19:31, 20. Travanj 2019

kultura...

Kultura 11. travnja 2019.

Objavljeno: 11.04.2019 u 06:45
Pregledano 105 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 11. travnja 2019.

ZAGREB, 11. travnja 2019. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Književnici za djecu i mlade Selmi Parisi nagrada „Tena“ za najbolji dramski tekst

VINKOVCI - U sklopu 24. Lutkarskog proljeća u četvrtak je u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Vinkovcima održan 4. Susret književnika za djecu i mlade, na kojemu je književnici Selmi Parisi uručena nagrada „Tena“ pozivnog natječaja za najbolji dramski tekst pisan za djecu i mlade.

 „Od 17 pristiglih radova njezin dramski tekst „Mjesec i ja“, od strane stručnoga suda, ocijenjen je najboljim“ izjavila je Hini članica žirija i potpredsjednica Društva književnika za djecu i mlade Snježana Babić Višnjić.

„Željeli smo potražiti nove dramske tekstove tražeći od autora da posegnu dublje u svoje kreativno izvorište i napišu djelo koje bi suvremenim mladim gledateljima bilo i zanimljivo i poučno, a to smo u dobili u djelu „Mjesec i ja“ “, rekla je Babić Višnjić, dodavši da se natječaj vodio pod šifrom te da su sva četiri člana žirija uvrstili nagrađeno djelo među dva najbolja.

 Ocijenila je da djelo posebnim čini njegova aktualnost jer se radi o jednoj maloj, iscrpljenoj izbjeglici koja je izgubila obitelj i u nemogućnosti pronalaska životnog cilja ona poželi otići  na mjesec.

 „Uz ozbiljnost poruke koju djelo prenosi dalo je i dimenziju fantastike koja je jako potrebna mladima da shvate da u današnjem svijetu nje sve opipljivo, da i dalje postoje priče koje mogu nadahnuti za budućnost“, napomenula je Babić Višnjić.

 Nagrađena književnica za djecu i mlade Selma Parisi rekla je da se djelo obraća djeci od deset i više godina, da je u djelu riječ o maloj izbjeglica koja želi ići na mjesec te da je inspiraciju našla i u aktualnim zbivanjima, no i u vlastitu životnom putu. Naime,  autorica je rođena u Sarajevu u BiH, odrastala u Austriji, u Beču, a danas živi u Hrvatskoj, u Zagrebu.

 Selma Parisi dobitnica je više nagrada za svoj književni rad, autorica je književnih i dramskih tekstova za odrasle, djecu i mlade, piše filmske scenarije, teatarske i filmske kritike te književne i filmske recenzije, a prevodi djela s engleskog i njemačkog na hrvatski i obratno.

 Na 4. Susretu književnika za djecu i mlade sudjelovali su književnici Nada Mihaljević, Ratko Bjelčić i Snježana Babić Višnjić, a moderator skupa bio je književnik Gordan Nuhanović. Tijekom sutrašnjega dana književnici će obići više vinkovački osnovni škola kao i škola u obližnjim selima.


Cinestar proglašen najboljim kinoprikazivačem u Europi

ZAGREB - Međunarodna kinematografska udruga (UNIC) proglasila je CineStar Cinemas najboljim kinoprikazivačem u Europi u g. 2019., a nagradu će dodijeliti Hrvoju Krstuloviću, suosnivaču i članu uprave Blitz-CineStara na kongresu CineEurope u Barceloni ove godine u lipnju, priopćio je Hrvatski audiovizualni centar.

CineEurope, najdugovječniji i najuspješniji europski kongres za velike, regionalne i nezavisne filmske profesionalce, na kraju kongresa odaju priznanje kinoprikazivaču čija dostignuća, novi projekti, rast i predvodništvo u industriji postavljaju nove standarde i pomiču granice te dodjeljuju nagradu Internacional Exhibitor of the Year.

Ove godine održat će se između 17. i 20. lipnja u Centru Convencions Internacional Barcelona (CCIB) u Barceloni.

Iz CineEurope istaknuli su da je Blitz-CineStar pravi primjer kompanije koja iznova podiže ljestvicu u industriji i ostvaruje konstantan rast, te da je "iznimno predan u pružanju najboljeg mogućeg kino doživljaja svojoj publici, stavljajući u prvi plan stalnu inovaciju, čime su postali jedan od vodećih i najbrže rastućih kino lanaca u regiji i Europi."

Hrvoje Krstulović, član uprave Blitz-CineStara, tom je prigodom izrazio je zadovoljstvo i ponos što je struka prepoznala njihov stalni napor i ulaganje, ali i znanje.

Zahvalio je  zaposlenicima, poslovnim partnerima i vjernim posjetiteljima koji su također dio ovog uspjeha.  "Naša vizija Kina s pet zvjezdica očito je bila pun pogodak. Veliko je zadovoljstvo biti prvi u branši u Europi te nam daje krila za dalje, a obzirom da se Blitz- CineStar i dalje širi svoj lanac novim projektima u regiji, ova nagrada nas i obvezuje da budemo uvijek bolji te zadržimo ove visoke standarde.", ustvrdio je.

U sklopu investicijskog ciklusa koji Blitz-CineStar provodi od osnutka 2003. CineStar Cinemas grupa u Hrvatskoj i regiji ima 23 multipleksa (uključujući nadolazeći u Beogradu), sa 145 digitalne dvorane i preko 23.000 sjedala što, ističe se u priopćenju, zajedno s gotovo pet milijuna prodanih ulaznica godišnje čini CineStar Cinemas najvećim i najuspješnijim kinoprikazivačem u regiji.
 

Posljednji film Michaela Glawoggera u kinima

ZAGREB - "Bez naslova", posljednji film velikog austrijskog dokumentarista Michaela Glawoggera, opisan kao "vizualna odiseja puna živosti i boja koja na osoban način govori o stanju čovječanstva te sličnostima i razlikama među ljudima", krajem travnja počinje igrati u hrvatskim neovisnih kinima.

Kinopremijera tog filma zakazana je za subotu, 27. travnja u Dokukinu KIC, a prije premijere, montažerka koja je završila film, Monika Willi, održat će masterclass na temu "Izazovi montaže“. Dan kasnije će, nakon projekcije, o filmu razgovarati s redateljem Borisom Mitićem, koji je i sam sudjelovao u njegovoj produkciji, najavio je distributer tog filma Restart Label.

Gledatelje u film "bez naslova iz bez teme" uvodi glas autora koji gotovo proročanski govori: "Najljepši film koji mogu zamisliti je onaj koji nikada ne završava”. Naime, on je, u pratnji snimatelja Attile Boe i snimatelja zvuka Manuela Sieberta, bio na dvogodišnjoj filmskoj odiseji po najzabačenijim zakutcima svijeta, u okviru svojevrsnog eksperimentalnog dokumentarnog projekta, no tijekom snimanja u Liberiji 2014. je umro od malarije.

Snimljeno je stotine sati materijala tijekom dvije godine putovanja kroz desetak zemalja, počevši od redateljeve rodne Austrije, preko Hrvatske, Bosne, Srbije i Albanije, sve do zapadne Afrike.Na temelju snimljene građe i redateljevih dnevničkih zapisa završila je njegova dugogodišnja suradnica, montažerka Monika Willi, poznata, među ostalim, i po suradnji s Michaelom Hanekeom.

Film se najavljuje kao "poetska posveta čovječanstvu", no i posveta filmaševom kozmopolitskom pristupu kojom se propituju teme osobne slobode, straha od nepoznatog i univerzalnih vrijednosti humanizma.

Michael Glawogger (1959. – 2014.) proslavio se u svijetu dokumentarizma kao beskopromisni autor, koji se najviše bavio temama i ljudima s margina globalnog društva.

Najpoznatiji je po nagrađivanoj trilogiji - "Megagradovi: 12 priča o preživljavanju" (1998.), kompilacija prizora iz života ljudi koji pokušavaju spojiti kraj s krajem u najvećim svjetskim gradovima; "Smrt radnika" (2005.), potresna posveta obespravljenim radnicima u Pakistanu, Ukrajini, Nigeriji, Indoneziji, Kini i Njemačkoj te "Slava kurvi" (2011.), intimni pogled u živote prostitutki u Tajlandu, Bangladešu i Meksiku.

Monika Willi austrijska je montažerka najpoznatija po radu s dvojicom sunarodnjaka, Michaelom Hanekeom i Michaelom Glawoggerom.

S njima je radila na nizu nagrađivanih filmova (između ostalima na Hanekeovim filmovima Pijanistica, Bijela vrpca i Ljubav, kao i Glawoggerovim Smrt radnika i Slava kurvi).
 

Održana skupština HAZU

ZAGREB - Redovito zasjedanje skupštine Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), na kojoj je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt predstavio djelovanje Akademije u razdoblju od prethodne skupštine, održano je u četvrtak u Palači HAZU u Zagrebu.

Među najvažnijim aktivnostima HAZU od 13. prosinca prošle godine izdvojio je skupove posvećene izazovima migracija, hrvatskoj energetskoj neovisnosti, hrvatskom ulasku u eurozonu, umjetnoj inteligenciji, razvoju turizma, javnom bilježništvu te o multiploj sklerozi.

Glavni tajnik HAZU akademik Dario Vretenar izvijestio je o Akademijinu radu u 2018. godini, koje je opširno prikazano u "Ljetopisu Hrvatske akademije za godinu 2018."

Akademija je prošle godine, naglasio je, izabrala 10 novih redovitih članova, 8 dopisnih članova i 10 članova suradnika, te novu upravu i predsjedništvo za mandat u razdoblju od 2019. do 2022.

Prošle godine u HAZU su održana 403 događaja, napomenuo je dodavši kako je održano 115 znanstvenih skupova, kongresa, simpozija i okruglih stolova, 55 predstavljanja knjiga, konferencije za novinare, predstavljanja programa i prikazivanja filmova, 41 predavanje, 33 izložbe, 19 posjeta delegacija i događanja vezanih uz međuinstitucijsku suradnju, 23 svečane sjednice, dodjele nagrada i koncerta te 11 skupština i 6 komemoracija.

Naglasio je kako je u sklopu Dana otvorenih vrata u 35 Akademijinih jedinica u Zagrebu i u još 14 gradova održano 100 različitih događaja.

Podsjetio je na brojne skupove posvećene aktualnim pitanjima hrvatskoga društva, a u sklopu ciklusa "Modernizacija prava" obrađene su teme europske budućnosti hrvatskoga kaznenog i građanskoga pravosuđa, pravnoga uređenja luka nautičkoga turizma, zakladništva u Hrvatskoj, hrvatskoga prava društava te reforme znanosti i visokog obrazovanja.

HAZU je održala, istaknuo je, brojne znanstveno-stručne skupove i predavanja o liječenju i prevenciji bolesti, a s Hrvatskom zakladom za znanost nastavljen je ciklus kolokvija na kojima su se predstavljali istaknuti znanstvenoistraživački projekti.

Po Vretenarovim rioječima održani su znanstveni skupovi i predavanja o temama s područja energetike, gospodarstva, zaštite okoliša i primjene visokih tehnologija.

Prigodnim skupovima, kazao je, obilježena je 450. godišnjica rođenja Marina Getaldića, 200. godišnjica rođenja Petra Preradovića, 150. godišnjica sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe i 100. godišnjica završetka Prvog svjetskog rata.
Podsjetio je i kako je počeo raditi Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici.

Hrvatska akademija već tradicionalno bila je domaćin dodjela priznanja "Oskar znanja" učenicima osnovnih i srednjih škola te stipendija "Za žene u znanosti", rekao je dodavši kako je Zaklada HAZU dodijelila pjesničku nagradu "Dragutin Tadijanović" i književnu nagradu Stipana Bilića-Prcića.

Iznimno uspješnim ocijenio je Dan otvorenih vrata HAZU, u sklopu kojeg je održano 100 manifestacija – predavanja, izložbe, promocije knjiga, stručna vodstva, prezentacije, radionice, projekcije filmova i koncerti.
 U Knjižnici HAZU, napomenuo je Vretenar, bila je otvorena manifestacija "Mjesec knjige", a Akademija i njezine muzejsko-galerijske jedinice te Knjižnica sudjelovale su i u manifestacijama "Noć muzeja", "Međunarodni dan muzeja" i "Noć knjige", kada ih je posjetilo više tisuća građana.

U muzejima i galerijama HAZU održan je niz važnih izložaba, a u palači HAZU nekoliko koncerata, podsjetio je.

HAZU je lani objavila 94 sveska raznih publikacija, među kojima su 25 knjiga, 20 zbornika radova, 34 sveska časopisa, 10 kataloga izložbi, 2 knjige sažetaka, 2 spomenice preminulim akademicima i 1 partituru, rekao je dodavši kako je od navedenih izdanja, 78 svezaka objavila Akademija kao izvršni izdavač, a 16 sveska kao suizdavač.

Potporom Zaklade HAZU, istaknuo je, objavljene su 72 publikacije, a među njima je 9 Akademijinih izdanja.

Članovi HAZU izvan Akademije objavili su još 56 knjiga, tako da je zahvaljujući Akademiji i njezinim članovima u 2018. objavljeno ukupno 213 publikacija, rekao je.

Skupština je prihvatila financijsko izvješće o poslovanju HAZU u 2018.
 

Najavljena premijera baleta "Hero is tired (Heroj je umoran) u koprodukciji riječkoga HNK i Muzičkog biennala Zagreb

RIJEKA - Balet "Hero is tired (Heroj je umoran)" skladatelja Frana Đurovića i koreografa Giuseppea Spote, nastao u koprodukciji HNK Ivana pl. Zajca i Muzičkog biennala Zagreb izvest će se premijerno na 30. Muzičkom biennalu Zagreb, u Zagrebačkom kazalištu mladih 13. travnja, a potom 16. travnja u riječkome HNK, najavljeno je na konferenciji za novinstvo u Rijeci u četvrtak.

Intendant HNK Ivana pl. Zajca Marin Blažević ocijenio je da je ovaj balet veliki korak naprijed za riječki Balet. Protekle dvije sezone, otkako je ravnateljica Baleta Maša Kolar, ansambl ima stalni rast kvalitete, izvedbeno, idejno, konceptualno i produkcijski, rekao je Blažević.

Vrijedno je i da se u nekoliko posljednjih predstava primjećuje angažiranje što više plesača iz ansambla, te ispitivanje odnosa između iskustva dijela plesača i nove snage plesača nove generacije, naveo je intendant.

Maša Kolar istaknula je da su Spota i Đurović našli harmoničan put suradnje, a da je Spota uspostavio izvanrednu suradnju s ansamblom te da su rezultati nadmašili njezina očekivanja. Frano Đurović izrazio je zadovoljstvo radom sa Spotom, navevši da je to umjetnik koji zna što hoće, a pri tom je vrlo smiren.

Nastupaju Emanuele Amuchastegui, Marta Kanazir, Andrei Koteles, Ksenija Krutova, Nika Lilek, Cristina Lukanec, Laura Orlić, MIchele Pastorini, Tilman Patzak, Hugo Rodrigues, Daniele Romeo, Tea Rušin, Ali Tabbouch, Marta Voinea Čavrak, Anca Zgurić i Svebor Zgurić. Scenografkinja i kostimografkinja je Petra Pavičić a oblikovatelj svjetla Nuno Salsinha.

Frano Đurović diplomirao je kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Autor je brojnih orekstralnih i komornih skladbi, koje su izvodili najznačajniji glazbenici i orkestri u Hrvatskoj, elektroničkih i elektroakustičkih djela, instalacija, multimedijalnih projekata, glazbe za kazalište i televiziju. Autor je glazbe za četrdesetak kazališnih predstava, napisao je komornu operu "Eto vas" i glazbu za balet "My Name is Nobody".

Giuseppe Spota se školovao na Scuola del baletto di Toscana a profesionalnu karijeru je započeo  kao član Baletto di Roma. Djelovao je u još nekoliko plesačkih ansambala u Europi te počeo s koreografiranjem, čemu se posve posvetio od 2013. godine. Dobio je više nagrada za svoje djelovanje.
 

Muzej Mimara: Izložba fotografija TV redatelja Luke Marottija

ZAGREB - "Proživljeni kadrovi", izložba fotografija dugogodišnjeg televizijskog redatelja Luke Marottija otvara se u četvrtak u zagrebačkom Muzeju Mimara, gdje će se moći razgledati idućih mjesec dana.

"Svaka od izloženih fotografija nijemi je zapis, priča sa svojom dramaturgijom, scenarij zaustavljenog, a možda i izgubljenog, vremena. Svaki je trenutak nov i neponovljiv, društveni rituali jesu ono što se mijenja, ali ostaju i zapisani negdje u podsvijesti pa ih se pomoću slike može prizvati u trenu", ustvrdila je Zdenka Bilušić u predgovoru izložbe.

Po njezinim riječima, za razliku od slikara koji, da bi ušao u stvaralački sustav s vlastitim ustrojem, u pravilu čeka na svoj inspirativni trenutak, fotograf motreći stalno, sretne i nesretne, obične i neuobičajene okolnosti u vremenskom tijeku, najčešće lovi prizore, čak i onda kad ih brižljivo priprema.

"Luka Marotti pritom se trudi uzeti što manje, uzima tek djelić ili, bolje reći, prelama viđenu mjeru u svoju da bi razlike približio u podudaranja a nered presložio u red. U zagonetki toga nereda krije se nepredvidivi ritam i ono posebno i nesvodivo, čudo pojedinačnoga, i neponovljivo izuzetnoga", ocijenila je.

Bilušić ističe kako je Marottijeva fotografija "samosvojna, uravnotežena u svim likovnim i zanatskim elementima, dosljedna, konzekventna, a oduševljenje i stvaralački naboj prate njegov rad ne napuštajući ga".

Luka Marotti (Šibenik, 1948.) studirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od 1968. surađuje na HTV-u u Dokumentarnom programu, Programu za djecu i mladež, te u Znanstveno-obrazovnom programu. Uz redateljski posao bavi se i fotografijom, a od onih nastalih na snimanju, napravio je seriju vinjeta "Baština u objektivu.


Zagrebačka županija za kulturu daje 3, 2 milijuna kuna, prijave do 23. travnja

ZAGREB - Zagrebačka županija objavila je Javni poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za koji je osigurala 3, 2 milijuna kuna, a prijedlozi programa zaprimaju se do 23. travnja.

 Na poziv se mogu prijaviti samostalni umjetnici, udruge, umjetničke organizacije, ustanove u kulturi, pravne i fizičke osobe koje rade kulturi i medijima, kao i pravne i fizičke osobe za potrebe zaštite i očuvanja kulturnih dobara i arheološke baštine.

 Novac će se dodjeljivati za knjižničnu, izdavačku i muzejsko-galerijsku djelatnost, za zaštitu kulturnih dobara, amaterizam u kulturi te za manifestacije u kulturi.

 Prijave na poziv moguće su na dva načina: elektronički, putem sustava ePrijave koji je dostupan na poveznici www.eprijave.hr, te putem pošte.

 Tekst javnog natječaja, upute za prijavitelje i prijavni obrasci dostupni su na mrežnim stranicama Zagrebačke županije.


Osam hrvatskih filmova na festivalu u Dresdenu

ZAGREB -Ukupno osam hrvatskih produkcija i koprodukcija naslova u raznim festivalskim sekcijama prikazat će se na 31. Međunarodnom festivalu kratkometražnih filmova Filmfest, jedan od najvažnijih te vrste u Njemačkoj, koji se održava ovaj tjedan u njemačkom Dresdenu.

Međunarodna natjecateljska sekcija donosi dva hrvatska naslova - Biciklisti, animirani film Veljka Popovića,  te kratkometražni igrani film Gardhi Lendite Zeqiraj.

Prvi je nastao u koprodukciji s Francuskom, pod okriljem producentske kuće Krupni kadar i uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra, a drugi je koprodukcija Kosova, Francuske i Hrvatske.

U sklopu 'Open Air' programa koji na otvorenom u samom centru Dresdena prikazuje 89 filmova iz 30 zemalja su četiri hrvatska filma.

Jedan od njih je kratkometražni igrani film redateljice i scenaristice Dubravke Turić, Tina, koji je svjetsku premijeru nedavno imao na Međunarodnom festivalu kratkometražnog filma Go Short u nizozemskom Nijmegenu.

Tu su i studentski kratkometražni animirani film Naši problemi Ivana Radovića, animirani film Bijela vrana autora Mirana Miošića, te animirani debitantski film Jelene Oroz Dva na dva.

U programu namijenjenom djeci od 5 do 8 godina prikazat će se Pužić slikar autorice Manuele Vladić-Maštruko, koji se natjecao i na Međunarodnom festivalu kratkometražnog filma u Clermont-Ferrandu.

U posebnom programu posvećenom eksperimentalnim filmovima prikazuje se rad Davora Sanvincentija, Skoro ništa: i dalje noć.

Međunarodni festival kratkometražnog filma Filmfest Dresden osnovan je 1989. godine i ima vrlo bogat nagradni fond, s više od 60 000 eura.

 
Ljetna škola hrvatskog folklora u kolovozu u Zadru, prijave do 15. lipnja

ZAGREB - Početkom kolovoza u Zadru će se održati Ljetna škola hrvatskog folklora namijenjena voditeljima i budućim voditeljima folklornih i tamburaških skupina, no otvorena za sve članove amaterskih folklornih ansambala, prijave su moguće do 15. lipnja, poručuje organizator, Hrvatska matica iseljenika (HMI).

Ljetna škola održati će se od 1. do 12. kolovoza, tematizirat će pjesme, glazbu i plesove panonskog područja, a vodit će je Andrija Ivančan.

Program će obuhvatiti narodne plesove, glazbu i pjesme Turopolja, Moslavine, Posavine, Bilogore, područja Slatine, Donjeg Miholjca, Orahovice, Našica, Nove Gradiške i Požeške kotline, Baranje, Valpovštine, Brodskog posavlja, Đakovštine, zapadne Slavonije, područja Županje i Vinkovaca te Srijema.

Predavat će se i plesovi Hrvata koji žive u Vojvodini, Mađarskoj i Bosanskoj Posavini u BiH.

Od teorijskih predavanja na programu je Kinetografija i osnove notnog pisma te nošnje panonskog područja.

Programski voditelj Škole je Andrija Ivančan koji vodi plesnu sekciju, voditelj tamburaške sekcije je Tibor Bün s gostom predavačem maestrom Sinišom Leopoldom, a voditelj sekcije tradicijskih glazbala Vjekoslav Martinić.

HMI poziva zainteresirane da ispunjene prijavnice do 15. lipnja pošalju na folklor@matis.hr Više informacija dostupno je na folklor@matis.hr


Seminar bunjevačkog stvaralaštva u srpnju u Tavankutu

ZAGREB - Osmi Seminar bunjevačkog stvaralaštva, u čijem će fokusu ove godine biti običaj veliko prelo, održati će se od 8. do 13. srpnja u Tavankutu u Vojvodini, a na njemu će sudjelovati i Hrvatska matica iseljenika (HMI).

Seminar organizira HKPD Matija Gubec u Tavankutu, a na njemu će biti riječi o bunjevačkim plesovima, tamburaškoj tradicijskoj melodiji, tradicijskim instrumentima i vještinama, poput izrade predmeta od slame.

Izvorne oblike bunjevačkih plesova sa osvrtom na tradicijsko i scensko oblačenje, bunjevačku nošnju i pjevanje, tradicijska glazbala sudionicima će približiti voditelj folklornog odjela HKPD Matija Gubec Ivica Dulić, te drugi predavači: teoretičari umjetnosti, etno-muzikolozi, poznavatelji i zaljubljenici u bunjevačko stvaralaštvo vođeni temom "Prelo kupi svakomu se divi, nek se znade da Bunjevac živi" .

Za trajanja seminara svaku će se večer održavati kulturni programi poput tamburaških, folklornih, filmskih večeri.

Uz plesna predavanja održat će se i prezentacija tradicijskog načina odijevanja te odijevanja prilagođenog scenskoj izvedbi. Polaznici plesnog seminara imaju predviđenu prezentaciju i radionicu izrade ukrasa od slame.

Na kraju seminara, 14. srpnja u Tavankutu će se održati žetveni običaj Dužijanca te je to prigoda da zainteresirani u njemu i sudjeluju.

Više informacija zainteresirani mogu dobiti na: matijagubectav@gmail.com, odonosno na mrežnoj stranici www.matijagubec.rs, navode iz HMI-a.

--------------------------------------------------------------------------------

IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Oscarovac Rush dobio 609.000 dolara odštete za klevetu

SYDNEY - Oskarovac Geoffrey Rush dobio je u četvrtak 609.000 dolara odštete nakon što je sud odlučio da ga je australski tabloid oklevetao napisavši da se nedolično ponašao prema kolegici u predstavi Kralj Lear.

Rush (67) tužio je Daily Telegraph zbog serije tekstova u kojima se pisalo o pritužbama na njegov račun tijekom pripremanja predstave 2015.

U jednom tekstu pisalo je da je glumca, koji je igrao manju ulogu, kolegica optužila za nedolično ponašanje, bez navođenja pojedinosti o kakvom se točno ponašanju radilo.

"Bio je to senzacionalistički članak najgore vrste", izjavio je sudac Michael Wigney u prepunoj sudnici u Sydneyu.

Rush, koji je dobio Oscara 1997 za film "Sjaj" i igrao u uspješnici "Pirati s Kariba", rekao je da ga je list prikazao kao pervertita, a njegov odvjetnik podnio je zahtjev za odštetom.

"U ovom slučaju nema pobjednika. Bilo je jako stresno za sve uključene strane", rekao je Rush novinarima.


Dobrodošli u klub: otkrivena nova rana ljudska vrsta

ARLINGTON - Obiteljsko stablo ljudi dobilo je novu granu otkrićem dosad nepoznate ljudske vrste koja je prije 50.000 godina živjela na otoku na današnjim Filipinima.

Homo luzonensis, nazvan prema otoku Luzonu gdje je otkriven, nije izravni predak modernih ljudi, nego više njihov drevni rođak.

Studija, objavljena u četvrtak u znanstvenom časopisu Nature, novi je dokaz da evolucija ljudi nije tako pravocrtna kao što se mislilo.

Ona otvara i brojna pitanja, poput onih kako je vrsta stigla na otok i tko su joj preci.

"Ovo izvanredno otkriće bez sumnje će izazvati živu znanstvenu raspravu idućih tjedana, mjeseci i godina", rekao je Matthew Tocheri, profesor antropologije na kanadskom sveučilištu Lakehead.

Stručnjaci iz Francuske, Filipina i Australije pronašli su ostatke u špilji Callo, gdje je još 2007. pronađena kost stara 67.000 godina.

Tada nije bilo jasno kojoj ljudskoj vrsti kost pripada, no nedavno su istraživači otkrili sedam zuba i još pet kosti, starih između 50.000 i 67.000 godina.

Kada su analizirali ostatke najmanje tri različite jedinke, mogli su reći da se radi o kostima dosad nepoznate ljudske vrste.

"Otpočetka smo znali da se radi o neobičnim fosilima", rekao je Florent Detroit, jedan od suautora studije.

"Kada smo završili analize i usporedbe, pokazalo se da se radi o nečemu posebnom u odnosu na sve poznate vrste hominisa", dodao je Detroit, paleoantropolog u francuskom muzeju Musee de l'Homme.

No, znanstvenici se sada pitaju kako je Homo luzonensis stigao na otok, budući da je za to trebao prijeći veliki komad mora, te tko im je predak među starijim ljudskim vrstama otkrivenima u fosilima u Africi.

Teorija evolucije već dugo vremena se temelji na ideji da su se rane vrste Homo erectusa počele širiti iz Afrike prije 1,5 i dva milijuna godina, a da su neke ostale su u Africi gdje su naposljetku izumrle.

No, teoriju su dovela u pitanje nedavna otkrića vrsta koje, čini se, nisu potomci Homo erectusa, uključujući Homo floresiensisa ili tzv. "hobbita" otkrivenog 2004. na indonezijskom otoku.

Otkriće Homo luzonensisa "pruža nove dolaze da Homo erectus možda nije bio jedini rani putujući čovjek", rekao je Tocheri.

Stručnjaci zasad vjeruju da je luzonensis hodao uspravno, a ne živio na drveću, a ostaci ukazuju da se radi o malenoj vrsti, vjerojatno nižoj od 1,2 metra.

Jedna teorija kaže da bi osebujne karakteristike luzonensisa i njegova otočnog rođaka floresiensisa mogle biti rezultat njihova staništa, tako što su zbog jedinstvena i izoliranog okoliša razvili drugačije osobine od svojih drevnih predaka.

No, konačne dokaze za to tek treba naći, a dosadašnji pokušaji da se iz ostataka izolira DNK bili su neuspješni.

"Jedna je stvar sigurna," kaže Tocheri. "Naša predodžba o evoluciji hominida u Africi upravo je postala još složenija i zanimljivija", dodao je.


Gradovi isisavaju vodu sa sela, upozoravaju znanstvenici

TBILISI - Širenje gradova troši sve više vode, jačajući učinke klimatskih promjena i prijeteći stvaranjem "prašnjave i pustinjske" seoske okolice, upozorili su u četvrtak znanstvenici.

Međunarodni tim stručnjaka izračunao je da se najmanje 16 milijardi prostornih metara vode, ili ukupan godišnji tok Colorada u SAD-u, svake godine ispumpa iz sela u gradove.

To je tek manji dio globalnog problema koji će dodatno eskalirati, imajući na umu procjene UN-a da će se do 2050. 2,5 milijardi ljudi preseliti u gradove.

"Urbanizacija sve više postaje natjecanje između gradova i poljoprivrede", rekao je autor studije Dustin Garrick s Oxforda. "To je već sada veliki problem i najvjerojatnije će postati još veći", dodao je.

Garrick kaže da je svijet nepripremljen zbog nedostatka podataka, posebno za Južnu Ameriku i Afriku.

Studija, objavljena u časopisu Environmental Research Letters, analizirala je stotinu ranijih istraživanja o prebacivanju vode iz ruralnih područja u gradove.

U njima se identificira više od stotinu projekata, cjevovoda ili brana kojima se voda skreće u 69 gradova radi zadovoljavanja potreba 383 milijuna ljudi, uglavnom u Sjevernoj Americi u Aziji.

U brojnim slučajevima to je koristilo gradovima na štetu seoskog stanovništva i izazvalo prosvjede farmera koji su ostali bez vode.

Uzimajući u obzir da će suše i druge ekstremne vremenske nepogode postati češće zbog globalnog zatopljenja, napetosti će se pojačati, upozorio je Mbaye Mbeguere iz zaklade WaterAid. "No, bolje planiranje moglo bi pomoći, dodao je.

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus