19:12, 20. Travanj 2019

kultura...

Kultura 12. travnja 2019.

Objavljeno: 12.04.2019 u 12:59
Pregledano 60 puta

Autor: Icom, Hina
  Kultura 12. travnja 2019.

ZAGREB, 12. travnja 2019. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Vojnovićev „Suton“ četvrti ovosezonski premijerni naslov dubrovačkog kazališta

DUBROVNIK - Pretpremijera četvrtog ovosezonskog premijernog naslova u dubrovačkom Kazalištu "Marina Držića",  „Suton“ Ive Vojnovića  u režiji Ivice Boban bit će u u srijedu 17. travnja, a premijera dan kasnije, najavljeno je u Dubrovniku na konferenciji za novinare u petak.
 
Redateljica Boban istaknula je kako je „Suton“ remek djelo koje je Vojnović izvanredno napisao, s preciznom i točnom dramaturgijom te do utančina isprofiliranim likovima.

„Izuzetno cijenim dubrovački izvanredni ansambl i s njima sam često surađivala, još od davnih dana. Drago mi je da mogu napraviti predstavu u teatru koji je biser kazališta na našim prostorima.  Osim toga, riječ je o 'Sutonu' Iva Vojnovića, središnjem dijelu triptiha 'Dubrovačke trilogije', koji je vrlo suvremen. To je 'danse macabre', 'mrtvački ples' koji se odigra u jednu večer“, rekla je Boban i dodala da je komad, ako se ne gleda preusko, vrlo suvremen.

„Odnos starih, ukopanih u prošlost, koji ne žele vidjeti sadašnjost i nije ih briga za mlade, živimo u svojoj državi, gdje se provlači prošlost, kao i svakojake čarke oko te prošlosti, dok mladost odlazi u emigraciju da bi mogla živjeti“, rekla je Boban.

 Glumica Srđana Šimunović, koja je ujedno i asistentica redateljica te jezična savjetnica, istaknula je sreću i čast što ima priliku raditi Vojnovića u dubrovačkom kazalištu s domaćim autorskim timom.  Glumica Izmira Brautović izjavila je kako je rad na predstavi bio težak i naporan, ali kako je s povjerenjem sigurna da dubrovačko kazalište ima još jednu izvrsnu predstavu.

„Imala sam užasan strah jer je uloga sve samo ne ono što sam dosad radila. Bio je velik zalogaj, ali i čast. Ovo je ulogetina. Nadam se da ću opravdati povjerenje“, rekla je Brautović.

Glumica Nika Lasić izjavila je kako joj je rad na predstavi bio težak, ali i prelijep, a igrati ulogu Pavle u Vojnovićevu „Sutonu“ u režiji Ivice Boban joj je trostruki 'dobitak na lotu'. Glumac Mijo Jurišić istaknuo je kako je proces stvaranja predstave bio jako uzbudljiv jer nije klasični pristup radu.

Glumačku podjelu čine Izmira Brautović, Mirej Stanić, Glorija Šoletić, Nika Lasić, Srđana Šimunović, Hrvoje Sebastijan, Branimir Vidić, Mijo Jurišić i Zdeslav Čotić.

U autorskom timu predstave osim Ivice Boban su  Marin Gozze (scenograf), Doris Kristić (kostimograf), Damir Šimunović (skladatelj), Vesna Kolarec (oblikovateljica svjetla), Ivan Lušičić Lik (oblikovatelj video projekcija) i Srđana Šimunović (jezična savjetnica/ asistentica redateljice).

Nakon pretpremijere 17. travnja i premijere dan kasnije, slijede reprizne izvedbe  25. i 26. travnja.    


Javni poziv Ministarstva kulture za dodjelu stimulacija autorima i prevoditeljima

ZAGREB - Ministarstvo kulture objavilo je u petak Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i prevoditeljima za najbolja ostvarenja na području književnog prevodilaštva u 2018. godini.

Dosadašnji natječaj za dodjelu stimulacija autorima najkvalitetnijih književnih djela u protekloj godini proširuje se dodavanjem kategorije stimulacija za prevoditelje.

Glavni cilj je stimulirati i nagraditi prevoditelje koji su slabije vidljivi u javnom prostoru iako je velik broj knjiga koji se kod nas čita preveden. Uz stimuliranje najkvalitetnijih književnih prijevoda Ministarstvo kulture odlučilo je u ovaj natječaj uvrstiti, vrednovati i istaknuti i vrsne prijevode kazališnih tekstova koji se ne objavljuju, a za koje se prevoditelji također moraju iznimno potruditi iako toga često šira javnost nije svjesna, ističe se na stranicama ministarstva.

Sustav vrednovanja pristiglih prijava koji je zaživio prošle godine primijenit će se i ove godine uz dodatna unaprjeđenja i prilagodbe kako bi se postigla što veća objektivnost.

Rezultati Javnog poziva za dodjelu stimulacija za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva u prošloj godini obično su se objavljivali prilikom otvaranja Mjeseca hrvatske knjige polovicom listopada.

Autorima književnih djela dodijelit će se do 20 stimulacija u kategorijama - knjiga proze (roman, knjiga priča, esej), zbirka poezije te strip i knjiga za djecu i mlade. Pojedinačna stimulacija iznosi 15.000 kuna neto.

Prevoditeljima će se dodijeliti do deset stimulacija za književne prijevode sa suvremenih jezika u kategorijama knjiga proze (roman, knjiga priča, esej), zbirka poezije te strip i knjiga za djecu i mlade. Stimulacije se neće dodjeljivati za prijevode publicističkih, znanstvenih i stručnih djela kao niti za prijevode s trećih jezika, odnosno za prijevode s jezika na kojima prevedeno književno djelo nije originalno napisano niti za izdanja na kojima nije jasno istaknuto ime i prezime prevoditelja. Pojedinačna stimulacija  također iznosi 15.000 kuna neto.

Također dodijelit će se do pet stimulacija za prijevode kazališnih djela premijerno izvedenih u produkciji registriranih kazališta u Hrvatskoj u razdoblju od 1. siječnja  do 31. prosinca 2018.  Stimulacije za prevedena kazališna djela dodjeljuju se za nove prijevode s klasičnih i suvremenih jezika. Pojedinačna stimulacija iznosi 10.000 kuna neto.

Djela, koja se prijavljuju na Javni poziv, dostavljaju se Ministarstvu kulture, Zagreb, Runjaninova 2 s napomenom: Za dodjelu stimulacija za najbolja ostvarenja na području književnog i prevoditeljskog stvaralaštva za 2018. godinu te s obaveznom naznakom kategorije za koju se djelo prijavljuje te jezika s kojeg je djelo prevedeno.

Rok za podnošenje prijava je 30 dana od dana objave Javnoga poziva, a rezultati će biti objavljeni na mrežnim stranicama Ministarstva kulture.


Buševec domaćin kazališnim amaterima Zagrebačke županije

ZAGREB -  Buševec je u subotu domaćin 22. Smotra kazališnih amatera Zagrebačke županije (SKAZŽ) koju organizira Ogranak Seljačke sloge Buševec, a na kojoj će nastupiti amaterska kazališta iz Zaprešića, Jastrebarskog, Samobora, Zeline i Draganića.

 Smotru će, u mjesnom Domu kulture,  "Pismom iz Zelengrada", otvoriti Zaprešićko kazalište za djecu i mlade. Predstava je to nastala na tekst Nevenke Videk o stanovnicima šume kojima su ljudi zagadili potok i ostavili smeće u njihovom domu. Poučna eko priča namijenjena je djeci od 8 do 10 godina

 "I neka vam loptice uvijek budu naklonjene", predstava je Gradskog kazališta Jastrebarsko, nastala kroz improvizacije na temu neobičnih likova koje susrećemo u svakodnevnom životu.
 
 Polaznici dramskih radionica GK Jastrebarsko su temeljem tog kazališnog istraživanja svoj rad prenijeli u tekst monološke forme, a dramaturginja Ana Perčinlić je njihove radove objedinila u cjelovito dramsko djelo.

 Film „Chicago“ poslužio je kao predložak istoimene nove kazališne predstave mlađeg ansambla Amaterskog kazališta POU Samobor kojima je to treća uspješna predstava.  Sigurnom glumom, te izuzetnim songovima i plesom mladi će vas glumci vratiti  u 30-te i 40-te godine prošlog stoljeća zloglasnog Chicaga, poručuju iz tog kazališta.


O proščenjima i ljubavima na daljinu

 Zelinsko amatersko kazalište "ZAmKa" u Buševec dolazi s predstavom "Proščenje" čija se radnja odvija na blagdan sv. Ivana Krstitelja. Proštenja su nekada imala veliko značenje, jer je na taj dan u mjesnu crkvu dolazilo  mnogo ljudi iz cijele okolice. Nakon vjerskih obreda, nastavilo se druženje pod štandovima, sretali su se prijatelji, rodbina, upoznavali mladi, rađale ljubavi, jelo, pilo i plesalo. Djeca su uživala u carstvu drvenih igračaka i medenih kolača.
 
 Gosti Smotre su Dramska družina KUD-a Sv. Juraj iz Draganića čija predstava nosi naziv "Sliku tvoju ljubim", a radnja joj seže u 50-te godine prošlog stoljeća, u draganićke seoske sredine u kojima su mještani živjeli  pretežno u neimaštini. Zbog toga se značajan broj muškaraca iseljava u prekooceanske zemlje, pretežno Kanadu, puno rade i teško se asimiliraju, pa u draganićkom kraju traže djevojku za ženidbu. O jednoj takvoj jednoj udaji, odnosno ženidbi na daljinu govori predstava.

 Pokrovitelj 22. Smotre kazališnih amatera je Zagrebačka županija.
 

Predstavljena nova notna izdanja djela petorice suvremenih hrvatskih skladatelja

ZAGREB - Nova notna izdanja petorice suvremenih hrvatskih skladatelja - Dubravka Detonija, Ive Josipovića, Davorina Kempfa, Karla Krausa i Dubravka Palanovića pridonijet će tomu da se ta glazba svira i da ju čuju svi koji to žele, istaknuto je na njihovu predstavljanju u petak u predvorju Velike dvorane Vatroslava Lisinskog.

Muzički informativni centar Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog nakladnik je notnih izdanja djela spomenutih skladatelja, a kako je to objasnio urednik Ivan Živanović, objavljena su zato da ta djela značajnih hrvatskih suvremenih skladatelja "ne nestanu". Jer, istaknuo je Živanović, jedna veliki problem vezan uz glazbu je da ona nakon nekoga vremena "nestane", a to će spriječiti ova notna izdanja tako što će se ta glazba moći svirati i moći će ju čuti oni koji to žele.

Tako su u "biennalskom tjednu" predstavljena ova djela - "Passacaglia za dva glasovira i gudače" Dubravka Detonija, "Epikurov vrt za simfonijski orkestar" Ive Josipovića, "Plohe i boje za gudački orkestar" Davorina Kempfa, "Ave Maria" Karla Krausa i "Doloroso za kvartet saksofona" Dubravka Palanovića.

Uz urednika, o svojim su djelima govorili i trojica nazočnih skladatelja - Palanović, Kraus i Detoni.

Od skladateljske zvijezde u usponu, preko Kempfa i Josipovića, do Detonija i Krausa

Urednik Živanović rekao je kako nova notna izdanja predstavljaju spektar djela  - od djela skladateljske zvijezde u usponu Dubravka Palanovića čija se djela izvode s velikim uspjehom, preko Davorina Kempfa koji je mnogim studentima jedan od najdražih profesora na Muzičkoj akademiji u Zagrebu jer je majstor u prenošenju znanja pa studenti doista mogu od njega lako učiti, a i veliki je majstor skladateljskog umijeća.

Dodao je kako je Ivo Josipović pak jedna vrlo osebujna ličnost s mnogostrukim kvalitetama i uzor je marljivosti jer, rekao je Živanović, radi svega onoga što uspijeva napraviti mi njegovi kolege mu se najiskrenije divimo.

Karlo Kraus je također iznimna osobnost koji je, istaknuo je Živanović, od većine hrvatskih skladatelja ostavio nadublji pečat u jednom širokom sloju publike - a to su djeca. Podsjetio je kako je teško i zamisliti neko dijete koje nije gledalo i slušalo njegovu glazbu na predstavama u zagrebačkome Lutkarskom kazalištu za koje je skladao doista prekrasnu glazbu. Sam Kraus je pak na predstavljanju istaknuo da mu je glavna motivacija za to bila njegova kći.

Kada je pak riječ o Dubravku Detoniju on je najznačajniji hrvatski avangardist u glazbi, rekao je Živanović. Naravno, dodao je, velikani hrvatske avangardne glazbe su i Milko Kelemen i Ivo Malec, ali Kelemen je stvarao u Njemačkoj, a Malec u Francuskoj, dok je Detoni iz Hrvatske gradio svjetsku karijeru avangardnoga kompozitora i u tome je, ocijenio je Živanović, itekako uspio.

Pri tomu, istaknuo je, Detoni je uvijek uspio pronaći mjeru između oporosti avangardne glazbe koja često nije ugodna uhu i komunikativnosti te glazbe.


Kraus: "Ave Maria" se izvodi na svadbama u SAD-u, ali ne i u Hrvatskoj

Skladatelj Karlo Kraus osvrnuo se na svoje djelo "Ave Maria", rekavši kako je isječak, koji su nazočni imali prilike čuti, s izvedbe od prije nekoliko godina u Los Angelesu u obliku koji je naručila najveća kršćanska televizije na svijetu. I dok se, istaknuo je, "Ave Maria" svira na kršćanskim svadbama diljem SAD-a, u Hrvatskoj se svira sasvim drukčija glazba.

Kraus je ustvrdio kako je "cijeli život bio u sukobu s onima koji misle da glazba mora robovati nečem novom, a radi toga imperativa novoga, zaboravili smo da je prvi i jedini glazbeni genije bio Claudio Monteverdi, a to što kažem neće se mnogima dopasti". Jer, smatra, problem je u tome što smo stalo tražili nešto novo, a da nismo iz onoga staroga izvukli ono što je bitno - da europska glazbena kultura počiva na Pitagorinoj geometriji.     

Uz napomenu da se "hrvatski skladatelji ne druže s njim", Dubravko Detoni podsjetio je na susret sa svojim prijateljima Slavkom Mihalićem i Danijelom Dragojevićem koji su ga pitali " je li riješio neka pitanja", a na njegov njegativan odgovor, Mihalić mu je rekao "kako je to moguće, a imaš 47 godina". Zato sam, napomenuo je Detoni, rekao kako će "47 pitanja" biti naslov njegova romana kojega, istaknuo je, nije nikada napisao.

Ali, istaknuo je, do sada sam napisao sedam klavirskih koncerata, a za koji dan će izići i osmi klavirski koncert - "47 pitanja".

Kako se nalazimo u "biennalskom tjednu", Detoni se ostvrnuo i na Biennale 1985. koje je trebalo biti njemu posvećeno, ali se, kako je rekao "to nije dogodilo zbog izjave koju sam u osobnom razgovoru siguran da se to ne snima dao jednom 'zloćudnom' novinaru kako smatram da svugdje u svijetu festivali više nisu ono što su bili prije".   

Predstavljanje je bilo popraćeno izvadcima iz djela petorice skladatelja.


Predstavljen zbornik radova "Obnova crkve sv. Vlaha u Dubrovniku"

ZAGREB - Zbornik radova "Obnova crkve sv. Vlaha u Dubrovniku" sa znanstvenoga skupa o obnovi te crkve, koji je održan u travnju 2016. na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu, predstavljen je u petak u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.

Zbornik su predstavili akademik Radoslav Tomić, Zlatko Karač s Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu, Ivanka Jemo iz Zavoda za obnovu Dubrovnika i Katarina Horvat Levaj s Instituta za povijest umjetnosti.

Akademik Radoslav Tomić istaknuo je da je crkva sv. Vlaha iznimno važna za cijeli hrvatski narod jer se na Dubrovniku i njegovim postignućima gradila hrvatska nacija i država. Zbornik je počast gradu bez kojega bi hrvatska povijest bila drukčija, rekao je podsjetivši da su u crkvi bile izložene relikvije sv. Vlaha.


Naglasio je kako je crkva znak državnoga identiteta i ustroja Dubrovačke Republike.

Zlatko Karač s Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu podsjetio je na to da je u obnovi crkve posebno važnu ulogu u stručnom smislu odigrao inženjer Egon Lokošek.

Ocijenio je kako je obnova crkve sv. Vlaha Hrvatsku stavila u sam vrh europskih zemalja svojom osmišljenom i organiziranom zaštitom baštine u ratnim i poslijeratnim godinama.

Katarina Horvat Levaj s Instituta za povijest umjetnosti smatra da se malo koji grad može pohvaliti poput Dubrovnika da je obnovio i crkve i zidine i sve javne upravne građevine.

Na to su, kako je rekla, utjecala dva tragična događaja - potres 1979. godine i ratna agresija na Hrvatsku ranih devedesetih godina. Unatoč tome zahvaljujući predanom radu svih dubrovačkih institucija, na obnovi su sudjelovali vrhunski stručnjaci, rekla je dodavši kako se svi slažu da je vrhunski obnovljena crkva svetoga Vlaha.

Premda je obnova trajala preko 23 godine, a izmijenile se brojne institucije i nebrojivi stručnjaci svi se slažu da na toj obnovi nema sjene, ocijenila je Horvat Levaj.

Ivanka Jemo iz Zavoda za obnovu Dubrovnika podsjetila je kako je od 1993. do 2014. godine pratila obnovu od sanacije do sustavne obnove na razne načine kroz dokumentaciju, nadzor ili organizaciju raznih poslova na obnovi.

Crkva je relativno malo bila oštećena u potresu 1979. godine i kao takva nije ušla u program sanacije sustavne obnove, napomenula je dodavši kako je u ratnim oštećenjima 1991.-1992. kada je crkva granatirana s pet izravnih pogodaka i zadobila više stotina oštećenja od gelera ušla u obnovu.

Istaknula je kako su vidljivo bila oštećena kamena pročelja, vijenci, kanali i zidna ploha. Zbog prodora vlage kroz mikro-pukotine došlo je do hrđanja željeznih spojki koji su vezivali kamen s kamenom, rekla je dodavši kako je došlo i do izbacivanja dijelova vijenaca izvan i unutar crkve.

Zbog toga su se, podsjetila je, morale staviti zaštitne skele pa se krenulo odmah parcijalnoj obnovi pojedinih dijelova pročelja.

Za svaki taj posao dokumentaciju je vodio Hrvatski restauratorski zavod, a čitav posao od početka je vodio Zavod za obnovu, napomenula je Jemo.

Predsjednik HAZU Velimir Neidhardt u poruci je naglasio značenje Dubrovnika, koji je poslije narodnih vladara i hrvatskih kraljeva u Bosni, preko svoje republike čuvao ideju hrvatske slobode do 1806. godine.

Poseban simbol toga je sveti Vlaho kao apsolutno umjetničko djelo, ocijenio je dodavši kako na crkvi postoji gornji luk pojačan sa stupom koji čini kontrapunkturalni efekt. Podsjetio je i kako slično rješenje za nošenje svoda postoji i u crkvi u Kućišćima.

Baština nas dvojako obvezuje - tako da je čuvamo, njegujemo i održavamo te takvu predamo idućem naraštaju, rekao je dubrovački biskup mons Mate Uzinić te dodao kako joj je druga uloga da od nje učimo. Oocijenio je da je zbornik radova izvrstan primejer jednoga i drugog.

Rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta Željko Tanjić smatra da je model obnove crkve svetoga Vlaha u Dubrovniku dobar primjer kako treba postupati u sličnim situacijama.

U zborniku radova "Obnova crkve sv. Vlaha u Dubrovniku" objavljeni su radovi 11 autora različitih struka, koji su obradili različite vidove obnove crkve sv. Vlaha koja je u etapama trajala sve od Domovinskoga rata pa do ponovnoga blagoslova crkve 2016. Obrađene su, uz ino, teme iz arheologije, statike, sanacije ratne štete, konzervatorskoga pristupa, restauratorska pitanja i briga oko umjetnina crkve sv. Vlaha, koja je jedan od simbola Dubrovnika i jedan od najvažnijih spomenika hrvatske barokne arhitekture.

Urednici zbornika su akademik Emilio Marin, Katarina Horvat-Levaj  i Ivanka Jemo.

Zbornik su objavili Dubrovačka biskupija, Hrvatsko katoličko sveučilište i izdavačka kuća ArTresor iz Zagreba.

Najstarija hrvatska pisanica na sajmu "Pisanicom do Uskrsa" u Bjelovaru

BJELOVAR - Manifestacija "Pisanicom do Uskrsa" održat će se u Bjelovaru od 12. do 20. travnja, a u bjelovarskom Gradskom muzeju u tom će razdoblju biti izložena najstarija hrvatska pisanica.

Riječ je o izuzetno vrijednom arheološkom nalazu, otkrivenom na lokalitetu Gudovac Gradina.

Pisanica je nastala u prvoj polovici 15. stoljeća, za vrijeme vladavine hrvatsko-ugarskog kralja Matije Korvina. Prema nekim procjenama, osim u Hrvatskoj, to bi mogla biti i najstarija pisanica u Europi te predstavlja nepobitan dokaz da se tradicija oslikavanja pisanica u Hrvatskoj njeguje punih 600 godina.

Ljuske koje su arheolozi pronašli prije 14 godina čuvaju se i kao dokaz naprednog civilnog života toga doba, stoji u priopćenju.

U bjelovarskom Gradskom muzeju bit će održana i izložba 70 najstarijih čestitki s motivom Uskrsa, od kojih najstarija datira iz 1899. Budući da taj muzej ove godine slavi 70. rođendan, sve je u znaku tog broja.

Oslikane pisanice bit će izložene u gradskom parku, a manifestaciju će obogatiti i neizostavni "Moto zečevi" koji će mališane zabavljati 13. i 20. travnja. Uz to, 20. travnja u središnjem parku bit će održana potraga za pisanicama.

U živopisnoj manifestaciji sudjelovat će gradske škole i vrtići, Centar za inkluziju i socijalne usluge, udruga Osvit i Likovno udruženje Bjelovar, koji će oslikavati pisanice u gradskom parku.

Gradska knjižnica Petar Preradović u okviru programa održat će čitanje priča za djecu u parku, dok će u bjelovarskom kazalištu biti održana predstava za djecu "Potraga za srećom".

Manifestacija "Pisanicom do Uskrsa" bit će otvorena 13. travnja u 11 sati.


Romeo i Julija prvi put na dubrovačkom Lovrjencu

ZAGREB - Ovogodišnji festival Midsummer Scene, koji će se održati od 21. lipnja do 7. srpnja u Dubrovniku, obilježit će predstava Romeo i Julija, slavna ljubavna priča koja će se prvi put izvesti na Lovrjencu, na izvornom, engleskom jeziku.

Kako je najavljeno, režiser predstave Sean Aita stavlja Veronu u mafijaški kontekst početka šezdesetih godina prošlog stoljeća kada su buntovni tinejdžeri još bili velika novina u tradicionalnoj Italiji.

Aita, koji prvi put režira u Hrvatskoj, nagrađivani je britanski redatelj i član Trinity Collegea u Londonu, a već tridesetak godina piše i režira za Bečko englesko kazalište u čiji je glavni repertoar bila uvrštena velika festivalska uspješnica Midsummer Scenea iz 2016. godine, predstava Na Tri kralja.

Iskusni devetočlani ansambl predvode Georgia Christodoulou kao Julija i Clement Charles kao Romeo, mladi glumački dvojac koji je nedavno diplomirao na Kraljevskom konzervatoriju u Birminghamu kao najbolji u klasi.

Ostale uloge u predstavi igraju Jenni Lea-Jones, Nicholas Limm, Alexander Varey, Richard Emerson, Amanda Osborne, Mark Elstob i hrvatski glumac Filip Krenus.

Da bi ta rana Shakespeareova tragedija saživjela s prostorom tvrđave Lovrjenac zadužena je kostimografkinja i scenografkinja Maira Vazeou, koja svojim radovima predstavlja Grčku na Praškom kvadrinalu scenografije i kazališne arhitekture, dok će dizajn svjetla kreirati Aleksandar Mondecar.

Šesto izdanje festivala Midsummer Scene pod nazivom "Sezona ljubavi i mržnje", osim nove predstave Romea i Julije koja će imati 13 izvedbi na Lovrjencu, donosi i druga događanja, poput koncerta, cabareta, gostovanja, i Držića na engleskom jeziku.

Festival je projekt Grada Dubrovnika i TZ Grada Dubrovnika, a u produkciji Brilliant Events, Dubrovnik i Honey-tongued Theatre Productions, London.


Odabrani filmovi na temu braka u kinu Tuškanac

ZAGREB - Dramom Ingmara Bergmana Prizori iz bračnog života (1974), koja u šest prizora elaborira bračni odnos sa svim svojim proturječjima, u petak se u "Tuškancu"" otvara novi program tog zagrebačkog kina "Brak na filmu".

Program do 22. travnja donosi petnaest filmova koji obrađuju neiscrpnu temu braka, a uoči prve projekcije  uvodnu riječ održat će filmska kritičarka Višnja Vukašinović.

Prikazat će se i peterostruki oskarovac, Tko se boji Virginije Woolf? (Mike Nichols, 1966), s više puta spajanim i razdvajanim bračnim parom u 'pravom' životu Elizabeth Taylor  i Richardom Burtonom u glavnim ulogama, koji su u tu psihološku dramu unijeli i turbulencije iz vlastitog iskustva.

Tu je i Strašna istina, ostvarenje slavnog scenarista i redatelja Lea McCareya iz 1937., jedna je od najuspjelijih i najpopularnijih screwball komedija uopće.

U programu su dva filma Roberta Rossellinija - Putovanje u Italiju (1954), romantična drama o dobrostojećem paru koji se odavno više ne voli, s Ingrid Bergman u glavnoj ulozi, te četiri godine ranije snimljen Stromboli  (1950), u kojem je redatelj prvi put surađivao s budućom suprugom Ingrid Bergman.

Novovalnom estetikom obilježen je "Prezir" (1963.) Jean-Luca Godarda, koji je sam redatelj opisao kao 'nesporazum između jednog muškarca i jedne žene'. Film je temeljen na romanu Alberta Moravije, a unatoč neuspjehu na kino-blagajnama u vrijeme premijere naknadno je prepoznat kao važno i veliko djelo.

U davnu filmsku povijest gledatelje će odvesti film Zora (Friedrich Wilhelm Murnau, 1927),  u kojemu likovi nemaju imena nego su označeni svojim spolom i obiteljskim ulogama, te Atalanta (Jean Vigo, 1934), humorna romantična drama iz ranog razdoblja zvučnog filma, jedno je od najutjecajnijih ostvarenja između dva svjetska rata.

Program donosi i film Ljubav poslijepodne (Eric Rohmer, 1972), autorov posljednji, šesti naslov iz ciklusa tzv. Moralnih priča, te Nader i Simin se rastaju (Asghar Farhadi, 2011), iranska egzistencijalna socijalna drama s blagim elementima trilera nagrađena, među ostalim, Oscarom, Zlatnim globusom i Zlatnim medvjedom.

Kao mračan i depresivan najavljen je film Lica (John Cassavetes, 1968), izvorno šestosatno ostvarenje, koje je redatelj pokušavao realizirati nekoliko godina pa je, da bi prikupio potrebni novac, glumio u čak pet filmova, a zanimljivo je i da je na setu filma bio Steven Spielberg, koji je tada učio od Cassavetesa.

U program je  uvršten i Cassavetesov film Žena pod utjecajem (1974), obiteljska drama o supružnicima koji se stalno svađaju i sukobljavaju, a koji je izvorno bio zamišljen kao djelo za pozornicu.

Film Provjerena kopija (Abbas Kiarostami, 2010),  propituje istinu i laž, stvarno i nestvarno, s osloncem na  međuigru dvoje glumaca (Juliette Binoche i William Shimell), a Još jedna godina (Mike Leigh, 2010), tipično je djelo jednog od najznačajnijih britanskih i svjetskih redatelja današnjice.

Woody Allen, autor koji se kontinuirano u svom radu bavi muško-ženskim odnosima, u ovom je programu zastupljen humornom romantičnom dramom Muževi i žene (1992), koja je označila promjenu dotadašnjeg autorova vizualnog stila te otklon prema pseudodokumentarizmu.


U podmorju otoka Molata ostaci antičkoga brodoloma iz 1. stoljeća

ZADAR -  U podmorju otoka Molata zadarski i zagrebački arheolozi te ronioci Ronilačkog kluba ZG-SUB otkrili su ostatke antičkog brodoloma s teretom tegula iz 1. stoljeća, a prema riječima voditelja Odjela za podvodnu arheologiju Arheološkog muzeja u Zadru Dine Tarasa, nalazište je netaknuto i neopljačkano.

Nalazi na 20 metara dubine u neposrednoj blizini otoka Molata i kao takvo vrlo je pristupačno za arheološko istraživanje. Prostire se na oko 75 četvornih metara, a pronađene su tegule i imbreks, odnosno antički crjepovi i kupe.

"Brodolom je pronašao Damir Mlinarić još 2003. godine, prijavili su ga ronioci Ronilačkog kluba ZG-SUB potkraj 2017. godine. Prema njegovoj dojavi i informacijama 2005. godine tražili su ga djelatnici Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, ali ga nisu uspjeli locirati", rekao je Taras za Hinu, dodavši da se prije dvije godine Mlinarić vratio s vanjskim suradnicima Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda iz Zagreba iz ronilačkog kluba ZG SUB Zoranom Delibašićem i Dragutinom Šimatovićem te su uspješno locirali nalazište.

Brodolom sadrži nekoliko stotina tegula i pojedine primjerke imbreksa. Tegule su na dnu posložene okomito, "na nož", kako su i bile pakirane tijekom transporta. Riječ je o gotovo pravokutnoj hrpi dimenzija 12 x 6 metara. Točne dimenzije cijelog nalazišta bit će poznate nakon izrade 3D modela.

"Na nalazištu su primijećeni i fragmenti keramičkog posuđa (lonci, tanjuri) koji su možda pripadali brodskoj kuhinji i jedno grlo amfore. Prema preliminarnoj analizi poznatih keramičkih oblika, možemo pretpostaviti da je najvjerojatnije riječ o amfori tipa Dressel 6A koju datiramo u 1. stoljeće", otkriva Tras te dodaje da se sada mora napraviti desalinizacija fragmenata koje su izvadili iz mora koja će trajati dva, tri mjeseca.

Kada ulomci prođu postupak desalinizacije, provjerit će krije li se možda ispod inkrustacije kakav pečat koji bi pobliže datirao keramiku, a samim time i brodolom. Istodobno, započet će i pravna zaštita Konzervatorskog ureda Zadar i nalazište će se staviti pod preventivnu zaštitu.

"Svakako ćemo Ministarstvu kulture prijaviti program istraživanja brodoloma za sljedeću godinu, u koji ćemo ići zajedno s kolegama iz Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda. Tek će stručna analiza izvađena dva primjerka terra sigillata tanjura dati više podataka o datiranju brodoloma", smatra Taras.

U blizini Molata, na području Silbe i Premude, zadarski arheolozi već su otkrivali ostatke antičkih brodoloma. Budući da preliminarna analiza grla amfore vezane uz brodolom u podmorju Molata ukazuje na oblik koji se datira u 1 stoljeće, oba brodoloma su se vjerojatno dogodila u istome stoljeću.

"Puno bliže ovome nalazištu još je jedan vrlo sličan lokalitet. Radi se također o brodolomu s teretom tegula koji je poznat već dulje vrijeme, a Arheološki muzej Zadar ponovno ga je dokumentirao 2017. godine radi izrade 3D modela nalazišta, u uvali Paržine. Lokalitet je u plitkome moru, dimenzija je 12x14 metara, te pokazuje identičan način slaganja tegula kao i u nalazištu pokraj Molata", rekao je Taras dodavši da je zanimljiva blizina oba brodoloma kao i identičan teret koji sadržavaju.

"U svakom slučaju, više ćemo znati nakon inicijalnih istraživanja novog brodoloma za koje se nadamo da će početi sljedeće godine, što će zasigurno upotpuniti sliku o otoku Molatu u doba antike", zaključuje Taras.

U posljednjem stručnom uviđaju, koji je rezultirao otkrivanjem ostataka antičkog brodoloma kod otoka Molata, sudjelovali su Igor Miholjek, voditelj Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda, Barbara Peranić, viša konzervatorica Konzervatorskog odjela Zadar, Zoran Delibašić i Dragutin Šimatović, ronioci Ronilačkog kluba ZG-SUB i vanjski suradnici Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda) te djelatnici Pomorske policije iz Zadra. Ortomozaik nalazišta izradio je Pavle Dugonjić.


Izložba "Bog i psine" Mire Glavurtića u Galeriji Forum

ZAGREB - Izložba "Bog i psine" Mire Glavurtića, koja se otvara u petak u zagrebačkoj Galeriji Forum, donosi presjek rada tog hrvatskog slikara i književnika od pedesetih do devedesetih godina prošlog stoljeća.

"Izložene slike i crteži iz gotovo svih razdoblja autorova stvaralaštva otkrivaju njegovu imaginaciju, zanimanje za mistično, okultno i nadrealno, rekao je Hini Feđa Gavrilović, kustos izložbe i voditelj Galerije Forum.

Podsjetio je da je Glavurtić dao ime Mediali, najvažnijoj srpskoj umjetničkoj grupi 20. stoljeća, usporedivoj u Hrvatskoj s Gorgonom, spojivši riječi med, kao simbol blagostanja i eliksira te alu, što znači zmaj i simbol je mraka i destrukcije.

Gavrilović kaže da se, u kontekstu takvih preokupacija, u autorovim crtežima osjeća "napetost između precizne i disciplinirano vođene linije kojima ponekad dopušta da se otmu kontroli i polude, stvarajući različite prostore imaginacije i neobične likove".

Riječ je o slikama bogatima imaginacijom s referencijama na povijest umjetnosti, kao i na geometriju kao ljudski pokušaj oponašanja kozmičkog, mističnog, stvaranja, ustvrdio je.

Izloženi radovi kontekstualizirani su s citatima iz Glavurtićevih knjiga, kao i njegovim literarnim portretom iz pera Mirka Kovača.

Miro Glavurtić rođen je 1932. u Kotoru, a većinu života je stvarao  Beogradu gdje 1957. sudjeluje u osnivanju Mediale. U Zagreb dolazi 1993. godine, gdje živi i danas.

Njegova izložba u Galeriji Forum ostaje otvorena do 11. svibnja.


U Varaždinu otvorena izložba "Židovi i Zagreb"

VARAŽDIN -  Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture u Varaždinu je u četvrtak otvorena izložba „Židovi i Zagreb“, prva u nizu izložbi koje će biti organizirane u hrvatskim gradovima u kojima više ne postoji židovska zajednica.

Izložba je postavljena u varaždinskoj bivšoj sinagogi kako bi se podsjetilo na bogatu povijest varaždinske židovske kulture, ali i najavio skori početak nastavka obnove sinagoge sredstvima koja su osigurali Grad Varaždin i Ministarstvo kulture.

 Izložbu organiziraju Židovska općina Zagreb i predstavnik židovske nacionalne manjine grada Zagreba (Sanja Zoričić Tabaković) uz podršku Grada Varaždina i Ministarstva kulture.

Izložba predstavlja povijest Židova u Zagrebu od osnutka Izraelitske bogoštovne općine 1806. i razdoblja modernizacije do 1941. godine, kada počinje vrijeme patnje i stradanja, doba holokausta. Na 56 panoa, u 26 tematskih cjelina s 415 slikovnih priloga, prikazan je udio Židova na svim područjima: u privredi i industriji, trgovini i bankarstvu, znanosti i medicini, sportu, izdavaštvu i publicistici, kulturi i filozofiji, arhitekturi i umjetnosti.

Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok istaknuo je kako su napravljeni novi projekti za obnovu sinagoge, jer su prijašnji projekti bili takvi da je trebalo raditi iskapanja, podrume, nove sanitarne čvorove, što su veliki i skupi građevinski radovi koji ne bi bili u funkciji onoga što će biti temeljna namjena sinagoge, a to je multimedijalni prostor. Čehok se nada da će grad dobiti suglasnost pa i financijsku potporu države, kako bi u sljedećih nekoliko godina to vrijedno zdanje i obnovili.

"Židovi su ostavili trajan trag u našoj povijesti i mislim da svi zajedno moramo vratiti tim ljudima dostojanstvo, moramo urediti ovu zgradu koja će služiti današnjoj generaciji. Oni ne žele da se to više, osim jednog memorijalnog postava, koristi kao bogomolja, jer jednostavno židovske zajednice više nema, rekao je varaždinski gradonačelnik na otvorenju izložbe.

Ilan Mor, izraelski veleposlanik u Hrvatskoj, prisjetio se prvog "susreta" s varaždinskom sinagogom, kada je, kako je rekao, bio pomalo uzrujan jer je vidio u kakvom je derutnom stanju.

„No sada vidim da Grad ulaže napore u obnovu i vraćanje u njezine slavne dane. Sretan sam što sam ovdje na ovoj predivnoj izložbi koja prikazuje Židove. Oni su bili susjedi, doktori, trgovci, znanstvenici“, rekao je Mor u Varaždinu.

Predsjednik Židovske općine Zagrebu  Ognjen Kraus, iznio je podatke o židovskim općinama na području Hrvatske, pa je tako naglasio kako ih je prije Drugog svjetskog rata bilo 41, od čega je ostalo samo njih 10, a od više od 40 sinagoga, danas su u funkciji samo tri – riječka, splitska i dubrovačka.

Autorica izložbe Snješka Knežević rekla je kako je lijepo što se Grad Varaždin odlučio na restauraciju sinagoge i naglasila da je to jedinstveno u Hrvatskoj, kako će objekt dobiti novu namjenu koja će biti na ponos kulture Varaždina.

Izložba „Židovi i Zagreb“ u Varaždinu je otvorena do 25. travnja.

-----------------------------------------------------------------------

IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Fotografija uplakane djevojčice na američkoj granici osvojila nagradu World Press Photo

AMSTERDAM - Potresna fotografija male djevojčice koja bespomoćno plače dok njezinu majku i nju privode na američkoj granici, osvojila je prestižnu nagradu World Press Photo.

Žiri je rekao da fotografija Johna Moorea, snimljena nakon što su majka Sandra Sanchez i njezina kći Yanela iz Hondurasa ilegalno prešle američku granicu, prikazuje "drukčiju vrstu nasilja, onu psihološku".

Fotografija malene uplakane djevojčice objavljena je diljem svijeta i izazvala javni protest zbog kontroverzne politike Washingtona da razdvoji tisuće migranata i njihove djece.

Američki dužnosnici kasnije su rekli da Yanela i njezina majka nisu bile među razdvojenim obiteljima, ali je javno negodovanje "rezultiralo promjenom politike predsjednika Donalda Trumpa u lipnju prošle godine", rekli su iz žirija.

Moore je fotografirao agente američke granične policije u noći bez mjesečine 12. lipnja prošle godine u dolini Rio Grande, kada su naišli na skupinu ljudi u pokušaju ilegalnog prelaska granice.

"Vidio sam strah na njihovim licima, u njihovim očima", rekao je Moore u intervjuu američkom državnom javnom radiju ubrzo nakon toga.

U trenutku kad su službenici tražili njihova imena, Moore je uočio Sandru Sanchez i njezinu malu djevojčicu koja je počela jecati kada ju je njezina mama spustila kako bi ju granični policajci mogli pregledati.

"Spustio sam se na koljena i uspio snimiti nekoliko fotografija tog trenutka", rekao je Moore koji već deset godina pokriva američko-meksičku granicu.

Na ceremoniji dodjele nagrada u Amsterdamu, Moore je za AFP rekao: "Htio sam ispričati drukčiju priču."

"Za mene je to bila prilika da prikažem pogled na čovječanstvo koji se često ogleda samo u statistici", rekao je 51-godišnji fotograf.

"Mislim da ova, imigracijska pitanja, ne odjekuju samo u SAD-u, već i diljem svijeta", rekao je Moore obraćajući se stotinama uzvanika na dodjeli nagrade.


Prvi komercijalni let SpaceX-ove najmoćnije rakete Heavy Falcon

WASHINGTON - Privatna američka tvrtka SpaceX lansirala je u četvrtak svoju najsnažniju raketu u prvu komercijalnu misiju iz floridskog Svemirskog centra Kennedy, priopćila je tvrtka.

Raketa Falcon Heavy lansirana je u orbitu sa saudijskim satelitom Arabsat, objavio je SpaceX na Twitteru.

Satelit će pružati usluge interneta, televizije i mobilne telefonije na Bliskom istoku, u Africi i Europi, izvijestio je NBC.

Sva tri raketna potisnika za višekratnu uporabu vratila su se na Zemlju nakon lansiranja.

Tvrtka u vlasništvu poduzetnika Elona Muska razvila je raketne potisnike za višekratnu uporabu kako bi svemirski letovi bili jeftiniji.

Sedamdeset metara dugačka raketa Falcon Heavy dio je ambicioznog plana SpaceX-a da pošalje astronaute na Mars.

SpaceX je priopćio da su se dva od tri potisnika vratila na Zemlju bez teškoća, a da se treći spustio na platformu u Atlantskom oceanu.


Carski rez: rizik od komplikacija raste s dobi majke

PARIS - Carski rez nosi veći rizik od komplikacija od vaginalnog poroda, a nova studija je pokazala da su starije majke najviše izložene riziku.

Stope carskog reza porasle se u razvijenom svijetu na više od 20 posto poroda, iako Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje taj kirurški zahvat samo za 10 do 15 posto slučajeva kada je u opasnosti zdravlje majke ili bebe. Carski rez može spasiti život, ali taj postupak nosi i rizike kao što su infekcija, pojačano krvarenje, ozljeda reproduktivnih organa i krvni ugrušci.

U ovoj studiji znanstvenici su željeli dobiti jasniju sliku o tome koliko često se pojavljuju komplikacije zbog tog zahvata, a koliko zbog neprepoznatih medicinskih problema koji su možda i razlog zbog kojih je trudnica morala biti podvrgnuta carskom rezu. Znanstvenici su stoga proučili podatke o 1444 žene koje su imale teške komplikacije nakon poroda, a koje nisu bile povezane s ranijim zdravstvenim problemima. Za usporedbu su proučili i podatke o 3464 žena koje nisu imale komplikacije.

Žene koje su imale carski rez imale su 80 posto veći rizik od komplikacija u usporedbi s onima koje su rodile vaginalno, izvijestili su znanstvenici u časopisu CMAJ. Osim toga, žene starije od 35 godina koje su bile podvrgnute carskom rezu imale su gotovo trostruko veći rizik od teških komplikacija.

"Porod je siguran", izjavila je autorica studije dr. Catherine Deneux-Tharaux iz INSERM-a u Parizu putem emaila. "Međutim, u malom broju slučajeva mogu se pojaviti teške komplikacije kod majke tijekom ili ubrzo nakon poroda. To se događa u otprilike 1,5 posto poroda a glavni uzrok je veliko krvarenje."

Što je žena starija, to više mišićni sloj maternice gubi svoju sposobnost učinkovitog kontrahiranja i to može pridonijeti teškom krvarenju nakon carskog reza među starijim rodiljama, kazala je, Deneux-Tharaux. Oko 85 posto komplikacija uključivalo je krvarenje nakon poroda.

Žene svih dobi imale su povećani rizik od komplikacija uslijed carskog reza napravljenog nakon što je porod počeo, odluke koja se često donosi zbog ugroženog zdravlja majke ili bebe.

Majke mlađe od 25 godina koje su podvrgnute carskom rezu nakon početka poroda imale su 60 posto veći rizik od komplikacija u usporedbi s istom dobnom skupinom koja je imala vaginalni porod.

Trudnice u dobi od 35 godina ili starije kojima je napravljen carski rez nakon početka poroda imale su četiri puta veći rizik od komplikacija nego majke starije od 35 godina koje su vaginalno rodile.

Kod zakazanog carskog reza samo su najstarije rodilje u studiji imale rizik od komplikacija.

U svakom slučaju, rezultati studije daju ženama još jedan razlog da budu oprezne i ne podvrgavaju se carskom rezu ako nije neophodno, izjavila je Laura Schummers sa Sveučilišta Britanske Kolumbije u Vancouveru koja nije bila uključena u studiju.



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus