13:44, 19. Rujan 2018

kultura...

Kultura 12. travnja 2018.

Objavljeno: 12.04.2018 u 07:42
Pregledano 147 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 12. travnja 2018.

ZAGREB, 12. travnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:



Trilogija Verdijevih opera po Shakespearovim predlošcima u riječkome HNK


RIJEKA - HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci izvest će tri Verdijeve opere po Shakespearovim predlošcima: "Macbeth", "Otello" i "Falstaff" u nešto manje od mjesec dana, počevši s izvedbom "Macbetha" 14. travnja, što je velika rijetkost  u programima opernih kuća, rekao je intendant riječkoga HNK Marin Blažević.

Ustvrdio je kako izvedba te trilogije predstavlja u logističkom i financijskom smislu izniman zahvat, možda i najznačajniji operni projekt u povijesti riječke Opere, dijelom iz zbog sudjelovanja više od 220 umjetnika, izvođača i članova autorskih timova.

"Ne znam je li ijedna opera kuća u svijetu u tako kratkom vremenskom razdoblju postavila na scenu ove tri opere", rekao je Blažević na konferenciji za novinare.

U svim trima operama u glavnim ulogama će nastupiti nacionalni operni prvak Giorgio Surian, a njegova želja da sudjeluje u projektu bio je važan razlog odluke da se trilogija postavi, naglasio je.

Govoreći o Surianovoj izvedbi, Blažević je ustvrdio da on objedinjava u jednakoj mjeri izvrsnost pjevačkog i glumačkog nastupa.

Naglasio je i kako je vrijedna činjenica da je ansambl riječke Opere u stanju gotovo sam, uz samo tri gostujuća pjevača, izvesti sve tri opere.

Marin Blažević je dramaturg i redatelj svih triju opera. Izvedbom "Macbetha" dirigirat će Marco Boemi, "Otella" Zoran Juranić, a "Falstaffa" Ville Matvjereff. Surian će nastupiti kao Macbeth i John Falstaff te kao Iago u "Otellu". Kao Lady Macbeth nastupit će Kristina Kolar, ulogu Otella odigrat će Luis Chapa, a Desdemone u "Otellu" i Mrs. Alice Ford u "Falstaffu" Anamarija Knego. Nastupit će i drugi članovi ansambla Opere te Baleta riječkoga HNK, polaznici Kazališne radionice Riječkog kazališta mladih Kamov, Dječji zbor Torretta i Djevojački zbor Josip Kaplan.

 Autorica koreogrfije i scenskog pokreta u svim trima operama je Selma Banich, Sandra Dekanić je kostimografkinja također u svima, dok su autori scenografije u "Macbethu" studenti scenografije Academia di Belle Arti di Brera iz Milana, a u "Falstaffu" Dalibor Laginja.

 "Otello", koji je premijerno izveden prošle godine u siječnju, na programu je 23. travnja, a "Falstaff" zaključuje izvedbu trilogije 7. svibnja.



Na redovitoj skupštini o radu HAZU


ZAGREB - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) održala je u četvrtak redovitu skupštinu na kojoj je njezin predsjednik akademik Zvonko Kusić predstavio rad Akademije od prošle skupštine, održane 15. prosinca 2017., a među najvažnijim aktivnostima istaknuo je skupove o europskoj budućnosti hrvatskoga pravosuđa, radu Haaškog suda, ulozi kulturne baštine te skupove vezane uz medicinu.

Zajedno s Hrvatskom zakladom za znanost nastavljen je ciklus kolokvija na kojima se predstavljaju istaknuti znanstvenoistraživački projekti, rekao je i dodao kako je HAZU bio suorganizator proslave 200. obljetnice rođenja Petra Preradovića u Grabrovnici.

Izložbom slika iz donacije Ante Topića Mimare u Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU je sudjelovao u proslavi 120. obljetnice Mimarina rođenja. U HAZU su predstavljeni "Leksikon hrvatskog srednjovjekovlja" akademika Franje Šanjeka i Branke Grbavac te knjiga bugarske veleposlanice Tanje Dimitrove "Krštenje kod Hrvata katolika".

Muzejsko-galerijske jedinice i Knjižnica HAZU sudjelovale su u tradicionalnoj Noći muzeja, a održan je i skup na kojem su svoj rad predstavile znanstvenoistraživačke jedinice HAZU u Varaždinu, Bjelovaru i Križevcima, istaknuo je akademik Kusić.

Glavni tajnik HAZU akademik Pavao Rudan podnio je izvješće o radu HAZU u 2017., koje je opsežno prikazano u Ljetopisu Hrvatske akademije za godinu 2017. Tijekom prošle godine u HAZU je, meeđu ostalim, održano 438 događaja, od toga 114 znanstvenih skupova, kongresa, simpozija i okruglih stolova, predstavljene su 62 knjige, održana su 33 predavanja, 31 izložba te 25 posjeta izaslanstava i 16 svečanih sjednica, podsjetio je i dodao kako su u sklopu Dana otvorenih vrata održana 133 različita događaja.

Održani su mnogi skupovi o aktualnim pitanjima hrvatskoga društva pa su u sklopu ciklusa "Modernizacija prava" obrađene teme vezane uz pravno uređenje gospodarenja otpadom, građanskopravnu i kaznenopravnu zaštitu okoliša, pravnu zaštitu zraka, upravnopravno sudovanje te stvarnopravno uređenje.

Podsjetio je kako su članovi HAZU aktivno sudjelovali u raspravi o prijedlogu Cjelovite kurikularne reforme o kojemu svoje stajalište ima i Predsjedništvo HAZU, a Akademija je javnosti uputila više izjava.

HAZU je u 2017. proslavio 150. obljetnicu svojeg časopisa "Rad", najstarijega hrvatskoga znanstvenog časopisa, te 140.  obljetnicu "Ljetopisa HAZU", podsjetio je glavni tajnik, dodajući kako je HAZU s više skupova obilježio 400. godišnjicu smrti Fausta Vrančića, 160. godišnjicu rođenja Andrije Mohorovičića i 10. godišnjicu smrti akademika Ivana Supeka.

HAZU je lani objavio 103 sveska raznih publikacija, potporom Zaklade HAZU objavljeno je 98 publikacija, među njima i 15 Akademijinih izdanja, a članovi HAZU izvan Akademije objavili su još 85 knjiga, tako da su zahvaljujući Akademiji i njezinim članovima u 2017. objavljene 244 publikacije. Objavljena su i dva broja Glasnika HAZU, u tiskanom i elektroničkom obliku, izvijestio je akademik Rudan.

Skupština HAZU donijela je odluku o osnutku Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Velikoj Gorici.

 

Na Motovunskom filmskom festivalu umjesto zemlje partnera bit će grad partner - Berlin


ZAGREB - Na 21. Motovun Film Festivalu koji će se ove godine održavati od 24. do 28 srpnja zemlja partner bit će zapravo jedan grad - Berlin, a na brdu filmova bit će predstavljeni filmovi i umjetnici, slike i zvukovi tog grada.

"Na brdo filmova ovog ljeta stiže Berlin, dvadesetak filmova, tri koncerta, jedna posebna izložba, performance i street art – to s berlinskih aleja dovodimo u uske ulice Motovuna", priopćili su iz Motovun film festivala.

U sklopu popularnog Festivalskog programa 'Zemlja partner' predstavljamo filmove i umjetničku scenu jednog od najživljih kulturnih središta Europe i  svijeta, pišu iz MFF-a. "Već više od stoljeća Berlin je magnet za ljude koji vole i stvaraju umjetnost, a posljednjih je godina u najboljoj formi, nikada više svega, nikada življi", opisuje Berlin organizator Festivala.

Također, kako dodaju, mozaičnu sliku multikulturalnog Berlina upotpunjuju i naši kreativci, redatelji, glumci, slikari, pisci, videoumjetnici, fotografi, dizajneri – jedan solidan komad hrvatske umjetničke produkcije preselio je u glavni grad Njemačke i vjerojatno najvitalniji grad Europe.

Berlin je vječna inspiracija filmaša, godišnje se u Gradu na rijeci Spree snima oko tri stotine filmova, nekoliko stotina filmova u svojem imenu spominje Berlin, a u posebnom programu Grada partnera uključeno će biti dvadesetak naslova – antologijskih, kultnih, priča o Gradu i ljudima, njegovim umjetnicima i njegovoj glazbi.

Iz MFF-a podsjećaju i kako su Grad opjevali najvažniji glazbenici našeg doba: od rođene Berlinčanke Marlene Dietrich, preko Davida Bowiea, Loua Reeda, R.E.M-a, Nicka Cavea, Leonarda Cohena, Sex Pistolsa, do U2, Pink Floyd, The Ramones  i Einstürzende Neubauten – svi su oni pjevali o Berlinu, a nerijetko su u njemu (barem neki period života) živjeli.

U motovunskom programu predstavljen će biti multikulturalni Berlin, mješavina umjetnika sa svih strana svijeta koji izloženi međusobnim utjecajima stvaraju u okruženju koje objedinjuje jezike, svjetonazore i kulture. U tom umjetničkom melting potu duhovno je gnijezdo pronašlo i mnoštvo naših ljudi, podsjećaju iz MFF-a. Dodaju i kako nije pretjerano reći da je uz Zagreb, Berlin najživlje hrvatsko umjetničko središte jer Berlin je obećani grad (i) hrvatskih umjetnika.

"Predstavljajući tamošnju umjetničku scenu, posebno mjesto čuvamo za 'naše', oni nisu u egzilu, oni nisu gastarbajteri, oni nisu dio neke tužne, ekonomske emigracije – oni su odabrali stvarati u okruženju isprepletenih utjecaja i svih sloboda", u Motovun ih zovemo da pokažu što su u Berlinu napravili, da nam govore o Gradu i njegovim umjetnicima", zaključuju u MFF-u.

 

Dora Maček i Dubravko Torjanac dobitnici Nagrade Iso Velikanović


ZAGREB - Nagradu Iso Velikanović za najbolja ostvarenja na području prevođenja književnih djela u 2017. godini dobili su Dora Maček i Dubravko Torjanac, priopćeno je u četvrtak iz Ministarstva kulture.

Nagradu Iso Velikanović, koja se svake godine dodjeljuje kao priznanje Ministarstva kulture za najbolja ostvarenja na području prevođenja književnih djela, u 2017. godini za životno djelo u književnome prevodilaštvu dobila je  filologinja i književna prevoditeljica Dora Maček, kaže se u priopćenju.

Godišnju Nagradu Iso Velikanović za prijevod književnoga djela "Brod luđaka" Sebastiana Branta (Šareni dućan, kolovoz 2017.) dobio je Dubravko Torjanac.

Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada za najbolji prijevod objavljen u protekloj godini i kao nagrada za životno djelo istaknutim prevoditeljima koji su svojim prevoditeljskim radom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji rad čini zaokruženu cjelinu, a njihova djela ostaju trajno dobro Hrvatske, istaknuto je u priopćenju.

Svečana dodjela Nagrade Iso Velikanović za najbolja ostvarenja na području prevodilaštva u Hrvatskoj održat će se 23. travnja u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.



"Peer Gynt", nova dramska premijera HNK-a Zagreb u petak 20. travnja


ZAGREB - Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Zagrebu kao svoju novu premijeru najavljuje, u petak 20. travnja slavnu egzistencijalističku dramu "Peer Gynt" Henrika Ibsena, koju istaknuti norveški redatelj Erik Ulfsby postavlja kao digitalizirano putovanje u svijet sjećanja i životnoga preispitivanja naslovnoga (anti)junaka.

Kako se ističe u najavi, predstava je dio EU projekta 'Europski kazališni laboratorij: Drama postaje digitalna', koji financira Europska komisija iz programa Kreativna Europa 2014. -2020., a ostvaruje se u suradnji HNK-a Zagreb i partnera iz  Det Norske Theatrea, nacionalnoga kazališta iz Osla.

Koprodukcijski projekt "Učini udaljenost nepostojećom" rezultirat će postavljanjem dvaju nacionalnih modernističkih klasika dramske književnosti, "Peera Gynta" Henrika Ibsena u režiji Erika Ulfsbya u zagrebačkome HNK-u 20. travnja, te "Kraljeva" Miroslava Krleže u režiji Ivice Buljana u Det Norske Theatreu  27. travnja u Oslu.

Nagrađivani norveški redatelj Erik Ulsfby umjetnički je ravnatelj Det Norske Teatret u Oslu i dobitnik dviju prestižnih norveških Nagrada Hedda za najbolje predstave sezone.

Svoju verziju jednog od najsloženijih i najtežih djela svjetske dramske književnosti u središnjoj hrvatskoj nacionalnoj kazališnoj kući postavlja s fokusom na susret između Peera i Ljevača pucadi, te koristeći inovativnu audio-tehnologiju koju razvija u suradnji sa stručnjacima iz područja elektroakustike.

"Peer, ti lažeš!", slavne su riječi Peerove majke kojima počinje drama "Peer Gynt" Henrika Ibsena, praizvedena 1867. u Oslu. Naslovni (anti)junak Peer lažljivac je, avanturist, romantik, sin nekada bogata i ugledna trgovca Jona Gynta.

Nakon života u izgnanstvu, iz hira i taštine uništivši i sebe i niz drugih ljudi, Peer se kao starac vraća u domovinu, suočava sa svim svojim neizrečenim i propuštenim djelima te, svodeći račune, shvaća svu promašenost svojega života. Ljevač pucadi želi pretopiti njegovu dušu u novi materijal jer ona nije ostvarila ciljeve za koje je bila stvorena.

Peer Gynt nikako ne pronalazi pravoga sebe, no na kraju ga svojom strpljivom i milosrdnom ljubavlju otkupljuje djevojka Solveig, koju je prevario a koja ga je jedina voljela.

"Peer Gynt bliži se kraju životnoga puta. Umoran je, zasićen i istrošen. Život mu je bio obilježen mnoštvom uspona i još više padova. Bio je bogataš i skitao se po svijetu. Upoznavao je ljude i razna bića, vodio je egocentričan, buran i uzbudljiv život", stoji u najavi.

"Peer je htio pobjeći – iz Norveške, ali prije svega od sebe. Želio je sebe stvoriti iznova, razviti se, obogatiti se; htio je trošiti i uživati. No sada se pred kraj života vraća kući opterećen bremenom doživljenih iskustava. Sad je čas da položi račune za svoj život. Tko je on zapravo? I hoće li sačuvati život nakon susreta s Ljevačem pucadi?"

Na Peerovo pitanje "Koja je svrha svega?", dobiva odgovor da to treba naslutiti. Oni koji nisu kadri naslutiti, osuđeni su postati lak plijen vragu. S jednom nogom iznad ponora, Peer mora baciti svjetlo na vlastiti život i djela.

Dramaturzi predstave su Carl Morten Amundsen i Sanja Ivić, scenografiju potpisuje Arne Nøst, kostimografiju Ingrid Nylander, oblikovatelj videa je Reidar Richardsen, oblikovatelj zvuka i stručnjak za nove zvukovne tehnologije Amund Ulvestad, a skladatelj Mitja Vrhovnik  Smrekar.

Staroga Peera utjelovljuje Siniša Popović, čiji se Peer osvrće na proživljeno u trenutcima kada se njegov život konačno bliži kraju. "Publiku će ponijeti bujica uspomena iz tamne odaje Peerovih sjećanja. Različite uspomene redaju se jedna za drugom u dugačkome nizu. Doima se kao da Peer lista amo-tamo po vlastitu fotoalbumu u kojem se odvija i evocira cijeli njegov život", ističe se u najavi.

Lik Peera podijeljen je još na sanjara (Silvio Vovk), lagodnika (Nikša Kušelj), brodolomca (Slavko Juraga), princa Trollova (Ivan Colarić), odgonetača zagonetki (Luka Dragić), te zavodnika (Filip Vidović), a ansambl od 14-ero glumaca upotpunjuju Alma Prica kao Ljevač Pucadi, Luca Anić je Solveig, a glume još Ksenija Marinković, Lana Barić, Nina Violić, Vanja Matujec i Ivana Boban.



SuperUho u Primoštenu: Novi izvođači su John Maus, No Age i Šumski


PRIMOŠTEN - Na petom izdanju SuperUho festivala, koji će se održati u Primoštenu od 6. do 8. kolovoza, nastupit će John Maus i No Age iz SAD-a, te Šumski iz Hrvatske, objavio je u četvrtak organizator festivala agencija Žedno Uho.

Nastup američkoga glazbenika Johna Mausa u Primoštenu bit će njegov prvi koncert u Hrvatskoj. Od samih početaka kod njega je bila prisutna konfrontacija punka kalifornijskih legendi Germs ili eksperimentalnog zvuka electro pionira Cabaret Voltairea s glazbom iz filmskih klasika osamdesetih poput "Star Treka" ili "Robocopa".

Nakon što su mu prva dva albuma prošla gotovo nezamijećeno, trećim "We Must Become the Pitiless Censors of Ourselves", objavljenim 2011., pridobiva naklonost kritike i polako ali sigurno širi bazu svojih obožavatelja. Kad su krenule turneje na kojima se Maus pokazao kao sjajan glazbenik i vrhunskih performer postaje mini-zvijezdom brojnih značajnih svjetskih festivala.

Do objavljivanja četvrtog albuma "Screen Memories" prošlo je šest godina, kritika ga je još jednom obasula hvalospjevima, pojavio se na nizu popisa najboljih izdanja protekle 2017., a polako je zakoračio i na Billboardovu ljestvicu najprodavanijih albuma u SAD-u.

No Age je bučni eksperimentalni lo-fi pop punk dvojac iz Los Angelesa koji je 2008. s albumom "Nouns" zasjeo na godišnje liste najboljih izdanja većine svjetskih eminentnih glazbenih medija i zaradio svoju zasad jedinu nominaciju za nagradu Grammy - za najbolji omot.

Početkom ove godine No Age su se vratili svojim petim po redu albumom "Snakes Like a Haircut" i još jednom razoružali glazbenu kritiku. Dosad su dva puta svirali u Hrvtaskoj, a za svoj prvi festivalski nastup u našoj zemlji odabrali su SuperUho.

Zagrebački bend Šumski vratio se nakon dugogodišnje hibernacije i objavio svoj peti album "Ostrvo ledenog kita". Osnovani su 1991., a u svojoj glazbi objedinjuju utjecaje afro, kraut rock, new wave, avant pop i prog-rock muzike, kao i glazbe iz crtanih filmova, što ih čini jedinstvenom pojavom na domaćoj glazbenoj sceni.

Dosad je objavljeno da će na ovogodišnjem SuperUho festivali svirati norveški glam punk rockeri Turbonegro, njujorški dance punkeri Chk Chk Chk, kalifornijski psihodelični hard rockeri Earthless, kanadski electro pop duo Blue Hawaii, te domaći Them Moose Rush i NLV.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Retrospektivna izložba djela Zorana Mušiča u bečkom Leopold muzeju

 
BEČ - Retrospektivna izložba "Zoran Mušič - Poezija  tišine", koja prikazuje 170 radova iz svih razdoblja umjetničkog stvaralaštva najznačajnijeg  slovenskog umjetnika 20-tog stoljeća, koji je uživao i velik međunarodni ugled, a koji je bio student zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, otvara se u četvrtak navečer u Leopold muzeju u Beču.

"Sveobuhvatna izložba prikazuje izbor od oko 170 radova iz svih razdoblja umjetničkog stvaralaštva tog izuzetnog slovenskog slikara 20 stoljeća , koji je krajem 1944., zbog sumnje da je surađivao s Pokretom otpora, bio deportiran u koncentracijski logor Dachau, gdje je stvorio ciklus crteža o strahotama nacističkog režima i patnjama zatočenika. Petnaestak ih je prikazano na izložbi", rekao je na konferenciji za novinare u Leopold muzeju njegov direktor Hans-Peter Wipplinger dodavši da upravo ciklus crteža nastao u  Dachauu Mušiča svrstava među najznačajnije umjetnike  koji su se u svom umjetničkom opusu bavili temom stradanja u nacističkim logorima, što je Mušič i sam proživio.

Slovenci su mu kasnije, jer je preživio Dachau, predbacivali da je surađivao s Njemcima i do 1956. nije  smio posjetiti domovinu.

"Mušič  se temi Dachau vraća 1970-tih godina, kada  stvara ciklus " Nismo posljednji",  u kojem se ponovno bavi patnjama  iz logora Dachau slikajući  mrtve ljude, gomilu leševa, masovne grobnice, nastojeći  tu temu dovesti do univerzalne tragedije", kazao je kustos izložbe Ivan Ristić.

Dodao je da su i konji  jedna od  njegovih omiljenih tema, crtao ih je od djetinstva do pred  kraj života što izložba dokumentira. Naglasio je da je Mušič  bio slikar s velikom međunarodnom reputacijom.

 "Ovo je retrospektivna izložba velikog slikara, svjedoka epohe, individuliste i velikog europejca", ocijenio je Ristić.

Zoran Mušič rođen je u 1909. u selu Bukovice kraj Gorice,  a umro je u 2005. u Veneciji, gdje je proveo veći dio života i rada.

Između  1930-1934 studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi  Ljube Babića i Tomislava Krizmana. Rado je posjećivao Dalmaciju (Korčula i drugi motivi). Veći dio života i rada proveo je u Veneciji, a neko vrijeme živio je na relaciji Venecija- Pariz.

Za svoj rad dobio je brojna priznanja,  uz ostalo Grand Prix na venecijanskom bijenalu, te najviše francusko odličje za doprinos u kulturi i književnosti.

Uz portrete njegove supruge Ide, koja je također bila slikarica, dalmatinske pejzaže, venecijanske vedute i radove s motivima konja,  Mušič je  najpoznatiji po svom dahauskom ciklusu "Nismo posljednji". Prve crteže napravio je još kao robijaš, a  sedamdesetih godina nastaju ulja na platnu, koja se ocjenjuju  moćnijima od izvornih crteža.

Eksponati za izložbu, koja traje do 6. kolovoza 2018., prema direktoru Wipplingeru posuđena su iz mnogih poznatih muzeja i privatnih zbirki Austrije,  Slovenije, Švicarske, Italije, Španjolske.



Retrospektiva "Kuda idemo ne pitajte" Tomislava Gotovca u Ljubljani


LJUBLJANA - Retrospektivna izložba Tomislava Gotovca, "Kuda idemo ne pitajte" otvara se u četvrtak, 12. travnja, u Mestnoj galeriji Ljubljana, u suradnji s riječkim Muzejom moderne i suvremene umjetnosti te Institutom Tomislav Gotovac.

Predstavit će se šezdeset godina karijere Tomislava Gotovca a.k.a. Antonija G. Lauera (Sombor, 1937. – Zagreb, 2010.), svestranog umjetnika koji je pionirski djelovao u različitim medijima, od eksperimentalnog i strukturalnog filma do happeninga, akcija i performansa.

"Pitanja autonomije umjetnika, načini poigravanja predodređenim ulogama i mehanizmima zabrane, pretresanje odnosa između individualca i dominantne većine, odmjeravanje sa službenim pričama i masmedijskim prikazima, nižu se kroz osam soba Mestne galerije, od polazišne sobe nazvane Ja sam nevin!, sve do retrospektive u retrospektivi, Paranoia View Art", najavljeno je iz Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, gdje je izložba bila premijerno predstavljena u rujnu prošle godine.

S obzirom na kružnu arhitekturu Mestne galerije omogućena je kružna putanja razgledavanja postava, čime se izdvaja kružnica kao omiljenu formu Gotovčevih radova, ali i učestali princip njegove prakse nadograđivanja, nadovezivanja i recikliranja postojećih radova te inzistiranja na otvorenoj formi njihove interpretacije.

Od prvih fotografskih serija, filmova i kolaža iz prve polovice šezdesetih do kasnih akcija i performansa iz 2009., izložba slijedi umjetnikovo poistovjećivanje s rubnim i ekscentričnim likovima s margina društva.

Kako je najavljeno, posjetitelji će se imati priliku upoznati s Gotovčevim performerskim personama i filmskim personifikacijama, od urbanog nudiste, egzaltiranog propovjednika, ogorčenog psovača, duhovitog provokatora, do umjetnika-paranoika i opstruktora javnog reda i mira.

Uz antologijske radove tu je i dokumentacija umjetnikovih akcija, među kojom su i dokumenti sudskih procesa i novinski osvrti kao autorovi načini proširenja umjetničkog čina u izvanumjetničke sfere, ali i potvrde njegova proširenog shvaćanja filma. "Nastojeći približiti umjetnikovo filmsko osjećanje stvarnosti, izložba filmu prilazi kao Gotovčevom uzoru za stvaranje arta, ali i modelu režiranja vlastite biografije, pri čemu granice između zbilje i fikcije postaju nejasne", napominje se.

Autorove režijske pristupe izložba prati u filmskim i ne-filmskim medijima, od kolaža i fotografija do akcija i performansa u intimnom, javnom i medijskom prostoru - postavljajući pitanja o tome kako film oblikuje stvarnost, tko je glavni, a tko sporedni redatelj i slično.

Slijedeći Gotovčeve pristupe i upute za čitanje vlastitog arta – iz izjava, intervjua, naslova radova i filmova, retrospektiva je titlovana nazivima pojedinih radova, umjetnikovim geslima i intimnim uporištima.

Nakon riječkog muzeja, gdje je postavljena kao dio programa Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020. i programskog pravca Doba moći, retrospektiva je gostovala u Ústí nad Labem u Češkoj, u galeriji House of Arts.

U Ljubljani se može razgledati do 10. lipnja, a kustosice su Ksenija Orelj i Nataša Šuković.



Mariah Carey otkrila da ima bipolarni poremećaj


LOS ANGELES - Pop zvijezda Mariah Carey otkrila je da pati od bipolarnog poremećaja i krenula je s liječenjem.

Pjevačica, koja je zbog raspona glasa od pet oktava postala jedna od najuspješnijih glazbenica 1990-tih, kaže da je odlučila izaći u javnost kako bi skinula stigmu s mentalnih bolesti.

"Sve donedavno živjela sam u poricanju i izolaciji i stalnom strahu da će netko to otkriti", rekla je za časopis People.

Carey, koja je u kasnim 40-tim godinama, kaže da je dugo mislila da ima problema sa spavanjem, ali da se insomnija i nervoza pretvorila u lakši oblik bipolarnog poremećaja, poznat kao manična depresija.

"Bila sam tako usamljena i tužna, čak osjećala krivicu što nisam radila ono što sve sam trebača činiti za svoju karijeru", rekla je.

Bipolarni poremećaj "vas ne mora posve određivati i nedam da me to kontrolira".

Carey je priznala da pati od bipolarnog poremećaja II., koji ima blaže epizode od bipolarnog poremećaja I.

Od tog poremećaja pati 2.8 posto osraslih Amerikanaca, pokazuju podatci Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje.



Novo oružje u borbi potiv malarije, bolja mreža za krevet


LONDON - Nova vrsta mreže za krevet koja blokira otpornost komaraca na uobičajene insekticide pruža puno bolju zaštitu protiv malarije, pokazala je studija.

Komarci koji prenose malariju brzo razvijaju otpornost na insekticide i bolest se širi diljem Afrike, izlažući riziku milijune ljudi.

Kako bi smanjili prijetnju, znanstvenici su izumili novu mrežu za krevet koja u sebi sadrži piperonil butoksid, blokator prirodne obrane komaraca od standardnog insekticida piretroida.

U dvogodišnjoj studiji, u koju je bilo uključeno 15.000 djece u Tanzaniji, nova je mreža smanjila stopu oboljenja za 44 posto i 33 posto u prvoj, odnosno drugoj godini u odnosu na mrežu tretiranu samo piretroidom.

Istraživanje stručnjaka s londonskog Fakulteta za higijenu i tropsku medicinu objavljeno je u znanstvenom časopisu Lancet.

Obećavajući rezultati već su motivirali Svjetsku zdravstvenu organizaciju da preporuči širu upotrebu novih mreža.



Tragovi nacista otkriveni na stablima u Norveškoj


ZAGREB - Nemilosrdna kampanja da se uništi Tirpitz, njemački ratni brod u Drugom svjetskom ratu ostavila je tragove u okolišu, vidljive do današnjih dana.

Najveći brod Hitlerove ratne mornarice bio je tijekom rata uglavnom stacioniran uz norvešku obalu kako bi spriječio savezničku invaziju.

Nacisti su ga skrivali u fjordu i maskirali ga umjetnom kemijskom maglom, nekim oblikom dimne zavjese.

Taj je "dim" nanio veliku štetu okolnim stablima koja se može vidjeti u njihovim godovima, piše u četvrtak BBC.

Claudia Hartl sa sveučilišta Johannes Gutenberg u Mainzu to je slučajno otkrila dok je istraživala borove u Kafjordu blizu Alta.

Dendrokronologinja je skupljala uzorke srčike kako bi stvorila sliku o klimi u tom području. Velike hladnoće i zaraze koje prenose kukci mogu značajno usporiti godišnji rast stabala, ali ne mogu objasniti potpuni izostanak godova u nekim stabilima koja potječu iz 1945.

Stručnjaci su pomislili da bi to moglo imati veze s Tirpitzom, koji je godinu dana prije bio usidren u Kafjordu gdje su ga napali saveznički zrakoplovi.

Arhivski dokumenti pokazuju da je brod radi kamuflaže ispustio klorosumpornu kiselinu. "Smatramo da je taj umjetni dim oštetio iglice borova", rekla je Hartl BBC-u.

U jednom je stabIu opazila da od 1945. nije raslo devet godina. "Kasnije se oporavilo, ali trebalo je 30 godina da se vrati u stanje normalnog rasta. I dalje je ondje, živo je i doista impresivno", kaže dr. Hartl.

U ostalih su borova godovi prisutni, ali su izuzetno uski, gotovo nevidljivi. Kao što se očekivalo, ta pojava s udaljenošću od opada i tek nakon četiri kilometa učinci se više ne vide.

Tirpitz je u Kafjordu pretrpio određenu štetu, ali stalna saveznička kampnja da ga se uništi urodila je plodom tek krajem 1944. kada su ga britanski lovci potopili u flordu Tromso, dalje prema zapadu.

Znanstvenici iz Mainza svoje su istraživanje predstavili na kongresu Europskog društva geoznaosti u Beču.
















← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus