23:08, 18. Prosinac 2018

kultura...

Kultura 13. srpnja 2018.

Objavljeno: 13.07.2018 u 01:31
Pregledano 171 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 13. srpnja 2018.

ZAGREB, 13. srpnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:
 

Izložba Dalibora Martinisa u popratnom programu Pulskog filmskog festivala

ZAGREB - U okviru popratnog programa Pulskog filmskog festivala u utorak, 17. srpnja u prostoru Hrvatskog udruženja interdisciplinarnih umjetnika u Puli otvara se izložba "Krivotvorine, dezinformacije i smrznute slike – Dizajn Dalibora Martinisa 70-ih i 80-ih".

Izložba, koja je izvorno nastala za zagrebačku HDD galeriju 2017.  godine, donosi pregled dizajnerskog rada Dalibora Martinisa u razdoblju njegove najjače afirmacije na domaćoj dizajnerskoj sceni.

U kustoskoj koncepciji Marka Goluba i Dejana Kršića, rad jednog od najznačajnijih hrvatskih konceptualnih i medijskih umjetnika predstavljen je većinom izložbenim plakatima realiziranima u kontinuitetu od ranih sedamdesetih do kasnih osamdesetih godina za Galeriju suvremene umjetnosti (današnji Muzej suvremene umjetnosti) u Zagrebu, filmskim plakatima za autore kao što su Rajko Grlić i Lordan Zafranović, ali i televizijskim grafikama (telopima) za Radioteleviziju Zagreb sedamdesetih dizajniranima u suradnji sa Sanjom Iveković.

Martinisovi autorski počeci vezani su za konceptualnu umjetnost, video art, performans i općenito medijsku umjetnost, no kao i brojni drugi umjetnici te generacije, od ranih sedamdesetih do  početka devedesetih kontinuirano se bavio i grafičkim dizajnom.

"Kao i nedavna mini-retrospektiva Željka Borčića i izložba grafičkog dizajna Sanje Iveković u HDD galeriji te retrospektiva plakata Gorkog Žuvele održana u Galeriji umjetnina u Splitu, ova izložba također otvara i iznimno zanimljivu temu konceptualne i medijske umjetnosti i dizajna", ističe se u najavi Hrvatskog dizajnerskog društva, koje organizira i izložbu s Hrvatskim udruženjem interdisciplinarnih umjetnika.

S obzirom na prostorne dispozicije galerije u Puli, ta  je verzija izložbe  neznatno reducirana u odnosu na njene prošlogodišnje inačice u HDD galeriji i Multimedijalnom kulturnom centru u Splitu, a budući da se odvija simultano s Pulskim filmskim festivalom, nešto je veći naglasak stavljen na Martinisove filmske plakate.

Dalibor Martinis (1947., Zagreb) diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1971. godine, otkad je trajno prisutan na domaćoj i međunarodnoj sceni kao autor prostornih instalacija, plakata, performansa, videoradova i videoinstalacija.

Od 1978. do 1981. sa Sanjom Iveković je inicirao osnivanje izložbenog prostora Podroom čiji su program stvarali isključivo umjetnici, a krajem osamdesetih je i predavao na Odjelu za film i televiziju na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu.

Više puta je bio gostujući predavač na Ontario College of Art u Torontu te stipendist u Kanadi, Japanu, SAD-u.

Izlagao je na mnogim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu, među kojima se ističu Bijenale u Sao Paolu 1981. na, Gwangju Bijenale u Južnoj Koreji 1995. i Venecijansko bijenale suvremene umjetnosti 1997.

Radovi tog nagrađivanog umjetnika nalaze se u zbirkama brojnih svjetskih muzeja, MoMA, Stedelijk muzej, beogradski Muzej savremene umetnosti, Kunsthaus u Zürichu, Nacionalna galerija Kanade u Ottawi, zagrebačka Moderna galerija, Centar za umjetnost i medije u Karlsruheu, Zaklada Erste za suvremenu umjetnost u Beču, te u privatnim kolekcijama.

Njegova pulska izložba će biti otvorena do 31. srpnja.


Gala koncert kao finale Međunarodnog natjecanja mladih opernih pjevača "Zinka Milanov"

ZAGREB - Međunarodno natjecanje mladih opernih pjevača "Zinka Milanov", koje ove godine okuplja u Rijeci 75 kandidata iz 27 zemalja i Hrvatske, kulminirat će gala koncertom u srijedu 18. srpnja u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) Ivana pl. Zajca kada će orkestrom riječke Opere ravnati maestro Marco Boemi a finalisti izvoditi najpoznatije arije svoga faha.

Kako se ističe u najavi, natjecanje posvećeno jednoj od najvećih sopranistica 20. stoljeća Zinki Kunc, u svijetu opere poznatijoj kao Zinka Milanov, održava se po treći put te je i ove godine dio Riječkih ljetnih noći, a prvi put i manifestacije Ljeto u prijestolnici.

Ove godine u Rijeku je stiglo ukupno 75 kandidata, a osim iz Hrvatske, natječu se oni iz Poljske, Njemačke, Izraela, Turske, Bugarske, Grčke, Mađarske, Srbije, Slovenije, Rumunjske, Češke, Slovačke, Švedske, Finske, Nizozemske, Velike Britanije, Moldavije, Armenije, Kazahstana, Rusije, Kine, Hong Konga, Južne Koreje, Tajlanda, SAD-a, Brazila, Meksika.

Publika će u HNK-u Ivana pl. Zajca moći pratiti natjecanja u svim etapama do 18. srpnja, kada će finale natjecanja uz dodjelu nagrada obilježiti Gala koncert.

Natjecateljice i natjecatelje između 21 i 35 godina starosti ove će godine ocjenjivati dva žirija.

Međunarodni žiri koji čine istaknuti predstavnici opernoga svijeta, Silvana Sintow-Behrens (osnivačica agencije Classicalia International Promotions and Management u Njemačkoj), Rosemary Joshua (pjevačica, voditeljica opernog studija u Amsterdamu), Brenda Hurley (pijanistica, voditeljica opernog studija u Švicarskoj), Fabrizio Melano (operni redatelj), Mariano Horak (muzikolog, osnivač agencije Ammann-Horak Agency u Švicarskoj), Ville Matvejeff (dirigent, direktor Savonlinna Opera Festivala) i Vlatka Oršanić (prvakinja Opere SNG u Ljubljani, redovna profesorica na Odsjeku za pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, inicijatorica i umjetnička voditeljica Natjecanja).

Oni će odlučivati o prvim trima nagradama, dok će o tome kojih će dvoje natjecatelja nastupiti u narednim opernim produkcijama i koncertima HNK Ivana pl. Zajca odlučivati žiri riječke Opere, koji čine nacionalni prvak HNK Ivana pl. Zajca Giorgio Surian, operni redatelj i intendant riječkog Kazališta Marin Blažević te vođa violončela riječkog orkestra i ravnatelj Opere Petar Kovačić.


Izložba Zlatana Vehabovića "Tamno bijela zemlja" u Umjetničkom paviljonu

ZAGREB - U Umjetničkom paviljonu u Zagrebu 19. srpnja otvara se izložba akademskog slikara Zlatana Vehabovića "Tamno bijela zemlja", nastala kao rezultat jednomjesečne umjetnikove ekspedicije jedrenjakom krajnjom nezamrznutom regijom polarnoga arktičkoga mora.

Projekt je realiziran unutar ciklusa site-specific izložbi rađenih namjenski za prostor Umjetničkog paviljona, a donosi 21 kompoziciju nastalu kolažiranjem i superimpozijom različitih dijelova snimljene fotografske dokumentacije s Vehabovićeva putovanja u listopadu 2016. uz obale otoka Svalbard.

"Prethodni Vehabovićevi ciklusi nastali su na temelju interpretacije tuđih iskustava pretočenih u tekst i fotografije. Izložba 'Tamno bijela zemlja', koncipirana za zagrebački Umjetnički paviljon, nastala je prema vlastitom iskustvu i fotografskoj dokumentaciji koju je sâm snimio, zahvaljujući sudjelovanju na umjetničkoj rezidenciji The Artic Circle, istoimene američko-nizozemske nevladine organizacije sa sjedištem u Brooklynu", stoji u najavi.

Pet tjedana intenzivnog boravka na jedrenjaku sastojalo se od plovidbe, iskrcavanja u nenaseljena priobalna područja golemog arhipelaga, aktivnog planinskog pješačenja te obilaska nastanjenih i napuštenih boravišta i manjih gradova regije, a cijelo iskustvo avanture krstarenja u Arktičkom krugu umjetnik je dokumentirao fotoaparatom.

Po povratku u atelijer u Zagrebu, snimljeni je materijal podijelio u četiri tematske skupine, djelomično samonametnute prirodom podneblja, a dijelom specifičnim osobnim interesima (ekspedicija, pejzaž, povijest/politika regije i ekološka dimenzija umjetnikovog iskustva).

Nastale kompozicije suprotstavljaju ljudski lik ili njegove predmete i konstrukcije s veličanstvenim okruženjem koje u objektivnom nedostatku uvriježenih prirodnih ljepota očarava surovošću stijena, ogoljenim tlom, ledom, pustim nebom i morem.

"Vlastita vizualna dokumentacija Vehaboviću je poslužila da u prostoru Umjetničkog paviljona razvije svojevrsnu ambijentalnu naraciju koja u odnosu na prethodno realizirane cikluse, koncipirane kao grupe tematski, tehnički, pa i dimenzijama srodnih pojedinačnih slika, pokazuje njegovu ambiciju za stvaranjem kompleksnog prostorno specifičnog izložbenog projekta", ističe u tekstu kataloga izložbe kustos, likovni kritičar i povjesničar umjetnosti Branko Franceschi.

"Dobro procijenivši prostorne aspekte Paviljona, a posebno značajku da se s točke ulaska u njegovo središte praktično može sagledati cijela izložba, Vehabović se odlučio za razvoj ciklusa i naracije kroz dinamičan međuodnos slika. 'Tamno bijela zemlja' predstavlja nam Zlatana Vehabovića kao zrelog umjetnika koji je u potpunosti ovladao ne samo svojom izabranom disciplinom, već i svim koncepcijskim, produkcijskim, logističkim i komunikacijskim aspektima umjetničkog stvaralaštva koji reguliraju i pozicioniraju umjetnikov status u aktualnoj strukturi kulturnog okruženja", dodaje Franceschi.

Izložba je otvorena do 2. rujna.


U Hrvatskom muzeju turizma otvorena izložba "Na krilatim kotačima do opatijske rivijere"

OPATIJA - Izložbu "Na krilatim kotačima do Opatijske rivijere - 145. obljetnica željezničke pruge Beč- Opatija- Rijeka i Budimpešta - Rijeka i 110. obljetnica opatijskog tramvaja" svečano je u četvrtak otvorio gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić u Hrvatskom muzeju turizma u opatijskoj vili Angiolini.

Autori izložbe na kojoj se mogu vidjeti razni dokumenti, fotografije i drugi izlošci su Mirjana Kos i Jan-Bernd Urban, a izložbu su poduprli i sufinancirali Ministarstvo kulture, Grad Opatija i Austrijski kulturni forum.

Ravnateljica Hrvatskog muzeja turizma Gabrijela Krmpotić Kos rekla je da je izložba, za čiju se pripremu puno istraživalo, prva u nizu priča koje će zainteresirati javnost.

"Želimo ukazati na sve baštinske objekte u našoj blizini za koje možda ni ne znamo ili ih ne primjećujemo", rekla je te istakla da se tom izložbom čuva i neprocjenjivo europsko blago.

Autorica Kos naglasila je da je naziv izložbe vezan uz simbol austrijskih željeznica i uz dvije obljetnice.

Razvoj prometa i infrastrukture je preduvjet razvoja turizma, rekla je te dodala da je uspostavom željezničkih pruga i brodarskih linija mogao krenuti i turistički razvoj.

Opatija je, kaže, nastala kao turističko naselje, kao investicijski projekt Društva južnih željeznica, koje je sagradilo cjelovito naselje, najprije hotel Kvarner, potom infrastrukturu.

Upravo zato Opatija nema tipičnu urbanu mediteransku strukturu kao drugi primorski gradovi, nego arhitekturu koja izvorno nije mediteranska, nego srednjeeuropskog pluralnog podrijetla. U tom smislu Opatija je izuzetak, nešto posebno i tako ju trebamo gledati i valorizirati, naglasila je.  

Opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić naglasio je važnost baštine, posebice u turizmu, kao i dugogodišnje hrvatsko-austrijsko prijateljstvo.

Željeznička veza Rijeke i Opatije s već postojećom prugom Beč- Trst dovršena je 1873., a za izgradnju i svečano puštanje u promet zaslužno je Društvo južnih željeznica. Iste godine puštena je u promet i druga željeznička pruga koja je Rijeku povezivala s Karlovcem, tj. Zagrebom i Budimpeštom. Tako je i Opatija te godine dobila željezničku vezu s Bečom, Budimpeštom, Zagrebom, Trstom, Ljubljanom i ostalim gradovima na trasi pruge. Za Rijeku su te prometnice bile preduvjet rasta lučkog prometa, a Opatiji su omogućile turistički razvoj i gradnju prvog Opatijskog hotela Kvarner 1884.

Pripreme za uvođenje električnog tramvaja od željezničke postaje Opatija- Matulji do Opatije počele su 1900.. Polazna stanica trase bila je u Matuljima, na 212 metara nadmorske visine, a zatim se pruga spuštala prema obali, prateći pretežito glavnu cestu sve do okretišta u Lovranu. Prtljaga se vozila posebnim vagonima, a tijekom ljeta koristili su se otvoreni vagoni. Opatijski tramvaj prometovao je do 1933. kad je uveden autobusni promet, a tramvajska pruga demontirana, dok je dio vagona prodan Gradskom magistratu u Ljubljani, u kojoj su prometovali do sredine 20. stoljeća.


Hrvatsko društvo pisaca raspisalo natječaj za Nagradu Janko Polić Kamov 2018.

ZAGREB - Hrvatsko društvo pisaca (HDP) priopćilo je da je raspisalo natječaj za Nagradu Janko Polić Kamov za najbolje književno djelo proze, poezije i drame napisano na hrvatskom jeziku u proteklih godinu dana, čiji će ovogodišnji laureat biti proglašen na rođendan tog začetnika hrvatske književne avangarde 17. studenoga.

Rok za predaju je 26. srpnja, a ove godine u izbor za Nagradu Kamov ulaze djela objavljena u razdoblju od 1. srpnja prošle, do 30. lipnja ove godine.

Knjige se šalju u četiri primjerka na adresu Hrvatskog društva pisaca (Basaričekova 24, 10 000 Zagreb), uz napomenu “Za Nagradu Kamov” naznačenu na pošiljci.

Hrvatsko društvo pisaca ustanovilo je 2014. godine Nagradu Janko Polić Kamov za najbolje književno djelo (proza, poezija, drama) napisano na hrvatskom jeziku. Kriterij odabira prvenstveno je književna izvrsnost, međutim nagrada također promiče inovativnost, bilo u stilsko-jezičnom ili u tematskom smislu.

"Janko Polić Kamov jedan je od najznačajnijih hrvatskih autora i istinski začetnik hrvatske i europske književne avangarde čije je književno djelo izraslo iz političkog aktivizma, osporavanja postojećih struktura te književno-teorijskog antiesteticizma i nihilizma", stoji u priopćenju HDP-a.

"Kamov je neosporivo bio inovator svog vremena. No, granice koje je Kamovljeva književnost rušila nekada, danas su drugačijeg tipa i kvalitete; neke možda više ne postoje, a neke nove postale su izazovi. Književna nagrada Janko Polić Kamov ističe simboličku vrijednost književnog stvaralaštva koje nije samo ogledalo duha vremena, već i njegov sustvaratelj i korak prema budućnosti", napominje HDP.

Nagrada Kamov sastoji se od novčanog iznosa od 10 tisuća kuna i statue. Žiri će objaviti listu finalista u listopadu, a dobitnik/ca nagrade bit će proglašen/a na Kamovljev rođendan 17. studenoga.


Kino Bibijada: Besplatni filmovi za djecu u kinu Europa

ZAGREB - U sklopu svog projekta Kino Bibijada zagrebačko kino Europa tijekom ljetnih praznika, do 1. rujna, priprema niz besplatnih projekcija filmova za djecu, svake nedjelje u 17 sati.

Zagreb Film Festival i kino Europa donose ukupno 21 projekciju devet filmskih naslova prikazanih tijekom godine u sklopu redovnog programa Kina Bibijada i na KinoKino Festivalu.

U programu je i film koji je na ovogodišnjem KinoKino Festivalu osvojio nagradu dječjeg žirija za najbolji film "Brailleovo srce", priču o neustrašivoj mladoj čelistici, koju je dječji žiri nagradio jer je "probudio najviše emocija u nama te nas je naveo da pratimo svoje snove bez obzira što nam stajalo na putu".

Prikazat će se i pobjednički filmovi prema odluci profesionalnog žirija s protekla dva izdanja festivala, njemački "Oči u oči" i nizozemsko-hrvatsko-belgijski "Dan kada je moj otac postao grm".

Među odabranim filmovima je i australski "Crveni pas: Početak", danski "Nevjerojatna priča o divovskoj kruški", talijanski "Leo da Vinci: Misija Mona Lisa", belgijsko-nizozemsko-švedsko-norveški "Dječak u oblacima", češki "Pat i Mat na filmu".

Ulaz je slobodan uz prethodno preuzimanje besplatnih ulaznica na blagajni kina Europa. Broj besplatnih ulaznica je ograničen.

Tijekom trajanja ljetnog programa prikupljat će se radovi mlade publike inspirirane odgledanim filmovima, te će se prije zadnje projekcije, u subotu 1. rujna, organizirati njihova izložba i dodjela nagrada za najvjernije posjetitelje.

U prošloj školskoj godini programe Kina Bibijada u kinu Europa, Bibijadu i Bib Plus na Zagreb Film Festivalu, te drugo izdanje KinoKino Festivala posjetilo  više od devet tisuća djece i mladih.

Kino Europa je u ljetnim mjesecima pripremilo i jedan 'nefilmski' projekt - prvi zagrebački hotel za biljke. Sve one koji odlaze na odmor i nemaju nikoga da im zalijeva 'zelene ljubimce' pozivaju da ih s povjerenjem donesu na šank ili u dućan, gdje će tu brigu na sebe preuzeti "vrijedan zelenoprsti tim" kina.


Izložba "Kako raditi s predmetima - Zadaci u dizajnerskoj edukaciji" u HDD galeriji

ZAGREB -"Kako raditi s predmetima – Zadaci u dizajnerskoj edukaciji", izložba Nine Paim i Emilije Bergmark koja se otvara u petak u zagrebačkoj HDD galeriji, bavi se metodologijom dizajnerske edukacije i fokusira na praktične verbalne zadatke kao važan alat u obrazovanju dizajnera.

Izložba je izvorno prikazana u sklopu festivala Plan D prošle godine, a riječ je o trećoj suradnji Nine Paim i Emilije Bergmark koja istražuje zadatke u dizajnerskom obrazovanju, podsjeća u najavi  Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD).

Nina Paim je brazilska dizajnerica i istraživačica koja živi i radi u Švicarskoj, a Emilia Bergmark vizualna umjetnica koja živi i radi u Kopenhagenu.

Autorice svoje izložbene projekte osmišljavaju kao zadatak i razvijaju ih kroz radionice u raznim školama dizajna, a prije nekoliko godina postavile su izložbu u Češkoj, prikazujući selekciju od 80 zadataka prikupljenih diljem svijeta.

U suradnji sa spisateljicom Corinne Gisel, Paim i Bergmark su 2016. osmislile istoimenu knjigu s opsežnijim pregledom pisanih uputa za dizajnere.

Po riječima Nine Paim i Emilije Bergmark, na izložbi "Kako raditi s predmetima" istražuje se interakcija, gledanje, slušanje i djelovanje.

Petnaest usmenih zadataka na izložbi je upareno s petnaest predmetnih lekcija postavljenih na stare školske klupe na kojima se vide tragovi mnogih generacija učenika.

Primjerice, jedan od zadataka propituje i jesmo li preopsjednuti poznatim dizajnerima, zašto su dizajnerice i danas vrlo podzastupljene, tko odlučuje što će postati povijest dizajna.

Izložba ostaje otvorena do 10. kolovoza.


Rad "Tipografska šahovnica" odabran za vizualni identitet predsjedanja Hrvatske Vijećem EU

ZAGREB - Rad "Tipografska šahovnica" Ive Primorac sa Studija dizajna proglašen je najboljim između 26 radova pristiglih na natječaj za oblikovanje vizualnog identiteta i slogana predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije 2020. godine.

S obzirom da zemlje predsjedateljice Vijećem EU vizualni identitet predsjedanja javno objavljuju neposredno prije predsjedanja i hrvatski vizualni identitet bit će javno objavljen krajem 2019.  i do tada se neće javno objavljivati ni na drugi način učiniti dostupnim javnosti, izvijestilo je u četvrtak Hrvatsko dizajnersko društvo koje je provelo natječaj Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva kulture.

Naime, među zemljama članicama EU poštuje se nepisano pravilo da se objavom vizualnog identiteta zemlje buduće predsjedateljice ne kreće prerano kako se time ne bi zasjenio vizualni identitet zemlje koja u tom trenutku predsjeda, dodaje se u priopćenju.

Prva nagrada za rad, nastao u mentorstvu Stipe Brčića i komentorstvu Marije Juze, iznosi 33 tisuće kuna bruto.

Drugu nagradu (22 tisuće kuna bruto) dobio je rad "Povezivanje partnerske Europe" Sensus Design Factoryja (Nedjeljko Špoljar, Kristina Špoljar).

Dobitnik treće nagrade (11 tisuća kuna bruto) rad je "Crven-plav" Superstudija, za koji dizajn potpisuju Iva Hrvatin i Ira Payer, suradnica je Sara Pavleković Preis, a copywriter: Rebbeca Mikulandra.

Prijavljene radove dostavilo je pet pozvanih timova, odabranih putem javnog poziva, timovi Studija dizajna i Sveučilišta Sjever te još devet autora ili timova.

Pozvani autori/timovi koji nisu nagrađeni dobit će za rad na svojim natječajnim rješenjima obeštećenja u bruto iznosu od sedam tisuća kuna svaki, bez obzira na broj predanih radova.

Članovi Ocjenjivačkog suda - Damir Bralić, Antti Hinkula, Jan Pavlović, Nevena Tudor Perković, Zvonimir Frka Petešić, Katja Šare i Jakov Vilović jednoglasno su odlučili ne dodijeliti nagrade za slogan.

Još predajom radova autori su pristali obvezu čuvanja anonimnosti rada u svim medijima, od tiskanih do elektroničkih.

Jedan od uvjeta natječaja bio je da vizualni identitet bude prepoznatljivo hrvatski u suvremenom europskom kontekstu te da bude potpis pod projekte različitog obujma i sadržaja s područja kulture, znanosti, obrazovanja, gospodarstva, turizma.

Predsjedavanje Hrvatske Vijećem EU prilika je i da organizacijom raznih događanja Hrvatska promiče svoju kulturu, umjetnost, povijest, znanost, prirodne ljepote i resurse, ljudsko bogatstvo, sve ono što čini njezin nacionalni identitet.


Izložba "Mare modul" o devastaciji, ali i mogućnostima obnove morskih staništa

ZAGREB - Izložbom "Mare modul - keramička staništa za podmorje", što se otvara u petak u Tehničkom muzeju Nikola Tesla, skupina umjetnika u suradnji sa znanstvenicima upozorava na devastaciju morskih staništa i mogućnosti njegove obnove.

Okupljeni u projekt "Mare modul" umjetnici su izradili umjetničke objekte od keramike većih dimenzija koji će, postavljeni u more, činiti male grebene i biti podloga i stanište na koje će se naseliti različiti organizmi.

U svima istom izvoru inspiracije - podmorskom svijetu, svaki je umjetnik pronašao individualno rješenje, a raznolikost struktura, tekstura, varijacije oblika i odabir gline za radove otvorili su i veći broj mogućnosti za ostvarivanje veće bioraznolikosti.

Kroz razdoblje od tri godine biolozi će bilježiti proces razvoja života na novooblikovanim staništima, a očekuje se da će obrastanje keramičkih struktura organizmima potaknuti dolazak i trajni boravak drugih organizama, koji su na tom području znatno prorijeđeni ljudskim aktivnostima.

Po riječima kustosice izložbe Sandre Križić Roban, zahvaljujući snimkama i suradnji umjetnika i znanstvenika u projektu Mare modul, grupa autora osvijestila je brojne promjene nastale u jadranskom podmorju.

"Vođeni željom za pozitivnom promjenom i nenametljivim načinom ulaska u podmorsku zajednicu, umjetnici u području keramike oblikovali su niz staništa. Prirodni materijal – glina, podvrgnut visokim temperaturama, 'ohladit' će more, ne doslovno, već simbolički, omogućujući da se u sitne stvorene strukture ugnijezdi niz mikroorganizama koji zatim pokreću krug života", ustvrdila je u predgovoru izložbe.

"Ciklus koji je bio prekinut zbog ljudske nepažnje i nerazumijevanja bit će obnovljen zahvaljujući sustavu morskih modula i promjeni agregatnih stanja, dok pokreti ruku autora nastoje prenijeti ideju o fizici valova i načinu kako dol svakoga od njih, otkako je svijeta, utječe na podmorje i život u njemu", dodala je.

Umjetnici koji sudjeluju u projektu su Lidia Boševski (autorica koncepcije i voditeljica), Danijela Pičuljan, Snješka Pokos Vujec, Marina Mijatović, Karla Rakuljić, Martina Franić, Nada Benc Štuka, Lauren Moreira, Maddalena Boero, Boris Roce.

"Mare modul" je uključen u međunarodni znanstveni projekt Merces: "Obnova morskih ekosustava u promjenjivim EU morima" zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, kojeg vode Tatjana Bakran-Petricioli i Silvija Kipson.

Organizatori smatraju kako povezivanje dvaju projekata predstavlja sinergiju umjetnosti i znanosti u promociji nužnosti brige o okolišu.

"Želja je ovom izložbom odaslati poruku široj javnosti o važnosti morskih staništa za ljude i potrebi njihova očuvanja te povećati svijest ljudi o rastućem problemu degradacije morskih staništa te mogućnostima njihove obnove", upozorili su.

Izložba će u Tehničkom muzeju Nikola Tesla biti otvorena do 30. srpnja, a ulaz je slobodan.

Nakon Zagreba, predstavit će se u Rijeci u Galeriji Juraj Klović - HDLU Rijeka (od 3. kolovoza do 3. rujna), a kasnije i u dvorcu Frankopan u Kraljevici. Izložba će potom biti trajno postavljena u podmorje ispred Kluba podvodnih aktivnosti Adria u Kraljevici, na dubini od 15 do 20 metara.

Organizatori projekta su ULUPUH - Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, HDLU Rijeka - Galerija Juraj Klović, Rijeka i Tehnički muzej Nikola Tesla.


Prvo izdanje projekta "Okolo" - umjetničke intervencije po središtu Zagreba

ZAGREB - Projekt "Okolo", koji na dvadesetak lokacija u Zagrebu provodi svojevrsno umjetničko istraživanje, uvodno je počeo s četiri intervencije francuskog street-art umjetnika Levaleta, a narednih dana prolaznike očekuje još niz intervencija koje će priprediti inozemni i hrvatski umjetnici.

Levaletove zanimljive likove u njihovoj 'igri' s gradskim prostorima može se pronaći na zidovima Kule Lotrščak u ulici Dverce, Crkve sv. Marije u Tkalčićevoj 10, kuće Jager u Tkalčićevoj 78 i na starom ruševnom zidu u ulici Opatovina 21.

Od 18. srpnja Zagrepčani će na više od deset različitih lokacija svjedočiti intervencijama još jednog francuskog umjetnika koji je pod umjetničkim imenom Oak Oak već diljem svijeta ostavio svoj trag poetičnim i humorističnim likovima, često minijaturnim i skrivenima.

Boris Bare već je ukrasio prolaz prema Zakmardijevim stubama 'crvenim tepihom', a Mislav Lešić će privući pozornost prolaznika novim izgledom glavnih stepenica Tržnice Dolac (od 13. srpnja).

Galerija Kranjčar će od 14. srpnja ugostiti interaktivnu zvučnu instalaciju "Akousmaflore"  francuskog umjetničkog dua Scenocosme, a biljke će u glavnim ulogama biti i u još dvije instalacije - od 16., odnosno 18. srpnja, "Zeleni plafon" Grow Studija i "U prolazu" Botanika, na zasad još tajnim lokacijama.

U Art Parku se od 14. srpnja može pogledati svjetlosna instalacija Ane Elizabet, a u prolazu između Tomićeve i Uspinjače pronaći poezija Eve Milković.

Organizatori "Nas dve", u suradnji s izdavačkom kućom Fraktura, od 16. srpnja, pozivaju na čitanje ljubavi u Parku Grič, a od 19. srpnja održat će se program K'o doma u Parku Bele IV.

U Galeriji Kulturnog centra Mesnička svoje je mjesto pronašla interaktivna svjetlosna instalacija Filipa Borellija "Nevidljiva ljepota".

Projekt "Okolo" održat će se do 22. srpnja na više od dvadeset lokacija, gdje će se malim urbanim intervencijama u samo tkivo grada oživjeti niz javnih gradskih prostora i pretvoriti ih u mjesta gdje se umjetnost spontano dotiče svakodnevice grada.

Iako radove povezuje zajednički nazivnik "Okolo", one zadržavaju svoj jedinstveni karakter, pojedinačni pristup i element iznenadnog pojavljivanja - svaki umjetnik, odnosno kolektiv intervenirat će u gradski prostor u različito vrijeme, nevezano za ostale.

Ovogodišnje, prvo izdanje projekta "Okolo" održava se pod nazivom "Intro", čime se najavljuje povećanje broja lokacija i umjetnika te umjetničkih formi izražavanja narednih godina.

Iza projekta stoje "Nas dve" - Ana Mikin i Tina Kovačiček, a podupiru ih Turistička zajednica grada Zagreba i Francuski institut.


IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


"Igre prijestolja" predvode nominacijama za nagrade Emmy

LOS ANGELES - HBO-ova hit-serija "Igre prijestolja" predvodi u utrci za ovogodišnje nagrade Emmy, najuglednije američke televizijske nagrade, s čak 22 nominacije, uključujući za najbolju dramsku seriju.

Slijede NBC-jeva satirička emisija "Saturday Night Live" i HBO-ov SF serijal "Westworld", s po 21 nominacijom, te "Sluškinjina priča" televizije Hulu s ukupno 20 nominacija.

Najviše nominacija prikupio je streaming servis Netflix, ukupno 112, a slijede ga HBO sa 108, te NBC sa 78.

Svečana dodjela nagrada održat će se u Los Angelesu 17. rujna a domaćini će biti Michael Che i Colin Jost iz postava "Saturday Night Livea".

Nakon što prošle godine zbog kasnijeg emitiranja "Igre prijestolja" nisu bile uvrštene u konkurenciju za Emmyje, ove se godine natječu za titulu najbolje dramske serije s prošlogodišnjom velikom pobjednicom, distopijskom "Sluškinjinom pričom", a u utrci su i znanstveno-fantastična serija "Stranger Things" (Netflix), dramska serija o britanskoj kraljici Viktoriji "Kruna", NBC-jeva obiteljska drama "To smo mi", hladnoratovska špijunska serija "Amerikanci" (FX) i futuristički serijal "Westworld".

U kategoriji komedije, hip-hop serija televizijske mreže FX "Atlanta" natječe se s Amazononovim "The Marvelous Mrs. Maisel", ABC-jevom serijom "Black-ish", serijalom o ženskom hrvanju "GLOW", HBO-ovim "Curb Your Enthusiasm", otkačenom komedijom "Barry", tehnološkom komedijom "Silicon Valley" i "Unbreakable Kimmy Schmidt".

Višegodišnji komični favorit za Emmyja "Veep" ove godine nije u utrci zbog kašnjenja s produkcijom uslijed produljene bolesti zvijezde Julije Louis-Dreyfus, koja je šest godina za redom odnijela nagradu za najbolju glumicu u humorističnoj seriji.


Tomislav Zajec nagrađen na najvažnijem natječaju za dramske pisce u Francuskoj

LYON - Dramski tekst "Trebalo bi prošetati psa" hrvatskog dramatičara Tomislava Zajeca nagrađen je Grand Prixom 29. Journées de Lyon des Auteurs de Theatre u Lyonu, najvećeg natječaja za dramske pisce u francuskom govornom svijetu.

Na 29. izdanju zaprimljeno je ukupno 306 dramskih tekstova koji su prevedeni ili čiji je izvorni jezik pisanja francuski jezik, a nagrađeno ih je pet.

U kategoriji stranih tekstova prevedenih na francuski jezik nagradu je dobio dramski tekst "Trebalo bi prošetati psa" hrvatskog dramatičara Tomislava Zajeca, u prijevodu Karine Samardžije. Svih pet nagrađenih tekstova bit će objavljeno u tiskanom izdanju.

Tomislav Zajec je profesor na Akademiji dramske umjetnosti, član Hrvatskog centra ITI te višestruko nagrađivani hrvatski dramski pisac, a s dramom "Trebalo bi prošetati psa" 2012. godine osvojio je Nagradu Marin Držić, priopćio je Hrvatski centar ITI.

Tekst je 2013. godine premijerno postavljen u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu, a godinu kasnije, 2014., drama je doživjela i filmsku ekranizaciju. Osim hrvatske kazališne premijere, drama je 2016. godine postavljena na kazališne daske u Buenos Airesu, u režiji Matiasa Sendona, te premijerno izvedena na II. Međunarodnom festivalu dramatike Europa + Amerika.


Princ Harry i Elton John pokreću koaliciju protiv HIV-a kod muškaraca

LONDON - Britanski princ Harry i glazbena zvijezda Elton John pridružili su se inicijativi za pokretanje "globalne koalicije" fokusirane na liječenje infekcije HIV-a kod muškaraca, objavila je pjevačeva humanitarna organizacija posvećena borbi AIDS-a.

Fondacija Eltona Johna za borbu protiv AIDS-a nije objavila detalje o planu - no iznijet će ih na međunarodnoj konferenciji posvećenoj toj bolesti koja će se 24. srpnja održati u Amsterdamu.

I 71-godišnji pjevač i 33-godišnji princ angažirani su u kampanji protiv AIDS-a.

John je pjevao na pogrebu Harryjevoj majci princezi Dijani i prisustvovao vjenčanju s glumicom Meghan Markle u svibnju.

John je rekao da su princ i on prije dvije godine sudjelovali na panelu posvećenom HIV-u i mladima - "jedinom demografskom dobu gdje su infekcije HIV-om u porastu a ne u padu".

"Otad je moja fondacija zajedno s drugim partnerima sudjelovala u istraživanjima kojima je obuhvaćeno šest zemalja", dodao je.

"Rezultati istraživanja pokazuju kako je hitno potrebno da se poveća pristup i sudjelovanje muškaraca u testiranju HIV-a i uslugama njegova liječenja", rekao je.

HIV-om je zaraženo 36, 7 milijuna ljudi širom svijeta, prema podacima iz 2016. koje navodi UN-ov program UNAIDS.

Prema izvješću UNAIDS-a objavljenome prošle godine liječeno je manje od polovice muškaraca koji žive s HIV-om  - u usporedbi sa ženama, od kojih je liječeno 60 posto.


Muškarac bez ruku optužen da je izbo škarama mladića

MIAMI - Beskućnik bez ruku uhićen je u Miamiju na Floridi nakon što je izbo škarama drugog muškarca pomažući se stopalima, priopćila je policija.  

Jonathan Crenshaw (46) dvaput je ubo škarama 22-godišnjeg mladića iz Chicaga a zatim je pobjegao, navodi policija.

Crenshaw, poznat po živopisnim slikama koje slika stopalima, uhićen je nedaleko od mjesta napada u trgovačkom i turističkom području kod South Beacha.

Optužen je za teški napad, a branio se pred policijom da se radilo o samoobrani.

Žrtva Cesar Coronado primljen je u mjesnu  bolnicu s ozljedama lijeve ruke.


Kuća Rose Parks na dražbi u SAD-u

NEW YORK - Obiteljska kuća u kojoj je u Detroitu živjela aktivistkinja za građanska prava crnaca Rosa Parks nakon što je zbog prijetnji smrću pobjegla iz Alabame bit će stavljena na dražbu krajem srpnja, a očekuje se da bi mogla postići cijenu od tri milijuna dolara.

Drvena kuća u kojoj je Parks (1913.-2005.) živjela od 1957. spašena je od planiranog rušenja 2017. kada ju je njezina nećakinja Rhea McCauley kupila za 500 dolara te donirala umjetniku Ryanu Mendozi, koji ju je rastavio i prebacio iz SAD-a u Njemačku gdje ju je, uglavnom vlastoručno, ponovno sastavio u svom vrtu u Berlinu.

Kuća će biti ponuđena 26. srpnja na dražbi u aukcijskoj kući Guernsey's u New Yorku te se očekuje da bi mogla dosegnuti sedmeroznamenkastu cijenu od čak do tri milijuna dolara. Prikupljena sredstva dijelom su namijenjena zakladi koju je McCauley utemeljila s ciljem očuvanja nasljeđa svoje tete.

Parks je u Detroit doselila 1957., dvije godine nakon što je 1955. odbila ustupiti mjesto u gradskom autobusu u Montgomeryju u Alabami rezervirano za bijelce, čime je postala pionirka pokreta za građanska prava afroamerikanaca u SAD-u. Godinama nakon incidenta, nastavila je dobivati prijetnje smrću, te je dobila otkaz na poslu u lokalnoj robnoj kući.

U kući u Detroitu, koja je bila u vlasništvu njezina brata, Parks je živjela zajedno s još 17 članova obitelji. Do kraja života surađivala je s organizacijama za borbu za ljudska prava. Umrla je 2005. u dobi od 92 godine.

Kuća se mjesecima mogla posjetiti u Mendozinu berlinskom domu gdje je privlačila na stotine posjetitelja, prije nego što je ponovno rastavljena i ranije ove godine vraćena preko Atlantika, na Sveučilište Brown u Rhode Islandu, gdje je bila privremeno izložena. Mendoza se nada da će uspjeti naći stalni dom za nju.

"Ova je kuća podsjetnik da baština gospođe Parks ne počinje i ne završava s jednim danom u 1955., već je njen rad, kao i žrtva koju je podnijela zbog zagovaranja jednakosti i građanskih prava, nastavljen kroz cijeli život", piše u priopćenju aukcijske kuće.


Slovenski premijer oduševljen: Melania nije zaboravila slovenski jezik i staru domovinu

LJUBLJANA - Slovenski premijer Miro Cerar oduševljen je što američka prva dama Melania Trump nije zaboravila na staru domovinu i da još govori materinji jezik.

"Možemo biti ponosni što je prva dama SAD-a iz Slovenije i da nije zaboravila slovenski jezik. Dapače, vrlo dobro govori slovenski i uvijek je vesela kad može razgovarati o našoj domovini", rekao je Cerar u Bruxellesu nakon skupa država NATO saveza na koji je američki predsjednik poveo i svoju suprugu Melaniju Trump.

Ona je rođena u Sevnici kod Krškog, ali je domovinu napustila u mladim godinama, gradeći manekensku karijeru, a u SAD-u se udala za nekretninskog magnata i sadašnjeg predsjednika s kojim ima i sina Barrona.

Cerar je na skup u Bruxellesu poveo i svoju partnericu Mojcu koja je sudjelovala u neslužbenom damskom programu, a također je imala prilike razgovarati s Melanijom, rođenom Knavs.

"Melaniju smo sada već dobro upoznali i ti razgovori su uvijek vrlo ugodni, a naravno da razgovaramo na slovenskom jeziku", rekao je Cerar, izrazivši nadu da će američka prva dama jednom biti u prilici i posjetiti staru domovinu.

Sadašnja američka prva dama prva je na tom položaju u povijesti kojoj engleski nije materinji jezik i druga koja nije rođena na tlu SAD-a. U Sjedinjenim državama žive i njeni roditelji Viktor i Amalija, te sestra Ines, pa jezik iz starog kraja može često prakticirati. Navodno je malo "slovenščine" u kontaktu s djedom i bakom naučio i Melanijin i Donaldov sin Barron.


Simon Le Bon negira optužbe za seksualno napastvovanje obožavateljice

ZAGREB - Pjevač glazbene skupine Duran Duran Simon Le Bon zanijekao je u četvrtak optužbe da je prilikom davanja autograma u trgovini pločama u Los Angelesu prije 23 godine pipao obožavateljicu, ustvrdivši kako tako nešto "naprosto nije istina".

Shereen Hariri (47) optužila je Le Bona da ju je 1995. godine u trgovini pločama u kojoj je radila "hvatao" te joj "masirao desno bedro" i "milovao i gurao ruku sve do genitalija", piše britanski Guardian.

U postu objavljenom na službenoj Facebook stranici Duran Durana, Le Bon je ustvrdio kako to "naprosto nije istina".

"Ponašanje za koje me Hariri optužuje za mene bi bilo jednako neprihvatljivo i neprimjereno onda, kao što je i danas. Ali ta je tvrdnja naprosto neistinita", napisao je Le Bon.

Objasnio je da ga je Hariri kontaktirala u vezi s optužbom prije nekoliko mjeseci, te joj je predložio da se sastanu kako bi razriješili situaciju. "Ona je umjesto toga odlučila javno istupiti. Uvijek sam bio osoba spremna priznati svoje pogreške i ispričati se za propuste. Ali ne mogu se ispričati za nešto što nisam učinio", ustvrdio je pjevač.

Odvjetnica Shereen Hariri izjavila je za Detroit Free Press da je Le Bon taj koji je odustao od predloženog sastanka, zbog čega je žrtva odlučila istupiti u javnosti. "Bili smo na dlaku do toga da sjednemo s njime", rekla je Sarah Prescott.

Hariri je izjavila da ju je incident od prije 23 godine "potresao i potpuno zaledio", a nije istupila odmah jer se plašila posljedica suočavanja kao i toga da bude proglašena "djevojkom koja je optužila Simona Le Bona". Budući da ne može tražiti financijsku odštetu - zakonski rok za seksualno uznemiravanje po američkim zakonima zastarijeva dvije godine nakon počinjenja navodnoga nedjela - jedino što traži je, kako je rekla, isprika.

Le Bonova asistentica Katy Krassner također tvrdi da je nevin: "Bila sam s njim toga dana i mogu vam reći da se ono za što ga se optužuje NIJE DOGODILO. Ideja da je pred svojim kolegama iz benda i ispred gomile kamera nekoga otvoreno seksualno napastvovao naprosto je smiješna", napisala je u komentaru ispod posta.


Kenija bijesna na zastupnike koji uživaju na nogometu u Rusiji

ZAGREB - Kenijska javnost ljutito je reagirala na vijest da je 20 parlamentarnih zastupnika otputovalo na utakmice Svjetskog prvenstva u Rusiji na trošak poreznih obveznika, prenosi BBC.

Oni će ondje gledati četiri utakmice, uključujući finale. Procjenjuje se da troškovi putovanja i dvotjednog boravka u Rusiji iznose stotine tisuća američkih dolara.

Možda bi to prošlo i ispod radara da zastupnici sami nisu objavljivali selfieje snimljene na stadionima.

Senatorica Millicent Omanga tako je na svoj Facebook profil postavila fotografije sebe u hrvatskom dresu i u društvu s hrvatskim navijačima prije utakmice s Engleskom i izgledalo je kao da se dobro zabavlja.

Ministar sporta Rashid Echesa branio se riječima da je odobrio putovanje za samo šestero zastupnika s ciljem da saznaju kako se organiziraju velika sportska natjecanja.

Kenija nema nikakvog uspjeha u nogometu, ali je jedna od najuspješnijih atletskih nacija i kandidirala se za domaćinstvo svjetskog prvenstva u atletici 2023.

Mnogi Kenijci, međutim, misle da se radi o bacanju novca. U zemlji je prosječna plaća 150 dolara.
 

Štakor izazvao kratki spoj i nestanak struje u kazalištu, pomutnja među balerinama i gledateljima

CANBERRA - Izazvavši kratki spoj i nestanak struje u australskom gradu Adelaidu, jedan je štakor izazvao pravu pomutnju na baletnoj predstavi "Uspavanoj ljepotici" kada su članovi baletnog ansambla i gledatelji uz pomoć džepnih lampi evakuirani iz Festivalskog centra u spomenutom gradu.

Južnoaustralska elektroprivreda je potvrdila da je štakor izazvao kratki spoj u jednom postrojenju od 11.000 volti nakon čega je sjeverozapadni dio grada ostao bez struje na dva sata.

Kada je oko 2000 gledatelja shvatilo da potpuna tama nije dio predstave nastalo je komešanje, a potom su obaviješteni da se radi o nestanku struje te da će biti evakuirani iz kazališta.

Bila je to posljednja izvedba "Uspavane ljepotice" u sezoni, kazali su organizatori te se ispričali ansamblu i gledateljima.


Tvitovi su ujutro analitički, a navečer emotivni - studija

BRISTOL - Korisnici društvene mreže Twitter ujutro pišu smirene i analitičke objave, dok su navečer emotivni i impulzivni, pokazala je velika analiza tvitova.

Taj su obrazac otkrili autori studije sa Sveučilišta u Bristolu u Engleskoj nakon što su analizirali sedam milijardi riječi u preko 800 milijuna poruka na Twitteru.

Stručnjak sa sveučilišta u Bristolu za umjetnu inteligenciju Nello Cristianini s kolegama je analizirao anonimne poruke na Twitteru u 54 velika britanska grada u razdoblju od 4 godine i razvrstao ih je prema 73 pokazatelja povezana s različitim stilovima razmišljanja.

Studija, objavljena u znanstvenom časopisu Plos One, otkrila je kako korisnici između 5 i 6 sati ujutro koriste najveći udio riječi povezanih s logičkim zaključivanjem, inteligencijom i obrazovanjem.

Stil pisanja se mijenja kada padne mrak, te postaje više emotivan i impulzivan, ali i više društven. Između 3 i 4 sata ujutro objave nam postaju više egzistencijalne prirode, i izražene emocije su daleko manje pozitivne.

''Analiza medijskih sadržaja, ako je učinjena ispravno, može nam pružiti vrijedne informacije o društvenim i biološkim znanostima. Mi i dalje pokušavamo naučiti kako iskoristiti najviše od toga'', rekao je koautor istraživanja Stafford Lightman.

Zaključno, studija je pokazala kako se korištenje jezika mijenja snažno i predvidljivo u skladu s dnevnim ciklusom tijela, te se uklapa u razlike u neuronskim aktivnostima našeg mozga, metabolizma i razine hormona.


Sindrom sagorijevanja na poslu važan uzrok liječničkih pogreški

STANFORD - Liječnici koji pate od sindroma sagorijevanja na poslu imaju veće izglede počiniti veće pogreške u liječenju bez obzira na sigurnosne protokole koji su uvedeni na poslu, pokazuje novo istraživanje.
 
“Nije dovoljno samo pokušati popraviti okruženje u kojemu se pruža zdravstvena zaštita kako bi se spriječile pogreške. Moramo se posvetiti i stvarnom ljudskom faktoru koji pridonosi tim pogreškama i ciljano proučiti sindrom sagorijevanja liječnika”, kaže voditelj istraživanja dr. Daniel Tawfik s medicinskog fakulteta sveučilišta Stanford u Kaliforniji.

Sindrom sagorijevanja je vezan uz posao i karakterizira ga emocionalna iscrpljenost, cinizam i osjećaj manje učinkovitosti na poslu, objašnjava dr. Tawfik. Zdravstveni radnici i bilo tko na stresnom radnom mjestu, koje uključuje interakcije s drugim ljudima, izložen je posebno velikom riziku sagorijevanja.

Procjenjuje se da više od polovice liječnika pati od toga sindroma, a 45 posto se žali na ekstremni zamor, naveli su dr. Tawfik i njegov tim u radu u časopisu Mayo Clinic Proceedings.

Sve je više dokaza da sagorijevanje liječnika može utjecati na sigurnost pacijenta, napominju autori, što može pridonijeti liječničkim pogreškama koje su odgovorne za tisuće izgubljenih života u američkim bolnicama svake godine, dodaju znanstvenici.
 
Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 6695 američkih liječnika koji su davali podatke o tome jesu li imali simptome sagorijevanja, zamora ili suicidalne misli i jesu li u prethodna tri mjeseca počinili neku veću medicinsku pogrešku. Liječnici obuhvaćeni istraživanjem bili su reprezentativni primjer ukupne američke liječničke populacije.
 
Prema istraživanju 10,5 posto liječnika izvijestilo je da je nedavno napravilo veću liječničku pogrešku uključujući pogrešne procjene, pogrešne dijagnoze ili tehničke pogreške. U 55 posto slučajeva te pogreške nisu utjecale na ishod liječenja, 5,3 posto rezultiralo je trajnim zdravstvenim problemima i 4,5 posto smrću pacijenta.
 
Simptome sagorijevanja imalo je 78 posto liječnika koji su počinili pogreške, u odnosi na 52 posto koji nisu počinili pogreške. Liječnici koji su griješili imali su veće izglede patiti od visoke razine zamora (78 posto u odnosu na 52 posto) i imali su nedavno suicidalne misli (13 posto u odnosu na šest posto).

“Veza sagorijevanja liječnika na poslu i medicinskih pogreški bila je snažna čak i kad se uzelo u obzir sigurnosne protokole na poslu”, dr. Tawfik.

Tawfik dodaje da su i male promjene nabolje kod liječnika koji pate od sindroma sagorijevanja povezana sa smanjenjem liječničkih pogreški.

"Pacijenti bi trebali slobodno reći svaki puta kad im se čini da su uočili grešku koja ih ugrožava”, kaže dr. Tawfik i dodaje da bi svaki zdravstveni radnik prema tome trebao biti otvoren.


Osmišljeno funkcionalno osobno leteće vozilo (VIDEO)

ONTARIO - Projekt kanadskog poduzetnika rezultirao je izumom funkcionalnog električnog letećeg vozila koje može dostići brzinu od oko 100 kilometara na sat i preletjeti oko 40 kilometara.

Futurističko vozilo nazvano BlackFly namijenjeno je osobnoj upotrebi, a dizajnirao ga je tim tvrtke Opener iz Silicijske doline, kojeg predvodi kanadski poduzetnik Marcus Leng.

Leng je još 2011. u dvorištu svoje kuće u Ontariu u Kanadi izveo prvi pokusni let upravljajući prototipom. Nakon toga svoju tvrtku je preselio u Kaliforniju kako bi slijedio svoj san o „prvom ultra laganom električnom vozilu koje omogućuje vertikalno uzlijetanje.“

Nakon sedam godina, projektom je razvijeno posve funkcionalno vozilo koje ima osam rotora smještenih na dva krila. Letjelica je testirana više od 1400 puta i preletjela je više od 19.000 kilometara. Osim brzine od 100 kilometara na sat i radijusa kretanja od 40 kilometara, BlackFly je ujedno i amfibijsko vozilo te može slijetati na sve vodene površine.

Posebna zanimljivost je i činjenica kako za punjenje baterija nije potrebno više od 30 minuta.

Što se tiče upravljanja, iz tvrtke navode kako je ono poprilično jednostavno te da navodno ne zahtjeva posebno kompleksnu obuku. Ipak, dozvole za upravljanje ovakvim letjelicama mogle bi biti nešto veći problem.

Cijena letjelice zasad još nije poznata, ali Opener navodi kako bi trebala biti „povoljna.“

Autori projekta navode kako ne namjeravaju stati na ovome, već stvoriti mrežu koja bi vozilima omogućila punjenje tijekom putovanja na većim daljinama, korištenjem obnovljivih izvora.


FIFA zatražila manje prikaza privlačnih navijačica s SP-a zbog – seksizma

ZÜRICH - Šef FIFA-inog odjela za održivost i različitost Federico Addiechi pozvao je medijske kuće da u svojim prijenosima smanje broj krupnih kadrova u kojima se pojavljuju zgodne  navijačice na stadionima, s ciljem borbe protiv – seksizma – u nogometu.

Svjetska krovna organizacija, po korupciji bliska europskoj UEFA-i, želi „dostojanstveniji“ prikaz ženskog dijela publike na preostale dvije utakmice. Ovaj izniman problem iznesen je na tiskovnoj konferenciji FIFA-e u srijedu, prenosi The Irish Times.

Naime, anti-rasistička organizacija FARE navodi kako je zabilježila više od 30 slučajeva u kojima su žene bile „metama presretanja na ulici“ tijekom proteklih mjesec dana natjecanja u Rusiji.
Primjereniji prikaz ženske publike u Rusiji su vjerojatno navijačice Saudijske Arabije, koje bi u nekim zemljama bile promatrane kao – huligani. | Foto: AP

Polovica prijavljenih slučajeva navodno uključuje ženske reporterke koje su bile uznemiravane tijekom direktnih prijenosa.

Addiechi navodi kako je FIFA pozvala nacionalne televizije da prestanu zumirati privlačne žene na stadionima kako bi se spriječili potencijalni „seksistički incidenti.“

Iako je rasizam u Rusiji navodno vrlo veliki društveni problem, FARE je ovog puta ostala bez plijena jer tijekom natjecanja nije zabilježen niti jedan takav incident. Po tom pitanju na internetu su kružile glasine kako su primjerice čelni ljudi ruskih navijačkih skupina dobili nalog od samih vlasti da ne izazivaju nikakve sukobe te ne stvaraju incidente.


Arkaim: Ruski Stonehenge i zagonetka starog svijeta

ČELJABINSK - 1987. godine sveučilište u Čeljabinsku je arheološkim istraživanjem otkrilo drevno utvrđeno naselje na ruskom južnom Uralu čiji postanak seže u 3. ili 2. tisućljeće prije Krista. Utvrda zvana Arkaim slovi kao ruski Stonehenge i smatra se starijom od samog Stonehengea.

Arkaim se često ocjenjuje kao najvažnije i najtajanstvenije arheološko nalazište u Istočnoj Europi. Nalazište je predmet mnogih sporova, što je opravdalo usporedbu sa Stonehengeom. Proteže se graničnim dijelom Čeljabinske oblasti na južnom Uralu, odnosno sjeverno od granice s Kazahstanom, ali ne radi se o kružnoj nakupini kamenja kao što je to Stonehenge.

Kod Arkaima je riječ o ostatcima drevnog naselja koje se sastojalo od sela opasanog dvama velikim kamenim zidovima u obliku kruga. Naselje se prostire površinom od 1800 m² i omeđeno je dvjema skupinama nastamba u kružnom rasporedu odvojenih ulicom i glavnim trgom u sredini. Ostatke je navodno otkrila 1987. godine nekolicina ruskih arheologa na oduševljenje čitave struke. Nalazište i tamošnji predmeti vuku porijeklo iz 17. stoljeća pr. Kr., a općeprihvaćeno je mišljenje da je izgrađeno prije četiri ili pet tisuća godina, što se podudara sa starošću Stonehengea.

Arkaim ima i drugi naziv – Grad svastike, ili još i Mandala grad. Nekoliko je razloga zašto se tako zove. Naime, raspored građevina oko centralnog trga ima oblik koji neumoljivo podsjeća na svastiku. Drugi razlog je taj što se vjeruje da je Arkaim bio dio Sintashta kulture, indo-iranskog porijekla davnih euroazijskih stepa, čiji žitelji su bili poznatiji još i pod nazivom Arijci.
Današnje arheološko nalazište

Arkaim je uvelike zanimljiv i astronomima, kao i Stonehenge. Za Stonehenge se zna da je izgrađen za astronomsko promatranje, svojevrstan arhetip observatorija. Stonehenge je omogućavao promatranje 10 astronomskih fenomena koristeći 22 elementa, dok astronomi tvrdi da Arkaim omogućava promatranje čak 18 fenomena koristeći 30 elemenata, čime Arkaim dobiva i veću arheološko-astronomsku važnost od Stonehengea.

Prema tvrdnjama ruskog arheologa K.K. Bystrushkina, observatorij u Arkaimu pruža deset put veću preciznost od onog u Stonehengeu, preciznost koja je u tom vremenskog razdoblju bila nečuvena, a dostignuta je tek 2.000 godine kasnije u antičkoj Grčkoj.

Činjenica da su ovakve građevine namjerno građene kao astronomski observatoriji, pa čak i svojevrsni kalendari, prije nego je slično dostignuće ostvareno u velikih carstvima antike, poput Egipta ili Grčke, dovoljno govori o značaju ovih kultura te njihovoj sofisticiranosti.

No, Arkaim nije jedino takvo nalaziše u ruskim prostranstvima. Slične lokacije nepovratno su izgubljene industrijalizacijom nekadašnjeg SSSR-a, poput kamene tvrđave Sarkel, djelo kazarske kulture iz 830.-e godine, koja je potopljena zbog izgradnje umjetnog jezera Tsimyansk 1952. godine.

Mnoga slična nepoznata mjesta i dalje postoje, no nažalost nedovoljno istražena, ponajviše zbog nezainteresirane nekadašnje komunističke vlasti, te zbog nedovoljne suradnje akademske zajednice.


Suprotno demografskoj propasti Europe, natalitet u Mađarskoj u porastu

BUDIMPEŠTA - Mađarska pro-obiteljska politika i društvena usmjerenost rezultiraju porastom nataliteta kod bračnih parova, pa se negativan trend kojeg su europski vlastodršci nazvali „nepovratnim“ zapravo okrenuo bez masovne imigracije.

„Zemlja ne proživljava samo rast nataliteta; Mađarska vraća sat unatrag po pitanju nataliteta i obiteljski strukturirane tranzicije koju su demografi dugo smatrali neizbježnom,“ piše autor članka Lyman Stone, iz Instituta za obiteljske studije.

Stone tvrdi kako je to neuobičajena pojava za mnoge zemlje svijeta, posebice one u Europi.

U svom tekstu, Stone kao poticaj posebno ističe financijsku podršku mladim obiteljima, poput potpora pri kupnji kuća, poreznih olakšica za djecu te rastuće gospodarstvo. Pritom je i opća društvena orijentiranost prema obitelji također značajan faktor.

Temeljna načela pro-obiteljske politike usvojena su 2011., a zasnovana je na zaštiti i očuvanju tradicionalnih vrijednosti braka između muškarca i žene, pri čemu je obitelj temelj zdravog društva i preduvjet za opstanak nacije.

Povećanje nataliteta u Mađarskoj započelo je 2012., ali se značajniji rast pojavio 2015. i 2016., kada se i više Mađara vjenčalo, posebice mladih.

Dok su se vlasti recimo Njemače i Švedske, kroz političke manipulacije i masovnu medijsku propagandu usmjerili isključivo na masovnu imigraciju kao „povećanje nataliteta“, mađarske vlasti odlučile su dokazati suprotno.

Mađarski premijer Viktor Orban oštro je kritizirao liberalni sustav zbog uništenja obitelji, tvrdeći kako liberalizam „ne štiti u sferi obitelji, jer liberalna demokracija ne jača obitelji: ona održava postojanje mnogih vrsta obitelji, mnogih načina života, a mi moramo načiniti razlike među njima. Jedna od posljedica toga jest da proživljavamo razdoblje demografskog pada.“


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus