02:40, 14. Prosinac 2018

kultura...

Kultura 13. studenoga 2018.

Objavljeno: 13.11.2018 u 09:52
Pregledano 96 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 13. studenoga 2018.

ZAGREB, 13. studenoga 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

INTERLIBER Otvoren izlagački prostor Ruske Federacije

ZAGREB - Otvaranje ruskog štanda na Interliberu dokaz je naše ljubavi prema hrvatskom narodu i poštovanja prema hrvatskoj kulturi, istaknuo je u utorak na otvorenju izlagačkog prostora Ruske Federacije na Interliberu veleposlanik Rusije u Hrvatskoj Anvar Azimov.

Azimov je rekao i da su mnogi ruski pisci i pjesnici vrlo popularni u Hrvatskoj te kako nije slučajno da Tolstoj, Dostojevski, Puškin i Jesenjin imaju i svoje spomenike. Osim toga, dodao je, više hrvatskih pisaca prevedeno je na ruski jezik, a ruske čitatelje zanima hrvatska književnost.

Najavio je da će uskoro u Moskvi biti otvorena aleja u kojoj će biti postavljen spomenik velikome hrvatskom znanstveniku, teologu i bogoslovu Jurju Križaniću.

"Ima puno toga što zbližava naša dva prijateljska naroda. Ovakva kulturna i duhovna bliskost je baza onih prijateljskih odnosa koje gajimo jedni prema drugima", rekao je te izrazio zadovoljstvo što Rusija na zagrebačkom sajmu knjiga ima svoj štand na kojem su zastupljeni suvremeni ruski književnici.

Predstavljajući izaslanstvo ruskih književnika zastupljenih na Interliberu, pjesnik i prevoditelj Maxim Amelin rekao je da će se hrvatska javnost moći upoznati s ruskim autorima kao što su Yuri Nechipurenko, Maxim Osipov, Larisa Saveljeva, Dmitri Anokhin, Yulia Sozina te Alexander Chantsev.

Prevoditeljica Larisa Saveljeva izrazila je zadovoljstvo što je na ruski jezik prevedena knjiga Miljenka Jergovića "Gloria in excelsis", koja će na Interliberu biti predstavljena u srijedu.

 
ZFF: Film "Stari momci" duhovita priča iz internata za dječake

ZAGREB - Britanska komedija "Stari momci", smješten u tipičan engleski internat za dječake, pokazuje kamo vodi dugogodišnja odvojenost dječaka od djevojčica ali se, kako kaže redatelj Toby MacDonald uoči večerašnje projekcije svog filma u glavnom programu Zagreb Film Festivala, suptilno referira i na aktualnu vladajuću garnituru u Engleskoj,

"Stari momci" moderna su obrada priče o Cyranu de Bergeracu koja, kroz lik Ambersona, radničkog djeteta na stipendiji s dna školske društvene ljestvice, propituje teme klasa i otpora prema autoritetu.

Uhodanu svakodnevnu rutinu strogog internata jedan dan poremeti dolazak Agnes, kćeri profesora francuskog jezika, kada Amberson postaje svojevrsnu ljubavni posrednik za Winchestera, popularnu i zgodnu sportsku zvijezdu škole.

"Vrlo je engleski smjestiti dječake od sedme do 18. godine u internat gdje su godinama bez djevojaka, jer se vjeruje da bi ih one omele u ideji da moraju postati pametniji, tvrđi, snažniji, pravi ljudi za Britansko carstvo", objasnio je MacDonald u razgovoru za Hinu.

Film se odvija u osamdesetim godinama, kada su internati bili na vrhuncu popularnosti, no dijelom je, kaže redatelj, relevantan s onime što se sada događa u britanskoj politici, sa "sramotnim" Brexitom.

"Zanimljivo je da su mnogi ljudi koji sada vladaju Engleskom išli upravo u takve škole, gdje se stvara određeni tip čovjeka koji ima samopouzdanja, a neki bi rekli i arogancije u vođenju zemlje", ustvrdio je.

MacDonald kaže da su reakcije publike dosad bile odlične, iako je to tipičan engleski film. "Zanimljivo mi je prikazivati taj film u drugim zemljama, osobito zato što je komedija koju je uvijek teško napraviti, nikada ne znate hoće li se ljudi smijati ili neće", napomenuo je.

Vjeruje da publika još uvijek jako voli pogledati dobru komediju u kinima, a osobito mu je zabavno prikazivati je na filmskim festivalima, gdje obično ima puno ozbiljnih filmova.

Njegov  film "Je t’aime John Wayne" iz 2000. bio je nominiran za BAFTA-u i prikazan u Cannesu, u programu 15 dana autora, gdje je osvojio nagradu za najbolji kratkometražni film Europske filmske akademije. Režirao je i kratki film "Heavy Metal Drummer" (2005.) te razne reklame i serije, a "Stari momci" su mu redateljski prvijenac.


INTERLIBER Raspisan V.B.Z.-ov natječaj za najbolji neobjavljeni roman

ZAGREB - Nakladna kuća V.B.Z. raspisala je natječaj za najbolji neobjavljeni roman, koji će ove godine osim na hrvatskom biti tiskan i na engleskom jeziku, najavljeno je na konferenciji za novinare održanoj na Interliberu na Zagrebačkom velesajmu.

Urednik Drago Glamuzina istaknuo je kako V.B.Z 15. put raspisuje javni natječaj za književnu nagradu za najbolji neobjavljeni roman te dodao kako će pobjedničkom romanu biti dodijeljena i novčana nagrada u bruto iznosu od 100 tisuća kuna.

Novost je ovogodišnje nagrade, naglasio je, da će pobjednički roman osim na hrvatskom jeziku biti objavljen i na engleskom jeziku u Velikoj Britaniji.

Prosudbeno povjerenstvo u sastavu Zoran Ferić, Jagna Pogačnik, Mile Stojić, Strahimir Primorac i Drago Glamuzina odlučivat će o dobitnicima nagrade.

Rok za slanje rukopisa teče, kako je najavljeno, od utorka 13. studenoga 2018 do 1. veljače 2019. godine, a predaju se pod šifrom, istaknuto je na predstavljanju.

Detaljnije propozicije mogu se naći na mrežnim stranicama www.vbz.hr

Dosadašnji dobitnici nagrade bili su Josip Mlakić, Marinko Koščec i Jelena Marković, Davor Špišić, Hrvoje Šalković, Svjetlana Gjoni, Predrag Crnković, Dragan Pavelić, Aleksandar Novaković, Amkica Tomić, Ivica Prtenjača, Marin Vujčić, Lada Vukić i Ivica Ivanišević te Marina Šur Puhlovski.


"Čarobna frula" prva operna premijera HNK-a Zagreb

ZAGREB - Prva ovosezonska operna premijera Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu bit će, u četvrtak 22. studenoga, "Čarobna frula" Wolfganga Amadeusa Mozarta u režiji Krešimira Dolenčića, a izvedbama će ravnati maestro Nikša Bareza i maestro Veton Marevci.

"Čarobna frula" nastala je na njemački libreto Emanuela Schikanedera te je praizvedena u Beču 30. rujna 1791., dva mjeseca prije Mozartove smrti, upisavši se tako u povijest kao posljednja opera velikoga skladatelja.

"Iznimno djelo koje u sebi ujedinjuje sve najbolje osobine jednoga od najvećih skladatelja u povijesti, ta kultna opera u formi bajke donosi priču o borbi dobra i zla, pobjedi ljubavi i iskrenosti nad intrigama i smrću, te alegorijskoj potrazi za mudrošću i prosvjećenjem", stoji u najavi.

U izvedbi HNK-a u Zagrebu nastupaju Valentina Fijačko Kobić, Ivana Lazar, Adela Golac Rilović, Tamara Franetović Felbinger, Dubravka Šeparović Mušović, Marta Schwaiger, Tomislav Mužek, Siniša Štork, Ozren Bilušić, Ivica Trubić, Siniša Galović, Mario Bokun, Božimir Lovrić, Robert Palić, Marija Kuhar Šoša, Lidija Horvat Dunjko, Kristina Anđelka Đopar, Helena Lucić Šego, Neda Martić, Anabela Barić, Marko Špehar, Ljubomir Puškarić, Berislav Puškarić, Kristijan Beluhan, Ladislav Vrgoč, Marija Lešaja, Sabina Li Puma, Tena Lebarić Rašković, Josip Čajko, Zbor i Orkestar Opere HNK Zagreb te djeca iz Djevojačkog zbora Zvjezdice.

Scenografiju i kostimografiju osmišljava Simon Bejer, koreograf je Leo Mujić, video projekcije potpisuje Ian Galloway. Prijevod libreta napravio je Andy Jelčić.

U povodu premijere, tjedan ranije, u nedjelju 18. studenog, u programu 'Ususret premijeri' kojim će moderirati Branimir Pofuk, publika će se imati priliku kroz razgovor s umjetnicima bolje upoznati s tom operom, danas smatranom jednim od vrhunaca operne umjetnosti. Ulaz na program je slobodan.


Kazalište Trešnja predstavilo dramsku predstavu za djecu "Orašar"

ZAGREB - Zagrebačko Kazalište Trešnja predstavilo je u utorak novu dramsku predstavu za djecu "Orašar", redatelja Paola Tišljarića i dramaturginje Lade Kaštelan, napravljenu na prema bajci "Orašar i mišji kralj" njemačkog pisca Ernsta Theodora Amadeusa Hoffmana.

Radi se o jednoj od rijetkih dramskih izvedbi "Orašara" u Hrvatskoj, a premijera je najavljena za 30. studenoga.

Ravnateljica kazališta Višnja Babić istaknula je kako su se za Orašara opredijelili jer nisu bili sigurni koliko su djeca upoznata s originalnom bajkom. Hoffmanov "Orašar i mišji kralj" poslužio je kao inspiracija za poznati balet, ali je dramsko prikazivanje djela rijetkost, dodala je.

Ulogu Orašara tumači Marin Klišmarić, djevojčicu Marie igra Dubravka Lelas, njezina brata Fritza Matija Čigir, a kuma Drossija koji je djeci prema bajci poklonio orašara za Božić, glumi Silvio Mumelaš.

Scenografkinja je Irena Kraljić, kostimografkinja Tea Bašić Erceg, oblikovanje rasvjete potpisuje Vesna Kolarec, zvuka Hrvoje Petek, a video projekcija Ivan Lušičić.

Partner produkcije predstave je Lidl, a suradnja ima i humanitaran karakter. Marina Dijaković, voditeljica Lidlovog Sektora korporativnih komunikacija, najavila je kreativne radionice u Kazalištu Trešnja. U sklopu njih će se djeca iz Dječjeg doma Svete Terezije od malog Isusa igrati s drvenim, didaktičkim igračkama na temu Orašara.

Predstava je namijenjena djeci starijoj od četiri godine i prikazivat će se tijekom prosinca i siječnja, a s obzirom na to da su za postojeće izvedbe ulaznice rasprodane, najavljeno je uskoro otvaranje novih termina.


ZFF: Nenadić - Tajkuni kao tema u vrijeme divljeg kapitalizma

ZAGREB - Zagrebački filmski festival (ZFF) uveo je ove godine novi program "Tajkuni: Jučer, danas, sutra", koji po izboru filmske kritičarke Diane Nenadić donosi filmove koji iz različitih gledišta prikazuju  temu tajkuna, koje u suvremeno doba i vrijeme 'divljeg kapitalizma' najčešće prate negativne konotacije.

"Program govori o raznim temama i aspektima tajkunizacije i života u kapitalističkom miljeu, s filmovima i autorima koji i u današnjoj kinematografiji imaju dobre reference", rekla je Nenadić za Hinu.

Kaže kako je izabrala filmove koji nisu nužno izravni prikaz života tajkuna, već  prikazuju razne vidovima tajkunizacije našeg života i svijeta. "To je tema s kojom se suočavamo posljednjih godina, a nismo ni primijećivali dok nismo i sami okusili divlji kapitalizam", dodala je.

Jedan od filmova u programu je "Obećana zemlja" (1975.) slavnog Andrzeja Wayde, koji se bavi 'pratajkunima' u začecima poljskog kapitalizma u 19. stoljeću. Priča o trojici prijatelja koji u valu industrijalizacije odlučuju pokrenuti modernu tvornicu tekstila, no nakon neočekivano golemog uspjeha, plaćaju veliki danak.

"Taj epski, raskošno režiran i insceniran film u jednoj je od nedavnih anketa, u kojoj je sudjelovalo oko 260 filmaša, proglašen najaboljim poljskim filmom svih vremena", napomenula je Nenadić o filmu koji se temelji na istoimenu romanu poljskog Nobelovca Władysława Stanisława Reymonta.

Glavnu ulogu tumači popularni poljski glumac s više stotina filmova u karijeri, Daniel Marcel Olbrychski, koji u novom filmu Vinka Brešana "Koja je ovo država" tumači ulogu predsjednika Hrvatske.

Tu je i "Lokalni junak" (1983.) Billa Forsytha, duhovita i topla priča o dolasku naftne korporacije u škotski gradić s kojom stanovnici pristanu dogovor, no račune im poremeti jedan starac iz kolibe na plaži. Film je bio na ljestvicama najboljih filmova osamdesetih, a Forsyth je za režiju osvojio nagradu BAFTA.

Film "Kajman" (2006.) talijanskog redatelja Nannija Morettija politička je satira o Silviju Berlusconiju koja je nagovijestila presudu 2013. tom medijskom mogulu i bivšem talijanskom premijeru, a smatra se da je film utjecao i na ishod parlamentarnih izbora 2006. godine.

Priča počinje kada producent šund filmova slučajno dobiva scenarij, za koji misli da je  mlaki triler, no nakon pomnijeg čitanja shvaća da je riječ o Berlusconiju.

Program donosi i talijanski film "Ja sam ljubav" (2009.) Luce Guadagnina koji nedostatak ljubavi u tajkunskom miljeu tematizira kroz priču o industrijalčevoj supruzi (Tilda Swinton) koja se zaljubi u kuhara.

Jedini dokumentarac u programu, "Hodorkovski", (2011.) prati život tog ruskog tajkuna koji je u zatvoru proveo 10 godina zbog optužbi o neplaćanju poreza i pranju novca. Iz zatvora je izašao 2013., no i dalje tvrdi da je riječ o Putinovoj osveti zbog njegovog financiranja oporbe. Cyril Tuschi u filmu opisuje uspon Mihaila Hodorkovskog do statusa jednog od najbogatijih ljudi na svijetu te njegov sukob s Putinom.


Otvoren 41. međunarodni sajam knjiga i učila Interliber 2018.

ZAGREB -  Međunarodni sajam knjiga i učila Interliber, na kojemu će do 18. studenoga predstaviti tristotinjak izlagača iz Hrvatske i inozemstva, u utorak je na Zagrebačkom velasajmu (ZV) otvorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Mrežom svojih knjižnica, besplatnim članstvom za mladež, istaknuo je Bandić, Zagreb vodi računa o knjizi i čitateljima.

Posjetiteljima 41. Interlibera širom smo otvorili vrata Zagrebačkoga velesajma, dali besplatan ulaz i besplatno parkiranje, rekao je Bandić, poručivši kako treba čuvati i čitati knjige kako bismo bili pametniji.

Državni tajnik u Ministarstvu kulture Ivica Poljičak podsjetio je da je Vlada pritekla u pomoć kad se nakladnički lanac našao u teškoćama te je pomogla rješavanju njegove likvidnosti.

Pohvalio je širenje Interlibera te najavio daljnju potporu Vlade nakladnicima.

Otvorenju Interlibera nazočili su i portugalski, izraelski, kanadski i crnogorski veleposlanici.

Svoja izdanja na ovogodišnjem sajmu u 5. i 6. paviljonu ZV-a predstavlja tristotinjak izlagača iz Hrvatske i inozemstva, među kojima su nakladnici iz Austrije, BiH, Crne Gore, Francuske, Italije, Kine, Nizozemske, Njemačke, Rusije, SAD-a, Slovenije te Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Interliber nudi bogat program predstavljanja novih knjiga domaćih i inozemnih autora, druženja i razgovora s književnicima, čitaonice i radionice, dodjelu književnih nagrada, aukcija starih knjiga, kvizove, glazbene programe te stručne susreta nakladnika, knjižara i knjižničara, kao i okrugle stolove i panel rasprave.

Na izložbenom prostoru pojedinih nakladnika organizirana su predstavljanja knjiga i druženja s autorima, a uz domaće autore na Interliber stiže i norveški autor kriminalističkih uspješnica Thomas Enger.

U sklopu edukativno-zabavnih programa za djecu najavljeno je druženje sa znanstvenicima i zabava za najmlađe uz edukativne pokuse u školici "Znanstvenog kvarta", gdje će se učenici osnovnih i srednjih škola moći natjecati u kvizovima znanja HIGH FIVE, a bit će održano i Ekipno državno prvenstvo najboljih hrvatskih kvizaša.

Inteliber je uključen i u "Knjigodar", akciju darivanja knjiga školskim knjižnicama Hrvatske udruge školskih knjižničara, u kojoj se preko natječaja svake godine popunjava knjižni fond odabrane školske knjižnice, s ciljem podizanja svijesti o njihovoj važnosti za izgradnju društva znanja.

Na Interliberu se održava i okrugli stol "Slavenska književnost kao čimbenik razvoja mentalne ekologije u svijetu".

Interliber se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH i gradonačelnika Grada Zagreba.

Sajam traje do 18. studenoga, a ulaz je besplatan za sve posjetitelje.


Festival komorne glazbe Diapason od 15. do 17. studenoga

ZAGREB - Festival komorne glazbe Diapason održat će se od 15. do 17. studenoga u Hrvatskom glazbenom zavodu, a osmo izdanje festivala okupit će devetnaest hrvatskih glazbenika.

Program festivala, ističe se u najavi, donosi lako slušljive hitove komorne glazbe, prije svega Roberta Schumanna, Ive Mačeka, Claudea Debussyja, Felixa Mendelsohna, Gabriela Faurea, Francisa Polenca i Cesara Francka.

Na tri koncerta u HGZ-u nastupit će devetnaest nagrađivanih glazbenika: Lana Adamović, Latica Anić, Val Bakrač, Ana Benić, Lucija Brnadić, Srđan Filip Čaldarović, Marko Genero, Petra Gilming, Dario Golčić, Marco Graziani, Mihovil Karuza, Saki Kodama, Petar Križanić, Mia Miljković Đuzel, Ivan Novinc, Hana Paraušić, Nina Patarčec, Branimir Pustički i Krešimir Petar Pustički.

Umjetnički voditelji festivala su Davorin Brozić, prvi klarinetist orkestra HNK i profesor klarineta na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te Srđan Filip Čaldarović, pijanist i profesor klavira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Festival klasične glazbe Diapason prvi je put održan 2011. godine i tijekom sedam godina okupio je više od 50 eminentnih izvođača.


ZFF: Film prve redateljice iz Saudijske Arabije u utorak u Bibijadi

ZAGREB - Program drugog dana Zagreb Film Festivala počinje Bibijadom, filmom "Vadžda" Haifae Al Mansour, prve redateljice iz Saudijske Arabije, koji će se prikazati u Kulturnom centru Travno.

"Vadžda" je film o djevojčici iz predgrađa Rijada, koja pokušava ostvariti svoje snove unatoč konzervativnoj okolini. Redateljica daje uvid u inače zatvoreno društvo, obrađujući univerzalne teme nade, hrabrosti i upornosti i za taj film je nagrađena u Veneciji, Rotterdamu, Palm Springsu. To je bio i prvi kandidat za Oscara za najbolji strani film iz Saudijske Arabije 2013. godine.

Glavni program donosi britansku komediju "Stari momci" koju će u kinu Europa predstaviti sam redatelj Toby McDonald. Smješten u prestižni internat za dječake Caldermount, koji pohađa i 'knjiški crv' Amberson, radničko dijete na stipendiji s dna školske društvene ljestvice, film se bavi temama klase i otpora prema autoritetu, najavljeno je sa ZFF-a.

Uslijedit će hrvatska premijera filma "Sam samcat" redatelja Bobe Jelčića, drama o borbi oca za skrbništvo nad kćeri koju obožava, a pred kojim su ogromne barijere u obliku potpunog nerazumijevanja sustava i sulude hrvatske birokracije.

Na premijeri će biti ekipa filma, uključivši glavne glumce Rakana Rushaidata i Mikija Manojlovića, koji će nakon projekcije odgovarati na pitanja publike.

Program Velikih 5 u kinu Tuškanac prikazuje "Colette", film britanskog redatelja Washa Westmorelanda, biografsku drama o životu francuske spisateljice Sidonie Gabrielle Colette, kandidatkinje za Nobelovu nagradu i pionirke borbe za ženska prava koja je iz temelja promijenila književnost, modu i izražavanje seksualnosti Pariza s početka 20. stoljeća.

Nakon toga u sklopu programa Ponovno s nama igra film "Ne ostavi traga", dugoočekivano novo djelo predvodnice američke indie scene, Debre Granik. Film govori o životu u divljini ratnog veterana autsajdera i njegove kćeri čija idila biva prekinuta intervencijom socijalne službe.

Kasnovečernji termin, u 22 sata, u  Tuškancu je ponovno rezerviran za program Kockice s izborom iz recentnog hrvatskog kratkometražnog filma te za međunarodnu  kratkometražnu selekciju. Svoje će filmove u "Kockicama" predstaviti Hani Domazet (Tina&Sendy), Renata Lučić (Peti kat lijevo) i Andrija Mardešić (Stepska lisica).

Dvorana Müller kina Europa ugostit će film iz programa Festivala mediteranskog filma Split, "Izvještaji o Sari i Saalemu" o ljubavi Izraelke i Palestinca koja neće proći nekažnjeno.

Program Tajkuni: Jučer, danas, sutra, u dvorani F22 prikazuje začetke poljskog kapitalizma u filmu "Obećana zemlja", Władysława Stanisława Reymonta a koji je proglašen najboljim poljskim filmom svih vremena.

Ondje će se u sklopu programa "Moj prvi film: Češka" prikazati film "O nečemu drugome", prvi film 'majke' čehoslovačkog novog vala Věre Chytilove, autorice feminističkog klasika "Ivančice".

Zagrebački Muzej suvremene umjetnosti također donosi jedan film iz Velikih 5 - najnoviji uradak poznatog španjolskog redatelja Jaimea Rosalesa Petra, o ženi koja se u potrazi za ocem suočava s bolnim obiteljskim naslijeđem, a koji je premijerno prikazan na 15 dana autora filmskog festivala u Cannesu.


Norveški pisac Bobbie Peers gostovao u Knjižari Ljevak

ZAGREB - Norveški pisac, redatelj i scenarist Bobbie Peers, autor kultne trilogije o 12-godišnjem dječaku Williamu Wentonu koji ima čudesnu sposobnost razbijanja šifri, gostovao je u ponedjeljak navečer u Knjižari Ljevak u sklopu projekta Mala slova. osmišljenoga za djecu i mlade.

Razgovor koji je s piscem vodila Mihaela Marija Perković, spisateljica i voditeljica SFERAKONA, okupljenima je približio okolnosti u kojima je Peers izgradio začudan svijet 12-godišnjega dječaka i o njegovu neobičnu životu napisao tri knjige "Kradljivac luridija", "Tajni portal" i "U službi orbulatora".

Peers je rekao kako je na ideju o pisanju knjige došao nakon što je čuo jedno strastveno predavanje o astrolabu, preteči kompasa, što ga je na neki način potaknulo da se primi pera.


Prva misao bila je film, ali shvatio je da će to biti preskupo

Najviše je radio na filmu i uvijek je razmišljao o tome kako će i o dječaku Williamu napraviti film, a u djetinjstvu je htio biti autor stripova. Tako je najprije i krenuo pisati scenarij za film o dječaku Williamu ali, kako se postupno zaljubio u scenarij koji je pisao godinu dana, razum je poslao jasnu poruku - film nitko neće snimiti jer bi to bilo preskupo.

Tada je 'pospremio' scenarij u ladicu na šest mjeseci, ali je stalno o njemu razmišljao pa je tako odlučio da je knjiga jedini mogući put da zaživi pripovijest o dječaku Williamu Wentonu.

Nakon što je počeo pisati knjigu, Peers koji je otac troje djece, prvih 30 stranica povjerio je čitanju njegova najstarijega djeteta -  tada 10-godišnje kćeri, kojoj je danas 14 godina. Priznao je kako joj nije rekao da je on napisao te stranice, kao i da su mu trenutci u kojima je čekao njezinu 'presudu' bili najteži u životu. Ali kada je djevojčica, nakon što je pročitala tekst, odlučno zatražila nastavak, shvatio je da je dobio 'zeleno svjetlo'.

Potom je tih istih 30 stranica poslao na adrese pet najvećih norveških izdavača, a oni su potvrdili da su zainteresirani za objavljivanje. Tako je pripovijest o Williamu 'krenula u svijet'.

A tko je zapravo glavni junak knjige William Wenton koji, osim što ima čudesnu sposobnost razbijanja šifri, u prvoj knjizi "Kradljivac luridija", pokušava shvatiti zašto je njegova obitelj prije osam godina bila prisiljena promijeniti ime i u dramatičnim okolnostima pobjeći iz svoga londonskog doma u Norvešku, gdje su prinuđeni na skroviti život ispunjen tajnama i strahom.

Dvanaestogodišnji William, kojemu je sada prezime Olsen, živi s roditeljima u Norveškoj od svoje četvrte godine. Do tada je živio u Londonu i zvao se William Wenton, međutim prometna nesreća promijenila mu je život. Tata je ostao paraliziran, djed je nestao, a oni su morali pobjeći iz zemlje i živjeti tajnovito i u stalnom strahu. Odmalena je bio fasciniran kodovima i šiframa, a cilj mu je pronaći nestaloga djeda, koji jedini zna odgovore o njegovoj prošlosti, i što je to luridij koji upravlja njegovim životom.


Imaju li Bobbie i William dodirnih točaka?

Bobbie Peers (1974.), norveški filmski scenarist i redatelj, ostavio je traga u povijesti norveškoga filma osvojivši 2006. Zlatnu palmu za scenarij i režiju filma "Sniffer", a 2015.  debitirao je kao autor za djecu avanturističkim romanom "Kradljivac luridija" – prvim dijelom serije o dvanaestogodišnjem razbijaču šifri Williamu Wentonu. Knjiga je 2015. osvojila uglednu norvešku nagradu za dječju književnost Ark, a 2016. proglašena je knjigom godine u Norveškoj.

Mihaelu Mariju Perković zanimalo je imaju li Bobbie i William nekih dodirnih točaka, a autor odgovor potvrdio je da se mogu pronaći neke sličnosti. Tako je Peers rekao da je on na pola Englez, a na pola Norvežanin, a kada su se njegovi roditelji rastali, ostao je živjeti s majkom u Norveškoj, vrlo blizu majčinih roditelja. Djed je i njemu bio onaj koji je uvijek imao 'ključ' za sve i koji je mogao sve popraviti, a posebice njegov bicikl koji je stalno trebalo popravljati.

Isto kao i William, koji je imao učitelja što ga je stalno 'tužakao' roditeljima jer nije mogao prihvatiti da je William posebno inteligento dijete, i Bobbie je imao sličnog učitelja, a često je i markirao iz škole da bi u knjižnici čitao sve što mu je došlo pod ruku.

Za Perković to je bio i povod da Peersa pita o norveškim školama o kojima se, dodala je, jako pozitivno govori u Hrvatskoj. Peersovo mišljenje je pak da su one dobre za sve one 'u sredini' ali, ako si samo malo izvan te sredine, bilo lijevo ili desno, situacija baš nije blistava.

Zainteresirani će se moći družiti s Peersom i na Interliberu, a njegova poruka piscima je da nikako ne pišu za djecu 's visoka' jer djeca sve razumiju kao i odrasli, samo još nemaju njihovo iskustvo.

Peers je najavio kako će se o dječaku Williamu snimati televizijska serija.
 

15. susret hrvatskih malih vokalnih sastava u Sisku okupio 25 vokalnih sastava

SISAK - Na 15. Susretu hrvatskih malih vokalnih sastava u Sisku, posvećenom bogatstvu vokalnog stvaralaštva Hrvatske, u organizaciji Hrvatskog sabora kulture (HSK), ovog se vikenda okupilo 25 vokalnih sastava iz 11 hrvatskih županija i gostujuća Pjevačka skupina Češke besede Sisak, priopćeno je u ponedjeljak navečer iz HSK-a.

  Susret je organizirao Hrvatski sabor kulture, krovna udruga kulturno-umjetničkog amaterizma u Hrvatskoj koji ove godine obilježava 70. obljetnicu uspješnog rada.

 Na 15. Susretu, koji je održan u suradnji sa Zajednicom kulturno umjetničkih udruga Sisačko-moslavačke županije i Vokalnim ansamblom LIPE iz Siska, pod pokroviteljstvom Županije i uz materijalnu potporu Ministarstva kulture RH i Grada Siska, nastupilo je čak 25 vokalnih sastava iz 11 hrvatskih županija i gostujuća Pjevačka skupina Češke besede Sisak.

 Više od 350 pjevača sudionika svoj su nastup na Susretu morali izboriti pobjedom na županijskim smotrama tijekom godine.

 Atraktivnosti dvodnevnog programa koji je bio besplatan za publiku, osim kvalitete izvedbi, pridonijela je i raznolikost kategorija vokalnih sastava s repertoarom pjesama od izvornog folklora do slobodnih stilova i žanrova. Izvedbe sudionika pratilo je Stručno povjerenstvo u sastavu: dr. Irena Miholić, Krunoslav Šokac i Luka Vukšić koji su odlučili o najuspješnijim izvedbama u svakoj od četiri kategorije koncertnog programa, navode iz HSK-a.

 U kategoriji izvorne pučke glazbe 1. nagradu dobila je Ženska pjevačka skupina KUD-a „Sv. Antun“, Zadobarje, 2. nagradu - Muška pjevačka skupina „Starotopoljani“, Staro Topolje, a 3. nagradu Ženska skupina KUD-a „Vrbje“, Vrbje.

  U kategoriji folklornih malih vokalnih sastava i komornih zborova Zlatne plakete dobili su Ženski vokalni sastav „Kraluž“, Budaševo; Ženski vokalni sastav „Đurđevčice“ KUD-a „Petar Preradović“, Đurđevac; Folklorna družina „Vuga“, Karlovac.

 U kategoriji klasične glazbe Zlatne plakete dobili su Vokalni ansambl „Sakcinski“, Ivanec; i 'Cantus ante omnia', Zagreb.

 U kategoriji slobodnih stilova i žanrova Zlatne plakete dobili su  Gospodnetić singers – Glazbeni klub Lisinski, Zagreb; i Muška klapa „Kolapjani“, Sisak.

 Više informacija o programu Susreta dostupno je na web stranici www.hrsk.hr ,


ZFF: Tragična sudbina hazarskog naroda kao inspiracija za film

ZAGREB - Talijanska redateljica Costanza Quatriglio predstavila je u ponedjeljak na Zagreb Film Festivalu svoj film "Kao da je moj sin", koji kroz priču o dvojici braće u potrazi za majkom otkriva na ovdašnjim prostorima tragičnu, no nedovoljno poznatu sudbinu etničke manjine Hazara koje godinama proganjaju iz Afganistana.

Ta talijansko-hrvatsko-belgijska koprodukcija, u kojoj glavnu žensku ulogu ima hrvatska glumica Tihana Lazović, utemeljena je na istinitim događajima.

Film prati Ismaila i Hassana koji su kao djeca pobjegli iz Afganistana u Italiju. Godinama nisu znali što im je s majkom, no kada, već odrasli, otkriju da je živa suočavaju se sa životno važnim odlukama.

Redateljica je inspiraciju za film dobila dok je snimala dokumentarac "Il mondo addosso" o maloljetnim migrantima. Tada je upoznala Mohammada Jana Azada , mladića koji poput mnogih nije znao što je s njegovom obitelji u Afganistanu.

"Bio je jako mlad, ali puno zreliji od vršnjaka, pomagao je ostalim migrantima s hranom i dokumentima nadajući se da će ga netko prepoznati i reći mu gdje mu je majka. Nakon nekoliko godina njegov se san ostvario i zato sam odlučila snimiti film," objasnila je.

Quatriglio kaže da postoje razlike između stvarne priče i filma, osobito u drugom dijelu, no ionako je željela jednu osobnu priču prikazati kao univerzalnu. "To je priča mnogih Hazara i mnogih migranata koji su odvojeni od svojih obitelji, ali i priča o mnogim majkama odvojenima od svoje djece," istaknula je.

Kraj filma, koji ne daje odgovor na pitanje je li glavni lik pronašao svoju nestalu majku ili ne, izabrala je jer je željela pokazati kako svaka od žena prikazanih u trenutku kada je on mora izdvojiti iz skupine žena može biti njegova majka.

Zanimljivo je i da je glavni glumac snimajući tu scenu susreo svoju pravu majku, koja je došla iz Kabula da ga vidi, nakon više od deset godina razdvojenosti.

"Važno je da izađemo iz kina s puno pitanja, a ne odgovora, jer tek onda možemo početi razmišljati. Kad film završava, počinje jedna nova, druga priča o kojoj ništa ne znamo", dodala je.

Po riječima redateljice, film je imao odlične reakcije u Italiji, tek jedan napad desničarskih medija koji su film optužili da je usmjeren protiv aktualne politike. "Ovaj film može biti politički, ali samo u smislu da se ljudi moraju povezati, jer imamo prava i obveze da nešto napravimo,", naglasila je.

Dvojicu braće glume Basir Ahang i Dawood Yousefi, obojica naturščici, a jedina profesionalna glumica je Tihana Lazović, koju je Quatriglio zamijetila u filmu "Zvizdan" i smatra da je odlično izabrala.

"Glumce smo tražili diljem svijeta, a na kraju sam Basira pronašla u Italiji, on je pjesnik i novinar, vrlo osjećajan čovjek koji je osobno proživio svoj lik, jer se kao i Dawood sjeća svega, osjećaja povezanih s bijegom, rata, talibana", napomenula je.

Tihana Lazović je rekla kako joj je bilo izazovno tumačiti tu ulogu na  jako puno razina, među ostalim i zbog toga što je glumila na stranom jeziku, a osobito joj je bilo zanimljivo raditi s redateljicom koja pazi na svaki detalj i s Basirom koji je naturščik.

"Film smo radili jako iskreno, nisam puno razmišljala o glumi, jako je dokumentaran", dodala je.

"Kao da je moj sin" prikazan je u konkurenciji dugometražnih igranih filmova ovogodišnjeg Zagreb Film Festivala.


Mustafi Nadareviću i Blaženki Milić nagrade za životno djelo hrvatskog glumišta

ZAGREB - Glumac Mustafa Nadarević i sopranistica Blaženka Milić ovogodišnji su dobitnici nagrade za svekoliko umjetničko djelovanje Hrvatskoga društva dramskih umjetnika (HDDU), istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji za novinare HDDU, na kojoj su objavljena i imena nominiranih umjetnika u kategorijama drama, opereta/mjuzikl i ples, čiji će dobitnici biti poznati 24. studenoga na svečanoj dodjeli u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje Upravni odbor Hrvatskog društva dramskih umjetnika dodijelio je glumcu Mustafi Nadareviću.

"Svojim ukupnim umjetničkim radom, intrigantnim režijama i duhovitim scenarijima, dubokom posvećenošću božici Thaliji, pedagoškim radom i svakim svojim nastupom Mustafa Nadarević je doista potvrdio da je velikan hrvatskog glumišta, koji je cijeli svoj život posvetio umjetnosti riječi, geste i emocije obogativši kulturu Republike Hrvatske, kao i kulture susjednih zemalja", rekla je predsjednica HDDU-a Perica Martinović.

Nadarević je rođen u Banjoj Luci, a ove se godine navršilo 50 godina otkako je diplomirao glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. "Tijekom svoje duge i plodne profesionalne umjetničke karijere odigrao je više od 80 velikih i glavnih uloga na sceni, uz brojne filmove i televizijske serije. Godine 2006. proglašen je nacionalnim prvakom Drame HNK u Zagrebu. Uz glumu je i uspješan redatelj čije su predstave uvijek bile jedne od najizvođenijih", podsjetila je Perica Martinović dodavši da je Nadarević jedan od najpopularnijih filmskih i televizijskih glumaca koji iza sebe ima 40 igranih filmova i desetke TV drama i brojnih televizijskih serija.

Kao redatelj zapamćen je po izuzetno kvalitetnim i dugovječnim kazališnim predstavama poput "Leta iznad kukavičjeg gnijezda", "Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja" Ive Brešana te "Hasanaginice" prema Milanu Ogrizoviću i drugih.

Predsjednica žirija za dramu Mirela Brekalo Popović istaknula je da je žiri za operetu i mjuzikl nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dodijelio sopranistici i dugogodišnjoj prvakinji HNK-a u Zagrebu Blaženki Milić.

Kako je istaknuto u obrazloženju nagrade, "iskrenost interpretacije i umjetničko poštenje krase karijeru primadone Blaženke Cigić Milić, koja je u razgovorima često znala reći da svaku rolu koju pjeva, pjeva sa srcem". Poseban doprinos, dodaje se, dala je na polju duhovne i domoljubne glazbe, posebno u domovinskom ratu na koncertima mira i nade na kriznim ratom pogođenim područjima.

Milić je rođena u Mostaru gdje je počela umjetničku karijeru 1961. godine. Bila je prva učenica Odjela za solo pjevanje na mostarskoj Muzičkoj školi u razredu profesorice Milke Padovan. Solo pjevanje nastavlja u klasi profesora Lava Vrbanića na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, na kojoj je 1967. diplomirala.

U trideset i jednoj godini provedenoj na daskama HNK-a pjevala je najteži sopranski repertoar i ostvarila više od 50 glavnih opernih uloga, a s ansamblom Opere gostovala je u Stuttgartu i Mannheimu, Torinu i Ženevi, Brnu i Istočnom Berlinu, Kijevu i Moskvi i Salzburgu. Surađivala je s mnogim poznatim hrvatskim dirigentima, primjerice Lovrom von Matačićem, Mladenom Bašićem, Milanom Horvatom, Mirom Belamarićem, Vladimirom Benićem, Inom Perišićem, Igorom Gjadrovom, Vjekoslavom Šutejom, Nikšom Barezom, Vladimirom Kranjčevićem i drugima.


Pet nominacija za "Tko pjeva zlo ne misli" zagrebačkog HNK

Brekalo Popović je izrazila zadovoljstvo brojem prijavljenih predstava koje se natječu za nagradu. "Oko 60 predstava bilo je prijavljeno, a među njima je i dječje, i kazalište lutaka. Četiri mjeseca smo putovali po cijeloj Hrvatskoj i gledali predstave, od srpnja do kraja listopada. Bilo je napeto i zanimljivo, bilo je politike i nepolitike, sagledavanja situacije u državi i prikazivanja života preko klasika", kazala je Brekalo Popović.

Istaknula je da su se dječji teatri, u pristupu, po profesionalnosti i kvaliteti, podignuli za stupanj.

Najviše nominacija za područje drame, ukupno pet, dobila je predstava "Tko pjeva zlo ne misli" V. Majera - K. Golika - R. Medvešeka u režiji Renea Medvešeka i produkciji HNK-a u Zagrebu, koja je nominirana za najbolju predstavu u cjelini, najbolje redateljsko ostvarenje, glavnu žensku i mušku ulogu te sporednu žensku ulogu.

Uz "Tko pjeva zlo ne misli", za najbolju predstavu u cjelini nominirane su "Orestija" Eshila u režiji Dejana Projkovskog i produkciji splitskoga HNK-a za 64. Splitsko ljeto, te "Tit Andronik" Williama Shakespearea u režiji Igora Vuka Torbice i produkciji ZKM-a.

Za najbolje redateljsko ostvarenje nominirani su Saša Anočić za režiju predstave 'Osječki long, long play' Branka Kostelnika u produkciji HNK- a u Osijeku za Osječko ljeto kulture, Rene Medvešek za režiju predstave "Tko pjeva zlo ne misli" i Igor Vuk Torbica za režiju "Tita Andronika".

Za najbolja umjetnička ostvarenja, za glavnu žensku ulogu nominirane su Zrinka Cvitešić za ulogu Ane Šafranek u predstavi "Tko pjeva zlo ne misli", Jadranka Đokić za ulogu u predstavi "Govori glasnije" autorskog projekta Bobe Jelčića u produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba i Anja Šovagović Despot za ulogu Florence Foster Jenkins u predstavi "Famozna" Petera Quiltera u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Glumačke družine Histrion iz Zagreba.

Za glavnu mušku ulogu nominirani su Dražen Čuček za ulogu Njega u predstavi "Opet on" Timura Vermesa u režiji Marka Jurage i produkciji ZGK-a Komedija, Dušan Bućan za ulogu Franje Šafraneka u predstavi "Tko pjeva zlo ne misli" i Draško Zidar za ulogu Sladeka u predstavi "Audijencija" Vaclava Havela u režiji Dražena Ferenčine i produkciji Kazališta Virovitica.


Kazališna kostimografija i scenografija

Za najbolju kazališnu scenografiju nominirani su Antonija Dorbić za plesnu predstavu "Nacrti" u suradnji s Nomad Dance Academy i Lauba - kuća za ljude i umjetnost, Irena Kraljić za dramsku predstavu "Snježna kraljica" Hansa Christiana Andersena u režiji Paola Tišljarića i produkciji Gradskog kazališta Trešnja te za predstavu "U potrazi za slovom R" Petre Cicvarić u režiji Peđe Gvozdića i produkciji Gradskog kazališta "Zorin dom" Karlovac. Nominaran je i Zvonimir Mihanović za operetu "Mala Floramye" Ive Tijardovića u režiji Gorana Golovka i izvedbi HNK-a u Splitu.

Za najbolju kazališnu kostimografiju nominirani su Matija Ferlin i Desanka Janković za plesnu predstavu "Staging a Play: Tartuffe" u produkciji i izvedbi Zagrebačkog plesnog ansambla i koprodukciji ZKM-a i Istarskog narodnog kazališta Pula. Nominirani su i Mladen Radovniković za dramasku predstavu "Orestija" te Manuela Paladin Šabanović za mjuzikl "Anche le pulchi hanno la tosse (I buhe kašlju) u režiji Diane Hobler i izvedbi Talijanske drame HNK-a Ivana pl. Zajca u Rijeci.


Opereta/mjuzikl - četiri nominacije za "Malu Floramye"

Predsjednica žirija za operetu i mjuzikl Mirjana Bohanec-Vidović kazala je kako su za najbolju predstavu u cjelini opereta/mjuzikl nominirani "Byron" Darka Domitrovića i Mire Gavrana u režiji Ivane Čoh i izvedbi ZGK-a Komedija, "Kod bijelog konja" Ralpha Benatzkyja u režiji Roberta Boškovića i izvedbi HNK-a u Osijeku, "Mala Floramye" Ive Tijardovića u režiji Gorana Golovka i izvedbi HNK-a u Splitu.

Osim za najbolju predstavu u cjelini, "Mala Floramye" nominirana je i za najbolju režiju, najbolju mušku i najbolju žensku ulogu.

Za najbolje redateljsko, dirigentsko ili koreografsko ostvarenje nominirani su i Robert Bošković za režiju operete "Kod bijelog konja", Nina Kleflin za režiju mjuzikla "Čarobnjak iz Oza" u izvedbi HNK-a u Šibeniku te Hari Zlodre za dirigiranje operete "Mala Floramye".

Za najbolju žensku ulogu nominirane su Sandra Bagarić za ulogu Brigite u mjuziklu "Byron", Hana Hegedušić za ulogu Cathy u mjuziklu "Prošlih pet godina" Jasona Roberta Browna u režiji Lee Anastazije Fleger i produkciji HNK-a u Varaždinu i Leonora Surian Popov za ulogu komarca Tzatzire u mjuziklu "Anche le pulchi hanno la tosse" (I buhe kašlju).

Nominiran je Ronald Braus za ulogu Grofa Danila u opereti 'Vesela udovica' u režiji Branke Cvitković i Dinka Bogdanića i izvedbi Opere b.b. iz Zagreba, Bože Jurić Pešić za ulogu Mirka u mjuziklu 'Mala Floramye' i Đani Stipanićev za ulogu Lorda Byrona u mjuziklu Byron.


Nominacije za ples

Predsjednik žirija za ples Marko Gutić Mižimakov najavio je nominirane u kategoriji ples. "Za najbolju predstavu u cjelini za ples nominirane su 'Kuća na oštrici'  autorski projekt Marine Petković Liker u suradnji i izvedbi s Kajom Farszky i Silviom Marchig u produkciji Teatra &TD,  "Staging a Play: Tartuffe" i "Tamo vani i ovdje unutra" koncept Ana Kreitmeyer, u koreografiji i izvedbi  Ane Kreitmeyer i Sonje Pregrad u suradnji s Festivalom Perforacije, Zagreb i Teatrom &TD", rekao je.

Za najbolje koreografsko ostvarenje nominirani su Matija Ferlin  za koreografiju u plesnoj predstavi 'Staging a Play: Tartuffe', Ana Kreitmeyer i Sonja Pregrad za koreografiju u plesnoj predstavi 'Tamo vani i ovdje unutra' i Roberta Milevoj  za koreografiju u plesnoj predstavi 'Familija' u produkciji Roberte Milevoj (Nikad kraja) i Multimedijalne kolibe, Zagreb.


Jazz Time Rijeka otvara 15. studenoga koncertom Radojka Šverko

RIJEKA - Festival Jazz Time Rijeka otvorit će 15. studenoga Radojka Šverko koncertom na kojem predstavlja svoj novi album, najavljeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinstvo.

Umjetnički voditelj festivala Damjan Grbac kazao je da ovime Radojka Šverko s jazz triom u kojem su Vladimir Babin, Henry Radanović i Tonči Grabušić predstavlja upravo objavljeni album jazz standarda "As Time Goes By". Drugog dana festivala, 16. studenoga, svirat će riječki gitarist i multiinstrumentalist Zoran Majstorović sa svojim kvartetom a trećeg dana nastupa jedan od najcjenjenijih gitarista mlađe generacije Kurt Rosenwinkel sa Standards Trijem kojeg čine još i Dario Deidda i Greg Hutchinson.

Ova tri koncerta održat će se u velikoj dvorani Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku. U atriju HKD na Sušaku će se svake večer, nakon središnjeg koncerta, organizirati glazbeni nastupi i to prvog dana elektro-akustičnog benda Techno Vikings, potom u petak, 18. studenoga The Mistic Rose Ensemblea i na kraju Blues Brothers Projecta.

U pratećem programu festivala bit će izložba fotografija, portreta jazz glazbenika autora renomiranog slovenskog grafičkog urednika i fotografa Jože Požrla, postavljena u atriju HKD-a.

Pročelnik Odjela gradske uprave za kulturu Ivan Šarar ustvrdio je da je glazbeni život Rijeke ove jeseni kvalitetan, vrlo bogat i raznolik, ocijenivši da se to možda ne doživljava takvim u ovom gradu te se ponavljaju mišljenja da nema dovoljno glazbenih događaja. Za ilustraciju je naveo međunarodni festival world glazbe Porto Etno početkom jeseni, klupski festival Impulse, koncertni program Ivana pl. Zajca, program komornih koncerata u organizaciji koncertne dvorane Lisinski u Guvernerovoj palači te ovaj, Jazz Time festival.


U Rimu se otvara izložba "Faust Vrančić u kontekstu europske baštine"

ZAGREB - Izložba "Faust Vrančić u kontekstu europske baštine" bit će otvorena u utorak 13. studenog u palači Falconieri u Rimu, priopćila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).

Izložbu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici u suradnji s  Veleposlanstvom Mađarske u Rimu, Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom (NSK) u Zagrebu, Tehničkim muzejom "Nikola Tesla" iz Zagreba, Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (HAZU) i Ministarstvom kulture Republike Hrvatske.

Cilj izložbe je u godini Europske kulturne baštine dodatno promovirati i talijanskoj javnosti predstaviti ovog važnoga hrvatskoga velikana. Nakon otvorenja izložbe bit će održan i okrugli stol na kojem će sudjelovati profesor Adriano Papo (Centro Studi Adria-Danubia) s izlaganjem o eruditima i humanistima iz Dalmacije koji su u 16. stoljeću djelovali u Italiji, Hrvatskoj i Mađarskoj.

Marijana Borić s Odsjeka za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU govorit će o intelektualnim obzorima i duhovnom nasljeđu Fausta Vrančića, a Anja Nikolić-Hoyt iz Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU o "Petojezičnom rječniku" Fausta Vrančića.

Ime Fausta Vrančića (1551.–1617.) veže se uz brojna područja – bio je biskup, polihistor, diplomat, izumitelj i plodan pisac djela iz područja leksikografije, tehnike, logike, etike, povijesti i književnosti.

Izložbom će se u cjelini predstaviti život i raznoliki opus Fausta Vrančića, kojom se predstavlja veliki Šibenčanin koji je zamislima prelazio granice epoha, a duhovnim, intelektualnim i političkim djelovanjem povezivao različita područja onodobne Europe - od rodnog Šibenika i Dalmacije, Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva i Habsburškog Carstva, do Mletačke i Papinske Države.

Autori izložbe su Marijana Borić (izložbeni postav: Intelektualno i duhovno djelovanje Fausta Vrančića), Ivan Halić (izložbeni postav: Faust Vrančić-Machinae novae) i Nela Marasović (virtualni postav).

Izložba je otvorena do 7. prosinca.  

Na izložbi će biti predstavljena građa iz bogatog fonda NSK u Zagrebu, koja čuva najvažnija Vrančićeva djela (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae i Machinae novae) kao i dio rukopisne ostavštinu njegove obitelji.

Vrančićev životni put, njegova djela kao i građa vezana uz njegov život i rad predstavit će se građom izloženom u vitrinama, virtualnim postavom, maketama i panoima koji prikazuju Vrančićev razvoj, te tumače značaj njegovih djela kao i njegov doprinos europskom nasljeđu.

Vrančićevi najvažniji projekti izloženi u djelu "Machinæ novæ" odražavaju njegovo vizionarstvo i anticipiraju daljnji razvoj tehnike, što ovo djelo čine posebno vrijednim i jednim od kapitalnih djela renesansne tehnike.

Stoga će ovo djelo biti posebno predstavljeno u postavu pokretnom izložbom "Faust Vrančić – Machinae novae", koju je Tehnički muzej "Nikola Tesla" u Zagrebu priredio u povodu obilježavanja 400. obljetnice tiskanja tog djela u Veneciji 1615.

Uz izložbu, bit će pripremljen popratni katalog i promotivni materijal.

Marijana Borić ističe kako je Faust Vrančić, zbog svog plodnog i raznovrsnog opusa u hrvatskoj znanosti i kulturi metaforom renesanse.

Načinom promišljanja i djelovanja bio je, tvrdi, humanist koji je djelima nastojao unaprijediti ljudski život, obogatiti ga i načiniti dostojnim življenja.

Zadivljuje činjenica, naglašava, da i nakon četiri stoljeća, pojedini njegovi dugovječni projekti kao most od metala, most ovješen o lance, žičara, prvi amortizeri u povijesti tehnike, padobran i drugi u ponešto modificiranom, suvremenijem obliku još uvijek nalaze široku primjenu diljem svijeta.

Pokretan živim intelektom i tehničkim duhom zamišljao je konstrukcije koje nisu mogle biti realizirane u njegovo doba, istaknula je dodavši kako su mnoge njegove ideje čekale stoljećima da zažive u praksi.

Smatra kako nas raznovrsnost njegova opusa i univerzalnost poruka obvezuje na kontinuirano istraživanje i daljnju afirmaciju njegova nasljeđa.


Počinje projekt "Kultura dopolavora - jučer, danas, sutra" u riječkom MMSU

RIJEKA - Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka (MMSU) nositelj je projekta "Kultura dopolavora - jučer, danas, sutra" namijenjenog osobama starijim od 54 godine te stručnjacima u kulturi i umjetnicima koji će nakon edukacije raditi s tom populacijom, a sufinanciran je bespovratnim novcima iz EU fondova, rečeno je na konferenciji za novinare u ponedjeljak.

Koordinatorica projekta Katerina Jovanović iz MMSU kazala je da se projekt odvija na dvije razine, osposobljavanjem desetero stručnjaka u kulturi i umjetnika za približavanje kulturi osobama starijim od 54 godine. S druge strane, organizirat će se niz radionica za 50-tak starijih osoba koje će dijelom voditi i sudionici edukacije. Tako se postiže cilj veće socijalne uključenosti i unapređenja kvalitete života starijih osoba, navela je.

Završna aktivnost projekta je čitanka o dopolavoru te zajednička izložba umjetnika, stručnjaka u kulturi i osoba 54+. U ovom kontekstu dopolovaro se podrazumijeva kao osmišljeno slobodno vrijeme radnika u nekadašnjim tvornicama i drugim industrijskim pogonima u Rijeci, danas uglavnom ugaslim. Tu su se u okviru tvorničkih kompleksa izdavale novine, organizirale su se čitaonice, filmske sekcije, izložbe i predstave.

Programom dopolavoro, koji je dijelom projekt Europske prijestolnice kulture 2020, u Rijeci se nastoji potaknuti nekadašnje radnike riječkih tvornica na sudjelovanje u novom kulturnom centru, prilagođenom njima, gdje bi mogli stvarati sadržaje u suradnji s kulturno-umjetničkim institucijama u gradu.

U sklopu projekta "Doplovoro - jučer, danas, sutra" tijekom 16 mjeseci će se prirediti radionice za osobe 54+ i to fotografije, kulturne kritike, slikarstva te za djelovanje kao ambasadori Rijeke 2020. O održavanju radionica će se javnost obavijestiti prije početak sva od njih, a zainteresirane će se moći prijaviti 10 dana prije početka.

Partneri u projektu su Kreativni kolektiv Kombinat i Centar tehničke kulture Rijeka. Ukupna vrijednost projekta je 595.000 kuna, od čega je 85 posto bespovratnih europskih novaca. Ostatak za domaći udjel osigurava Ministarstvo kulture.


Kinoteka: glazbeni filmovi na tjednom repertoaru kina

ZAGREB - Zagrebačko kino Kinoteka ovaj tjedan donosi filmove posvećene glazbi - uz aktualne glazbeno-filmske uspješnice "Zvijezda je rođena" i "Bohemian Rapsody", prikazuje filmove "Glazba tišine", ekranizaciju autobiografije slavnog talijanskog tenora Andree Bocellija i  dokumentarac "Marley".

Dokumentarni film o istinskoj međunarodnoj ikoni 20. stoljeća Bobu Marleyju, oživljena u djelu Kevina Macdonlada, na programu je u utorak, 13. studenoga, a dan kasnije slijedi "Glazba tišine (2017.), Michaela Radforda, nastao prema Bocellijevoj autobiografiji u kojoj taj glazbeni genij svoju životnu priču pripovjeda kroz svoj alter ego.

U četvrtak je na programu film "Zvijezda je rođena", u kojem su Bradley Cooper i Lady Gaga utjelovili likove iz klasične priče iz 1937. godine o tragičnoj ljubavi između iskusnog glazbenika na zalasku karijere i mlade pjevačice u usponu.

Riječ je o pravom autorskom djelu Coopera koji je film napisao, režirao te u njemu glumi i pjeva. Film je oduševio i soudtrackom originalne glazbe koju je pisao sam Cooper, a sve su pjesme snimane uživo.

Petak je rezerviran za "Bohemian Rapsody", koji prati Freddieja Mercuryja i nastanak grupe Queen od 1970. do Live Aida 1985. godine. To je biografski film u režiji Bryana Singera o proslavljenom rock bendu, s fokusom na jednu od najvećih glazbenih zvijezda, čovjeku koji je vjerovao u sebe i svoju glazbu kad to nitko drugi nije, prkoseći stereotipima i općeprihvaćenim pravilima u glazbenoj industriji.

Za subotu iz Kinoteke najavljuju FonoKinoteku, s koncertom grupe Lika Kolorado, indie rock četvorke predvođene glumcem Filipom Riđičkim koja stvara glazbu na tragu indie rock i britpop bendova devedesetih.


U ovogodišnjoj Noći kazališta 120 predstava u 54 hrvatska mjesta

ZAGREB - Manifestacija Noć kazališta održat će se u subotu 17. studenoga navečer u 54 mjesta u Hrvatskoj i bit će izvedeno 120 kazališnih predstava, najavljeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u palači Dverce u Zagrebu.

Voditeljica projekta i glavna organizatorica Noći kazališta Sandra Banić Naumovski iz Narodnoga sveučilišta Dubrava istaknula je kako će se u ovogodišnjoj Noći kazališta izvesti 120 kazališnih predstava u 54 mjesta u Hrvatskoj te dodala kako predstave prate popratni programi - radionice, izložbe i druženja s umjetnicima.

Osim nacionalnih i dramskih kazališta, naglasila je, u manifestaciji sudjeluju mnoge amaterske skupine te dramske skupine iz osnovnih škola. Ove godine u Noći kazališta sudjeluju i nacionalne kuće - HNK Split, HNK Zadar, HNK Šibenik, HNK Rijeka te Istarsko narodno kazalište iz Pule, rekla je Banić Naumovski.

Pročelnica Gradskoga ureda za kulturu Ana Lederer istaknula je kako manifestacija široko otvara vrata onima koji vole, posjećuju i prate kazalište, ali i onima koji nikad nisu bili u kazalištu.

Naglasila je kako manifestacija pomaže u odgajanju kazališne publike te najavila sudjelovanje u manifestaciji pet zagrebačkih kazališta - Gradskoga dramskoga kazališta Gavelle, Kerempuha, Zagrebačkoga kazališta lutaka (ZKL), Dječjega kazališta Trešnje i Zagrebačkoga kazališta mladih (ZKM).

Ravnatelj GDK Gavelle Dražen Ferenčina ocijenio je kako je Noć kazališta kulturološki i sociološki fenomen te poručio kako bi kazališta trebala zadržati tijekom godine ljude u kazalištima. Kazalište Gavella, najavio je, sudjelovat će u manifestaciji pod sloganom "Noć do jutra".

Valentina Opič iz Pučkoga otvorenog učilišta Novska istaknula je važnost sudjelovanja malih mjesta u manifestaciji te dodala kako Pučko otvoreno učilište Novska svaki mjesec daje publici po jednu besplatnu predstavu.

Gordana Burica iz Amaterskoga kazališta "Sulet" iz Grohota s otoka Šolte pozdravila je ovogodišnje sudjelovanje Korčule u Noći kazališta te podsjetila kako njezino kazalište, osim na dijalektu, izvodi predstave i na standardnom hrvatskom jeziku.

Tanja Grganović iz Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića Osijek najavila je nastup plesnih skupina te u 20 sati izvedbu predstave "Tobija".

Pokretač i organizator manifestacije Noć kazališta je Narodno sveučilište Dubrava, koje po deseti put organizira manifestaciju. U proteklih deset godina sudjelovalo je više od 200 kazališta, održano je preko 1000 predstava, a nazočilo je preko 400.000 posjetitelja.

Noć kazališta održava se treće subote u mjesecu studenome, tjedan dana prije godišnjeg proglašenja dobitnika Nagrade hrvatskog glumišta Hrvatskog društva dramskih umjetnika.

Noć kazališta kao manifestacija oblik je sustavne popularizacije kazališne umjetnosti na svim izvedbenim razinama i za sve dobne skupine pa ona  podiže javnu vidljivost i učinkovito utječe na razvoj publike.

U njoj sudjeluju nacionalna, javna i nezavisna kazališta, druge ustanove koje podupiru kazališnu djelatnost te skupine kazališnih amatera u više od 50 mjesta diljem zemlje.  

Deseta Noć kazališta održava se pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i uz potporu Ministarstva kulture, Hrvatske turističke zajednice, Turističke zajednice grada Zagreba te Gradskog ureda za kulturu.


ZFF: Čarolija kina u novom popratnom programu Kino u kinu

ZAGREB - Kako bi upozorio na mogućnost zatvaranja kino dvorana ili njihove prenamjene, Zagreb Film Festival (ZFF) ove godine donosi novi popratni program, Kino u kinu, svojevrsni hommage ritualu zajedničkog gledanja filmova u mraku kino dvorana.
 
Zagrebačko kino Europa jedno je od onih koje je u najvećem jeku zatvaranja kina u Hrvatskoj i Zagrebu uspjelo preživjeti, no njegovi voditelji nisu sigurni hoće li tako biti i ubuduće - sadašnjim upraviteljima tog kina, Zagreb Film Festivalu, ugovor s Gradom Zagrebom istječe 1. lipnja sljedeće godine.

Boris T. Matić, direktor Zagreb Film Festivala kaže kako je neizvjesnoj situaciji s kinom Europa posvećen i ovogodišnji festivalski vizual koji se može tumačiti dvojako.

"S jedne strane dovodimo vruće filmove u kina i zato imamo ventilator da rashladi publiku, a s druge tu je mogućnost da pušu neki novi politički vjetrovi,  pa se bojimo da nas ne otpušu i unište ovo najstarije i najljepše kino u Zagrebu i u Hrvatskoj", rekao je Matić za Hinu.

Podsjetio je kako je kino Europa prije dvije godine dobilo Nagradu za najbolji program mreže europskih kina Europa Cinemas, u utrci između čak 1078 kina u 644 gradova iz 41 europske zemlje, što je dosad jedno od najvećih priznanja nekoj nezavisnoj hrvatskoj kulturnoj ustanovi.

"U posljednjih deset godina smo napravili sjajan posao, kada smo preuzeli kino i počeli raditi skromno sa svim njegovim manifestacijama  imali smo oko 30 tisuća gledatelja godišnje, a sada ih je više od 100 tisuća", istaknuo je.

Dodaje i da je kino Europa bilo poticaj za stvaranje Kino mreže te očuvanju niza manjih kina u Hrvatskoj, što je znak da se publika ovdje vraća u kina, za razliku od nekih drugih zemalja.

Želja im je nastaviti dosadašnji rad i ostvariti ono što pokušavaju već pet godina no, kaže Matić, nemaju sugovornika u Gradu - obnoviti cijelo kino.

"Ne znam jesu li točne informacije da bi se kino Europa moglo pretvoriti u narodnjački klub kako se pričalo, no odgovorni u gradskoj vlasti trebali bi izaći u javnost i reći što planiraju s njime. Mi smo spremni preuzeti odgovornost, u kinu je 19 stalno zaposlenih ljudi, a imamo još tridesetak stalnih suradnika na mjesečnoj bazi ", dodao je.

Prva projekcija programa donosi dva kratkometražna filma - "Kino otok" Ivana Ramljaka i "Subotnje kino" Mamadoua Die.

"Kino Otok" poetski je dokumentarac o izgubljenoj kulturi posjećivanja kina u malim mjestima na hrvatskim otocima tijekom druge polovice prošlog stoljeća,

"Subotnje kino", smješten u malenom gradu na sjeveru Senegala prati dvojicu dječaka koji očajnički žele pogledati film na velikom platnu u lokalnom kinu prije nego što ono zauvijek zatvori vrata.

Slijedi tajvanski dugometražni film "Zbogom, Zmajevo svratište" Tsaia Ming-lianga koji prikazuje staro kino u Taipeiju koje će se uskoro zatvoriti. Njegovi posljednji posjetitelji, šačica usamljenih i specifičnih stranaca, smještaju se svatko u svoj kutak dok film "Zmajevo svratište" King Hua posljednji put igra na velikom platnu.

Program donosi i "Jeste li gledali moj film?", najavljen kao "ljubavno pismo čaroliji i snazi filmskoj iskustva koje zajedno doživljavaju stranci u mraku". Film koristi pronađene filmske snimke, spajajući tisuće scena iz povijesti sedme umjetnosti u novu priču o filmovima i tome gdje ih gledamo.

Od trčanja gledatelja da uhvate mjesto u dvorani do staloženosti vještog projekcionista u kabini, redatelj i montažer Paul Anton Smith u tom filmu daje priču o odlasku u kino okrećući kameru prema publici, kao i kultne te potpuno nepoznate scene iz više od tisuću filmova svih žanrova tijekom osamdeset godina kina.

Tu je i film "Kraljevi ceste" Wima Wendersa, o neobičnom paru - putujućem serviseru filmskih projektora koji spasi život depresivnom psihologu pa njih dvojica odluče zajedno krenuti na put obilazeći seoske kinodvorane po Njemačkoj.

Posvećena Fritzu Langu ta dirljiva i duhovita priča o muškom prijateljstvu ujedno je portret zemlje još progonjene ratom. Nastao je bez scenarija, na temelju rute koja je prolazila kroz gradiće uza Zid koji su još imali kino.

Film "Posljednji projekcionist" donosi povijest britanskih nezavisnih kina, a u središtu je kino "Electric" u Birminghamu, najstarije aktivno kino u Britaniji koje je obnovio sam redatelj filma, Thomas Lawes, napravivši opsežno istraživanje prije ponovnog otvaranja.

Kino je otvoreno u doba nijemog filma 1909. godine, a spašeno je od rušenja i obnovljeno do punog sjaja u stilu art decoa 2004. godine.


Autorski projekt Arpada Schillinga u prosincu na sceni ZKM-a

ZAGREB - Zagrebačko kazalište mladih (ZKM) kao svoju novu premijeru najavljuje, 15. prosinca, autorski projekt istaknutog mađarskog redatelja Arpada Schillinga radnog naslova "Furgon", u kojemu se kroz priču jedne obitelji i tajni koje skriva bavi pitanjima društva u cjelini.

Kako se ističe u najavi, riječ je o prvoj režiji tog renomiranog mađarskog redatelja u Hrvatskoj, projektu koji, po redateljevim riječima, nastaje od nule, gradeći se kroz suradnju s glumcima ZKM-a.

"Glumimo i gradimo ovu predstavu ni iz čega. Kad sam stigao, nisam imao ništa osim same priče i nekih likova. Radim zajedno s glumcima na izgradnji te predstave za vas", poručuje redatelj u kratkoj najavnoj video poruci na mrežnim stranicama ZKM-a.

U njoj se bavi društvenim pitanjima što je, kako je napomenuo, njegova ključna preokupacija: "Radimo na tajnama koje svi mi skrivamo", kazao je.

Predstava, radnog naslova "Furgon", priča je o obitelji koja pokušava preživjeti tijekom rata i usred kapitalističkih pravila. "Naravno, oni moraju činiti neke loše stvari, koje potom nastoje prikriti. No, nakon što tajne izađu na vidjelo, postoji jedan trenutak kada moramo priznati što smo učinili", rekao je Schiling.

Predstava se razvija kao proces u nastajanju koji će se "ispisati" kroz glumačke improvizacije i suradnju s glumcima Hrvojkom Begović, Katarinom Bistrović Darvaš, Zoranom Čubrilom, Dadom Ćosićem, Petrom Leventićem, Edvinom Liverićem, Filipom Nolom, Uršom Raukar, Rakanom Rushaidatom, Doris Šarić Kukuljica, Mateom Videkom i Tinom Orlandini.

Tjedan dana prije premijere održat će se tribina i diskusija o predstavi.

Arpad Schilling (1974.) zagrebačkoj je publici poznat po satiričkoj predstavi "BLACKland" o stanju mađarskog društva nakon ulaska u EU, s kojom je gostovao 2007. na Festivalu svjetskog kazališta. Na Međunarodnom festivalu malih scena u Rijeci gostovao je s predstavom "Galeb", koja je i nagrađena za najbolju predstavu festivala te režiju.

Schilling je 1995. utemeljio kazalište Krétakör, vodeći ga i istodobno studirajući na Akademiji kazališnih i filmskih umjetnosti u Budimpešti. Nakon niza suradnji s istaknutim europskim teatrima, kao što su Nacionalno kazalište iz Strasbourga, Schaubühne u Berlinu, Kazalište József Katona u Budimpešti, te Piccolo Teatro u Milanu, odbivši nekoliko ponuda da se pridruži nacionalnim kazalištima, Schilling je nastavio razvijati i voditi kazalište Krétakör, pretvorivši ga u stalnu kazališnu skupinu.


"Konstelacije" nova premijera Teatra Exit u petak

ZAGREB - Zagrebački Teatar Exit premijerno će, u petak 16. studenoga, izvesti predstavu "Konstelacije" suvremenog britanskog dramatičara Nicka Paynea u režiji Aide Bukvić, romantičnu dramu koja istražuje granice slobodne volje i ulogu slučajnosti u ljudskim životima, propitujući postoji li izbor ili je sve stvar sudbine.

Premijerno izvedena u Royal Court Theatre u Londonu 2012., drama "Constellations" iste je godine proglašena najboljom dramom na Evening Standard Theatre Awards, a Nick Payne najmlađim dobitnikom u povijesti dodjele te nagrade.

Kako se ističe u najavi, riječ je o očaravajućoj romantičnoj drami koja počinje bezazlenim susretom muškarca i žene: "Ali ono što slijedi ruši granice svijeta za koji mislimo da postoji - za koji mislimo da je stvaran, da je jedini. Muškarac i žena, te beskonačne mogućnosti njihove veze. Ili ipak ne tako beskonačne? Postoji li uopće izbor ili je sve samo stvar sudbine".

'On' je običan dečko koji za život zarađuje kao pčelar. Na jednoj roštiljadi upoznaje 'Nju' - toplu, inteligentnu i duhovitu ženu koja radi na fakultetu, na polju kvantne kozmologije. Kroz razgovor, ona mu pojašnjava kako je teorija relativnosti, koja 'pokriva' sunce, mjesec i zvijezde, u suprotnosti s kvantnom mehanikom koja se bavi molekulama, subatomskim česticama i atomima.

Nusprodukt tih, naočigled suprotstavljenih teorija, jest to da kao dio 'multisvemira', možemo bilo gdje, u bilo kojem trenutku, 'postojati' istovremeno.

"Nick Payne tu teoriju prikazuje u akciji – kroz zanimljiv, posredan dijalog – stavljajući pred glumce nezavidno zahtjevan zadatak da kroz nizove kratkih scena igraju tu istovremenost", stoji u najavi.

"Priča je to o običnom životu, o svakom životu, životu koji počinje s naizgled beskonačnim mogućnostima, jedno začuđujuće emocionalno putovanje koje istražuje granice slobodne volje, ali i velike uloge koje slučajnost igra u našim životima", dodaje se.

Nju i Njega igraju Olga Pakalović i Vladimir Posavec-Tušek. Aida Bukvić potpisuje i scenografiju te izbor glazbe, kostime je odabrala Marijana Fumić, koja potpisuje i dramaturgiju. Scenski pokret je oblikovala Blaženka Kovač Carić, svjetlo Tomislav Kobia a zvuk Marko Žuljević.

Predstava je koprodukcija Teatra Exit i Osječkog ljeta kulture 2018., gdje je u srpnju ove godine imala hrvatsku praizvedbu.


ZFF: Festival otvaraju filmovi za djecu i mlade

ZAGREB - Prvi dan ovogodišnjeg Zagreb Film Festivala označava početak glavnih i popratnih festivalskih programa,a otvara se točno u podne programom Bibijada u kinu Europa, estonskim filmom za djecu "Tajna družina Juhograda" i nastavlja programom PLUS za srednjoškolce njemačkim filmom "Moje divlje srce".

U glavnom programu prikazuje se film "Kao da je moj sin", temeljen na istinitim događajima o dva brata koji su još kao djeca pobjegli iz Afganistana i uvjereni su da im je majka mrtva, a život im se mijenja kada saznaju da ta informacija nije točna. Tu talijansko-hrvatko-belgijsku koprodukciju, u kojemu glumi Tihana Lazović, predstavit će nakon projekcije u kinu Europa redateljica, Costanza Quatriglio.

Glavni program u ponedjeljak donosi i nezavisnu američku dramu "Divljina", debitantski film glumca Paula Danoa, koji je ostvario zapažene uloge u filmovima "Mala Miss Amerike", "Bit će krvi", "Okja".

Svoj prvijenac, smješten u Montanu šezdesetih, snimio je s Jakeom Gyllenhaalom i Carey Mulligan u ulozi bračnog para čiji brak dolazi na kušnju nakon što on izgubi posao.


Popratni programi počinju u kinu Tuškanac

U programu Velikih 5 prikazuje se francuska komedija "Dvostruki životi" o uspješnom pariškom izdavaču Alainu i njegovoj ženi, poznatoj kazališnoj glumici Seleni (Juliette Binoche), u kojoj redatelj Olivier Assayas propituje učinke digitalne komunikacije na umjetnost i kulturu.

Program Ponovno s nama donosi film "Tel Aviv gori" o simpatičnom palestinskom stažistu TV sapunice s duhovitim i srčanim pogledom na podijeljenu zemlju. Glavni glumac Kais Nashif za tu je ulogu nagrađen u Veneciji. To je drugi dugometražni film redatelja Sameha Zoabija, čiji je kratkometražni uradak "Budi tiho" prikazan na ZFF-u 2006. godine.

Utrka za Zlatna kolica u kratkometražnoj konkurenciji započinje u "Tuškancu" u 22 sata - u Kockicama, natjecateljskom programu hrvatskog kratkog filma prikazat će se "Sovjetski psi" Nikice Zdunić, "Bila soba" Mladena Stanića i "Moljci" Tomislava Đurineca, a u međunarodnom programu poljski film "Tremor" Dawida Bodzaka, nagrađen Grand Prixom u Clermont-Ferrandu te "Peloid" crnogorskog redatelja Bojana Stijovića.

Novi festivalski program Tajkuni: Jučer, danas, sutra u Akademijinu dvoranu F22 donosi film "Lokalni junak" (1983.) u režiji Billa Forsytha, o susretu jednog škotskog gradića s korporativnim naftnim divom.

Slavnim prvijencem Miloša Formana "Crni Petar" na istoj lokaciji, u večernjim satima, počinje program Moj prvi film, koji je ove godine posvećen češkim autorima.

U dvorani Müller u ponedjeljak počinje i novi program "Kino u kinu" s izborom kratkometražnih filmova posvećenih ritualu gledanja filmova u kinima, među kojima je i jedan hrvatski - "Kino Otok" Ivana Ramljaka, poetskom dokumentarcu o izgubljenoj kulturi posjećivanja kina u malim mjestima na hrvatskim otocima tijekom druge polovice prošlog stoljeća.

Poseban program Festivali pod reflektorom u dvorani  Müller prikazuje izbor bosansko-hercegovačkih kratkometražnih filmova s ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala.


Objavljena knjiga "Razmatranja nepolitičnog čovjeka", Thomasa Manna

ZAGREB - Zbirku eseja Thomasa Manna "Razmatranja nepolitičnog čovjeka" u kojima opravdava autoritarnu državu i iznosi snažnu kritiku masovne demokracije, njezinih slabosti i posljedica, objavila je zagrebačka izdavačka kuća "Disput".

Opsežnu zbirku eseja (544 str.)  Mann je pisao tijekom Prvoga svjetskog rata potaknut žestokom polemikom s bratom Heinrichom i otvorenim neprijateljstvom prema njegovim antiratnim tekstovima.

U Thomasovim tumačenjima, ističe izdavač, ne stoji samo zagovor monarhističke Njemačke nasuprot republikanskoj Francuskoj, nego se u njima – u skladu s autorovim oprečnim načinom razmišljanja, umjetnik suprotstavlja "civilizacijskom literatu" (kako Thomas posprdno oslovljava Heinricha), kultura civilizaciji, duša društvu, sloboda pravu glasa, impresionistički ironičar ekspresionističkom satiričaru, a nepolitični čovjek političaru.

Također,  autor u esejima opravdava autoritarnu državu i iznosi snažnu kritiku masovne demokracije, njezinih slabosti i posljedica. Knjiga zorno pokazuje i percepciju njemačke nacije romantičnim udubljivanjem u
osebujne značajke "njemačke duše" i isticanjem razlika u odnosu na druge nacije. Mann je, navodi se, u esejima predvidio i da se njegovim sunarodnjacima neće svidjeti građanska demokracija ako im bude nametnuta jer, smatra, oni žele i trebaju autoritet.

Izdavač ističe i da je te političke teze – u sebi proturječne i problematične već u doba njihova nastanka, i sam Mann kasnije uglavnom revidirao ili odbacio, pa trajnu vrijednost "Razmatranja nepolitičnog čovjeka", smatra većina današnjih istraživača Mannova djela, treba tražiti u sferi estetskoga.

Pri tome su ti eseji, koji pripadaju tradiciji "revolucionarnog konzervatizma", neizostavni za valjan i mjerodavan uvid u razvoj misli tog velikog njemačkog književnika. Protivno tumačenjima da je ova knjiga autorov "grijeh iz mladosti" i zaslijepljena obrana njemačkog nacionalizma, naglašava se, riječ je o jednom od vrhunaca humanističke misli 20. stoljeća, jer u njoj "Mann mnogo više brani humanizam nego njemačku stvar".

"Razmatranja" se, navodi izdavač, nipošto ne mogu svesti na izljeve bijesa buržuja iz više klase zbog toga što njegov svijet nestaje. "Mann se ne bori za očuvanje političke prevlasti jedne društvene klase što bi bila bila politička borba, već pisac sebe proglašava apolitičnim upravo u tom smislu da zagovara neograničenu slobodu pojedinca te osuđuje politizaciju duha i umjetnosti", ističe se.

Eseji, u prijevodu Damjana Lalovića, popraćeni su opširnim pogovorom germanista Marijana Bobinca koji ih je smjestio u kontekst Mannova stvaralaštva i duha vremena u kojem su nastali.

Njemački pripovjedač i esejist Thomas Mann (1875-1955) jedan od najznačajnijih europskih književnika prve polovice 20. stoljeća. Njegov svjetonazor i estetiku rano su oblikovali Nietzscheova i Schopenhauerova filozofija te  Wagnerova glazba. Godine 1929. dobio je Nobelovu nagradu za književnost, a 1933. godine ga je nacistička politička kampanja prisilila na odlazak u Švicarsku. Od 1939. do 1952. živio je u SAD-u. Najvažnija su mu djela obiteljska kronika "Buddenbrookovi" (1901), pripovijetke "Tonio Kroeger" (1903) i "Smrt u Veneciji" (1912), te romani "Čarobna gora" (1924), "Josip i njegova braća" (1933-1943) te "Doktor Faustus" (1947).


Škotski Alestorm i islandski Skálmöld u prosincu u Tvornici kulture

ZAGREB - Škotski pirat-metalci Alestorm i islandski viking-folk ratnici Skálmöld u sklopu svojeg "Skalstorm Tour-a 2018" nastupit će u utorak, 4. prosinca, u zagrebačkoj Tvornici kulture, najavio je organizator koncerta Twilight Promotion.

Alestorm je sastav iz Pertha, Škotska, koji svira kombinaciju heavy, power i folk metala, a prepoznatljiv je po piratskim tekstovima i uzvišenom epskom stilu pa su ih zbog toga mnogi kritičari i fanovi etiketirali kao "pirat-metal bend".

Karijeru su započeli 2004. godine, a 2008. godine potpisuju ugovor s izdavačkom kućom Napalm Records i objavljuju svoj prvi album "Captain Morgan’s Revenge". Album je izazvao interes medija i publike i bend lansirao među metal elitu, čemu su pripomogli energični i zabavni koncertni nastupi.

Drugi album "Black Sails at Midnight" objavljen je 2009., "Back Through Time" je treće izdanje iz 2011., "Sunset On The Golden Age" izašao je 2014., a aktualni album "No Grave But the Sea" u svibnju prošle godine. To će biti njihov peti dolazak u Hrvatsku.
 
Skálmöld je viking-folk metal bend iz Reykjavika, Island, osnovan u kolovozu 2009. Kombinira metal i tradicionalnu isladsku etno/folk glazbu, a objavio je do sada pet studijskih albuma - "Baldur" (2010), "Börn Loka" (2012), "Með vættum" (2014), "Vögguvísur Yggdrasils" (2016) i nedavno "Sorgir", koji će promovirati na ovoj turneji. To će im biti drugi posjet Hrvatskoj, prvi puta su Hrvatskoj nastupili 2013., kada su zagrebačkoj Močvari svirali sa grupama Finntroll i Tyr.

Večer će otvoriti domaće snage pod imenom Voloh, šesteročlani pagan-metal band iz Rijeke, osnovan 2010. godine. Voloh 2012. godine objavljuje svoj prvi album "Gromovi nad Trebišćem", a trenutno rade na materijalu za novi album, koji bi trebali objaviti iduće godine.


14. Pozitivan koncert najavljuje dva dana s po pet sati programa

ZAGREB - Tradicionalni Pozitivan koncert, čije se 14. izdanje održava u petak i subotu 30. studenoga i 1. prosinca, donosi po pet sati programa obje večeri festivala, s najavljenim najjačim izdanjem do sad i produženim trajanjem nastupa svih sudionika, pa će tako headlineri, britanska glazbena supina Editors i domaći velikani rocka Hladno pivo, svirati po 90 minuta.

"Mada grupne svirke najčešće podrazumijevaju kraće nastupe, Pozitivan koncert okreće u potpunosti tu praksu. Obje večeri, 30. studenog i 1. prosinca, u Velikoj dvorani Doma sportova publiku očekuje tako čak pet sati programa", stoji u najavi.

Pozitivan koncert organiziraju Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV) i Los Angeles agencija (LAA) s ciljem ukazivanja na probleme AIDS-a i HIV-a, te jačanja svijesti o važnosti očuvanja zdravlja, odgovornog ponašanja, potrebe testiranja i anti-diskriminacije.

Line up prvog dana 14. Pozitivca predvodi britanska grupa Editors, miljenici domaće publike i headlineri vodećih festivala poput Roskildea i Rock Werthera, koji će svirati punih 90 minuta, koliko će trajati i nastup glavnog imena drugoga dana, Hladnog piva.

"Pivu će to biti posljednja stanica turneje povodom 30 godina benda u sklopu koje su u ožujku dva puta rasprodali Mali Dom sportova, a sad će u Velikoj dvorani u svom gradu zaključiti izuzetno uspješnu obljetnicu", ističu organizatori.

Novi Pozitivac stavlja veći naglasak na tzv. 'debitante', pa će tako čak četiri izvođača – Nipplepeople, M.O.R.T., Ischariotzcky i Bojana Vunturišević – po prvi puta ući u popis čak 47 izvođača koje je u 14 godina održavanja Pozitivnog koncerta pogledalo više od 100 tisuća ljudi. Svi oni, zajedno s grupom Jonathan u petak, te PipsChips&Videoclips u subotu, na Pozitivnom će koncertu dobiti puno vremena i odsvirati duže setove.

U trinaest godina održavanja, Pozitivan koncert postao je najvažniji domaći glazbeni događaj i jedan od najmasovnijih koncerata u regiji. Najjači i najveći Pozitivan koncert bit će ujedno i jedini ovogodišnji koncert s više izvođača koji se održao u Velikoj dvorani Doma sportova.


Na splitskim Prokurativama poljički soparnik

SPLIT - U sklopu Dana kulinarske baštine Splitsko-dalmatinske županije u utorak je na splitskim Prokurativama cjelodnevno predstavljanje poljičkog soparnika koji je dio zaštićene nematerijalne baštine Republike Hrvatske, a nositelj je i oznake zaštićenoga zemljopisnog podrijetla u Europskoj uniji.

 Poljički soparnik, ili kako ga se naziva pita od blitve, proizvodi se u omiškom zaleđu, na području Poljica, po kojima je i dobio ime.

 "Trenutačno je 12 registriranih proizvođača poljičkog soparnika koji imaju certifikat, dozvolu za tu djelatnost", rekla je Željka Šarić iz Obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva Šarić koje se, kako je istaknula, bavi isključivo proizvodnjom poljičkog soparnika.

Ona je na Prokurativama pokazala kako se pravi poljički soparnik, koji se peče na kominu.

"Pečenje na kominu, koji je dobro užaren, traje deset do petnaest minuta, a za vatru se obično koristi lozovina i grabovina. Kad se ispeče soparnik, to jest tijesto u kojem je blitva, premaže se miješanim uljem i češnjakom", objasnila je Šarić okupljenim Splićanima koji danas mogu kušati poljički soparnik na Prokurativama.
 Organizator današnjeg događaja  je koordinatorica projekta "Kulinarska baština Splitsko-dalmatinske županije" Ivanka Luetić-Boban.

"Ovim javnim predstavljanjem poljičkog soparnika želimo građanima približiti i bolje ih upoznati s našom ukusnom kulinarskom baštinom koja pobuđuje zanimanje i izvan granica domovine. Tako smo nedavno imali 70-ak gostiju iz Europe koji su u Dalmatinskoj zagori boravili nekoliko dana i bili oduševljeni soparnikom i našom tradicijskom hranom i pićima", rekle je Luetić-Boban.

 Istaknula je da poljički soparnik nosi međunarodno priznatu oznaku kvalitete "Regionalna kulinarska baština" (Regional Culinary Heritage), mreže koja okuplja 45 regija iz 15 europskih zemalja. Podsjetila je da je taj projekt nastao u Švedskoj i Danskoj kako bi se poljoprivreda oživjela tako da se poljoprivredni proizvodi nađu na jelovniku, a poljički soparnik postao je njegov dio.

Dodala je da je soparnik nedavno predstavljen i u Europskom parlamentu u Bruxellesu kao dio hrvatske kulinarske baštine.


Emil Tedeschi ulazi u suvlasništvo radija Yammat

ZAGREB - Emil Tedeschi, vlasnik Atlantic grupe i službeno ulazi u vlasničku strukturu zagrebačkog radija Yammat FM na kojem uređuje emisiju, priopćio je u utorak portal Media Daily.

Ovih dana će i službeno biti provedeno u Trgovačkom sudu suvlasništvo tvrtke E2E4MUSIK d.o.o., iza koje stoji Tedeschi, u tvrtki Yammat d.o.o. čiji je jedini vlasnik do sada bio Alen Balen.

Tedeschi je već imao iskustvo ulaska u medijske projekte jer je bio jedan od suvlasnika RTL Hrvatska d.o.o. iz kojeg je izašao 2015..

"Smatram da je to najprogresivniji radio u eteru, ne samo glazbeno, nego i u jednom šire društvenom, građanskom smislu. Veseli me suradnja sa zanimljivim, sposobnim ljudima s kojima dijelim interese i vrijednosti, pa me raduje i to da osobno mogu doprinijeti održavanju i razvoju jednog kvalitetnog medija koji po mojem mišljenju zaista ima dodanu vrijednost", kazao je Tedeshi povodom ulaska u suvlasništvo Yammat FM-a.

Vlasnik Yammat FM-a Alen Balen kazao je da Tedeshi podržava glazbenu otvorenost i društvenu demokratičnost koju "od prvog trenutka emitiranja pomno njeguju na Yammatovoj frekvenciji" te da je njihova dosadašnja suradnja rezultirala nizom odličnih projekata.

"U vremenima kada detaljno privodimo kraju pripreme za buduća razvojna poglavlja Yammata, sasvim je logično i prirodno udruživanje s civilizacijskim istomišljenikom, ili ako hoćete poslovno partnerstvo s glazbenim "suborcem" ujedno i dokazano vrhunskim poslovnim čovjekom koji u potpunosti razumije i aktivno zagovara društveno-glazbeni kontekst Yammata", kazao je Balen.
 

Sea Star festival i ove godine nominiran za "festivalske Oskare"

ZAGREB - Hrvatski član EXIT festivalske porodice - Sea Star festival, koji se održava u Umagu, i ove je godine osvojio nominaciju za Europske festivalske nagrade (EFA), u kategoriji najboljeg festivala do 40.000 posjetitelja dnevno, priopćili su u utorak iz Laa agencije.

Aktualni nositelj titule za najbolji veliki europski festival - EXIT, grand prix nagradu prethodno je osvojio i za 2013., dok je Exitov Sea Dance festival, koji se održava u Crnoj Gori, osvojio nagradu za najbolji festival do 40.000 posjetitelja za 2014., a samo ove godine Exitovi festivali imaju ukupno osam nominacija na predstojećim Europskim festivalskim nagradama.

Ovogodišnjom nominacijom za umaški Sea Star već je ponovljen uspjeh od prošle godine, kada je festival, nakon premijernog izdanja, nominiran u istoj kategoriji, ali i u kategoriji najboljeg novog festivala.

EXIT, kao nositelj grand prix nagrade, po propozicijama natjecanja ove godine mora pauzirati i pružiti šansu ostalim festivalima da osvoje titulu, a sudjelovati će na EFA u dvije specijalne kategorije, među kojima je i "Take a Stand" za društveni aktivizam.

Glasovanje za Europske festivalske nagrade trajat će do 30. studenog.

Sea Star se za titulu bori s drugim europskim festivalima kao što su Sea Dance, Revolution, Echowaves, Balaton, Electric Castle, Melt i drugi, a uz glasove stručnog žirija, koji čine istaknuti pojedinci u glazbenoj industriji, glasovi publike širom svijeta odlučiti će o finalnom plasmanu ovogodišnjih kandidata.

Pobjednici će biti proglašeni na ceremoniji dodjele nagrade u Groningenu u Nizozemskoj 16. siječnja 2019.

Osim već dvije godine uzastopnih nominacija na Europskim festivalskim nagradama, Sea Star je prošlogodišnji dobitnik Capra D'Oro nagrade koju dodjeljuje Turistička zajednica Istarske županije, za doprinos promocije Istre, kao i nagrade "Ambasador" za najbolji novi festival u 2017.


IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Umro legendarni Stan Lee, kreator Spidermana i Hulka

LOS ANGELES - Legendarni autor stripa Stan Lee, koji je osmislio Spidermana, Hulka, Ironmana i niz drugih Marvelovih superjunaka koji su postali mitski likovi suvremene pop kulture, umro je u ponedjeljak u dobi od 95 godina, objavili su američki mediji.

Kao scenarist i urednik, Lee je bio kreativna sila koja je šezdesetih godina prošlog stoljeća lansirala Marvel u sam vrh svjetske strip produkcije. U suradnji sa strip crtačima poput Jacka Kirbyja i Stevea Ditkoa, Lee je stvorio svemir superjunaka koji do današnjeg dana potiču maštu generacija mladih ljubitelj stripa. Posljednjih desetak godina, pošto je Disney kupio tvrtku Marvel Entertainment za četiri milijarde dolara, Marvelovim likovima udahnut je nov filmski život i po njima je snimljen niz hollywoodskih uspješnica.

Stan Lee bio je aktivan do samoga kraja. "Osjećao je obvezu prema svojim obožavateljima da nastavi raditi i stvarati. Volio je svoj život i volio je svoj posao. Bio je nezamjenjiv", napisala je njegova kći J. C. Lee povodom očeve smrti.

Mediji su objavili da je rano ujutro u ponedjeljak u njegov dom na Hollywood Hillsu pozvana hitna pomoć te da je prebačen u bolnicu Cedars-Sinai gdje je umro. Druge okolnosti njegove smrti nisu poznate.

"Stan Lee je bio izniman, baš kao i likovi koje je stvorio. Razinu njegove mašte premašivala je samo veličina njegova srca", rekao je Bob Iger, predsjednik Walt Disneya.

Kritičari su Leeja naveliko hvalili jer je svojim superjunacima udahnuo slojeve kompleksnosti i ljudskosti. Njegovi likovi bili su naizgled građeni od kamena, ali im je u grudima kucalo ljudsko srce. U sebi su skrivali brojne ljudske slabosti, često su činili pogreške i podlijegali osjećajima.


Magritteovo platno prodano za rekordnih 26,8 milijuna dolara

NEW YORK - Slika belgijskoga slikara nadrealizma Renea Magrittea prodana je u ponedjeljak na jesenskoj dražbi u njujorškom Sotheby'su za rekordnih 26,8 milijuna dolara.

Slika "Le principe du plaisir" cijenom je nadmašila ranije prodanu Magritteovu sliku "La Corde Sensible" koja je nastala 1960. Na Christie'sovoj dražbi u Londonu održanoj krajem veljače 2017. prodana je za 17,9 milijuna dolara.

Vrijednost Magritteova platna ponuđenog na aukciji u New Yorku procijenjena je na 15 do 20 milijuna dolara, no uspjela je premašiti predviđenu svotu.

Na istoj je dražbi još nekoliko vrijednih djela prešlo procijenjenu vrijednost, poput slike "Improvisation auf mahagoni" Vassilyja Kandinskog, koja je postigla cijenu od 24,2 milijuna dolara.

Prodaja se nastavlja do četvrtka navečer.


New York: Retrospektivna izložba Andyja Warhola u muzeju Whitney

NEW YORK - Njujorški muzej Whitney u ponedjeljak je otvorio retrospektivnu izložbu posvećenu vodećemu slikaru pop arta, Andyju Warholu, prenio je CBS.

Na izložbi pod nazivom "Andy Warhol, From A To B And Back Again", otvorenoj do kraja ožujka 2019. bit će izloženo 300 Warholovih djela.

Riječ je o prvoj retrospektivnoj izložbi u ovom američkom muzeju u proteklih 30 godina.

Djela su u muzeju postavljena kronološki. Izložba se otvara djelima iz 1950. godine, a među njima će se naći i ikoničke "Limenke Campbellove juhe".

Među ostalim izlošcima bit će brojna Warholova djela koja su nastala neposredno prije njegove smrti 1987.

Izložbu je postavila kustosica Donna De Salvo, koja je surađivala s umjetnikom za njegova života.

Više od tri desetljeća od Warholove smrti njegova umjetnost i dalje privlači mnoštvo ljubitelja pop arta i umjetnosti.

 
Sir David Attenborough narator u Netflixovu serijalu "Naš planet"

LONDON - Poznati britanski prirodoslovac Sir David Attenborough bit će narator u Netflixovu serijalu pod nazivom Naš planet, koji će se premijerno prikazati na tom video servisu 5. travnja 2019., piše BBC.

Produkciju serijala potpisuje tvrtka Silverback Films, čiji je redatelj Alastair Fothergill tvorac priznatih serija poput "Planet Earth" i "Blue Planet", a u realizaciji projekta surađivalo se i s WWF-om, svjetskom organizacijom za zaštitu prirode.

Predstavljajući u četvrtak u Londonu projekt na WWF-ovu eventu održanom pod nazivom "Stanje planeta", Attenborough je kazao: "Naš planet" gledatelje vodi na spektakularna putovanja koja pokazuju svu ljepotu i krhkost našega prirodnog svijeta. Serijal povezuje neke od najboljih svjetskih filmskih djelatnika s borcima za zaštitu prirode. Oduševljen sam što sam u prilici da ovu značajnu priču prenesem milijunima ljudi diljem svijeta."

Snimanje serije realizirano je u 50 zemalja svijeta i trajalo je četiri godine. U njemu je sudjelovalo više od 600 članova tima koji su proveli više od 3500 filmskih dana na snimanjima.

Alastair Fothergill je kazao da se nada kako će "Naš planet" "nadahnuti i zadovoljiti znatiželju milijuna gledatelja svijeta da razumiju planet na kojemu žive, kao i prijetnju okolišu s kojim je, kao nikada dosad suočen. Prikazivanjem serijala na Netflixu istodobno u cijelome svijetu on će ljudima omogućiti da se međusobno povežu i shvate podijeljenu odgovornost koju svi imamo."

Sir David prvi put surađuje s Netflixom. Ranije je radio sa Sky-em i digitalnom mrežom Eden.

Miley Cyrus, Neil Young izgubili domove u požaru u Malibuu

LOS ANGELES - Pjevači Miley Cyrus i Neil Young među stotinama su ljudi koji su izgubii domove u požarima koji su poharali kalifornijski obalni gradić Malibu, gdje vatrena stihija bjesni četvrti dan zaredom.

Cyrus je na Twitteru napisala da je "posve shrvana zbog požara koji uništavaju njezinu zajednicu".

"Jedna sam od sretnika. Moje životinje i LJUBAV MOG ŽIVOTA na sigurnom su i to je u ovome trenutku jedino važno. Moje kuće više nema, ali uspomene s obitelji i prijateljima ostaju zauvijek".

Cyrus je zaručena za glumca Liama Hemswortha.

Lady Gaga i članovi obitelji Kardashian kažu da su morali napustiti svoje domove zbog požara Woosley koji je uništio 370 kuća i zgrada i pod kontrolom je samo 20 posto. Požar je dosad usmrtio dvoje ljudi.

Young je na svojoj internetskoj stranici napisao da je Kalifornija "suočena s nečim dosad neviđenim". "Vatrogasci ovako nešto nisu vidjeli u svom životu. Tu sam rečenicu čuo bezbroj puta u posljednja dva dana. Zbog kalifornijskih požara već sam izgubio jednu kuću, sada i drugu".

Glumac Gerald Butler objavio je na Twitteru fotografiju "Egipatski bogovi" pred spaljenom kućom. "Teška vremena diljem Kalifornije", napisao je.

I zvijezda "Kućanica iz visokog društva" Camille Grammer na Instagramu objavila da je i ona ostala bez doma.

Požar je uništio i domove Lady Gage, Willa Smitha, sestara Kardashian i njihova biološkog oca, Caitlyn Jenner. Mnoge su kuće još uvijek u opasnosti.

Divlji kalifornijski požari u posljednjih su tjedan dana natjerali 250.000 ljudi da napuste svoje kuće. Vatrogasci se bore s požarom koji je uništio brojne rančeve u Californiji, među kojima su i imanja brojnih poznatih holivudskih glumaca.

Policija je potvrdila da je broj mrtvih porastao na više od 30 osoba, dok su potpuno uništene stotine domova.


U prosincu na dražbi scenarij za "Čarobnjaka iz Oza"

LOS ANGELES - Zbirka scenarija za film "Čarobnjak iz Oza" i ostali materijali korišteni pri snimanju filma iz 1939. godine u prosincu će biti ponuđeni na dražbi, a po sadašnjim procjenama mogli bi dosegnuti svotu od 1,2 milijuna dolara.

Na scenariju za fantastični avanturistički mjuzikl snimljen 1939. u produkciji MGM-a radilo je nekoliko scenarista, a glavnu je riječ vodio Noel Langley.

Film, koji je među zvijezde lansirao mladu glumicu i pjevačicu Judy Garland nastao je po književnom predlošku L. Franka Bauma.

Dražbovna kuća iz Los Angelesa "Profiles in History" u četvrtak je objavila da posjeduje četiri sinopsisa scenarija.

Prva Langleyeva tri originalna nacrta, nastala između 5. travnja i 14. svibnja 1938. prodaju se zajedno s četvrtim, koji su napisali Florence Ryersone i Edgar Allan Woolf, a u prodaji je i peti scenarij koji je 1938. dopisao Langley.

"Riječ je o jednom od najznačajnijih scenarija u povijesti Hollywooda", kazao je jedan od voditelja dražbovne kuće, Brian Chanes.

Objasnio je da 150 stranica scenarija predstavlja "genezu Čarobnjaka iz Oza" te omogućuje praćenje njegova nastanka kao i promjene nastale od prvog sinopsisa do konačne verzije.

"MGM studio surađivao je tada s nizom scenarista, a oni međusobno nisu znali jedan za drugoga. Na kraju je glavnu riječ vodio Langley", objasnio je Chanes.

Zbirku na prodaju nudi anonimni privatni kolekcionar.

"Profiles in History" procjenjuje da bi sinopsis mogao postići cijenu od 800.000 do 1,2 milijuna dolara, a dražba će se održati u Los Angelesu od 11. do 14. prosinca.

 
Gerard Butler na Twitteru podijelio fotografiju pred zgarištem vlastita doma

MALIBU - Vrativši se u nedjelju na mjesto na kojemu se prije golemih požara nalazio njegov dom, glumac Gerard Butler je na Twitteru podijelio fotografiju pred zgarištem kuće. Pritom je pratitelje zamolio da fokus usmjere na vatrogasce koji se neprestano i požrtvovno bore s vatrenom stihijom, prenose američki mediji.

Divlji kalifornijski požari natjerali su 250.000 ljudi da napuste svoje domove. Neki požar nisu preživjeli. Vatrogasci se od prošlog tjedna bore s požarom koji je uništio 109.000 rančeva u Californiji, među kojima su i kuće brojnih poznatih holivudskih glumaca.

Policija je potvrdila da je broj mrtvih porastao na više od 30 osoba. Stotine domova je u potpunosti uništeno.

"Vratio sam se kući u Malibu nakon evakuacije. Srce mi se slama zbog situacije koja se ovdje događa. Inspiriran sam hrabrošću, duhom i žrtvom naših vatrogasaca. Hvala vam!", napisao je Butler ispod fotografije.

April Love Geary, djevojka pjevača Robina Thickea, na Instagramu je podijelila priču o tomu da je njihov dom u Malibuu u potpunosti izgorio.

"Naša je kuća nestala", napisala je preko slike na kojoj se vide ulazna vrata vrta među srušenim drvećem.

Požar je uništio i domove Lady Gage, Willa Smitha, sestara Kardashian i njihova biološkog oca, Caitlyn Jenner. Mnoge su kuće još uvijek u opasnosti.


Njemačka: Otkrivena masovna grobnica iz Napoleonskih ratova

MAINZ - Njemački građevinari otkrili su masovnu grobnicu u Mainzu u kojoj su kosti njemačkih i francuskih vojnika umrlih od tifusa nakon Bitke kod Leipziga 1813. godine, objavili su arheolozi.

Kostura je vjerojatno više od tisuću, kazao je Jens Dolata, arheolog Uprave za kulturno nasljeđe Falačkog Porajnja.

Mainz je početkom 19. stoljeća bio pod francuskom okupacijom.

Dolata kaže da su tijela umrlih vojnika bila pažljivo položena u rovove.

Grobnica je otkrivena prilikom pripremnih radova za gradnju nove streljane u Mainzu.

Bitka kod Lepiziga, poznata i kao Bitka naroda, vodila se od 16. do 19. listopada 1813. godine.

Koalicija ruskih, pruskih, austrijskih i švedskih snaga nanijela je žestok poraz Napoleonu, što je i bio početak njegova kraja.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus