12:08, 20. Veljača 2019

kultura...

Kultura 11. veljače 2019.

Objavljeno: 11.02.2019 u 02:19
Pregledano 50 puta

Autor: Icom, Hina
  Kultura 11. veljače 2019.

ZAGREB, 11. veljače 2019. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Obilježen Dan Matice hrvatske

ZAGREB -
Predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica istaknuo je u ponedjeljak na obilježavanju Dana Matice hrvatske kako je ova hrvatska ustanova tijekom svoje povijesti postojano dokazala da je uspješan model u kulturnom i društvenom djelovanju, da je umjela kreativno savladavati sve nedoumice i zamke te se znala prilagođavati svakom vremenu, a uvijek ostati svoja.

Naglasio je kako se Matica hrvatska uspješno okoristila svim modernizmima te ustvrdio kako to znači da će i u ovo naše vrijeme globalističke, postmodernističke i relativističke tendencije Matica nadvladati i ostati dosljedna svojoj ulozi u hrvatskom narodu.

Podsjetio je da je utemeljena radi razvijanja nacionalne svijesti i kulturnoga identiteta 10. veljače 1842. kao književno i kulturno društvo pod imenom Matica ilirska, a za prvoga predsjednika, napomenuo je, imenovan je Janko Drašković.

Dodao je i kako se održala za Bachova apsolutizma. Izdavala je list "Vienac" koji je bio središnji hrvatski književni časopis, podsjetio je.

Pridjev ilirski zamijenjen je hrvatskim 1874., kada je za predsjednika izabran Ivan Kukuljević, podsjetio je Botica.

U Kraljevini SHS Matica se odupirala državnim pritiscima za stapanjem svih kulturnih društava u jedno, posebice otkako je 1928. za predsjednika izabran Filip Lukas, napomenuo je dodavši kako je za Šestosiječanjske diktature postala središtem hrvatske kulturne i političke oporbe.

Matica hrvatska, istaknuo je, nastavila je djelovati i u socijalističkoj Jugoslaviji a nakladnička djelatnost se intenzivirala posebice nakon 1960., kada je ujedno pokrenuta biblioteka "Pet stoljeća hrvatske književnosti".

Godine 1967., naglasio je potaknula je donošenje Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika.

"Nakon 22. prosinca 1971. policija je preuzela Matičine prostorije i arhiv, dio pokretne imovine predan je na čuvanje i upravljanje Akademiji a dio je otuđen", rekao je Botica te podsjetio kako tada rad Matice hrvatske prestaje, premda nije bilo sudske odluke o zabrani.

Naglasio je kako je Matičino čelništvo kažnjavano, suđeno i pozatvarano, članstvo maltretirano, arhiv zaplijenjen. "Otuđene su mnoge vrijednosti i prešutno zabranjen rad Matice hrvatske", rekao je dodavši, kako je tada prostorije Matice hrvatske zaposjela policija i godinama provodila istragu.

Sve se to, podsjetio je, događalo do uoči demokratskih promjena 1990. godine.

Obnoviteljska sjednica Matice hrvatske bila je 8. prosinca 1989., a godinu dana poslije, napomenuo je, bila je obnoviteljska skupština na kojoj je Matica preuzela, po riječima svoga predsjednika Petra Šegedina, obvezu izgradnje hrvatskoga Panteona.

Matičin je uspjeh, smatra Botica, pokretanje biblioteke "Stoljeća hrvatske književnosti" i još dvadesetak drugih  biblioteka unutar svoje djelatnosti.

Maticu su uvijek podupirale institucije i pojedinci, rekao je dodavši kako je Mate Vekić poklonio Matici 800 tisuća njemačkih maraka, a najveći donator Jure Petričević koji je 1997. darovao oko milijun i pol njemačkih maraka.

U sklopu obilježavanja Dana matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović govorio je u povodu 80. rođendana akademika Josipa Bratulića, predsjednika Matice hrvatske u razdoblju od 1996. do 2002., a akademik Tonko Maroević također u povodu 80. rođendana Igora Zidića, koji je bio predsjednik Matice hrvatske u razdoblju od 2002. do 2014. godine.

Obilježavanju Dana matice hrvatske nazočile su ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek i državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Zdravka Bušić.

Ministrica Obuljen Koržinek ocijenila je u pozdravnoj riječi kako je Matica hrvatska trajni uzor svima kako očuvati materijalnu i duhovnu kulturu jednoga naroda te očuvanju njegova identiteta.

Cijenimo, istaknula je, projekt stvaranja čitalačke kulture i vrijedne donacije svojih izdanja, koje Matica hrvatska daruje knjižnicama i školama.


Jubilarni, 25. Dani hrvatskog pučkog teatra u Hercegovcu

ZAGREB -
Na pitomim obroncima Moslavačke gore, u Hercegovcu, općini u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, ove će se godine, po 25., jubilarni put održati Dani hrvatskog pučkog teatra.

U Hrvatskom seljačkom domu, 22. i 23. veljače, okupit će se šest amaterskih kazališnih družina iz Hrvatske, Mađarske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Festival je to koji kroz kazalište i kazališni izričaj okuplja iseljenu i domovinsku Hrvatsku, različite dijalekte, ali isti jezik – hrvatski, navodi Hrvatska matica iseljenika.

Domaćin, Pučka scena Hrvatske čitaonice, izvest će "Pidžamu za šestero", KSC Prozor, Rama iz BiH "Klupko", mađarska Amaterska kazališna grupa Koljnof, koja sudjeluje prvi put "Faztazmeštriju", Igrokazačko društvo Petrovo Selo "Što te nam reć ljudi" te Picolo teatar Stari Grad s Hvara "Ministre".

Organizator i domaćin međunarodnog dramskog amaterskog festivala Dani hrvatskog pučkog teatra je Hrvatska čitaonica Hercegovac, udruga osnovana daleke 1920. godine. Spomenutu manifestaciju Čitaonica je pokrenula u želji očuvanja hrvatske riječi i običaja izvan granica Hrvatske gdje žive i rade Hrvati.

Dani hrvatskog pučkog teatra održavaju se svake godine posljednjeg vikenda u veljači.


Cabaret "Preko veze" premijerno u Kerempuhu


ZAGREB - Satiričko kazalište Kerempuh kao svoju novu premijeru najavljuje za nedjelju, 17. veljače predstavu Cabaret "Preko veze" Ivana Lea Leme koja kroz cabaretsku formu komentira društveni fenomen kretanja kroz život "preko veze".

"Mnogi od nas navikli su puno toga obavljati 'preko veze'; zapošljavati se, pobjeđivati na raznim natječajima, upisivati djecu u vrtiće i škole, uguravati babe na preglede po bolnicama, dobivati nagrade. No, je li to uspjeh, progurati se i izgurati nekog drugog?", napisao je redatelj Lemo u najavi. "Preko reda i redoslijeda žurimo i laktamo se kroz životne hodnike, zaboravljajući zakon nad zakonima koji kaže - ono što nam pripada, to nam nitko ne može oduzeti, a ono što nam ne pripada, to nam nitko ne može dati!", dodao je.

U predstavi igraju Mila Elegović, Jelena Miholjević/Ana Begić, Linda Begonja/Ecija Ojdanić, Ana Maras Harmander/Mirela Videk Hranjec.  Glazbu potpisuje Zvonimir Dusper, kostimografiju Mirjana Zagorec, scenografiju Irena Kraljić, koreografiju Leo Mujić, a oblikovanje svjetla Martin Šatović.

Predstava kroz cabaretsku formu, bizarnim i melodramatičnim monolozima prošaranim burlesqe točkama, komentira hrvatski i globalni društvenopolitički aktualitet. "Vjerujemo li u ono što učimo djecu, a često ne pokazujemo primjerom, a to je da se dobro dobrim vraća, a loše, lošim te da je istina jača od laži? Postoji li taj moralni zakon koji nas, zapravo, uči časti?", ističe Lemo.

Društveno politička stvarnost samo je celofan u koji su umotane unutarnje borbe, strahovi, padovi i pobjede četiriju ženskih likova, čije bizarne životne priče predstava prati: "Heroine iz našeg cabareta u interpretaciji veličanstvenih glumica prikazat će vam do kakvih živčanih vodopada ih je doveo rafting niz kanjone hrvatske tranzicije u kanuu korupcije, mita i ucjene. Htjele su preveslati sve, a dobile su veslima po glavi", poručuje redatelj.

Predstava je koprodukcija Satiričkog kazališta Kerempuh i Kazališta Moruzgva.


Jura Stublić & Film u Tvornici kulture obilježavaju 30 godina od albuma "Zemlja sreće"

ZAGREB - Jura Stublić & njegova grupa Film održati će 30. ožujka u Tvornici kulture svoj tradicionalni proljetni koncert, kojim će ujedno obilježiti i 30 godina od objave albuma "Zemlja sreće".

Izdanje "Zemlja sreće" objavljeno je 1989., dvije sezone nakon "Sunce sja", prvog materijala koji je potpisan kao Jura Stublić & Film.

Deset novih pjesama nastavilo je izuzetno uspješnu autorsku fazu Jure Stublića, pa su se tako kao hitovi izdvojile skladbe "Dobre vibracije", "Rob ljubavi", "Vlak do zemlje sreće", "Doći ću ti u snovima" i, završna, "Ljubav je zakon".

Na snimanju se okupilo puno uglednih glazbenih imena kao što su Vlatko Stefanovski, Massimo, Jurica Pađen, Davor Rodik, Lazo Ristovski i Mladen Juričić, autor fotografija je bio Mario Krištofić, dok je ugledni ilustrator Igor Kordej potpisao dizajn.

Kako se ističe u najavi, Koncert u Tvornici kulture jednim će se djelom nasloniti na tri desetljeća albuma "Zemlja sreće", ali će ujedno sadržavati sve najvažnije pjesme iz 40 godina duge karijere jednog od najvećih hrvatskih rock pjesnika.


"Cabaret - koncert za žlice i gitaru" premijerno u srijedu u Studiju Exit

ZAGREB - Nova premijera zagrebačkog Studija Exit bit će, u srijedu 13. veljače, predstava "Cabaret - koncert za žlice i gitaru", autorski projekt Nikole Nedića i Marija Joveva nastao u produkciji Teatra Exit i Kazališta Ulysses.

Kako se ističe u najavi, riječ je o zagrebačkoj premijeri predstave koja je dosad prikazana na riječkom sveučilisnom kampusu, te igrana kao kabaret po riječkim klubovima, a četiri izvedbe odigrane su i u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci u sklopu božićnih koncerata.

Autorski projekt Nikole Nedića i Marija Joveva, predstava "Cabaret - koncert za žlice i gitaru" nastala je na temelju njihova ispita iz glume na Studiju glume i medija na Sveučilištu u Rijeci pod mentorstvom docentice Lenke Udovički i profesora Rade Šerbedžije.

"Žlice & gitara dvojac su koji uz pomoć zvukova kuhinjskih žlica, gitare i mandoline, otkačenog nastupa, pomalo trubadurski pričaju o svome životu kroz uglazbljenu poeziju, a iza njihovog ludog i uvrnutog nastupa krije se poruka razuma", stoji u najavi.

Tekstove i glazbu potpisuje autorski dvojac Nedić i Jovev, koji predstavu i izvodi.

----------------------------------------------------------------

IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Adidas bijelim pamučnim tenisicama htio obilježiti Mjesec crnačke povijesti

BERLIN -
Proizvođač športske opreme Adidas htio se dodvoriti crnačkoj populaciji plasiranjem novih tenisica kojima bi se trebao obilježiti Mjesec crnačke povijesti (engleski Black History Month). Međutim, tenisice su brzo povučene nakon negodovanja nekolicine na društvenim mrežama.

Potpuno bijele tenisice načinjene od pamuka i posebno dizajnirane kako bi se obilježio Mjesec crnačke povijesti nisu naišle na željenu reakciju. Mjesec crnačke povijesti je godišnji događaj kojim se želi obilježiti navodni crnački prinos razvoju SAD-a.

Dok je većina kolekcije Ultraboost tenisica crne boje s nešto narančastih i ljubičastih elemenata, bijele tenisice su naišle na reakciju crnačke populacije jer su – bijele.

Nakon niza negativnih komentara zbog činjenice da su tenisice bijele i još načinjene od pamuka, Adidas ih je povukao iz prodaje.

Štoviše, iz tvrtke su se ispričali zbog „promašaja“ jer posve bijeli dizajn „nije odraz duha i filozofije“ povezanog s proslavom Mjeseca crnačke povijesti.

Hip-hop je napunio 40 godina

 NEW YORK - Prije četrdeset godina gotovo nitko izvan New Yorka nije čuo za hip-hop, sve dok članovi grupe Sugarhill Gang nisu odlučili snimiti svoje rime i time nesvjesno pokrenuli ono što će postati vladajući glazbeni pravac i komercijalna snaga.

Rezultat njihova truda bio je hit "Rapper's Delight", komercijalni početak nezaboravnog doba glazbe.

Nekoć gotovo nepoznati stil fokusiran jedino na nastupe uživo u Bronxu, rap i hip-hop danas su najutjecajniji žanr u suvremenoj glazbi.

"Nisam ni slutio da će doseći ovakve razmjere", kaže Grandmaster Caz, legenda ranog hip-hopa koji jedan od autora "Rapper's Delighta".

"U ono doba bili smo obeshrabrivani da se bavimo hip-hopom jer ga nitko nije cijenio", dodaje.

Njihov singl je, međutim, požnjeo golem uspjeh i postao globalna senzacija prodana u milijune primjeraka.

Godine 2011. "Rapper's Delight" uvršten je čak i u katalog prestižne Kongresne knjižnice, koja čuva sve važno za američku kulturu.

"Snimanje te ploče najpametnija ja stvar koja se hip-hopu mogla dogoditi", rekao je Master Gee, drugi član grupe.

"Komercijalno, mi smo bili prvi iz naše vrste. Sletjeli smo na Mjesec, ako hoćete", kaže Master Gee.

Na samom početku, glazbena karijera nije nužno bila njegov cilj. "Htio sam doći do cura", priznao je.

Pionir rapa, kojemu je danas 57 godina, tada je bio u završnoj godini srednje škole i nastupao je na kvartovskim tulumima.

"Sve stihove koje sam pisao, pisao sam zato da ljudi znaju koji sam ja od trojice u bendu".

U tim danima hip-hop je bio kulturni pokret u povojima koji se vrtio oko četiri elementa: plesa, grafita, vokala i miksanja ploča na gramofonima što su radili DJ-evi.

"Majstori ceremonije", odnosno MC-jevi, na početku su bili na pozornici isključivo kao podrška DJ-evima, ali kasnije su postali prave zvijezde žanra.


Društvena svijest

Hip-hop neke je elemente izvukao iz diska i funka pa tako "Rapper's Delight" sadrži čuvenu bas dionicu iz pjesme "Good Times" grupe Chic koju će godinu kasnije semplirati i Queen za  "Another One Bites the Dust."

Rani rap i hip-hop bili su fokusirani na "mir, ljubav, jedinstvo i zabavu" - kombinaciju koja je stvarala festivalsku atmosferu. Ali i to će se uskoro promijeniti.

U povodu četrdesete godišnjice hip-hopa otvoren je i njegov muzej u Washingtonu. Na otvorenju su nastupili Sugarhill Gang i još jedan rodonačelnik pravca, Melle Mel.

On je kao dio grupe Grandmaster Flash and the Furious Five suautor još jednog kamena temeljca cijelog žanra, pjesme "The Message".

Objavljen 1982., bio je to prvi rap singl posvećen životu u getu i siromaštvu.  

Društveno angažirane pjesme nakon toga će biti osnova rapa.

Melle Mel danas govori kako je samo pokušao "nešto drugo, izvan tadašnjeg kalupa i bazičnih hip-hop rima, uglavnom o djevojkama".

Iako je danas smatraju jednom od najvažnijih hip-hop pjesma uopće, u ono doba teško da bi se mogla nazvati hitom.

"Nitko nije vjerovao u tu ploču. Niti ja nisam mislio da će biti popularna, zato što je bila ozbiljna".

Pjesma je s vremenom postala senzacionalna, a grupa Grandmaster Flash and the Furious Five postat će 2007. prvi reperi uvršteni u Rock and Roll kuću slavnih, panteon popularne američke glazbe.

"To je svrstalo hip-hop na razinu na kojoj je i trebao biti, sa svim ostalim velikim glazbenim pravcima", kaže Melle Mel.

Iako je danas hip-hop bitno drugačiji nego u vremenima kada je nastajao, njegovi "roditelji" optimistično gledaju u njegovu budućnost.

"Ne možete zaustaviti nezaustavljivo, ne možete ubiti besmrtno", rekao je Master Gee.

"A to je hip-hop".


Childish Gambino i Kacey Musgraves najveći pobjednici nagrada Grammy 2019.

LOS ANGELES - Childish Gambino i njegov video album "This Is America" i country pjevačica Kacey Musgraves najveći su pobjednici ovogodišnje dodjele najprestižnijiih američkih glazbenih nagrada Grammy koju organizira NARAS, američka Akademija za diskografsku umjetnost i znanost.

Svečana dodjela 61. po redu glazbenih nagrada održana je u nedjelju navečer u Los Angelesu.

Popis pobjednika u glavnim kategorijama:

- Album godine: Kacey Musgraves, "Golden Hour"

- Najbolja snimka godine: Childish Gambino, "This Is America"

- Pjesma godine: Donald Glover (Childish Gambino) i Ludwig Goransson "This Is America"

- Najbolji novi izvođač: Dua Lipa

- Najbolji glazbeni video: Childish Gambino, "This Is America"

- Najbolji rap album: Cardi B, "Invasion Of Privacy"

- Najbolji rock album : Greta Van Fleet, "From the Fires"

- Najbolji vokalni pop album: Ariana Grande, "Sweetener"

- Najbolja pop duo ili grupna izvedba: Lady Gaga et Bradley Cooper, "Shallow"

- Najbolji album urbane suvremene glazbe: The Carters (Jay-Z et Beyoncé), "Everything Is Love"

- Najbolji album R&B glazbe: H.E.R., "H.E.R."

- Najbolji album alternativne glazbe: Beck, "Colors"

Nagrade Grammy dodijeljene su u 81 kategoriji, a svečanosti je prisustvovala i bivša prva dama SAD-a Michelle Obama.

Svečanu dodjelu nagrada vodila je pjevačica Alicia Keys. Ona je prva žena u posljednjih 14 godina kojoj je povjerena ta dužnost. Posljednja voditeljica Grammyja bila je Queen Latifah 2005. godine, a nakon nje su dodjelu vodili samo muškarci


BAFTA: "Roma" dobila nagradu za najbolji film i najboljeg redatelja

LONDON - Netflixov film "Roma" dobio je u nedjelju u Londonu dvije britanske nagrade BAFTA - za najbolji film i za najboljeg redatelja, Alfonsa Cuarona.

Nagradu za najboljeg glumca u glavnoj ulozi dobio je Rami Malek za ulogu Freddieja Mercuryja u filmu "Bohemian Rhapsody", a za sporednog Mahershala Ali za ulogu u "Green Book".

Britanka Olivia Colman dobila je nagradu za najbolju glavnu glumicu za svoju interpretaciju kraljice Anne u filmu "Miljenica".

Nagradu za najbolju sporednu glumicu dobila je Rachel Weisz, također za film "Miljenica".

Svečana dodjela nagrade Britanske akademije filmske i televizijske umjetnosti (BAFTA) održana je u londonskome Royal Albert Hallu.

To je najcjenjeniji takav događaj izvan Sjedinjenih Američkih Država, u nizu dodjela filmskih nagrada tijekom godine.

Vrhunac je dodjela Oscara 24. veljače.

 
Pobjednik Sanrema 2019. Mahmood

SAN REMO - Dvadesetsedmogodišnji Milanez Alessandro Mahmoud, alias Mahmood, koji za sebe voli reći da je sto posto Talijan, premda mu je majka podrijetlom sa Sardinije, a otac iz Egipta, na iznenađenje mnogih pobjednik je slavnoga festivala u San Remu.

Drugo je mjesto osvojio Ultimo, pravim imenom Niccolo Moriconi, a skupina Il Volo osvojila je treće mjesto.

Svake godine početkom veljače prvi program RAI-ja tijekom pet večeri za male ekrane prikuje više od 10 milijuna Talijana.

No interes Talijana teško je dulje zadržati ako nema sporenja, bar u pjesmama, poput pitanja homoseksualnosti, eutanazije ili problema s imigrantima koji su posljednjih godina vrlo aktualni.

Ove je godine najžešća rasprava slijedila nakon pobjede pjesme "Soldi" (Novci), dopadljive kombinacije popa, rapa i orijentalnih tonova koja govori o nikada nazočnome ocu, a u njoj se može čuti i nekoliko arapskih riječi.

Mahmood se u finale, održano u noći na nedjelju plasirao zahvaljujući glasovima stručnog žirija, dok mu je publika dala samo 14 posto glasova u odnosu na 46 posto koliko ih je osvojio Ultimo.

Nedugo nakon proglašenja pobjednika društvene mreže bile su preplavljene komentarima: "Nametnuli su nam ovog lakrdijaša" ili "Ali Baba, nisi ti pobijedio, pomogli su ti da pobijediš, to je prava istina!"

Talijanski ministar unutarnjih poslova i šef desničarske lige, Matteo Salvini samo je dolio ulje na vatru kada je po završetku glasovanja tvitao: "Mahmood...pih...Najbolja talijanska pjesma?!? Ja bih bio izabrao Ultima, a što o tome mislite vi?"

Njegova je poruka očekivano potaknula niz kritika korisnika društvenih mreža.

Alessandro Mahmoud, koji će u svibnju predstavljati Italiju na natjecanju za pjesmu Eurovizije, odbija bilo kakva sporenja i kaže: "Ja sam Talijan, rođen sam i odrastao sam u Milanu, dakle Talijan sam sto posto", rekao je novinarima.


Gdje se u svijetu jede najviše mesa?

NEW YORK - Jedenje mesa na svijetu u proteklih se 50 godina iznimno brzo povećalo, a po podatcima Zaklade UN-a za hranu i poljoprivredu najviše mesa danas pojedu Amerikanci, Australci i Europljani.  

Proizvodnja mesa danas je skoro pet puta veća nego ranih šezdesetih godina kada se godišnje proizvodilo oko 70 milijuna tona, a tijekom 2017. ta je brojka porasla na 330 milijuna tona mesa. Glavni razlog tomu je puno veći broj stanovnika zemlje, pišu britanski mediji.

U razdoblju od 1960. do 2017. svjetsko se stanovništvo više nego udvostručilo, pa tako danas na Zemlji živi (i jede) više od 7,6 milijarda ljudi, a prije 60 godina bilo je tri milijarde ljudi.

No povećanje broja stanovnika nije jedini razlog povećanja jedenja mesa. Naime, diljem svijeta ljudi su postali bogatiji te češće jedu meso pa se ono najčešće jede u bogatim zemljama.

Po podatcima Hrvatske agencije za hranu iz 2018. o prehrambenim navikama Hrvata, u Europi se oni nalaze u donjem dijelu ljestvice. Godišnje Hrvati prosječno pojedu oko 68 kg mesa, uglavnom svinjetine i piletine. Manje mesa od nas jedu tek zapadne zemlje, Austrija, Švedska, Velika Britanija, Njemačka i Italija, dok se na vrhu ljestvice nalaze istočne zemlje Rumunjska, Mađarska i Češka.


Najveći konzumenti Amerikanci i Australci

Na vrhu popisa najvećih svjetskih konzumenata mesa su Amerikanci i Australci. Po UN-ovim podatcima ondje prosječan stanovnik pojede oko stotinu kg mesa godišnje, što odgovara polovici goveda ili jatu od 50 pilića.

Meso u velikim količinama jedu i u zapadnoj Europi. Ondje svaki stanovnik prosječno godišnje pojede između 80 i 90 kg mesa.

No u siromašnim je zemljama stanje drukčije. Primjerice, prosječni Etiopljanin godišnje pojede samo sedam kg mesa, stanovnik Ruande osam kilograma, a Nigerije devet kg. Za usporedbu, to je deset puta manje mesa nego što ga godišnje pojede prosječni Europljanin.

Po svemu iznesenom jasno je da se meso češće i više jede u bogatijim zemljama, a takvo stanje vlada zadnjih pedesetak godina.

U bogatim državama konzumacija se povećala, u siromašnima ostala ista

Po podatcima UN-a u pojedinim se zemljama prosječna konzumacija mesa gotovo dvostruko povećala, dok je u siromašnima ostala ista.

U Keniji se konzumacija mesa gotovo uopće nije promijenila od 1960.

Nasuprot tomu, prosječan Kinez je šezdesetih godina prošlog stoljeća konzumirao godišnje prosječno pet kilograma mesa, a osamdesetih godina ta se količina povećala na 20 kg, da bi po posljednjim podatcima Kinezi u moderno doba jeli više od 60 kg godišnje.

Slična je situacija Brazilu, gdje se konzumiranje mesa od 1990. gotovo udvostručilo.

Priča za sebe je Indija. Premda su se ondje prosječna primanja od 1990. utrostručila, konzumacija mesa ostala je ista. Treba istaknuti i da je pogrješno vjerovanje po kojemu je Indija većinski vegetarijanska zemlja. Po nacionalnim podatcima čak dvije trećine Indijaca jedu neku vrstu mesa, no unatoč tomu Indijci konzumiraju samo 4 kg mesa po osobi godišnje, što ih svrstava na dno svjetske ljestvice. Djelomično je razlog tomu izbjegavanje određenih vrsta mesa zbog vjerskih razloga.


Nutricionisti: Zamijeniti crveno meso piletinom

U određenim okolnostima uzimanje mesa može biti korisno. Umjerene količine mesa i mliječnih proizvoda mogu utjecati na poboljšanje zdravlja ljudi, osobito u zemljama s niskim primanjima gdje prehrana najčešće nije raznolika, no u mnogim zemljama potrošnja mesa daleko nadilazi temeljnu korist kada su posrijedi prehrambene vrijednosti.

Štoviše, konzumacija previše mesa može predstavljati rizik za zdravlje. Ranija istraživanja, ali i službeno priopćenje WHO-a iz 2015. upućuju na to da prekomjerna konzumacija crvenog mesa i mesnih prerađevina povećavaju rizik od razvoja krvožilnih bolesti, moždanog udara i nekih vrsta karcinoma.

Ljubitelji mesa odbacuju takve navode, a WHO objašnjava da su sastojci koji mesne prerađevine čine nezdravima upravo konzervansi, pojačivači okusa, dim i slični čimbenici.

Nutricionisti vjeruju da bi korak prema boljem zdravlju mogla biti zamjena crvenog mesa i slanine u prehrani pilećim mesom te podsjećaju da meso iz prehrane ne treba izbaciti, već bi trebalo uzimati domaće meso bez aditiva.

 
 


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus