Premda je tijekom prvog desetljeća tek nominalno postojalo, svoj zamah Društvo je dobilo 1879. godine kada se Iso Kršnjavi nakon studija u Beču i Münchenu vratio u Zagreb u kojem je u vrlo kratkom roku pokrenuo osnivanje najznačajnijih umjetničkih institucija i ustanova.

Društvo umjetnosti poslužilo je kao platforma iz koje će se u vrlo kratkom roku iznjedriti Muzej za umjetnost i obrt (1880.) i Obrtna škola, današnja Škola za primijenjenu umjetnost i dizajn (1882.), Umjetnički paviljon (1898.), Moderna galerija (1905.) i Privremena viša škola za umjetnost i umjetnički obrt, današnja Akademija likovnih umjetnosti (1907.).

Brojne mijene koje je Društvo prolazilo bile su uzrokovane različitim unutarnjim promjenama i političkim predznacima, ali je uvijek davalo važan i čvrst okvir i potporanj za odvijanje i razvoj likovne umjetnosti u Hrvatskoj.

"Od formativnih godina krajem 19. stoljeća i prvih izložaba u Zagrebu, preko promjena institucionalne umjetničke djelatnosti koju su donosili novi društveni okviri tijekom cijelog 20. stoljeća, od malog Društva umjetnosti razvilo se Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, danas najveće umjetničko udruženje u Hrvatskoj koje broji oko 1.900 članova, profesionalnih likovnih i multimedijskih umjetnika iz cijele Hrvatske", ističu iz HDLU-a u povodu obljetnice.

Ususret promociji monografije i otvorenju obljetničke izložbe organizirat će se niz okruglih stolova na temu nekih od ključnih zbivanja iz novije povijesti HDLU, počevši od 24. travnja u Institutu za povijest umjetnosti na temu galerije PM kao mjestu za izlaganje marginalnih i efemernih pojava.

Najavljene teme su još "Umjetnički iskorak u prostor grada. Sekcija Prijedlog Zagrebačkog salona", "Ostvarena misija: povrat Meštrovićeva paviljona u okrilje HDLU", "50 godina Salona mladih", "HDLU u okviru projekta Artnet. Mrežni prikaz 1500 izložba kroz 150 godina djelovanja HDLU".

Okrugle stolove moderirat će povjesničarke umjetnosti uključene u projekt monografije, a sugovornici će biti najvažniji protagonisti pojedinih tematskih cjelina.




IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Preminuo Miloš Forman


PRAG - Slavni česki redatelj Miloš Forman, autor holivudskog klasika "Leta iznad kukavičjeg gnijezda", "Amadeusa" i mjuzikla "Kose" preminuo je u 86. godini, objavila je agencija ČTK.

Forman je preminuo u Sjedinjenim Državama nakon kratke bolesti, objavila je njegova supruga Martina.

Forman je rođen u češkom Časlavu 1932., ali se preselio u SAD nakon sloma Praškog proljeća 1968.

Za "Let iznad kukavičjeg gnijezda" i "Amadeusa" nagrađen je Oscarom za režiju.

Forman, među ostalim, potpisuje i režiju "Kose", "Ragtimea" i "Naroda protiv Larryja Flinta" za koji je bio nominiran za Oscara.



Miloš Forman, buntovni filmaš

 
PRAG - Češki redatelj Miloš Forman bio je jedan od vodećih autora novog vala koji je donio slobodu izražavanja i protest, ali je pred represijom morao pobjeći iz svoje zemlje 1968. i zasluženo priznanje dočekati u Hollywoodu.

Kao naturalizirani Amerikanac osvojio je dva Oscara za režiju, za Let iznad kukavičjeg gnijezda 1976. i Amadeusa 1985.

Rođen 18. veljače u Časlavu, gradiću stotinjak kilometara udaljenom od Praga, kao dječak je ostao bez roditelja, čeških boraca otpora, koji su deportirani u Buchenwald i Auschwitz i ondje umrli.

Nakon završetka škole za elitnu komunističku mladež u Podebradyju blizu Praga, gdje je upoznao Vaclava Havela, budućeg pisca, disidenta i predsjednika, nastavio je studij na prestižnoj praškoj filmskoj školi FAMU.

Sa svojim suvremenicima poput Jirija Menzela (Oscar za najbolji strani film 1968. za "Strogo kontrolirane vlakova"), Ivana Passera i Verje Chytilove, iskoristio je relativno popuštanje režimske cenzure 1960-ih i odmaknuo se od konformiteta komunističkih produkcija.

S "Audicijom" 1963., "Crnim Petrom" godnu poslije, "Ljubavi jedne plavuše" 1965. i "Gori, moja djevojčice" 1967. uvelike je zaslužan za stavranje čehoslovačkog novog vala, karatkeriziranog improvizacijama, crnim humorom i čestim korištenjem naturščika.

Nedugo prije okupacije Čehoslovačke i sloma Praškog proljeća, Forman odlazi u egzil, prvo u Francusku, a potom u SAD.

Ondje prvo snima "Let iznad kukavičjeg gnijezda", film o psihijatriskim bolnicama s Jackom Nicholsonom i Louise Fletcher, a zatim filmske verzije dvaju mjuzikala, antiratnu "Kosu" i "Ragtime".

"Upoznao sam politički i ideološki pritisak komunističke zemlje i komercijalni pritisak u Americi. Mnogo mi je draži komercijalni pritisak gdje ovisite o publici nego ideološki pritisak kada ovisite o bilo kojem idiotu", rekao je jednom.

Nedugo prije pada komunizma vratio se u domvinu kako bi u Pragu snimio svoje remek-djelo "Amadeusa", priču o suparništvu Wolfganga Amadeus Mozarta i Antonija Salierija koja je zavrijedila osam Oscara, uključujući i onaj za najbolji film.  

U svojoj filmografiji potpisuje i "Narod protiv Larryja Flinta" 1996. i "Čovjeka na Mjesecu" 1999. s Jimom Carreyjem, nadahnutog životom Andyja Kaufmana.

Veliki zaljubljenik u biciklizam i cigare, ženio se triput, s dvije glumice Janom Brejchovom i Verom Kresadlovom s kojima ima dva sina, te sa trideset godina mlađom scenaristicom Martinom s kojom je dobio blizance Andyja i Jima, nazvanima po Andyju Kaufmanu i Jimu Carreyju.  

 

Istraživanje: Kućni ljubimci u staračkim domovima više su nego dobrodošli ali nose i rizike

 
WASHINGTON - Kućni ljubimci koji dolaze u posjet staračkim domovima ili žive u njima s vlasnicima mogu koristiti svim stanarima tih domova no uprave staračkih domova moraju uzeti u obzir i moguće rizike poput ozljeda ili bolesti te uvesti mjere kako bi ih spriječili, ističu znanstvenici.

Istraživanje staračkih domova u američkoj saveznoj državi Ohio pokazalo je da je u gotovo svima dozvoljen posjet svih vrsta kućnih ljubimaca, no malo ih je imalo mjere koje osiguravaju zaštitu kako stanara tih domova tako i samih životinja, pokazali su rezultati objavljeni u časopisu Journal of Gerontological Nursing.

“Ljubimci su iznimno važan dio života ljudi i kad se sele u starački dom žele ih zadržati”, kaže voditelj istraživanja dr. Jason Stull sa sveučilišta Ohio State u Columbusu.

“Kada ljubimci dolaze u posjet to može umanjiti stres i tjeskobu i poticati aktivnosti poput šetanja ili brige za životinju”, kaže Stull. “Teži dio je razumjeti zdravstvene rizike koji prate životinje”.

Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 95 uprava staračkih domova kako bi se utvrdilo koje vrste dozvoljavaju kućne ljubimce, koje primaju ljubimce u posjet i imaju li zaposlenici ili sami domovi svoje kućne ljubimce te koje su mjere uvedene kako bi se odgovorilo na rizike koje nose životinje.

Znanstvenici su utvrdili da su posjeti životinja i držanje ljubimaca dozvoljeni u 99 posto ustanova, uključujući pse, mačke, ptice, reptile, kornjače, male konje te hrčke ili koze i svinje.

71 posto ustanova imalo je programe socijalizacije koji uključuju životinje a 59 posto fizikalnu terapiju koja ih uključuje.
 
Uprave staračkih domova isticale su tjelesne, društvene i emotivne koristi za štićenike i navodili su da su stanari sretniji i mirniji nakon što bi proveli neko vrjieme s životinjama.
 
Iako je 93 posto domova navelo da imaju mjere koje se tiču životinja nedostajale su one koje se tiču zdravstvenih i sigurnosnih aspekata vezanih uz zaraze koje takve životinje mogu donijeti.
 
Većinom su se mjere odnosile na određivanje osobe koja skrbi o životinji i obveze cijepljenja ljubimaca te zabranu pristupa za bolesne životinje. Manje od polovice domova imalo je propisane higijenske mjere pranja ruku te postupak u slučaju ugriza.
 
Znanstvenici upozoravaju da neke životinje poput kornjača ili guštera mogu biti nositelji salmonele koja može izazvati infekcije kod onih s oslabljenim imunitetom. Kod štićenika s oslabljenim mentalnim ili tjelesnim funkcijama  osoblje doma mora osigurati da su njihovi kontakti sa životinjama sigurni.

U nekim domovima možda je bolje rješenje robotski ljubimac ili plišane životinje, kaže dr. Evan Cherniack, direktor gerijatrije u zdravstvenom centru za ratne veterane u Miamiju koji nije bio uključen u istraživanje.

“Ti pacijenti možda nisu sposobni za interakcije s pravim životinjama”, kaže Cherniack.





← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus