12:14, 14. Kolovoz 2018

kultura...

Kultura 11. svibnja 2018.

Objavljeno: 11.05.2018 u 12:00
Pregledano 97 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 11. svibnja 2018.

ZAGREB, 11. svibnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

 

Galerija naivne umjetnosti u Hlebinama slavi 50. obljetnicu

HLEBINE - Obilježavanje 50. obljetnice Galerije naivne umjetnosti u Hlebinama počelo je u petak (11. svibnja) okruglim stolom o naivnoj umjetnosti nekad i danas, a središnja svečanost je najavljena za subotu, 12. svibnja, kada će biti predstavljena publikacija "Putevima Hlebonske škole" i otvorena izložba remek-djela iz zbirke Gorana Generalića.

Nazočne su u ime organizatora, Muzeje grada Koprivnice i Općine Hlebine, pozdravili ravnatelj Muzeja Robert Čimin i načelnica Općine Božica Trnski, te zamjenik župana Koprivničko-križevačkog Ratimir Ljubić.

U prvom dijelu okruglog stola govorilo se o naivnoj umjetnosti i njenoj institucionalizaciji.

Dugogodišnji ravnatelj Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti u Zagrebu (2003. – 2015.) Vladimir Crnković predložio je da se popuni fundus Galerije naivne umjetnosti u Hlebinama koja velikim dijelom funkcionira kao muzejski fundus. "Treba oformiti čvrstu jezgru stalnog postava, ponajprije relevantnim djelima, koju će pratiti katalog na hrvatskom i još nekoliko stranih jezika. Također je nužno ispitati mogućnost da se nekoliko kapitalnih djela Hlebinske škole koja se nalaze u Podravci, pokušaju dobiti na dugogodišnju posudbu, da ih se otkupi ili primi kao donaciju," kazao je Crnković.

Bivši ravnatelj Muzeja grada Koprivnice Marijan Špoljar kronološki je, rekao da je sama zgrada vrhunsko arhitektonsko poslijeratno ostvarenje hrvatske arhitekture. "Ideja o gradnji Galerije prvi puta se spominje 1962. godine, a prijedlog je došao od Krste Hegedušića i Ivana Generalića, iako u to vrijeme njih dvojica nisu bili u najboljim odnosima," podsjetio je Špoljar na vrijeme formiranja Galerije i zatim je dao kronološki prikaz njezina rada.

Drugi blok izlaganja bio je o naivnoj umjetnosti danas i razvoju njezinih potencija.


Politička priča za djecu "Čipolino" premijerno u ZKL-u

ZAGREB - Zagrebačko kazalište lutaka (ZKL) premijerno će u petak izvesti predstavu "Čipolino" u režiji Krešimira Dolenčića, političku priču za djecu s voćem i povrćem kao glavnim junacima koji poručuju djeci da se ne trebaju bojati i trpjeti nepravdu.

Roman "Čipolino" Giannija Rodarija ubrzo je nakon objavljivanja 1957. postao klasik, a s odabirom glavnih likova autor je ublažio težinu političke alegorije, pripovijest napravio pristupačnijom djeci i humornim odmakom podcrtao apsurdnost nepravednih društvenih sustava, najavljeno je iz ZKL-a.

Priča je to o Čipolinu koji pokušava osloboditi iz zatvora svojega oca, koji je nehotice stao na nogu princu Limunu. Pritom se upliće u šira društvena zbivanja te podiže bunu koja će dovesti do uspostave pravednijeg društva.

"Ova duhovita i pronicljiva priča uvodi djecu u svijet političkog promišljanja, poučavajući ih da ne trebaju trpjeti nepravdu i da se ne treba bojati moćnika. Čipolino se svojom političkom porukom namijenjenom djeci ostaje vrlo suvremen i aktualan sve do danas", ističe se u najavi.

Ana Tonković Dolenčić, autorica dramatizacije, napominje kako se ta priča čita kao politička početnica, koja svoju malu publiku uči kako se ne treba miriti s nepravdom i ukazuje na snagu zajedničkog protesta putem konkretne akcije za koju su potrebni hrabri pojedinci.

"Čipolino kao dijete, mladi luk, nije opterećen cinizmom ni pesimizmom te kao takav tijekom priče gradi i brani svoje ideale koji bi trebali biti zdravorazumski parametri svakoga društva. Kod Rodarija sve završava uspješnim političkim prevratom, odnosno revolucijom, ali ova predstava, koja nastaje više desetaka godina nakon predloška, pokušava uspostaviti ravnotežu mirnim putem", objasnila je.

Roman "Čipolino" više je puta adaptiran za kazalište, a slavni Aram Hačaturjan skladao je istoimeni balet, praizveden u Ukrajini.

Lutke i scenografiju za predstavu osmislio je Goran Lelas, međunarodno poznat i priznat likovni umjetnik proslavljen na području industrijskog dizajna i likovne umjetnosti te kao ilustrator, modni dizajner i kostimograf.

U predstavi glume Dinka Vuković, Jadran Grubišić, Andrea Baković, Marta Bolfan Ugljen, Anđelko Petric, Janko Popović Volarić, Marina Kostelac, Adam Skendžić, Ivan Bošnjak, Branko Smiljanić, Mladen Čutura i Borna Galinović, a Leonard Mišić zadužen je za bubnjarsku pratnju.

Dolenčić režira "Čipolina" u ZKL-u, nakon uspješnica kao što su "Čarobna frula" i "Zagrebački vremeplovci". Skladatelj je Mario Mirković, a oblikovatelj svjetla Vilim Sever.


Vinko Vidmar osvojio prvu HT nagradu za hrvatsku suvremenu umjetnost

ZAGREB - Prvu HT nagrada za hrvatsku suvremenu umjetnost, u iznosu 75 tisuća kuna, osvojio je ove godine Vinko Vidmar, za svoj video rad "17. studenoga 2017.".

Vidmarov je video nastao u duhu drevnih rituala pročišćavanja kao načina oslobađanja od trauma - čišćenje šrapnela iz dvorišta i kuće u kojoj je odrastao ujedno je i čišćenje od negativnih emocija i prošlosti.

"Odnos prema minulim zbivanjima kroz ritual čišćenja kao metafore skidanja slojeva koje vrijeme neminovno nanosi mijenjajući oblik, u čemu je stručno povjerenstvo uvidjelo i prepoznalo važnost tog rada te mu dodijelilo prvu nagradu, daje nam misliti o cilju prema kojemu namjeravamo krenuti, ako već nismo sigurni kojim smjerom", ističe se u obrazloženju.

Drugu otkupnu nagradu (45 tisuća kuna) osvojio je Dalibor Martinis za instalaciju posvećenu njegovoj generaciji kultnoj Galeriji suvremene umjetnosti, a treću (40 tisuća kuna) Vedran Perkov za videoinstalaciju "Smetnje" koja problematizira poplavu informaciju kojoj smo danas izloženi.

Združivši osobne zapise, fotografije, s katalozima i raznim dokumentima, Martinis u fragmentima kreira nekadašnji ambijent bivše galerije na zagrebačkome Gornjem gradu, dok u poznatom ciklusu "Data Recovery" spašava sjećanje na izložbu Daniela Burena iz 1974.

Stručno povjerenstvo Martinisa je nagradilo za upornost kojom već desetljećima 'spašava' našu izgubljenu kulturnu povijest, kao i doprinos "širenju svijesti o važnosti održavanja informacija ili pak o dilemi održavanja već djelomično izgubljene ili uništene informacije".

Vedran Perkov je u svojoj videoinstalaciji pretvorio tekst Deklaracije o ljudskim pravima UN-a u binarni kod i zamijenio ga crnim i bijelim kvadratićima - smetnjama, čime ta deklaracija postaje vizualni podražaj bez osobnosti i razlikovanja dobra, zla, morala, zločina.

"Snaga njegova rada leži u tome što nas tjera da zastanemo i zapitamo se, što ja danas i ovdje mogu činiti da ovaj svijet bude bolje mjesto", istaknuto je u obrazloženju.

Laureati su odabrani na 11. natječaju, između 236 pristigla rada, od kojih je stručni žiri za izložbu i konkurenciju odabrao njih 36.

U žiriju su bili Snježana Pintarić (predsjednica), viša kustosica Kunsthausa u Grazu Katrin Bucher Trantow, kustosica i voditeljica Mestne galerije Ljubljana i Galerije KC Tobačna 001 Alenka Gregorič, akademski kipar i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti Zagreb Alem Korkut te viša kustosica MSU-a Ivana Kancir,

"Važno je da potičemo recentno stvaralaštvo i usmjeravamo sredstva sponzora za izložbu i otkup za našu zbirku", rekla je na prigodnoj svečanosti dodjele nagrada ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić, zahvalivši svim umjetnicima koji se prijavama svojih umjetničkih djela pridružuju njihovim nastojanjima.

O četvrtoj nagradi odlučuje glas publike, a laureat dobiva 10 tisuća kuna kao poticaj za daljnji rad.

Nagrada publike nije otkupna i znat će se 15. svibnja, dva dana po završetku izložbe, a jedan posjetitelj dobit će tablet.


ZKM-ova predstava "Hinkemann" na Mittelfestu 2018.

ZAGREB - Umjetnički ravnatelj Mittelfesta Haris Pašović istaknuo je u petak na konferenciji za novinare kako je u repertoar ovogodišnjega festivala uvrstio vrhunce suvremene europske umjetničke produkcije, među kojima je i ZKM-ova višestruko nagrađivana predstava "Hinkemann" u režiji Igora Vuka Torbice.

Ustvrdio je kako se radi o jednoj od najvažnijih suvremenih europskih predstava.

Festival će se održavati od 5. do 15. srpnja, napomenuo je dodavši kako se Mittelfest 2018., kao srednjoeuropski festival izvedbenih umjetnosti snažno bavi temama multikulturalnosti.

Naglasio je kako je predstava "Hinkemann" u režiji Igora Vuka Torbice i dramaturgiji Katarine Pejović, nezaboravna predstava zaslugom i glumačkog ansambla Zagrebačkoga kazališta mladih (ZKM).

Ocijenio je kako je glumački ansambl ZKM-a, dajući život likovima, iskazao snažnu umjetničku estetiku, izuzetnu osjećajnost i glumačku energiju.

Po Pašovićevu mišljenju Snježana Milković Abramović je kao ravnateljica ZKM-a hrabro ušla u rizik ovoga projekta s mladim redateljem Torbicom.

Takav rizik, smatra, povlače samo ozbiljni kazališni ravnatelji. "Bez rizika i hrabrosti nema velike umjetnosti i kazališne energije", napomenuo je dodavši kako je "Hinkemann" velika predstava o kojoj se daleko čuje.

Redatelj Torbica je, tvrdi Pašović, ušao na velika vrata na europsku kazališnu pozornicu. Dugo me ta predstava nije napuštala, jer je upravo sjajno ispričano sve što se događalo kod nas i drugdje u svijetu, istaknuo je pohvalivši i nazočne glumce iz predstave - Miju Biondić i Franu Maškoviću.

Ovim su Zagreb i ZKM prva europska promocija ovogodišnjeg programa Mittelfesta 2018., jednog od najuglednijih kazališnih festivala koji se održava u Cividaleu, a nakon Zagreba promocije će biti u Milanu, Budimpešti, Ljubljani i Sarajevu.

Mittelfest je ove godine posvećen "Milenijcima", naraštaju rođenom i odraslom s EU kao svojim prirodnim državnim okruženjem koji nije opterećen europskom prošlošću, nego je otvoren prema budućnosti, odrasta s novim tehnologijama i globalnim pogledom na svijet.

Drama "Hinkeman" njemačkoga ekspresionista Ernsta Tollera premijerno je izvedena u studenom 2015. godine, a u predstavi glume Rakan Rushaidat, Mia Biondić, Ozren Grabarić, Frano Mašković, Doris Šarić Kukuljica i drugi. Scenograf je Branko Hojnik, a kostimografkinja Doris Kristić. Nakon premijere predstava je ostvarila niz gostovanja te osvojila brojne nagrade, uz ostalo dvije Nagrade hrvatskoga glumišta 2016. (za najbolju dramsku predstavu i mušku glavnu ulogu), a nagrađena je i na Međunarodnom festivalu malih scena u Rijeci 2017. te Gavellinim večerima 2016.


Objavljena knjiga "Katolička crkva i obraćenje" Gilberta Keitha Chestertona

SPLIT - Knjigu "Katolička Crkva i obraćenje" engleskoga književnika, filozofa i novinara Gilberta Keitha Chestertona, koji u njoj analizira svoj prijelaz iz anglikanske u katoličku vjeru, objavila je nakladna kuća Verbum.

"Ova je knjiga Chestertonovo remek djelo u kojem on svjedoči što ga je to osvojilo da bi u 48. godini pristao na katolicizam, a u Engleskoj biti katolik znači biti dio jedne manjine - odbačene, progonjene ili šikanirane i izolirane", rekao je tim povodom glavni urednik Verbuma Petar Balta.

Chesterton je, ističe Balta, jedan od najsjajnijih i najduhovitijih branitelja kršćanstva i zdravog razuma i on u ovoj knjizi objašnjava zašto je katoličanstvo "nova-stara vjera i zašto se razlikuje od ostalih vjera".

Ova je knjiga namijenjena svim ljudima, dodaje, "jer će ljepota Chestertonove misli potaknuti one koji su vjernici da preispitaju vlastitu vjeru, a one koji nisu, da preispitaju vlastitu nevjeru".

Chesterton govori i o načinu na koji se mogu sagledati sadašnjost i budućnost katoličanstva, pokazuje da katolicizam ne skučuje naša obzorja već nam omogućava uvijek nov i svježi pogled na stvarnost, ne da nam oduzme slobodu nego nam daje iskustvo samopouzdanja i slobodu mišljenja, ističe Balta.

Engleski književnik Gilbert Keith Chesterton (1874.-1936.) napisao je osamdesetak knjiga, nekoliko stotina pjesama, dvjestotinjak kratkih priča, 4000 eseja, i nekoliko scenarija. Bio je književni i društveni kritičar, povjesničar, scenarist, teolog, debatirao je i pisao misterije. Bio je kolumnist za Daily News, za Illustrated London News, i za vlastitu tiskovinu, G. K.'s Weekly. Pisao je i članke za Enciklopediju Britannicu.

Napisao je nekoliko kritičkih studija o R. Browningu, Ch. Dickensu, G. B. Shawu, te djelo "Viktorijansko doba u književnosti". Kao katolički obraćenik zastupao je najstrožu pravovjernost suprotstavljajući se pesimizmu i dekadenciji s prijelaza 19. u 20. stoljeće. Napisao je i romane "Napoleon od Notting Hilla" i "Čovjek Četvrtak" te niz pripovjedaka i romana o ocu Brownu, svećeniku detektivu.


HDD objavio natječaj za Izložbu hrvatskog dizajna 1718

ZAGREB - Hrvatsko dizajnersko društvo objavilo je poziv za prijavu radova na Izložbu hrvatskog dizajna 1718, koja će se održati od 25. listopada do 25. studenog u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt te dijelom u susjednom izložbenom prostoru, Salonu Izidor Kršnjavi.

Na toj središnjoj strukovnoj dizajnerskoj manifestaciji, koja se održava od 1999. godine u bijenalnom ritmu, predstavit će se selekcija recentne dizajnerske produkcije, nastale tijekom dvogodišnjeg razdoblja.

Izložba je žirirani prikaz aktualne dizajnerske scene, a obuhvaća profesionalne i studentske radove iz različitih dizajnerskih disciplina, od vizualnih komunikacija, produkt dizajna, ambalaže, dizajna novih medija do modnog i odjevnog dizajna, prostorne signalizacije, dizajna postava izložbi.

Kako ističu iz HDD-a, cilj je izložbe uhvatiti aktualan trenutak hrvatskog dizajna, te ga afirmirati kao tržišno i društveno relevantnu struku.

Zbog toga se strogom selekcijom prijavljenih radova izdvaja i vrednuje ono najbolje, te uspostavlja i održava visoke kvalitativne kriterije i standarde u suvremenoj produkciji.

Ovogodišnja izložba, za koju je natječaj otvoren do 17. lipnja, nastojat će obuhvatiti ukupnost dizajnerskog stvaralaštva u Hrvatskoj, od izrazito tržišno uvjetovanih projekata do onih nastalih u neprofitnom, kulturnom i istraživačkom kontekstu.

Žiri ne valorizira samo dizajnersku pismenost projekata već i eksperimente, propitivanje društvenog konteksta, kvalitetne autorske iskorake te prije svega kulturnu vrijednost dizajna, uz davanje jednake pozornosti neprofitnim projektima studenata svih studija dizajna u Hrvatskoj.

Izložba ujedno reflektira i temeljan odnos dizajna i gospodarstva, što se posebice pokazalo važnim kroz fluktuaciju prisutnosti industrijskog dizajna na dosadašnjim izložbama, ističe se.

Radovi na izložbi predstavit će se u kategorijama dizajna vizualnih komunikacija, dizajna u digitalnim medijima/dizajn interakcija, dizajna ambalaže, industrijskog/produkt dizajna, prostornih i grafičkih intervencija i sistema, modnog i odjevnog dizajna, cjelovitog projekta/proizvoda i projekta/inicijative/kritičkog dizajna.

Svi radovi koji se prijavljuju na izložbu trebaju biti realizirani, s iznimkom radova koji se prijavljuju unutar posljednje kategorije.

Pristigle radove selektirat će dizajneri Boris Greiner, Dejan Dragosavac Ruta, Vedran Kasap, Ana Labudović, Mario Lončarić, Tomislav Mostečak i Nika Pavlinek.

Odabrani radovi natječu se za Veliku nagradu HDD-a, Nagradu za doprinos diskursu o dizajnu i Nagrade prema kategorijama prijave.

Selekcijska komisija u lipnju će za Veliku nagradu HDD-a nominirati tri projekta koji su u protekle dvije godine metodama dizajna ostvarili zamjetan učinak i pozitivne pomake u socijalnom, kulturnom i ekonomskom kontekstu, a Međunarodni ocjenjivački sud će potom u rujnu odlučiti o prvonagrađenom projektu.

Nagrada za doprinos diskursu o dizajnu dodjeljuje se jednom radu za koji se smatra da je, unatrag dvije godine, donio bitne pomake razvoju kritičkog i teorijskog diskursa o dizajnu, koji potiče na dijalog struke i javnosti te u konačnici utječe na širenje znanja o dizajnu.

Nagrade u pojedinim kategorijama dodjeljuju se radovima koji pokazuju izvrsnost u svim fazama osmišljavanja i izvedbe i predstavljaju pokazne primjere dobre prakse u dizajnu.

Izložba se održava pod pokroviteljstvom ico-D (International Council of Design Associations) te će se dodijeliti i posebna nagrada za izvrsnost "ico-D Excellence Award".

Na temelju odluke Upravnog odbora Hrvatskog dizajnerskog društva, Nagrada za životno djelo dodijelit će se Matku Meštroviću za izniman doprinos hrvatskom dizajnu.

Uz članove Selekcijske komisije, u Ocjenjivačkom sudu će biti dvoje inozemnih grafičkih dizajnera, Susan Sellers iz SAD-a i Slavimir Stojanović iz Srbije.


"Turandot" Giacoma Puccinija premijerno idući petak u HNK-u Zagreb

ZAGREB - Posljednja ovosezonska premijera Opere Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu bit će, u petak 18. svibnja, "Turandot" Giacoma Puccinija u režiji talijanskog kazališnog dvojca Stefana Riccija i Giannija Fortea te pod ravnanjem Marcella Mottadellia.

"Turandot" je posljednja opera velikoga talijanskog skladatelja koju, shrvan iznenadnom bolešću i smrću 1924., nije uspio dovršiti. Operu je dvije godine kasnije dovršio Franco Alfano, prema libretu koji su napisali Giuseppe Adami i Renato Simoni.

U nastojanju da se odmakne od verizma posegnuo je za njemačkom obradom legende o kineskoj princezi Turandot Friedricha Schillera, koju je preradio talijanski pisac Carlo Gozzi. Ishodišna priča temelji se na epu "Sedam ljepotica" perzijskoga pjesnika Nizamija iz 12. stoljeća.

Kako se ističe u najavi, Opera HNK-a Zagreb to monumentalno djelo postavlja u koprodukciji s uglednim talijanskim opernim festivalom Sferisterio iz Macerate. Predstavom ravna maestro Marcello Mottadelli, a režiji potpisuje redateljski dvojac Ricci i Forte, poznat po iznimno uspješnom rimskom projektu wunderkammer soap kojom je otvoren Festival Quartieri dell’arte 2006.

Završili su režiju na Nacionalnoj umjetničkoj akademiji Silvio d’Amico, te dramaturgiju na newyorškom Sveučilištu u klasi profesora Edwarda Albeeja. Uz kazališni rad pišu televizijske i filmske scenarije te su dobitnici brojnih nagrada.

Scenograf i oblikovatelj svjetla je Nicolas Bovey, kostimograf Gianluca Sbicca, a scenski pokret oblikuje Marta Bevilacqua.

Okrutna kineska princeza Turandot prisiljava svoje potencijalne plemenite prosce da odgovore na tri zagonetna pitanja. Jednoga je već pogubila kad se drugi, mladi Kalaf, koji skriva svoje ime, beznadno zaljubi u princezu. Iako ga svi preklinju neka odustane, on ipak pristaje odgovarati na zagonetna pitanja, a kada uspije, želi smekšati Turandot ljubavlju a ne silom. Poslije mnogih dramatičnih događanja Kalaf i Turandot izlaze pred narod koji slavi ljubav koja je pobijedila hladnu i ponosnu princezu.

"Ova vrlo raskošna i popularna Puccinijeva tročinska opera prepuna je prekrasnih arija i sugestivnih prizora u kojima se izmjenjuju velike scene s komornim prizorima punim dramatike i napetosti, dočaravajući svijet daleke Kine", stoji u najavi.

U predstavi nastupaju; Božimir Lovrić/Tvrtko Stipić (Altoum), Rebeka Lokar/Tanya Ivanova (Turandot), Renzo Zulian/Kamen Tchanev (Calaf), Luciano Batinić/Siniša Štork (Timur), Valentina Fijačko Kobić/Adela Golac Rilović (Liu), Davor Radić/Leon Košavić (Ping), Mario Filipović/Siniša Galović (Pang), Ivo Gamulin/Ladislav Vrgoč (Pong), Neven Paleček/Ozren Bilušić (Mandarin) uz orkestar i zbor Hrvatskoga narodnog kazališta.

U nedjelju, 13. svibnja, HNK u Zagrebu predstavit će nadolazeću premijeru tradicionalnim programom "Ususret premijeri" na kojoj će gosti biti redateljski dvojac Stefano Ricci - Gianni Forte, dirigent Marcello Mottadelli i ravnatelj Opere HNK-a Zagreb Nikša Bareza. Ulaz na program je besplatan.

Predstava se postavlja uz pomoć talijanskog Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne suradnje.


HDD galerija: Otvorena izložba "Sanja Iveković - dvostruki život: dizajn, umjetnost, aktivizam"

ZAGREB - Izložba "Sanja Iveković - Dvostruki život: dizajn, umjetnost, aktivizam", otvorena u četvrtak navečer u galeriji Hrvatskoga dizjanerskog društva (HDD), prvi put na jednom mjestu predstavlja pregled grafičkoga dizajna poznate hrvatske suvremene umjetnice Sanje Iveković.

Iveković je jedna od najistaknutijih hrvatskih suvremenih umjetnica koja je svoje radove izlagala u nekima od najprestižnijih svjetskih umjetničkih institucija. U HDD galeriji javnosti je predstavljen njezin grafički dizajn prvenstveno u području oblikovanja knjiga i plakata, ali i vizualnih identiteta te televizijskih grafika, nastalih od 70-ih do 90-ih godina 20. stoljeća, kao i nekoliko umjetničkih projekata u kojima upravo dizajn igra važnu ulogu, a povezani su s njezinim aktivističkim radom sa ženskim udrugama civilnoga društva.

Autori koncepcije i kustosi izložbe su Marko Golub i Dejan Kršić, a asistentica kustosa Monika Džakić. Golub i Kršić su i autori teksta u pratećem katalogu, a Kršić je autor i grafičkog rješenja kataloga.

Sanja Iveković medijska je umjetnica širokoga područja djelovanja koje obuhvaća konceptualnu umjetnost, video-umjetnost i performans, a njezin rad prepoznat je u domaćem i međunarodnom kontekstu, rekao je Golub. Umjetnica je izlagala na nizu velikih svjetskih izložaba poput Documente te u najprestižnijim svjetskim muzejima, uključujući tu i retrospektivnu izložbu u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku (Sweet Violence, MoMA, 2011.).

 

Grafički dizajn manje poznato, ali važno, područje rada Sanje Iveković

Daleko manje poznato, ali važno, poglavlje rada Sanje Iveković pripada i grafičkome dizajnu, kojim se profesionalno, s većim ili manjim intenzitetom kontinuirano bavila od ranih sedamdesetih do kraja 90-ih godina, istaknuo je Golub.

Kronološkim redom predstavljene su knjige umjetnice iz razdoblja sedamdesetih godina (Tragedija jedne Venere i Dvostruki život, 1975. – 1976.), serije intervencija u časopisima i novinama Gen XX (1997. – 2001.) i Ženska kuća: Sunčane naočale (2002. -) te nekoliko drugih koje su predstavljene putem tiskane i fotografske dokumentacije.

Golub je podsjetio je da uz mnogo radova realiziranih za kulturne institucije, javnu televiziju i civilno društvo, Sanja Iveković provela punih 11 godina na stalnom radnom mjestu dizajnerice u izdavačkoj kući Grafički zavod Hrvatske, za koju je oblikovala brojna izdanja i dizajnirala nekoliko njezinih biblioteka i oglasnih kampanja.

Dejan Kršić je ocijenio da se, kada gledamo izložbu, stječe dojam kako je riječ o radovima barem 16 dizajnera. Jer, objasnio je, Sanja Iveković potpuno izbjegava ideju autorskog rukopisa, stila, kontinuiteta, iako on ipak postoji u nekakvim metodama, postupcima, dekontekstulizaciji i rekontekstualizaciji. Smatra da je to nešto što bi današnji dizajneri mogli na neki naučiti i naslijediti iz jedne ovakve produkcije.

 

Dizajn je suradnički posao

Umjetnica je rekla da joj je dizajn zanimljiv jer je to suradnički posao, jer ga nije radila sama u svom atelju već s ljudima koji su joj bili dragi, prijatelji, kako onima s profesionalne, tako i sa ženske scene.

Iveković je istaknula i suradnju s časopisom Arkzin koji je, rekla je, "u vrijeme 90-tih prošloga stoljeća bio jedini pokret otpora divljem nacionalizmu". Spomenula je i jednu anegdotu vezanu za želju da surađuje i s nekim komercijalnijim ženskim časopisima. Ali, dodala je, "dva su razloga zašto bi to urednice odbile - prvi je bio jer se radilo o socijalističkim heroinama koje se više nije smjelo spominjati jer bi to pomutilo veliku akciju kolektivne amnezije vis a vis antifažizma, komunizma i socijalizma, a drugi je bio copyright".

Jer, podsjetila je Iveković, "bezobrazno sam uzela fotografije kampanje Chanel, brisala sam ime Chanel i napisala Nada Dimić što je zabrinulo urednice, a jedini je na unutarnju stranicu tu fotografiju stavio časopis 'Zaposlena', međutim jedna gospodična koja je radila u Zagrebu za Chanel, rekla mi je da me mora prijaviti, a nakon prijave stigao je dopis od Chanela urednici časopisa da nema nikakvo pravo objavljivati njihovu fotografiju za svoju kompaniju Nada Dimić".

Što se pak copyrighta tiče, napomenula je, kratko vrijeme nakon toga bila je pozvana na međunarodnu izložbu Manifeste 2, gdje je spomenuti rad objavljen bez ikakvih problema.

Izložbu su financijski poduprli Ministarstvo kulture i Gradski ured za kulturu Grada Zagreba, sufinancirana je sredstvima Zaklade Kultura nova, a izloženi plakati posuđeni su iz zborke Muzeja suvremene umjetnosti (MSU).

Izložba je otvorena do 1. lipnja.


Skupština HAZU-a izabrala nove redovite i dopisne članove te suradnike

ZAGREB - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) u četvrtak održala je izbornu skupštinu na kojoj je izabrano 10 novih redovitih članova, 8 dopisnih članova i 11 članova suradnika, a ponovno je izabrano 6 dosadašnjih članova suradnika a među danas izabranima brojni su ugledni znanstvenici i umjetnici iz zemlje i inozemstva.

Izbori u vodećoj hrvatskoj znanstvenoj, kulturnoj i umjetničkoj ustanovi održali su se u palači HAZU gdje su njezini redoviti članovi - akademkinje i akademici odlučiti hoće li podržati prijedloge nekoliko razreda Akademije koji su za ovu izbornu skupštinu predložili kandidatkinje i kandidate za redovite članove.

Otvorivši skupštinu predsjednika HAZU-a akademik Zvonko Kusić naglasio je vrijednost rada Akademije koja je i stručni i moralni autoritet danas u hrvatskom društvu i koja se želi svojim prijedlozima uključiti u rješavanje problema u našoj zemlji.

Natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja redovitih članova Hrvatske akademije za akademike su izabrani: u Razredu za društvene znanosti Arsen Bačić i Željko Tomičić, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Goran Muić i Tomislav Cvitaš, u Razredu za medicinske znanosti Dražen Matičić i Mirna Šitum, u Razredu za filološke znanosti Marko Samardžija, u Razredu za književnost Željka Čorak, u Razredu za likovne umjetnosti Igor Rončević te u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Davorin Kempf.

Za dopisne članove HAZU izabrani su: Davor Rodin u Razredu za društvene znanosti, Silvio Ferrari iz Italije u Razredu za književnost, Vanda Grubišić iz SAD-a u Razredu za prirodne znanosti, Jadranka Gvozdanović iz Njemačke u Razredu za filološke znanosti, Ivan Mirković iz SAD-a u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Živko Pavletić iz SAD-a u Razredu za medicinske znanosti, Harry White iz Irske u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju te Peter Wriggers iz Njemačke u Razredu za tehničke znanosti.

Za članove suradnike HAZU izabrani su: u Razredu za društvene znanosti Anđelko Akrap, Vladimir Strugar i Stjepan Ćosić, u Razredu za prirodne znanosti Vlasta Ćosović i Tvrtko Korbar, u Razredu za medicinske znanosti Lovorka Grgurević i Davor Štimac, u Razredu za likovne umjetnosti Krešimir Rogina i Vinko Penezić, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Hana Breko Kustura i u Razredu za tehničke znanosti Sanja Steiner.

Za članove suradnike HAZU ponovno su izabrani Silvia Tomić u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Miloš Judaš u Razredu za medicinske znanosti, Mira Menac-Mihalić i Marko Tadić u Razredu za filološke znanosti, Nenad Fabijanić u Razredu za likovne umjetnosti i Jurica Sorić u Razredu za tehničke znanosti.

Nakon ovogodišnjih izbora Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ima ukupno 147 redovitih članova, 130 dopisnih članova i 87 članova suradnika, a svečano proglašenje novih članova Hrvatske akademije održat će se u četvrtak 14. lipnja u palači HAZU.


MUO: Uz izložbu o šezdesetima stručna predavanja o marketingu

ZAGREB - Uz izložbu "Šezdesete u Hrvatskoj - Mit i stvarnost" do rujna će se, u suradnji sa zagrebačkim Ekonomskim fakultetom, održati pet stručnih predavanja o samim začecima marketinga na ovim prostorima, ali i njegovim novim 'trikovima', razvojem i primjenom na području kulture.

Suradnja Ekonomskog fakulteta i Muzeja za umjetnost i obrt ostvarena je s obzirom da je ondje 1961. ponuđen prvi kolegij s marketinškim sadržajem na diplomskoj razini te 1968. i na poslijediplomskoj razini. Krajem osamdesetih i osobito devedesetih godina profesionalno marketinško obrazovanje u Hrvatskoj se intenziviralo, a Sveučilišta su počela razvijati marketing kao zaseban i vrlo traženi smjer studija.

Ulaz na sva predavanja je slobodan, a vodit će ih ugledni profesori s Ekonomskog fakulteta.

Prvo predavanje održat će 17. svibnja Jozo Previšić, koji će dati sažeti i sustavni povijesni pregled prisutnosti i obilježja marketinga u akademskoj zajednici i u poslovnoj praksi u Hrvatskoj tijekom šezdesetih, iz perspektive potrošača, poduzeća, industrije i gospodarskog sustava.

Također, ukazat će na doprinose istaknutih marketinških stručnjaka te autora znanstvene i stručne literature te dati osvrt na pojavu i razvoj institucija i asocijacija koje su doprinijele implementaciji i produbljivanju razumijevanja marketinga u specifičnom kontekstu tadašnjeg društvenog uređenja.

Đurđana Ozretić Došen će 12. lipnja govoriti o ulozi marketinga usluga (muzeja) u ekonomiji doživljaja, poput putovanja, posjeta muzejima, koncerata, različitih oblika zabave, učenja.

Predavanje će biti posvećeno izazovima stvaranja doživljaja za korisnike, koji imaju rastuća očekivanja i traže u sve većoj mjeri atraktivnu i personaliziranu ponudu sadržaja brojnih usluga, pa tako i muzejskih.

Dva dana kasnije održat će se radionica na temu crowdfunding kampanja, pod nazivom "Inovativni pristupi financiranju svojih ideja", pod vodstvom Morane Fudurić, na kojoj će se predstaviti primjeri dobre prakse i dati korisne savjete i smjernice za uspješne crowdfunding kampanje.

Tanja Komarac će 5. srpnja imati predavanje na temu "Mitovi i stvarnost: Kako tehnologija mijenja naš pogled na muzeje?", o tome kako su tehnologije poput virtualne stvarnosti doprinijele stvaranju interaktivnog iskustva posjetiteljima pružajući im jedinstveni i neponovljivi doživljaj muzeja kakav ranije nije bio moguć.

Kako je najavljeno, pokušat će se razbiti određene mitove o korištenju tehnologije u muzejima koji su bili ukorijenjeni desetljećima te pokazati zašto su muzeji mjesto promišljanja o prošlosti, ali i mjesto stvaranja budućnosti.

Predavanja se nastavljaju u rujnu - Vatroslav Škare će 20. rujna govoriti o tome je li marketing umjetnost ili znanost, je li za uspješan marketing važnija kreativnost ili analitičnost, što je pitanje koje se postavlja od samog početka razvoja marketinga sredinom 20. stoljeća do danas.

Tjedan dana kasnije Sandra Horvat će se baviti temom "Dobra stara vremena: nostalgija u marketingu", s obzirom da se nostalgija sve više koristi u marketingu, povezujući se s potrošačima na emocionalnoj razini, evocirajući drage uspomene, osjećaje sreće i sigurnosti.

U predavanju će se, kroz domaće i strane primjere, predstaviti mogućnosti primjene nostalgije u suvremenim marketinškim aktivnostima kao što su ponovno lansiranje ili isticanje proizvoda koji su bili uspješni u prošlosti (Borosane, Silk Milk) ili retro ambalaže (Domaćica), korištenjem poznatih ličnosti koje su najveću slavu imale u prošlosti (Marilyn Monroe za Citroen DS3, Brigitte Bardot za Lancel), ili razvojem promotivnih kampanja kojima se potrošače podsjeća na djetinstvo ("Sjeti se" za SOS dječje selo).


Međunarodni književni festival Vrisak u Rijeci od 13. do 21. svibnja

ZAGREB - Međunarodni književni festival Vrisak, koji će se održati od 13. do 21. svibnja u Rijeci, obuhvatit će pedesetak događanja s više od 150 sudionika, a tijekom festivala dodijelit će se i V.B.Z.-ova nagrada za najbolji neobjavljeni roman, rečeno je u četvrtak u Zagrebu na konferenciji za novinare.

U pjesničkom programu 11. vriska gostovat će, uz ostale, Abdulah Sidran, Irena Vrkljan, Mile Stojić, Marko Pogačar i Tomica Bajsić, dok će jedna večer biti posvećena desetoj obljetnici smrti pjesnika Sime Mraovića (1966-2008).

U Rijeci će, među inim, gostovati autori dva svjetska publicistička bestselera: škotski povjesničar Neal Ascherson s knjigom "Crno more", te njemački povjesničar Norman Ohler s knjigom "Potpuna ekstaza – Narkotici u Trećem Reichu".

Ohler je istraživanjima uloge droga u njemačkim osvajanjima tijekom Drugog svjetskog rata dao jednu potpuno novu sliku, premda smo mislili da sve o tome znamo, kazao je umjetnički direktor Drago Glamuzina i podsjetio da je prema Ohlerovim nalazima njemačka vojska prije napada na Francusku naručila 35 milijuna tableta amfetamina za svoje vojnike.

Gost Vriska bit će i publicist Igor Mandić čiji je Predsmrtni dnevnik, unatoč neprivlačnoj temi, prodan u više od pet tisuća primjeraka.

Glamuzina je kazao da je V.B.Z, nastojeći intenzivirati odnose autora i čitatelja, uz sam festival pripremio niz sadržaja poput dodjele V.B.Z. nagrada za neobjavljeni roman, koja je sama po sebi veliko druženje. Osim toga, u Rijeci će gostovati kulturni događaj G-točka u kojem nastupaju književnik, glumac i glazbenik, te će na Vrisku će gostovati i sudionici književnih rezidencija Europske prijestolnice kulture.


Festival Platforma HR oživljava zapuštene prostore Ilice

ZAGREB - Uz kratki pop up performans plesnih umjetnika koji ove godine nastupaju na Platformi HR u četvrtak je predstavljeno 19. izdanje tog najvećeg plesnog festivala u ovom dijelu Europe, koji će se održati od 18. do 26. svibnja na više lokacija u Zagrebu, među kojima i u neiskorištenim prostorima u Ilici.

Pod sloganom "Connect/In/Dance", ovogodišnja Platforma nastaje u suradnji s Projektom Ilica: Q'Art., koji nastoji oživjeti zatvorene prostore u jednoj od najfrekventnijih zagrebačkih ulica, Ilici, te u njih useliti kulturne i umjetničke sadržaje, ali i potaknuti druge da koriste sadržaje izvan uobičajenih institucionalnih okvira.

"Platformu smo smjestili u različite prostore u Ilici i tako dobili priliku da se bolje i intenzivnije pokažemo građanima, da ples odjekne ovim ulicama", rekla je Tamara Curić, plesačica, koreografkinja i plesna pedagoginja, koja će na otvorenju festivala 19. svibnja na Rokovom perivoju obilježiti 30 godina karijere.

Curić je jedna od suosnivačica Plesnog centra Tala, organizatorica različitih akcija i projekata vezanih uz razvoj suvremenog plesa i plesno stvaralaštvo, a fokus njezinog dugogodišnjeg rada je na integraciji plesa u svakodnevni život.

Ove godine plesna scena zajedničkim snagama kurira program festivala. "Nakon dugo vremena ponovno smo se povezali u svim segmentima, nadam se da dolazi neko novo vrijeme za plesnu scenu u Hrvatskoj", istaknula je Curić, koja je s Larisom Lipovac Navojec osnivačica i organizatorica festivala.

Kontinuirani problem prostornih resursa na hrvatskoj plesnoj sceni, odnosno nepostojanje adekvatnog prostora za rad i izvedbu komentirala je i Lipovac Navojec.

"Uvjeti rada uvijek su nam gerilski, snalazimo se kako znamo, podržavamo jedni druge i dalje radimo. Veliki smo entuzijasti, to je naša najveća snaga", naglasila je.

Akteri plesne scene ući će u neiskorištene i devastirane prostore te u njima intervenirati, revitalizirati ih, aktivirati i transformirati u izvedbene, radne i suradničke prostore dajući im time neke nove funkcije, forme, namjene i identitet.

U ime organizacijskog tima projekta Ilica, Ivana Nikolić je izrazila uvjerenje kako se spajanjem platformi može napraviti puno više. "Zajedništvo svih naših sudionika i njihovih projekata je ključ. Kroz taj program vidjet će se sudioništvo različitih ujetničkih kategorija", dodala je.

U prostoru Ilice 69 Udruga plesnih umjetnika Hrvatske i Udruga profesionalnih plesnih umjetnika PULS programom FUTUR II - Prostor za ljude i ples problematizirat će infrastrukturne uvjete za suvremenu plesnu umjetnost u Zagrebu.

Boraveći u tom praznom prostoru, nekad obrtničkom pogonu, ukazat će na potrebu odgovornijeg upravljanja javnim i zajedničkim dobrima u gradu.

"Riječ je o nastavku našeg dijaloga s javnošću i građanima oko problematike upravljanja javnim prostorima u Zagrebu i Hrvatskoj. Taj mali prostor u kojemu ćemo boraviti simbolizira mogućnost da građani suupravljaju nekim javnim prostorom", kazao je Žak Valenta iz Udruge Udruge plesnih umjetnika Hrvatske.

Nomadska plesna akademija, sudjeluje s projektom "Talk Talk Roullete" pod vodstvom Aleksandre Janeve Imfeld, te performanceom "Peep Show".

Studio za suvremeni ples u suradnji s Cie Public in Private premijerno 25. svibnja predstavlja projekt, s dvije koreografije u jednoj večeri, "Ansambl" Jasne L. Vinovrški i "Umjetnik za hitne intervencije" Clementa Layesa.

Šestu godinu zaredom održava se i program Streetforma, koji je kroz edukativne, rezidencijalne i izvedbene programe posvećen 'street' plesu, različitim plesnim stilovima (hip hop, breaking, popping, house, vogue, locking, krump, waacking).

U sklopu tog projekta na rezidenciji u Zagrebu je Anthony DeNaro, poznatiji kao Ynot, svjetski priznati plesač zaslužan za popularizaciju Top Rocka, sirovog breakdancea. On će održati radionicu u Plesnom centru Tala, a u Pogonu Jedinstvo, 19. svibnja će je prezentirati.

Platforma HR je prostor okupljanja plesnih umjetnika, koreografa, plesača, autora, publike, mjesto susreta hrvatske, regionalne i međunarodne plesne scene.

Osim u Ilici programi festivala održavat će se u Pogonu Jedinstvo, Frankopanskoj 22 i drugdje.


"Kako je počeo rat na mom otoku" 14. svibnja premijerno u šibenskom HNK

ŠIBENIK - Najgledaniji hrvatski film "Kako je počeo rat na mom otoku" dobit će svoju kazališnu inačicu u ponedjeljak, 14. svibnja u šibenskom HNK u koprodukciji toga kazališta i zagrebačkoga Gradskoga dramskog kazališta Gavelle, u režiji Dražena Ferenčine i adaptaciji Željke Udovičić Pleština, najavljeno je u četvrtak u Šibeniku na konferenciji za novinare u foajeu HNK.

"Kao ravnateljici ovog kazališta oduvijek mi je bila želja raditi jednog domaćeg autora, a 'domaćijeg' od Ive Brešana nema. To je naš kolega Šibenčanin, dramatičar hrvatskog i europskog ranga i na taj način ova priča ima težinu", kazala je ravnateljica HNK u Šibeniku Maja Trlaja, dodavši kako je ovo prva predstava nastala po filmskom predlošku koju postavljaju na daske šibenskoga teatra.

Ratnu komediju u režiji Vinka Brešana, snimanu u Šibenskom kanalu i Primoštenu po scenariju Vinka i Ive Brešana, pogledalo je više od 340 tisuća gledatelja.

Ravnatelj Gavelle Boris Svrtan, koji u u predstavi glumi Blaža Gajskog, napomenuo je da su probe počele već u ožujku u Zagrebu. "Harmonična sinergija dvaju ansambala kakvu mi imamo, rijetko je viđena. Pobrinut ćemo se da predstava ima dug život na Gavellinim daskama, pogotovo u današnjem društvu u ovakvom političkom trenutku, kako bi smo se podsjetili zašto smo se borili", kazao je Svrtan, istaknuvši kako je prekrasno što se glumi vraća s ulogom koju je u filmu igrao pokojni Vlatko Dulić, "veliki glumac koji je ostavio neizbrisiv trag" kojemu je i posvetio ovu ulogu.

Redatelj Dražen Ferenčina, koji u listopadu preuzima dužnost ravnatelja Gavelle, istaknuo je kako je cijeli grad bio na neki način prisutan u filmu ili su barem bili sudionici vremena u kojem se snimao. "Svi dobro znamo da su neke rečenice iz filma ušle u svakodnevni život pa je to film koji vas i opterećuje dok radite, velika je odgovornost, ali i veseli rad. Kada smo počeli raditi na predstavi, zaboravili smo na film i radili smo je kao svaku drugu. Vinko je to najviše zaslužio time što je ozbiljnoj i tragičnoj temi, a to je početak Domovinskog rata, pristupio s vrlo humornim predznakom kombinirajući komediju situacije i komediju karaktera", rekao je Ferenčina nazvavši društvo koje će se naći na daskama "malomišćanskom sredinom s tipičnim osobenjacima i redikulima".

Film završava žanrovskom promjenom, odnosno iz pučke komedije s početka prelazi u tragediju i završi pogibijom pjesnika Dantea. "Metaforički rečeno, nakon završetka lokalne komedije, počinje tragedija na široj nacionalnoj razini. Bilo je intervencija u scenarij, ali nemojte se bojati, to ostaje komedija i ćut ćete sve što vam je bilo zabavno u filmu, čak i malo više", rekao je Ferenčina.

Majora Aleksu Milosavljevića, onoga kojemu je skuhana legendarna paštašuta, u kazališnoj verziji glumi Gavellin glumac Janko Rakoš. "Jedva čekamo da dođe publika. To je film koji su svi gledali, a fali nam još samo publika da svi počnemo uživati. Šibenčani, nismo vas osramotili", našalio se Rakoš.

Šibenska glumica Franka Klarić, kojoj je pripala uloga Lucije Milosavljević, rekla je kako je, čuvši da će se raditi "Rat", isprva bila skeptična. No, "već nakon prvih čitanja shvatila sam da to funkcionira. Svi su se unaprijed pripremili i vidi se da nas sve veseli ova priča. To je ta ljepota koju sam opet osjetila u kazalištu", rekla je Klarić dodavši kako njezin lik nema puno teksta, no prijatelj joj je kazao da joj unatoč tome, ako krivo izgovori rečenicu s paštašutom, u vodu pada cijela uloga.

Glazbu, kao i u filmu, potpisuje Mate Matišić, scenograf je Dragutin Broz, a scenografkinja Sara Lovrić Caparin.

Uz Rakoša, Svrtana i Franku Klarić u predstavi glume Jakov Bilić (Roko Papak), Nenad Cvetko (Murko Munita), Šime Bubica (Sven Gajski), Igor Kovač (Martin), Anica Kovačević (Spomenka), Ivan Grčić (vojnik s Kosova), Nikola Baće (vojnik Šćepanović iz Crne Gore), dok je uloga pjesnika pripala Zoranu Gogiću.

Predstava će zagrebačku premijeru imati 3. listopada.


Tvrtka Martina Scorsesea će koproducirati hrvatski film "Murina"

ZAGREB - Producentske kuće Sikelia Prods. Martina Scorsesea i RT Features Rodriga Teixeire kofinancirat će i koproducirati debitantski dugometražni igrani film Antonete Alamat Kusijanović "Murina", čije bi snimanje trebalo početi u svibnju iduće godine na hrvatskoj obali, objavio je portal Variety.com

Antoneta Alamat Kusijanović prva je Hrvatica primljena u cannesku rezidenciju Cinefondation gdje je nekoliko mjeseci radila na razvoju svog prvog dugometražnog igranog filma, u sklopu First Films First programa i Jerusalem Film Laba, izvijestio je u četvrtak Hrvatski audiovizualni centar.

"Murina" je obiteljska psihološka drama koja se radnjom donekle nastavlja na autoričin višestruko nagrađivani kratkometražni igrani film "U plavetnilo", a odvija se tijekom četiri dana na jednom hrvatskom otoku.

Glavnu ulogu u filmu ima Gracija Filipović, producentica je Zdenka Gold (Spiritus movens), a koproducent Danijel Pek (Antitalent).

Po riječima Zdenke Gold, film se dugo radio i razvijao, što je dovelo do ovog izvrsnog rezultata, no pred njima je još jako puno posla. "Vjerujem u Antonetu i tim koji smo okupili oko filma i nadam se da ćemo ispuniti sva očekivanja", ustvrdila je.

Daniel Rafaelić ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra, izjavio je tom prigodom kako je "imati Martina Scorsesea u hrvatskoj filmografiji, baštiniti njegov talent kako bi se odnjegovao onaj novi, Antonetin, ponovno pokazuje da hrvatski film ima najveće uspjehe ako, da parafraziram Maestra Scorsesea, iza sebe ima Doba nevinosti, a čuva se Vuka s Wall Streeta".

Antoneta Alamat Kusijanović (1985., Dubrovnik) u svojim filmovima tematizira tamnu stranu strasti, obiteljska ograničenja i opasnost koju donose tajne. Magistrirala je filmsku umjetnost na sveučilištu Columbia u New Yorku. U povodu dobre vijesti za njezin dugometražni prvijenac izjavila je kako je sretna jer se višegodišnji rad isplatio.

Sikelia Prods. i RT Features će osim njezina filma kofinancirati i koproducirati i debitantski dugometražni igrani film "Port Authority" Danielle Lessovitz. Te tvrtke surađuju od 2014. kako bi zajedno otkrivale mlade talente iz cijeloga svijeta.
"Udružili smo snage s RT Features kako bismo proširili autentične i uzbudljive nove izričaje u kinematografiji. Danielle i Antoneta snažno utjelovljuju taj duh kroz svoje jedinstvene vizije. Iznimno nam je drago što njihove nadahute priče donosimo zaljubljenicima u film širom svijeta", rekli su Martin Scorsese (koji je s Cate Blanchett otvorio ovogodišnji festival u Cannesu) i producentica Emma Tillinger Koskoff.

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus