16:17, 20. Ožujak 2019

kultura...

Kultura 14. ožujka 2019.

Objavljeno: 14.03.2019 u 15:07
Pregledano 56 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 14. ožujka 2019.

ZAGREB, 14. ožujka 2019. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Na Bookvici održana Književna grupa 90 plus

SPLIT - U sklopu književnog programa Bookvica u splitskom klubu Quasimodo u četvrtak navečer je  održana Književna grupa 90 plus, na kojoj se publici predstavilo četiri od ukupno šest mladih autora koji su publici čitali dijelove u knjizi koje su napisali.

Pjesnički i prozni radovi Lare Mitraković, Martina Majcenovića, Josipa Razuma i Vigora Vukotića sabrani su u knjizi "Netko podvikne, djeca odrastu" (Fraktura, 2018.).

Četvorica autora su večeras po prvi put u Splitu čitali svoje uratke, a apsolventica kroatistike i sociologije Lara Mitraković priznaje da im je drago što su tu jer već mjesecima namjeravaju doći u dalmatinsku metropolu.

"Ja pišem poeziju u formi slobodnog stiha. Većinom pišem ironično ljubavne pjesme i tematiku otoka s obzirom da sam s Visa. Pisanjem se bavim već pet godina", predstavila se Lara Mitraković kojoj uskoro iz tiska izlazi knjiga koja će dijelom biti posvećena i otoku.

Član Književne grupe 90 plus je i Zagrepčanin Vigor Vukotić, antropolog po struci. Kaže kako je povod za osnivanje grupe bio taj što su shvatili da tako nešto ne postoji, ali i da nema načina na koji se mladi pisci mogu promovirati. 'Shvatili su da postoji nepopunjen prostor gdje bi bilo dobro da se uklope, te da je puno lakše nastupati u grupi nego kao pojedinac', rekao je Vukotić čije su pjesme egzistencijalne tematike zastupljene u knjizi.

Književnu grupu 90 plus osnovali su psiholog Josip Razum i Lana Bojanić, također jedna od autorica knjige uz Emu Pavlović. Mladi Zagrepčanin Razum je ispričao kako su grupu osnovali prije četiri godine, vrlo spontano, dok su sjedili u jednom kafiću i pričali o književnoj sceni i prostoru za mlade autore koji ne postoji izvan institucionalnih okvira, pa čak ni u njima. Zato su osnovali grupu i okupili mlade autore, koji su zapravo ljudi koje su viđali na natječajima. Sastajali su se i komentirali, pa je proizašla ideja za javne nastupe, a kasnije i za knjigu.

"Pišem prozu o migracijama, usamljenosti, potrazi za ljubavlju, često neuspješnom, sjećanjima, žaljenjem za prošlošću. Uglavnom su to melankolične teme", rekao je Razum.

Kroatist i lingvist Martin Majcenović, podrijetlom Zadranin, istaknuo je kako se u posljednjih pet godina dosta toga događa na sceni; generacija radi i mislim da se stvari pokreću, dodao je. Ljubitelj je kratke proze u kojoj opisuje svakodnevne situacije koje u jednom trenutku odlaze u neočekivanom smjeru, poprilično su "crne" zbog čega nastoji ubaciti dozu humora.

Urednik knjige Seid Serdarević svojevremeno je izjavio da su oni književnost kakva danas jest i kakva će sutra biti. Knjiga je osim večeras u Splitu prethodno prezentirana u Zadru i Zagrebu, a čeka ih i posjet Križevcima. Književna grupa 90 plus do sada je imala puno javnih nastupa među kojima u Puli, Karlovcu, Požegi, Komiži, Beogradu, Novom Sadu, Sarajevu, Ljubljani, Mostaru i Banja Luci.

Bookvicu podržavaju Grad Split i Hrvatsko društvo pisaca.


Predstavljen novi vizualni identitet Virovitice - dvorac Pejačević i gradski park

VIROVITICA - Profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu Feđa Vukić i hrvatski dizajner Boris Malešević predstavili su u Virovitici u četvrtak projekt obnove dvorca Pejačević i gradskog parka kao turistička odredišta, a gradonačelnik Ivica Kirin je rekao da je to najveći projekt obnove hrvatske kulturne baštine financiran novcem Europske unije, vrijedan 81 milijun kuna.

 "Obnova dvorca i revitalizacija parka koje su počele u svibnju 2017. u završnoj su fazi. Najveći je to projekt obnove hrvatske kulturne baštine financiran novcem Europske unije, vrijedan 81 milijun kuna, koji potpuno mijenja vizuru središta grada. Sadržaji kojima će biti ispunjeni obogatit će turističku ponudu i mi želimo razvijati Viroviticu kao poželjnu izletničku destinaciju", rekao je gradonačelnik Kirin.
 Po riječima Feđe Vukića, obnovljeno središte grada za sve je novi prostor, svojevrsni "demokratski forum modernog tipa". "Dvorac i park postat će središnje mjesto novog urbanog iskustva u gradu. Oni su pokretači novog brenda, okvir u kojem bi se trebali naći, osjetiti i sudjelovati svi građani i gosti Virovitice. Vizija brenda je stvoriti novo iskustvo i kvalitetu življenja u gradu, platforma koja bi trebala pokrenuti širu atmosferu i mobilizirati pozitivnu 'vibru' u gradu, a misija dinamični sustav koji označava sve ono što postoji, što će biti i što se može nadograđivati, a onda i komunicirati s cijelim svijetom", objasnio je Vukić strategiju vizualnog identiteta. Vizualni identitet nazvan "Virovitica za generacije" sadržava motive parka, dvorca, vode, staza, mostova, umjetnosti i doživljaja.

 "Osmislio sam ih poštujući tradiciju i onoga što se trenutačno događa u Virovitici. Slagao sam to poput genoma oko središta Virovitice, počevši od sadržaja pa do kolektivne memorije. To je jako bitno jer brend bez emocije nije dobar brend. Svi imamo emociju prema ovom prostoru, tu smo odrastali, išli u gimnaziju i šetali parkom. Brend je vizualna atrakcija sveg sadržaja koji okružuje park", rekao je Malešević.

 Istaknuo je kako brend nije zamišljen kao čvrsto zadan logotip, nego kao sustav koji nikada neće imati isti oblik, ali će svojom vizualnom atrakcijom uvijek i nepogrešivo govoriti da je to Virovitica.


MSU i HT pokrenuli nagradu za mlade umjetnike

ZAGREB - Zagrebački Muzej suvremene umjetnosti (MSU) i HT uveli su novu nagradnu kategoriju namijenjenu mladim umjetnicima, među čijim će radovima stručno povjerenstvo najbolji nagraditi s 20 tisuća kuna.

"Pokretanjem nove, pete nagrade natječajne izložbe HT nagrada za hrvatsku suvremenu umjetnost,  želja nam je dodatno potaknuti razvoj likovnog stvaralaštva i interdisciplinarnosti među mladima i ostvariti njihovu afirmaciju na suvremenoj umjetničkoj sceni", ističu iz MSU-a.

Dodaju kako formalno obrazovanje kandidata, koji moraju imati manje od 27 godina, za nagradu nije uvjet, a njihovi prijedlozi, radovi i projekti trebaju slobodno, inovativno i angažirano tematizirati viziju bolje budućnosti.

Natječaj je otvoren do 18. ožujka. Međunarodno stručno povjerenstvo od pristiglih će radova u novoj kategoriji "Za mlade” izabrati najuspješniji rad koji će biti izložen na izložbi HT nagrada za hrvatsku suvremenu umjetnost i dobiti 20 tisuća kuna.

"Pozivamo sve mlade umjetnice i umjetnike, kreativke i kreativce koji svojim izričajem dočaravaju presjek umjetnosti i tehnologije u svakodnevnom životu, da se prijave na ovogodišnji natječaj HT nagrade, najveće i najznačajnije nagrade za suvremeno vizualno stvaralaštvo u Hrvatskoj", poručuju iz Muzeja.

Prijaviti se može isključivo putem e-prijavnice: http://artt.hr/prijavnica/. HT nagrada za mlade nije otkupna već se isplaćuje autoru kao poticaj za daljnji rad.

Izložba HT nagrada za hrvatsku suvremenu umjetnost tijekom proteklih se jedanaest godina profilirala u reprezentativan i relevantan pregled situacije na domaćoj likovnoj sceni.

Dosad se u prosjeku na natječaj za tu izložbu godišnje prijavljivalo više od dvjesto autora, a odabirano je od tridesetak do četrdesetak radova umjetnika svih generacija s radovima u različitim medijima.

Stručno povjerenstvo HT nagrade i ove godine dodijelit će tri otkupne nagrade: prvu nagradu u iznosu od 75 tisuća kuna, drugu nagradu, 45 tisuća kuna i treću, 40 tisuća kuna.

Četvrta nagrada, nagrada publike u iznosu od 10 tisuća kuna isplaćuje se umjetniku čiji rad osvoji najviše glasova publike koje prebrojava posebno povjerenstvo po zatvaranju izložbe.

Nagrada publike nije otkupna i isplaćuje se autoru kao poticaj za daljnji rad.

Svi prijavljeni kandidati će po završetku rada stručnog povjerenstva, a najkasnije do 1. travnja biti obaviješteni o radovima odabranima za izlaganje na 12. izložbi HT nagrada, koja će se održati od 17. svibnja do 9. lipnja u MSU.
 

Raspisan natječaj za ravnatelja HAVC-a

ZAGREB - Na temelju članaka Zakona o audiovizualnim djelatnostima, Statuta Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) i Odluke Upravnog odbora raspisan je Natječaj za imenovanje ravnatelja HAVC-a, na koji se prijave podnose se u roku petnaest dana od dana objave natječaja u Narodnim novinama.

Natječaj je raspisan nakon što je na vlastiti zahtjev razriješen dosadašnji ravnatelj Daniel Rafaelić, koji je vršitelj dužnosti ravnatelja do okončanja postupka izbora novog ravnatelja.

Rafaelić je podnio ostavku na polovini mandata, nakon dvije godine od stupanja na dužnost na kojoj je zamijenio Hrvoja Hribara, koji je s tog mjesta otišao zbog negativnog mišljenja Državnog ureda za reviziju o radu HAVC-a za 2015. godinu.

U listopadu prošle godine DORH je objavio da nakon provedenih izvida ne postoji sumnja u Hribarovu kaznenu odgovornost.

Ravnatelj HAVC-a imenuje se na četiri godine, a njegove glavne zadaće su da, među ostalim, organizira i vodi rad i poslovanje Centra, odgovara za zakonitost njegova rada, predlaže godišnji program rada i razvoja Centra, financijski plan Centra te Godišnji plan provedbe Nacionalnog programa.  

Uvjeti su hrvatsko državljanstvo, završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačeni studij, najmanje pet godina radnog iskustva u području audiovizualnih djelatnosti te aktivno znanje najmanje jednog svjetskog jezika.

Prijave s dokazima o ispunjavanju natječajnih uvjeta podnose se u roku od petnaest dana od dana objave natječaja na adresu: Hrvatski audiovizualni centar, Nova Ves 18, Zagreb, s naznakom "Za natječaj za ravnatelja".


"Mali Rakun" u splitskom GKL- u

SPLIT - Lutkarska predstava "Mali rakun" Ljudmile Fedorove premijerno će biti izvedena u petak, 15. ožujka u splitskom Gradskom kazališti lutaka.

Predstava je namijenjena djeci starijoj od tri i pol godine, govori o malom hrabrom Rakunu koji traži trsku za večeru i na putu susreće mnoge životinje koje ga upozoravaju na Onoga Koji Sjedi u Jezercu.

U kazalištu kažu da "bajkovito putovanje maloga Rakuna nije samo podsjetnik na činjenicu da ponekad najveći strah imamo od nas samih, nije ni samo poruka da su tuđa djela odraz naših i obrnuto, nego je svojom formom i svjedok univerzalne ljepote jednostavnosti".

Fedorova je autorica dramskog teksta i redateljica predstave, dramaturg je Marijan Josipović, dok je skladatelj Tomislav Pehar. Za likovnost predstave pobrinula se Aleksandra Kovalskaya, a za songove Justina Vojaković-Fingler i Ivan Medić. Oblikovatelj svjetla je Lucijan Roki.

U predstavi glume Petra Kovačić, Andrea Majica, Ivan Medić, Tvrtko Štajcer, Franjo Đaković, uz sudjelovanje Željane Cvitanović i Zdeslava Kukoča.


Zlatko Vidačković ponovno izabran za umjetničkog ravnatelja Pulskog filmskog festivala

PULA - Dosadašnji umjetnički ravnatelj Pulskog filmskog festivala Zlatko Vidačković, nakon provedenog javnog natječaja ponovno je imenovan na tu dužnost, priopćeno je iz Pula Film Festivala.  

Kako se navodi u priopćenju, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek nakon provedenog javnog natječaja, imenovala je Zlatka Vidačkovića na dužnost umjetničkog ravnatelja Pulskog filmskog festivala od dana 10. ožujka 2019. godine. Dužnost umjetničkog ravnatelja Vidačković je obavljao najprije od studenog 2004. do veljače 2014. godine te ponovno od ožujka 2017. godine.

Umjetnički ravnatelj zadužen je za predlaganje programa Festivala koji uključuje glavni program i prateće programe i manifestacije, izbornike pojedinih pratećih programa, međunarodne goste, naslove filmova za uvrštavanje u glavni i prateće programe, raspored projekcija filmova i sastav žirija Festivala.

Zlatko Vidačković filmski je kritičar, urednik, sveučilišni predavač i producent filmskih manifestacija i programa. Bio je predsjednik Hrvatskog društva filmskih kritičara od 2003. do 2008. te član žirija Međunarodne kritike FIPRESCI festivala u Cannesu, San Franciscu, Berlinu i Veneciji. Potpredsjednik je Federacije filmskih kritičara Europe i Mediterana FEDEORA te Međunarodne udruge filmskih novinara IPA (International Press Academy).


HAVC: Potpora filmovima nadahnutima djelima suvremenih hrvatskih književnika

ZAGREB - Hrvatsko audiovizualno vijeće objavilo je rezultate Javnog poziva za dodjelu sredstava za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva u više kategorija, među kojima se ističe ona dugometražnog igranog filma s čak četiri projekta adaptacije djela suvremenih hrvatskih književnika.

Za kategoriju proizvodnje debitantskih dugometražnih igranih i dugometražnih igranih filmova pristigle su 32 prijave, a sredstva su odobrena za sedam projekata u ukupnom iznosu od 21.100.000 kuna.

Umjetnički savjetnici Pavao Marinković i Nenad Polimac izabrali su projekte pet iskusnih redatelja, od kojih su četiri, ocijenili su, vrhunski pripremljene adaptacije književnih djela suvremenih hrvatskih pisaca -  Zorana Ferića, Ivice Prtenjače, Ivora Martinića i Josipa Mlakića, dok je peti projekt dječjeg filma.    

Za ekranizaciju Ferićevog bestselera, Smrt djevojčice sa žigicama, u režiji Gorana Kulenovića (Livada produkcija), očekuje se da će privući gledatelje napetom fabulom i neočekivanim obratima.    

Brdo redatelja Brune Gamulina i Inter filma radit će se prema istoimenom djelu Ivice Prtenjače, o čovjeku koji na neimenovanom otoku pokušava pronaći samoga sebe.

Zrinko Ogresta režirat će film Ljudi ne mogu letjeti, u produkciji Interfilma, što je filmska adaptacija kazališnog komada Drama o Mirjani i ovima oko nje, za koju je scenarij napisao sam autor Ivor Martinić.

Božji gnjev, novi pothvat Kristijana Milića i Josipa Mlakića, producenta Eurofilm, najavljuje se kao punokrvni ratni triler u kojem je glavni protagonist borac HVO-a koji pokušava otkriti kako mu je stradao brat.

Projekt  Mali Tesla i kradljivci ideja Petra Oreškovića i Jaako dobre produkcije, odabran je zbog originalnog pristupa prikaza velikog znanstvenika kao 9-godišnjaka o kojemu ovisi sudbina Austrougarskog carstva, s momentima koji podsjećaju na proslavljenog Harryja Pottera.

U kategoriji debitantskog dugometražnog igranog filma izabran je projekt "Tragovi" scenaristice i redateljice Dubravke Turić, producenta Kinorama, priča o problemima srednjovječne znanstvenice u prihvaćanju vlastite prolaznosti.

U  postprodukcijskoj fazi podržan je film "Ljetnikovac" Damira Čućića i Spiritus Movensa.

Odluke o raspodjeli sredstava donesene su još u kategorijama kratkometražnih i dugometražnih dokumentarnih filmova, kratkih igranih filmova, animiranih i eksperimentalnih filmova.

Od 42 prijave kratkometražnih i dugometražnih dokumentarnih filmova sredstva su odobrena za 10 projekata s 2.803 840 kuna.

To su Robovi Roberta Tomića Zubera o kreditima u švicarskim francima, Naša djeca Silvestra Kolbasa, priča o redateljevoj obitelji, Hrvatskog narodnog preporoda 10 Gorana Devića koji prati stanare jedne zgrade u sisačkom predgrađu Željezara, i Književna groupie Nikice Marovića o nagrađivanom književniku i njegovom alter-egu Pavlu Svircu.

Odobrena su sredstva za  još tri dokumentarca u postprodukcijskoj fazi - U mom svijetu gdje mi  je lijepo Slađane  Lučić, Glavu dole, ruke na leđa Stipe Majića i Ti koja imaš nevinije ruke Branka Pejnovića, te tri kratkometražna dokumentarca - Brane Ines Jokoš, Hassanovi ratovi Roberta Bubala i Hrvatska zastava Filipa Filkovića.

U kategoriji proizvodnje kratkometražnih igranih filmova, sredstva su odobrena za četiri projekata u ukupnom iznosu od 1.2 milijuna kuna - Snjeguljica Lane Barić, Mali Messi Mladena Stanića, Rasulo Hani Domazet i Ništa ja tebi ne govorim, samo kažem Sanje Milardović.

U kategoriji proizvodnje animiranih filmova sufinancirat će se sedam projekata u ukupnom iznosu od 1.805 000 kuna. To su Martijev otok Mie Murat, More misli Hane Tintor, Snjeguljica i sedam stupnjeva odrastanja Mirele Ivanković Bielen, Sjene Dee Jagić, Izlet Ane Horvat, Težnja Krešimira Pernaka i Uloga Darka Bakliže.

Od eksperimentalnih projekata, s ukupnim iznosom 510 000 kuna, poduprijet će se dva međunarodno već prepoznata autora i dva debitantska projekta - Polako nikuda Damira Čučića, Terra Incognita Renate Poljak, Ovu sobu ostavite zakopanu Ive Kraljević i Nazovimo ovaj dan toplim Nike Pećarine.

Sredstva su odobrena i za poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata dugometražnih igranih filmova (pet projekata u ukupnom iznosu od 440 000 kuna), dugometražnih dokumentarnih filmova (11 projekata s 850 000 kuna) i animiranih filmova (tri projekta u ukupnom iznosu od 150 000 kuna).

Hrvatsko audiovizualno vijeće odlučivalo je u sastavu Vanja Sremac, Ivana Ivković, Mirna Supek - Janjić, Ivor Šiber, Antonio Nuić, Damir Vujinović, Ivan - Goran Vitez, Neven Hitrec, Vladimir Brnardić i Matko Burić/Tonći Gaćina, na prijedlog Umjetničkog vijeća (Ana Hušman, Petra Zlonoga, Katarina Zrinka Matijević, Sanja Kovačević, Nenad Polimac, Pavo Marinković, Saša Ban, Slaven Zečević, Tomislav Šakić i Dušan Gačić.


Filmovi na temu novinarstva u zagrebačkom kinu Tuškanac

ZAGREB - Zagrebačko kino Tuškanac, u duhu recentnih prosvjeda hrvatskih novinara za vraćanje dostojanstva profesiji, pripremilo je program filmskih klasika smještenih u novinarski milje, koji će u  četvrtak otvoriti "Slatki život" Federica Fellinija.

Do 21. ožujka prikazat će se 14 filmova nastalih od 1931. do 2015. godine koji na različite načine tematiziraju novinarstvo na filmu, među ostalim, djela Sidneya Lumeta, Howarda Hawksa, Billyja Wildera i mnogih drugih, najavljeno je iz "Tuškanca".

Zlatnom plamom u Cannesu ovjenčana modernistička drama Slatki život iz 1961. prikazuje tamno naličje tadašnjeg urbanog života, industriju zabave i dekadenciju potrošačkog društva. Film je Marcella Mastroiannija etabliralo kao vrsnog karakternog glumca, a zahvaljujući prezimenu jednog lika lansiralo danas sveprisutni naziv za fotografe koji 'love' slavne - paparazzo.

Uoči prve projekcije uvodnu riječ o temi programa održat će filmska kritičarka Višnja Vukašinović.

U petak slijedi remek-djelo TV-mreža (1976.) Sidneya Lumeta, crnohumorna satira usmjerena protiv tabloidnog korporativnog novinarstva, nagrađena brojnim Oscarima, Zlatnim globusima i nagradom BAFTA za najboljeg glumca, koja je Peteru Finchu dodijeljena posthumno.

Iste večeri prikazuje se Strah i prijezir u Las Vegasu (1998.), psihodelični satirični film ceste Terryja Gilliama, adaptaciju kultnog istoimenog romana Huntera S. Thompsona.

U subotu je na programu s četiri Oscara nagrađen politički triler Svi predsjednikovi ljudi (1976.) Alana J. Pakule, koje sugestivno dočarava ozračje urote, nemorala i prijetnje o aferi Watergate, a iste večeri se prikazuje i Spotlight (2015.) Toma McCarthya, nagrađivana politizirana drama temeljena na istinitim događajima, svojevrsna oda nekadašnjem istraživačkom novinarstvu za koje se čini da danas više nije moguće.

Dan kasnije, u nedjelju, prikazat će se Probuđena savjest (1999.) Michaela Manna, također na istinitim događajima temeljena triler-drama o duhanskoj industriji i prikrivanju podataka o štetnosti pušenja.

"Posrijedi je sugestivno režirano, dramski tenzično djelo koje odlikuje slojevito karakterno-psihološko profiliranje dvojice središnjih likova koji se baš kao i njihov odnos mijenjaju pod pritiskom i djelovanjem straha, te odličan ritam i naglašena atmosferičnost", stoji u najavi.

Idući tjedan počinje jednim domaćim ostvarenjem, filmom Novinar Fadila Hadžića (1979.), pričom o nevoljama s kojima se suočavaju profesiji i istini odani pojedinci iz novinarske struke, i jedno od najuspjelijih hrvatskih filmova uopće, sa Radom Šerbedžijom i Fabijanom Šovagovićem u glavnim ulogama.

U nastavku večeri prikazuje se fantastična komedija Dogodilo se sutra Renea Claira (1944.), jedno od ležernih eskapističkih ostvarenja koje je autor realizirao tijekom boravka u Americi.

Uslijedit će u utorak noirovska drama As u rukavu Billyja Wildera iz 1951., nominirana za Oscara i nagrađena u Veneciji, u kojoj je Kirk Douglas ostvario ulogu amoralnog reportera te Park Row (1951), djelo kultnog Samuela Fullera koje se odlikuje slikovitim karakterima, intrigantnim međuodnosima te elaboriranjem strasti i integriteta pojedinca posvećena novinarstvu.

Za 'novinarski' program odabrano je i remek-djelo Slatki miris uspjeha Alexandera Mackendricka (1957.), izričito kritičan i ciničan portret novinarskog okruženja fokusiran na elaboriranje dvoje beskrupuloznih protagonista koje ukazuje na raspad moralnih vrijednosti.

Također u srijedu održat će se projekcija za Oscara višestruko nominirane Naslovne strana Lewissa Milestonesa (1931.), ranog eksperimenta u korištenju humornih dijaloga, koji je bio još dvaput ekraniziran - 1974. i 1988.

Ciklus završava u četvrtak projekcijom remek-djela screwball komedije Njegova djevojka Petko Howarda Hawksa (1940.), s brzim i duhovitim replikama, te zapamćenim glumačkim nastupima Caryja Granta i Rosalind Russell.

Kao posljednji film programa najavljen je Zovi Northside 777 Henryja Hathawaya (1948.), izuzetno realistična noirovska drama snimana na autentičnim lokacijama, s Jamesom Stewartom u glavnoj ulozi.


Izložba "Hahari i žabe" ilustratora Dominika Vukovića u "Laubi"

ZAGREB - Zagrebačka Lauba – kuća za ljude i umjetnost ugostit će od četvrtka izložbu "Hahari i žabe" Dominika Vukovića, sa stotinjak crteža nastalih u protekle dvije godine kojima taj mladi ilustrator posjetitelje svojevrsnim 'albumom uspomena' odvodi u zaboravljene trenutke djetinjstva.

U seriji crteža "Hahari žabe" Vuković iznosi citate vlastitoga djetinjstva koji se poput malih pripovjednih jedinica sjećanja oblikuju u fragmente - male motivske jezgre doživljaja, stvarnih prostora i izmaštanih svjetova iz jednog minulog vremena, najavljeno je iz Laube.

Kako se dodaje, autorskim pristupom i nepretencioznim minimalizmom autor ponire u  daleki i bezbrižni svijet velikih želja malih ljudi, svijet čuda i prvih začudnih spoznaja, od prvog bicikla, praćki i zmajeva, preko prve tučnjave i razbijenih koljena, do prvog poljupca, prvog Playboya i prve cigarete.

"Ova naizgled  osobna tema, ne samo da lucidno svjedoči o duhu jednog vremena, već je i instrument otkrivanja otvoren za različita čitanja, ali i poticaj za promišljanje o vlastitim sjećanjima", ističe se u najavi.

Dominik Vuković (1990.) završio je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna te Akademiju likovnih umjetnosti, smjer grafika u klasi profesora Svjetlana Junakovića. Sudjelovao je na brojnim likovnim kolonijama i radionicama te izlagao na četiri samostalne i više skupnih izložbi.

Nakon diplome djeluje u kolektivu Space Shuttle s Klarom Rusan i Martinom Hrastićem. Surađivao je s kolektivom Pimp my Pump u ateljeu ulične umjetnosti Lapo-Lapo gdje se upoznao s izradom murala. Surađuje s hrvatskim izdavačkim kućama Fraktura, V.B.A., Albatros i Mala zvona, a živi i radi kao freelance ilustrator, grafičar i slikar u Zagrebu.

Njegova izložba u Laubi ostaje otvorena do 24. ožujka.


Jon Spencer i The Hitmakersi u Vintage Industrial Baru

ZAGREB - Pjevač i gitarist Jon Spencer u Vintage Industrial Baru 22. ožujka predstavlja u pratnji The Hitmakersa svoj prvi samostalni album "The Spencer Sings The Hits", priopćili su u četvrtak organizatori.

U sklopu europske turneje američki pjevač i gitarist Jon Spencer ponovo posjećuje Zagreb, i to u pratnji benda The Hitmakers. Spencer je najpoznatiji kao suosnivač američkog benda The Jon Spencer Blues Explosion (JSBX), a garage-blues-punk trojac uz njega činili su Judah Bauer i Russel Siminson.

Taj je bend u 90-im godinama odigrao važnu ulogu u razvoju rock'n'rolla, kazali su u priopćenju organizatori, a napominju i da su ga često nazivali najboljim live bendom na svijetu.

Iza Spencera je 30 godina karijere, s JSBX-om izdao je preko 20 studijskih albuma. U europskoj turneji s bendom The Hitmakers, koji čine Sam Coomes, M.Sord i Bob Bert, nastupit će, među ostalima, u više gradova u Njemačkoj i Francuskoj, nakon čega odlazi u Kanadu.

U Vintageu će 22. ožujka prije Spencera svirati zagrebački bend Thee Meloman.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Izložba u povodu 500. obljetnice smrti habsburškog cara Maksimilijana I. u Beču

BEČ - Izložba "Car Maksimilijan I. Veliki Habsburgovac", koji je ratnim osvajanjima i sklapanjem dinastičkih povoljnih brakova svoje djece i rodbine dinastiju Habsburg učinio najmoćnijom europskom dinastijom, otvara se u četvrtak navečer u Austrijskoj nacionalnoj biblioteci (Oesterreichische Nationalbibliothek ) u Beču.

Izložba je organizirana u povodu 500. godišnjice smrti habsburškog cara Maximiliana I.

"Ovo je velika i posebna izložba o caru Maksimilijanu I. i njegovu vremenu. Maksimilijan I. živio je na prijelazu stoljeća srednjeg vijeka i renesanse, bio je posljednji vitez koji je sanjao o jakoj srednjoeuropskoj državi te se označava kao prvi veliki europejac", naglasila je na konferenciji za novinare u Austrijskoj nacionalnoj biblioteci njezina glavna direktorica Johanna Rachinger.

Dodala je da je bio legendarni habsburški vladar duboko ukorijenjen u tradiciju, ali i politički ključna figura u stvaranju habsburške moćne sile.

Izložba obuhvaća više od devedeset eksponata: raskošnih rukopisa, ilustriranih knjiga, molitvenika, crteža, grafika, medalja, geografskih karti.

Uz ostalo, izložen je i Maksimilijanov portret, drvorez slavnoga njemačkog slikara toga vremena Albrechta Duerera.

"Sin cara Fridrika III. bio je jake volje, ali sjetna i odsutna pogleda, tako ga je ovjekovječio Albrecht Duerer. To je bilo potpuno sukladno mišljenju samoga Maksimilijana, koji se često tužio da je neshvaćen i da je najveći dio života patio", rekla je kustosica izložbe Katharina Kaska.

Izložba je podijeljena u nekoliko cjelina: Maksimilijan I. - Život na prijelazu stoljeća srednjega vijeka i renesanse, Brak između politike i ljubavi, Školovanje, Lov-turniri-ples, Maksimilijanov kodeks, Glazba na dvoru Maksimilijana I., Osmansko carstvo - kontakti i sukobi i Maksimilijanova pobjeda, Geografija, Astronomija, Literatura - knjige koje su veličale cara i njegove pobjede, Biblioteka - bogata zbirka knjiga Maksimilijana I. koja se danas čuva u Austrijskoj nacionalnoj biblioteci u Beču.

"Izložba na poseban način dokumentira život habsburškog cara, koji se nakon solidne naobrazbe, s 18 godina ženi vojvotkinjom Marijom Burgundskom", rekla je kustosica Kaska.

Iz rata za Burgundiju s francuskim kraljem Lujem XI. izašao je kao pobjednik. Potom je uspio potisnuti Mađare, koji su pod Matijom Korvinom osvojili i sam Beč, te će ujediniti pod jednim žezlom sve habsburške zemlje.

Nakon očeve smrti, kojega suvremenici zovu mlakonjom, Maksimilijan je diljem Europe ulazio u ratove koji su iscrpljivali zemlju, a prije svega njegovu blagajnu zbog čega je stalno bio u novčanim neprilikama. Godine 1508. uzeo je uz pristanak pape Julija II. naslov rimsko- njemačkog cara.

Živeći na prijelazu stoljeća Maksimilijan I. (1459-1519) sukladno tadašnjem odgoju, oduševljavao se lovom i turnirima, ali kao car se otvorio idejama renesanse. "Bio je strastveni kolekcionar knjiga, humanist, pisac i veliki mecena umjetnika. Bio je i reformator koji nije uspio provesti sve svoje reforme bilo zbog nedostatka novca bilo iz vlastite nestrpljivosti", kazala je kustosica Kaska.

Maksimilijan I. ženio se dva puta. S prvom ženom Marijom Burgundskom upoznao je drugačiji opušteniji dvorski život, ali nakon skore i iznenadne smrti voljene supruge Marije Burgundske, život će provesti uglavnom ratujući i šireći habsburški imperij. Njegova druga žena, Bianca Maria Sforza (Milano) pridonijela je jačanju veza s Italijom, a time i nadolazećim idejama humanizma.

Nizom ženidbenih veza Habsburgovci su postali najmoćnija europska dinastija. Na tim temeljima njegovi će unuci Karlo V. i Ferdinand I. stvoriti od Austrije svjetsku silu.

Izložbu večeras otvara austrijski ministar kulture, umjetnosti, medija i odnosa s EU Gernot Bluemel, a ostaje otvorena do 3. studenoga. U povodu 500. obljetnice smrti Maksimilijana I. u Austriji, posebice u Tirolu, održat će se više od stotinu kulturnih priredbi.


Kultni britanski New Musical Express proglasio INmusic najboljim festivalom u Europi

LONDON - Jedan od najprestižnijih svjetskih glazbenih časopisa, britanski New Musical Express (NME), proglasio je zagrebački INmusic festival najboljim europskim festivalom godine prema lineupu i cijeni ulaznica.

"Najbolji – i najisplativiji – festival u Europi krasi antologijski lineup pun glazbenih divova", ističe NME u posljednjem predstavljanju INmusic festivala na svojim internetskim stranicama.

Prestižni britanski časopis koji već niz godina izvješćuje sa zagrebačkog INmusica u članku se osvrnuo i na gradske ljepote Zagreba koji prepoznaje kao top festivalsku destinaciju ovoga ljeta zahvaljujući impresivnom lineupu najvećeg hrvatskog open air festivala.

U NME-u navode INmusic kao jedinstveni spoj opuštene atmosfere boutique festivala i lineupa u rangu najvećih svjetskih festivala na idiličnoj lokaciji jarunskih otoka koji se na tri dana pretvaraju u "alt-rock Valhallu", ističu organizatori.

Iz ovogodišnjeg programa posebno izdvajaju legendarne The Cure koji će predstaviti presjek četrdesetogodišnje karijere, Foalse koje su posljednjih mjeseci isticali kao najiščekivanijeg headlinera nadolazeće festivalske sezone, briljantne live nastupe grupa Suede, elektro rock supergrupu Garbage te LP, Franka Turnera i Kurta Vilea.

"NME već nekoliko godina zaredom INmusic svrstava među dvanaest najpopularnijih festivala na svijetu, a ocjenom da je najbolji festival u Europi INmusicu su odali najveće priznanje dosad", priopćili su organizatori INmusica.

Svake godine u Zagreb stiže sve više posjetitelja i novinara iz svih dijelova Europe i svijeta, a sam INmusic je postigao veliku međunarodnu reputaciju svojim rastom iz godine u godinu, što dokazuju brojna priznanja svjetskih medija koji su festival na Jarunu više puta svrstali u najbolje festivale. National Geographic Traveler je 2013. godine uvrstio INmusic među tri najbolja svjetska festivala, dok CNN 2012. i 2013. godine uvrštava INmusic festival među 50 najboljih festivala na svijetu "koji najviše daju svojoj publici", dok mu je američki Huffington Post 2013. dodijelio laskavu titulu "Woodstocka 21. stoljeća".

The Cure, Foals, Suede, Garbage, The Hives, LP, Kurt Vile & The Violators, Santigold, Frank Turner & The Sleeping Souls, Sofi Tukker, Peter Bjorn and John, Skindred, Zeal & Ardor, Mangroove te Edi East Trance Blues dosad su potvrđena imena festivala.

14. INmusic festival održava se od 24. do 26. lipnja na zagrebačkom Jarunu.
 

Uz pomoć Googlea izračunala 31 bilijun decimala broja pi

ZAGREB - Zaposlenica Googlea Emma Haruka Iwao postavila je novi rekord izračunavši 31 bilijun decimala broja pi, prenosi BBC.

Dosadašnji rekord bio 22 bilijuna decimala. Pi je broj koji odražava omjer opsega i promjera kruga i njegove prve znamenke 3,14 poznate su no broj je beskonačno dug.

Japanska zaposlenica Googlea otkrila je nove decimale uz pomoć Googleove usluge oblak.

Utvrđivanje decimalnih nastavaka broja vrlo je komplicirano jer broj ne slijedi nikakav obrazac.

Pi se koristi u mnogim znanostima od fizike do istraživanja svemira jer se uz njegovu pomoć obavljaju računanja valova, krugova  ili cilindara. NASA je tako uz pomoć toga broja izračunala veličinu padobrana potrebnog za spuštanje rovera na površinu Marsa ili trenutak u kojemu svemirska letjelica mora zakočiti kako  bi ušla u orbitu oko planeta.

Traganje za sve duljim nizom decimala je fascinacija za mnoge matematičare.

Iwao kaže da je izračun 'pojeo' 170TB podataka i trebalo je 121 dan da ga 25 virtualna računala dovrše.

"Još sam uvijek iznenađena", kaže Iwao koja u Googleu radi protekle tri godine. "Još se navikavam na stvarnost. Svjetski rekord je stvarno bio težak". "Tome broju nema kraja, voljela bih probati još više decimala".

Pročitati tako dugi broj može se u 332.064 godina.

U 2010. Nicholas Sze je uz pomoć Yahoo-ova oblaka izračunao da je bilijardita decimala broja pi - nula, što je posao za koji bi standarno računalo potrošil 500 godina. No nije izračunao decimale između dosad poznatih i te nule.


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus