16:20, 20. Ožujak 2019

kultura...

Kultura 11. ožujka 2019.

Objavljeno: 11.03.2019 u 06:19
Pregledano 59 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 11. ožujka 2019.

ZAGREB, 11. ožujka 2019. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Okrugli stol Hrvatskog katoličkog sveučilišta o položaju hrvatskoga jezika na visokoškolskim ustanovama

ZAGREB - Hrvatsko katoličko sveučilište organiziralo je u ponedjeljak okrugli stol o položaju hrvatskoga jezika na visokoškolskim ustanovama na kojem su sudionici poduprli ideju toga sveučilišta o potrebi uvođenja hrvatskog jezika kao zasebnoga kolegija na sve visokoškolske ustanove.

Sudionici su istaknuli da se poznavanje hrvatskog jezika te pismenost studenata i njihova sposobnost izlaganja građe iz drugih kolegija svakodnevno smanjuje što dovodi u pitanje i kompetencije koje im daje sveučilišno obrazovanje.

Ušli smo u negativnu spiralu ne samo u demografiji ili ekonomiji, nego i u jeziku, pa grozote postaju norme u medijima, kazao je Boris Beck s Fakulteta političkih znanosti.

Milica Mihaljević s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje kazala je da Institut može davati preporuke u vezi upotrebe jezika, ali je naglasila da Hrvatska nema zakon o jeziku koji bi propisao pravila za institucije u kojima je obavezna upotreba standardnog jezika.

Marijana Češi iz Agencije za odgoj i obrazovanje zasad nije željela komentirati novi kurikul hrvatskog jezika, ali je ocijenila kako je sadašnji program preopsežan i da mu nedostaje jedan sat u tjednom rasporedu. Također je rekla da su nastavnici pozitivan dio obrazovnog sustava koji imaju kompetencije za svoj posao i dobro ga rade.

Jelena Vignjević s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, koja predaje kolegij Hrvatski jezik i akademska komunikacija, rekla je da je uvođenje takvih kolegija stvar odluke visokoškolske obrazovne politike. No, ona je dodala da ih sveučilišne ustanove mogu same uvesti pri kreiranju novog studijskog programa, pa čak i svake godine jer imaju pravo mijenjati 25 posto svoga programa.

Studentske kompetencije treba dopuniti sposobnosti akademskog izražavanja na hrvatskom standardnom jeziku. Sada u dodatku diplomi stoji sposobnost akademskog izražavanja na jednom stranom jeziku. Kao mali narod okrenuti smo stranim jezicima, ali zapustili smo svijest o važnosti izražavanja vlastitim standardnim jezikom, upozorila je.

Željko Holjevac s Filozofskog fakulteta u Zagrebu kazao je da oko toga postoje brojni problemi, ali da na Filozofskom fakultetu postoje programi učenja hrvatskog jezika za strance, koji može biti putokaz i za predmet namijenjen domaćim studentima.

Okrugli stol organizirao je Odjel za komunikologiju u sklopu manifestacije Dani hrvatskoga jezika, koja se svake godine na Hrvatskom katoličkom sveučilištu obilježava u drugome tjednu mjeseca ožujka u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga jezika (1967).

U tjednu posvećenome hrvatskome jeziku održavaju se radionice, predavanja i skupovi posvećeni povijesti, sadašnjosti i budućnosti hrvatskoga jezika, njegovu njegovanju i čuvanju, podučavanju i učenju.


Animafest: Objavljen popis selektiranih filmova za konkurenciju

ZAGREB - Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb objavio je u ponedjeljak popis filmova selektiranih za ovogodišnje, 29. izdanje koje će se održati od 3. do 8. lipnja, odabranih između više od 1800 pristiglih filmova iz 86 zemalja.

Samo  u kategoriji Veliko natjecanje kratkometražnog filma bilo je prijavljeno više od 870 filmova, a odabrano ih je 46, u konkurenciji Natjecanja studentskog filma bit će prikazano 47 filmova, a u Natjecanju hrvatskog filma njih 20. Detaljan popis nalazi se na službenim stranicama Animafesta.

U selekcijskim komisijama su, uz umjetničkog ravnatelja festivala Daniela Šuljića, sudjelovali Dea Jagić i Krešimir Zimonić pri odabiru filmova za Veliko natjecanje kratkometražnog filma, a Tea Stražičić i Dino Krpan u kategoriji Natjecanja studentskog filma.

Animafest je objavio i da će se, nakon uspješnih radionica GoCritic! na festivalima u Karlovym Varyma i Trstu, novo izdanje održati u sklopu zagrebačkog festivala.

Radionica će se baviti kritikama, intervjuima, pričama iz industrije te predstaviti nove formate članaka koji odgovaraju formi animacije, a moderirat će ju Vladan Petković, te koordinirati Marina Burić.

Rok za prijavu otvoren je do 30. ožujka, a izabrat će se šestero sudionika koji ne moraju imati iskustvo pisanja o animaciji.


Predstavljena nakladnička djelatnost HAZU u 2018. godini

ZAGREB - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti predstavila je u ponedjeljak na konferenciji za novinare nakladničku djelatnost u 2018. godini, u kojoj je zahvaljujući Akademiji i njezinim članovima objavljeno ukupno 213 publikacija.

HAZU je u protekloj godini objavio 94 sveska raznih publikacija: 25 knjiga, 20 zbornika radova, 34 sveska časopisa, deset kataloga izložbi, dvije knjige sažetaka, dvije spomenice preminulim akademicima i jednu partituru.

Od navedenih izdanja, istaknuto je, 78 svezaka Akademija je objavila kao izvršni izdavač, a 16 sveska kao suizdavač.

Potporom Zaklade HAZU objavljene su 72 publikacije, a među njima je devet Akademijinih izdanja.

Članovi HAZU izvan Akademije objavili su još 56 knjiga, tako da je zahvaljujući Akademiji i njezinim članovima u 2018. objavljeno ukupno 213 publikacija.

Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt rekao je da je Akademiji drago što svake godine može održati tradiciju predstavljanja svoje nakladničke djelatnosti u protekloj godini, iako se čini da suvremeno doba nadrasta knjige, podsjetivši da je Akademija od osnutka 1861. do danas objavila 6433 naslova.

Predsjednik HAZU najavio je i predstojeće događaje – proslavu Dana Hrvatske akademije 29. travnja, kada će se dodijeliti i Nagrade HAZU, proslavu 100. godišnjice osnutka Akademijina Umjetničkog razreda te 100. godišnjice prijenosa posmrtnih ostataka Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana iz Bečkog Novog Mjesta u Zagreb kada su, prije pokopa u katedrali, bili izloženi na drugom katu Akademijine palače.

Opširnije je o nakladničkoj djelatnosti HAZU govorio glavni tajnik akademik Dario Vrenetar koji je od publikacija posebno istaknuo Ljetopis HAZU koji donosi pregled Akademijine aktivnosti u protekloj godini te Glasnik HAZU objavljen u tiskanom i elektroničkom obliku.

Spomenuo je da su 94 Akademijine publikacije izdane lani tiskane u ukupno 35.040 primjeraka te imaju ukupno 23.370 stranica, prosječno 248 po naslovu. Ukupno 1972 naslova dostupno je javnosti putem Akademijine digitalne zbirke DIZbi.


Bogata nakladnička djelatnost Akademijinih razreda

Akademik Gordan Družić tajnik Razreda za društvene znanosti, istaknuo je da taj Razred prednjači po nakladničkoj djelatnosti jer je lani objavio deset knjiga i 26 zbornika.

Tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti akademik Goran Pichler istaknuo je knjigu o matematičaru Vladimiru Varićaku te zbornik radova s okruglom stola Koja znanja industrija očekuje od diplomiranih studenata kemije/primijenjene kemije/kemijske tehnologije.

Tajnik Razreda za prirodne znanosti akademik Ferdo Bašić spomenuo je znanstveni časopis Collegium antropologicum, godišnjak Zavoda za ornitologiju HAZU Larus te radove pojedinih Akademijinih zavoda u drugim gradovima. Akademkinja Vida Demarin, tajnica Razreda za medicinske znanosti, istaknula je zbornik radova sa znanstvenog sastanka Bolesti dojke koji je lani održan po 28. put, te knjige Klinička onkologija čiji je suautor akademik Zvonko Kusić i Bolesti koje su mijenjale svijet akademika Željka Cvetnića.

Tajnik Razreda za filološke znanosti akademik Darko Novaković istaknuo je časopis Filologija i Hrvatski dijalektološki zbornik, kao i knjige akademika Josipa Bratulića i akademika Stjepana Damjanovića. Potpredsjednik HAZU akademik Frano Parać predstavio je nakladničku djelatnost Razreda za književnost, istaknuvši posebno književni časopis Forum, te zbornike s dana hvarskog kazališta i Krležinih dana u Osijeku.

Predstavnik Razreda za likovne umjetnosti akademik Vladimir Marković spomenuo je časopis Art bulletin koji izlazi već 66 godina te kataloge izložbi akademika Zlatka Kesera i Vitolda Košira koji su na natječaju Hrvatska lijepa knjiga izabrani među 25 knjiga koje će predstavljati Hrvatsku na književnim sajmovima u Leipzigu i Frankfurtu. Istaknuoje i knjige Susreti i sjećanja akademkinje Vere Horvat Pintarić, Hrvatski muzej arhitekture, Strossmayerova zbirka starih majstora i Zagrebačka serigrafija.

Tajnik Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju akademik Stanislav Tuksar spomenuo je hrvatski muzikološki zbornik Arti musices te međunarodni časopis International review of the aesthetics and sociology u čijem lanjskom broju su, kako je kazao, zastupljeni autori sa svih pet kontinenata.

Akademik Ignac Lovrek, tajnik Razreda za tehničke znanosti, istaknuo je važnost rada na objavi Tehničke ekciklopedije, a spomenuo je i knjigu o djelovanju Znanstvenog vijeća za naftu i plin HAZU, osnovanog 1969. te knjige izdane u nakladi Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Osijeku.


Raspisan javni poziv za predlaganje programa za EPK 2020

RIJEKA - Tvrtka Rijeka 2020 uputila je javni poziv za predlaganje cjelovito osmišljenih programa u okviru službenog kulturnog i umjetničkog programa Europske prijestolnice kulture u Rijeci 2020. godine, a otvoren je do 11. travnja, izvijestila je direktorica ove tvrtke Emina Višnić na konferenciji za novinstvo u ponedjeljak.

Višnić je navela da poziv nije upućen samo kulturnim ustanovama nego što širem krugu ljudi i ponuđača u rasponu od samostalnih registriranih umjetnika, škola, obrtnika, malih poduzeća u kreativnim industrijama s ciljem pronalaska što boljih programa.

Predlagati se mogu ne cjeloviti razrađeni programi, u kojima se zna što se želi provesti, financijska konstrukcija i drugo, a ne prve ideje ili zamisli, rekla je Višnić. To se odnosi na izložbe, festivale, predstave, koncerte, filmske programe, instalacije, akcije i manifestacije.

Ponuđači mogu konkurirati za potporu u dvije kategorije - za sufinanciranje programa te za obilježavanje. U kategoriji sufinanciranje prijavitelji su obvezni osigurati dio potrebnog novca iz drugih izvora ili vlastitih sredstava te se mogu prijaviti u jedan od pet razreda po visini traženog iznosa, u rasponu od 20.000 do 200.000 kuna. Za sufinanciranje je predviđeno oko 1,5 milijuna kuna.

U kategoriji obilježavanja prijaviteljima se otvara mogućnost korištenja brenda "Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture", odnosno uključenja u službeni kulturni i umjetnički program EPK. To su razrađeni programi spremni za organizaciju, za koje se ne traži financijska potpora. To mogu biit i postojeće manifestacije, festivali i drugi programi, koji su u skladu s propisanim kriterijima EPK.

U kategoriji sufinanciranja prihvatljivi su oblici aktivnosti site-specific intervencije u prostoru, akcije, grafiti, murali, inozemna gostovanja, međunarodni festivali i manifestacije, tematske izložbe fotografije i dizajna i drugo.

Direktorica Sektora za razvoj i strateška partnerstva Rijeka 2020 Irena Kregar Šegota navela je da će se dodatno bodovati pri procjeni prijava europska dimenzija programa, suradnja s drugom EPK 2020. godine, irskim Galwayem, gradovima u širem okruženju Rijeke, s kojima ima dugogodišnju suradnju i partnerstvo Ljubljanom, Bečom i Trstom  te ostalim hrvatskim gradovima kandidatima za EPK 2020.


Tportal raspisao natječaj za najbolji hrvatski roman

ZAGREB - Tportal je raspisao dvanaesti po redu natječaj za najbolji hrvatski roman, koji će biti otvoren do 25. ožujka, a dobitniku će pripasti 50 tisuća kuna.

O dobitniku nagrade roman@tportal.hr odlučuje peteročlani stručni žiri - književna kritičarka Katarina Luketić, pisci i urednici Miroslav Mićanović i Jadranka Pintarić, kazališni redatelj Ivica Buljan te književna prevoditeljica Ursula Burger koja ove godine predsjeda žirijem.

Žiri će prvo odabrati jedanaest polufinalnih, potom i pet finalnih naslova, a ovogodišnji laureat bit će poznat u svibnju.

U konkurenciju ulaze hrvatski romani izdani u prošloj kalendarskoj godini, a prijavljuju se putem online prijavnice na stanicama kulture tportala, gdje su dostupni i svi podaci o tijeku natječaja, kao i na Facebook stranici kultura.tportal.hr.

Od 2008. godine tportalova književna nagrada za najbolji hrvatski roman dodijeljena je jedanaest puta, jedina je domaća književna nagrada koja se dodjeljuje za roman pisan na hrvatskom jeziku izdan kod nakladnika registriranog u Hrvatskoj te joj je, uz promociju autora i književnog stvaralaštva, cilj promocija izdavaštva.

Prošle godine je najboljim proglašen roman 'Lisica' književnice Dubravke Ugrešić, godinu prije toga najboljim je proglašen 'Ciganin, ali najljepši' Kristiana Novaka, što mu je drugi put da je dobio tu nagradu (za roman 'Črna mati zemla').

Prethodnih godina nagradu su dobile autorice Olja Savičević Ivančević za roman ‘Adio kauboju’ i Sibila Petlevski za ‘Vrijeme laži’ te autori Dalibor Šimpraga za roman ‘Anastasia’, Tahir Mujičić za roman ‘Budi Hamlet, pane Hamlete’ (AGM), Drago Glamuzina za roman ‘Tri’ (Profil), Zoran Malkoč za roman 'Roki Raketa', Ivica Đikić za roman ‘Sanjao sam slonove’ te Slobodan Šnajder za ‘Doba mjedi’.


BEK : Do kraja godine još 20 novih beplatnih knjiga na internetu

ZAGREB - U okviru projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] do krjaa ove godine bit će objavljeno 14 probranih naslova suvremene hrvatske književne produkcije u bibliotekama "Online“ i "Mali rakun“, te još šest naslova istaknutih riječkih autorica i autora u novom kolu biblioteke "elektroRI“, izvijestio je u ponedjeljak Društvo za promicanje književnosti na novim medijima.

U okviru pjesničkog bloka, koji će se objaviti u svibnju, nove su zbirke "Zašto? Zato.“ Jelene Osvaldić, za koju je autorica 2014. dobila nagradu Ivan vitez Trnski za najbolji neobjavljeni rukopis autora do 35 godina, "Mamasafari“ nagrađivane pjesnikinje Olje Savičević Ivančević, "Bršljan“ Krešimira Bagića, višestruko nagrađivanog pjesnika, te "Koncepcija vrta“ Ivana Babića, za koju je autor 2015. dobio nagradu Tin Ujević. Pjesnički blok bit će objavljen u svibnju.

Iz ženskog proznog bloka u rujnu se očekuje zbirka priča "Znam li ja gdje živim“ Aide Bagić, roman "Mitohondrijska Eva“ Mihaele Gašpar Đukić, koji je proglašen najboljim proznim rukopisom na 7. anonimnom natječaju osječkog ogranka Matice hrvatske 2012. godine, roman "Spavaš li?“ Aleksandre Kardum, koji je dobio nagradu Fran Galović za najbolje prozno djelo na temu podvojenog identiteta, roman "Nebeski biciklisti“ višestruko nagrađivane spisateljice, prevoditeljice, esejistice i urednice Irene Lukšić, te prozni zapisi "Posudi mi smajl“ Nore Verde.

Muški prozni blok u studenom donosi roman "Sanjao sam slonove“ Ivice Đikića, za koji je dobio nagradu roman@tportal za 2012. godinu, roman "Wonderland“ Marinka Koščeca, za koji 2003. dobio VBZ-ovu nagradu za najbolji neobjavljeni roman, zbirku priča "Groblje manjih careva“ višestruko nagrađivanog i prevođenog prozaika Zorana Malkoča, zbirku priča "Rajske ptice“ Nevena Ušumovića, koji je uvršten u niz domaćih i inozemnih izbora i antologija kratke priče, te roman "Lunapark“ Tomislava Zajeca, istaknutog prozaika i višestruko nagrađivanog dramskog pisca.

Uz financijsku potporu Grada Rijeke, DPKM će u kolovozu objaviti novo kolo biblioteke "elektroRI“ u okviru koje se objavljuju naslovi istaknutih riječkih autorica i autora.

Novo kolo obuhvaća četiri prozna i dva pjesnička naslova: roman "Svitanje na zapadu“ Igora Beleša, povijesni roman "Tragovi goveda“ Mladena Blaževića, nagrađivanu zbirku kratkih proza "Ništa za pisati kući o“ Envera Krivca, nagrađenu zbirku pjesama "Aleatorika disanja“ Sebastiana Antonia Kukavice, roman "Troslojne posteljine“ Dunje Matić te poemu "Avenija: dokument jednog vremena i međuprostora“ riječkog autora koji objavljuje pod pseudonimom skarlet_p.


Objavljena imena dobitnika Nagrade za dramsko djelo Marin Držić

ZAGREB - Predrag Raos dobitnik je prve nagrade za dramsko djelo Marin Držić za 2018., Sanja Porobija i Dorotea Šušak ravnopravno dijele drugu, a Beatrica Kurbel i Ivana Vuković treću nagradu, objavljeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Ministarstvu kulture.

Pomoćnica ministrice Iva Hraste Sočo podsjetila je kako se Nagrada za dramsko djelo Marin Držić dodjeljuje od 1991. godine u svrhu poticanja hrvatskog dramskog i kazališnog stvaralaštva. Tijekom dugogodišnje dodjele Nagrade povećana je vidljivost dramskih pisaca i njihovih djela, koja su u velikom broju, uz potporu Ministarstva kulture, uprizorena na kazališnoj sceni hrvatskih i inozemnih kazališta, istaknula je dodavši da su ostvareni brojni pozitivni pomaci čemu doprinosi Zbornik nagrađenih dramskih tekstova koji financira Ministarstvo kulture.

Na Javni poziv za Nagradu za dramsku djelo Marin Držić za 2018. godinu bilo je prijavljeno 40 dramskih tekstova autora iz cijele Hrvatske, prijavljenih pod šifrom, istaknula je Iva Hraste Sočo, napomenuvši kako su dramski tekstovi pristigli na ovogodišnji natječaj iznimno raznoliki u žanrovskim odrednicama, temama, narječjima i kvaliteti što dokazuje pluralizam hrvatskog dramskog stvaralaštva.

O prijavljenim dramskim tekstovima odlučivalo je Stručno povjerenstvo u kojemu su bili Branka Cvitković (predsjednica), Nenni Delmestre i Alen Biskupović.

Predrag Raos nagrađen je za dramski tekst "Raj pa kraj", po ocjeni stručnoga povjerenstva "iznimno duhovit i satiričan tekst o Božjoj kreaciji Adama i Eve uz asistiranje Lucifera i pomoć poslušnih anđela predvođenih arkanđelom Mihaelom"

Autor se u tekstu, ističe se u obrazloženju, "vješto poigrao civilizacijskim tekovinama, izvrnuvši priču postanka, ukazujući na problematiku međuljudskih odnosa od samih početaka ukorijenjenu u egocentričnosti, neradu i željom za zadovoljavanjem osnovnih instikata, poentirajući ih kroz lucidni, crnohumorni kut gledanja obogaćen suvremenim referencama".

Jednako vještim, kreativnim i zanimljivim načinom pisanja, kao što je strukturirana i cijela drama, autor zaključuje Božjom odlukom o protjerivanju Adama i Eve u novi svijet u kojem će morati raditi i ovisiti jedno o drugome te naučiti biti zahvalni na supostojanju i podršci, nagradivši ih smrtnošću kao nadom za bolji život, dodaje se.

Drugu nagradu ravnopravno su podijelile Sanja Porobija za dramski tekst "Bez traga (par riječi predgovora)" i Dorotea Šušak za dramski tekst "Kako smo preživjeli Dies Irae".

Drama Sanje Porobije, ističe povjerenstvo, "iznimno je vješto strukturirani triler s elementima horora koji drži u napetosti od samog otvaranja pa sve do potpuno neočekivanih obrata i kraja". Osim iznimne vještine strukturiranja napete priče, autorica je "kroz fino karakterno nijansiranje i društvenu kontekstualizaciju prikazala i problem odnosa žena-muškarac-djeca te progovorila kritički o problematici obiteljskog nasilja, patrijarhalnog društva i razornim posljedicama na sve uključene", ističe se u obrazloženju.

Dorotea Šušak u svojoj drami govori o nastavnici, samohranoj majci troje djece u borbi sa Zakonom o stečaju potrošača.

"Autorica vrlo vješto strukturira monologe kao glavno izražajno i značenjsko sredstvo, krećući s tematiziranjem problematike in medias res, vodeći radnju polako i bolno, sve više otkrivajući emocionalnu jakost danas gotovo svakodnevnog problema sve većeg broja ljudi, dovodeći je na poetsku razinu, a iznimno uvjerljivo pri tome djeluju ovršitelji koji su prikazani poput prijetećeg antičkog kora", ocijenilo je povjerenstvo.

Treću nagradu ravnopravno dijele Beatrica Kurbel za dramski tekst "Park" i Ivana Vuković za dramski tekst "55 kvadrata".

Kao najistaknutiju vrijednost drame Beatrice Kurbel povjerenstvo ističe "način na koji autorica simbiotički isprepliće žal za boljim vremenima sa suvremenim društveno aktualnim problemom nasilja, evocirajući uspomene među likovima što dovodi do krajnje spoznaje".

Ivana Vuković, ocjenjuje povjerenstvo, "poprilično vjerno ocrtava sliku jedne crne strane suvremenog Splita koji se raspada pod pritiskom suvremenosti i kapitala na svim razinama, vješto vodeći radnju kroz replike likova, portretirajući stanje grada, ali još i više govoreći kroz gotovo poetske monologe likova u kojima se individue ogoljuju i pokazuju svu razornost koju šira kontekstualna slika društva i grada vrši na obitelji i pojedince".

Osim nagrađenih drama povjerenstvo je za izvođenje u kazalištima preporučilo još tri naslova: "Drage naše ruševine" Ružice Aščić, "Generator snova (skica života i mita H.P. Lovecrafta" Jadranke Bargh i "Zvijezda na Mjesecu" Borne Vujčića.

Svečana dodjela Nagrade Marin Držić tradicionalno će se održati na otvorenju Festivala hrvatske drame Marulićevi dani u Splitu 23. travnja.


Predstavljen ciklus događanja "Lumbarajska psefizma"

ZAGREB - Ciklus događanja "Lumbarajska psefizma" počinje 13. ožujka, a posvećen je popularizaciji spomenika - grčkog povijesnog dokumenta starog 2300 godina s otoka Korčule i uključuje devet predavanja o arheološkoj baštini Lumbarde, prezentaciju rezultata aktualnih terenskih istraživanja i predstavljanje rezultata rekonstrukcije spomenika.

"Nerijetko se, kada se opisuju najznačajniji eksponati muzeja, govori o 'krunskim draguljima'. Tako ćemo, šećući muzejom, sresti Zagrebačku lanenu knjigu, Branimirov natpis, Vučedolsku golubicu, Glavu carice Plautile 'Solinjanke', a isto tako, doći ćemo i do Lumbardske psefizme", rekao je u ponedjeljak na predstavljanju ciklusa ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu Sanjin Mihelić.

"Prije 140 godina, u Lumbardi su pronađeni ulomci spomenika koji predstavlja osnivački akt nove grčke kolonije; kolonije za koju znamo da su ju osnovali Issejci, Grci s otoka Visa, otprilike početkom trećeg stoljeća prije Krista", istaknuo je Mihelić, objasnivši da su za ovu prigodu Lumbardsku psefizmu nazvali "lumbarajska", prema lokalizmu kojim se koriste na otoku Korčuli.

Lumbardska psefizma najstariji je pisani spomenik u Hrvatskoj, ujedno i najpoznatiji i najistraživaniji grčki natpis u Hrvatskoj, a sadrži dokument o podjeli zemljišta stanovnicima nove grčke naseobine na Korčuli.


Počinje nova istraživačka sezona

Ciklus događanja predstavljen je na dan kada počinje i ovogodišnja istraživačka sezona na prostoru helenističke cisterne u Lumbardi kojoj je cilj utvrditi ima li u cisterni još ulomaka psefizme.

"Mi radimo na fascinantnom, monumentalnom objektu koji bi zapravo s ljudskom potrebom za vodom ukazao na postojanje tog našeg famoznog izgubljenog rada koji tražimo", rekao je voditelj arheoloških istraživanja u Lumbardi i profesor na Odjelu za arheologiju Hrvoje Potrebica.

Dodao je da cilj svega nije samo predstavljanje znanosti i kulturne baštine, već i predstavljanje cijelog ondašnjeg i današnjeg društvenog konteksta u kojem se taj spomenik pojavio.

Ministarstvo kulture za novu je fazu istraživanja osiguralo 800 tisuća kuna, a tijek istraživanja bit će prezentiran na predavanjima o arheološkoj baštini Lumbarde koja će se održati tijekom ožujka, travnja, svibnja, rujna i studenog.

Prva tri znanstveno popularna predavanja dat će pregled do sada poznatih nalaza i nalazišta iz Lumbarde i okolice od najranijih razdoblja prapovijesti do kasne antike, bizanta i srednjeg vijeka, istraživači će pokazati svoja iskustva i reći kako su došli do otrkića novog ulomka Psefizme te će objasniti što točno na kamenu piše i koje su dvojbe preostale.

Druga predavanja govorit će o Issi, grčkom gradu na Jadranu koji se razvijao i produbljavao trgovačke veze s lokalnim ilirskim stanovništvom i o otkrivanju kasnoželjeznodobne nekropole gradinskog naselja Kopila otoka Korčule.

Jedno od predavanja o povijesnoj interpretaciji psefizme bit će na engleskom jeziku, drugo će govoriti o Lumbardi i kulutrnom turizmu, a treće o otoku Hvaru u doba Lumbardske psefizme.

Rezultati rada na rekonstrukciji spomenika predstavit će se na posljednjem predavanju 27. studenog, ujedno i zadnjem danu ciklusa događanja.


Kulturna suradnja Hrvatske i Grčke

Na proljeće sljedeće godine, Arheološki muzej u Zagrebu gostovat će u Nacionalnom arheološkom muzeju Grčke u Ateni, a to će biti i premijerno izložbeno predstavljanje novog izgleda spomenika.

Izložba je dogovorena u sklopu bilateralne suradnje između Hrvatske i Helenske Republike te će predstavljati središnji kulturni događaj koji će Hrvatska organizirati u Grčkoj tijekom predsjedanja Vijećem EU u prvoj polovici sljedeće godine.

Izvanredni veleposlanik Helenske Republike Nj.E. Stavros Tsiepas čestitao je ravnatelju i timu arheologa i znanstvenika na radu, iskopavanju i prezentiranju nalaza tog, ističe, važnog razdoblja, dodavši da je vrlo impresioniran predstavljenim programom.

Zamjenica gradonačelnika grada Zagreba Jelena Pavičić Vukičević kazala je kako je ciklus događanja sa središnjom temom Psefizme "važan značaj ove muzejske ustanove kao aktivnog središta u očuvanju i prezentiranju arheološke kulture i nacionalne baštine".


Praizvedba predstave "Stela, poplava" 16. ožujka u Gavelli

ZAGREB - Praizvedba predstave "Stela, poplava" nastale prema tekstu Dine Pešuta u režiji Selme Spahić, održat će se u Gradskom dramskom kazalištu Gavella 16. ožujka, najavljeno je u ponedjeljak na konferenciji za medije.

Drama "Stela, poplava" bavi se kazalištem i glumcima, a radnja se odvija u hotelskoj sobi u Sarajevu. Kazališna redateljica Selma Spahić istaknula je da se u predstavi prikazuje neobična noć u kojoj glumica Stela dobiva Nagradu za životno djelo, a u Sarajevo je prati njena obitelj; životni partner koji nije i njezin ljubavni partner, njezino dvoje djece, a pojavljuje se i novinarka Ivana sa svojom obitelji kojoj je zadatak napraviti veliki novinarski specijal o Steli.

Nastala prema dramskom tekstu Dina Pešuta, koji je za tekst "Stela, poplava" 2016. godine dobio nagradu "Marin Držić", predstava prikazuje događaje koje gledatelj ne očekuje: pokušaj samoubojstva, četiri pokušaja ljubavnih odnosa i biblijsku poplavu, odnosno apokalipsu, tumači Spahić.

Pešut je kazao da je drama za njega je bila prilika da se pozabavi dopuštenim i nedopuštenim u kazališnom svijetu.

"Stela je bila jedna vrsta prekretnice u mojoj karijeri, prilika da se upustim u potragu za umjetničkim izrazom vlastitih svjetonazora", istaknuo je Pešut dodajući da je predstava svojevrsna jedinica društvene pravednosti, jer među devet likova, tri su protagonistice, uključujući i naslovni lik, bivšu glumačku zvijezdu Stelu, koju tumači Jelena Miholjević.

"Uvjerena sam da će publika prepoznati važna pitanja ovog teksta - pretpostavljam da je to vrlo zabavno, jer kada gledaš tuđe patnje, one su stvarno vrlo komične", istaknula je Miholjević koja se osvrnula i na uloge koje u predstavi igraju žene.

"Mi žene u ovim godinama imamo sve više fantastičnih uloga koje govore o spasu ovog svijeta, makar kroz apokalipsu", dodala je Miholjević.

Uz nju u predstavi nastupaju Ksenija Pajić, u ulozi novinarke Ivane, dok članove njihovih obitelji tumače Tena Nemet Brankov, Filip Križan, Darko Stazić, Sven Šestak, Marko Petrić te Igor Kovač.

Dramaturginja je Bojana Vidosavljević, scenograf Igor Pauška, kostimografkinja Marita Ćopo, autori glazbe Alen i Nenad Sinkazu, koreograf Pravdan Devlahović, a oblikovatelj svjetla Zdravko Stolnik.

Praizvedba predstave "Stela, poplava" održava se 16. ožujka, nakon čega u Gavelli igra kroz ožujak i travanj.


Kregar Šegota: Knjiga događanja EPK 2020 objavit će se u rujnu ove godine

RIJEKA - Direktorica Sektora za razvoj i strateška partnerstva tvrtke Rijeka 2020 Irena Kregar Šegota u ponedjeljak je na tematskoj sjednici Odbora za kulturu Grada Rijeke o razvoju projekta EPK 2020, rekla da se svi preostali programi moraju ugovoriti tijekom ožujka i travnja, kako bi se do svibnja točno znalo što će se i kad događati u 2020. godini te da će knjiga događaja biti objavljena u rujnu ove godine.

Irena Kregar Šegota predstavila je dio dosad ugovorenih programa u sklopu projekta Europske prijestolnice kulture u Rijeci, naglasivši da će tijekom te godine biti oko 200 programskih jedinica, uz tri do četiri događanja prosječno na dan.

Svečano otvorenje EPK u Rijeci bit će 1. veljače 2020. godine, a zatvorit će se u ožujku 2021. godine otvoranjem nove zgrade Gradske knjižnice, rekla je.

Nastojimo da program bude raznolik, žanrovski, formatom i za različitu ciljnu publiku, da ima europsku ali i lokalnu relevantnost i da iza njega ostaju dugoročni rezultati, odnosno ostavština koja će koristiti gradu i građani još dugo nakon 2020, rekla je.

Neki od programa sedam programskih pravaca koje je Kregar Šegota predstavila su 10 instalacija u prostoru umjetnika iz cijelog svijeta u 10 mjesta Kvarnera, u sklopu pravca Lungomare, velika izložba u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja o moći, povijesti i politici na širem riječkom području, koja se otvara u rujnu 2019. i bit će otvorena godinu dana, izvedba Wagnerove opere "Tristan i Izolda" u režiji ugledne Anne Bogart, otvaranje stalnog postava o industrijskoj baštini u novom sjedištu Muzeja grada Rijeke u Palači Šećerane. Nadalje, u MMMSU će se otvoriti izložba "Devedesete", o ovom turbulentnoj dekadi te izložba Davida Maljkovića, otvorit će se velika izložba o raznim aspektima rada i gostovat će kazališna grupa Needcompany.

Predsjednik Odbora za kulturu Zvonimir Peranić ustvrdio je da se predstavljeni program prilično razlikuje od onoga zadanog prijavnom knjigom, da iz tima koji priređuje EPK 2020 odlazi mnogo ljudi, da objavljena financijska izvješća nisu transparentna i dovoljno razumljiva te da općenito iz Rijeka 2020 izlazi s premalo informacija o pripremama projekta. Pitao je zašto se odustalo od koncepta četiriju velikih kazališnih predstava velikih europskih kazališnih skupina i redatelja u sklopu programskog pravca Doba moći, nakon što je iz projekta otišao autor koncepta Oliver Frljić.

Kregar Šegota rekla je da je Frljić otišao jer je dobio bolju ponudu u Njemačkoj, a iz programskog tima je otišao i ugledni menadžer u kulturi Christ Torch pa su uslijedile promjene u programima. Najavljena suradnja s kazališnom skupinom Rimini protokol prekinuta je jer je ocijenjeno da je njihov projekt preskup ali i da su isti projekt već ponudili Plovdivu, koji je EPK godinu prije Rijeke, rekla je Kregar Šegota.

Govoreći o odlascima ljudi iz tima, navela je da ih je otišlo samo šestero, a da sada u Rijeka 2020 rade 52 osobe. Radi se jako mnogo, to je stroj koji melje, neki nisu mogli izdržati, neki su dobili druge ponude, a neki se nisu slagali s timom, rekla je. Najavljeno je da će se financijska izvješća ubuduće nastojati sastavljati jednostavnije i razumljivije svima.

Pročelnik Gradskog odjela za kulturu Ivan Šarar rekao je da su fluktuacije kadra u riječkom programskom timu vrlo male kad se usporede s onima u nekim drugim prethodnim EPK, gdje su cijeli timovi smjenjivani ili su odlazili samo nekoliko mjeseci prije početka godine EPK. Naša utvrđena financijska konstrukcija bila je je jedna od najmanjih od svih pobjednika u kandidaturama za EPK, i to zato što nismo željeli plaćati skupe konzultante i kvazikonzultante te menadžere u kulturi u razini koliko oni to smatraju da zaslužuju, rekao je Šarar.


„Blizanke” treći ovosezonski premijerni naslov dubrovačkog kazališta

DUBROVNIK - Treći ovosezonski premijerni naslov u dubrovačkom Kazalištu Marina Držića, „Blizanke” Nikoline Rafaj prema Erichu Kastneru i u režiji Lee Anastazije Fleger, svoju će pretpremijeru doživjeti u četvrtak 14. ožujka, a premijeru dan kasnije.

Redateljica Fleger istaknula je na konferenciji za medije u ponedjeljak u Dubrovniku kako je riječ o adaptaciji vrlo popularne dječje knjige koja je doživjela i svoju filmsku verziju.

„Trudili smo se da predstava bude brza i dinamična, s puno likova, scenskih i kostimskih promjena. U adaptaciji smo pokušali ući u dječju glavu i napraviti predstavu koja bi im bila interesantna”, rekla je Fleger.

Glumica Irena Tereza Prpić izjavila je kako se izuzetno veseli prvoj publici i reakcijama.

„Uvijek mi je bila želja raditi predstavu za djecu jer su djeca najiskrenija publika i po njihovoj reakciji će se vidjeti jesmo li uspjeli prenijeti sve što smo htjeli. U glumačkom radu nema razlike kad se radi predstava za djecu. Predani smo radu i ulozi kao i svaki put, ali u ovom slučaju smo dobili malo više slobode dodatno zaigrati neke detalje”, istaknula je Prpić.

Glumica Vini Jurčić naglasila je kako joj je u radu na predstavi bilo zanimljivo otkriti novi dio sebe.

„Bilo je jako interesantno iz jedne karakterno drukčije djevojčice uči u ulogu druge djevojčice. Mislim da smo napravili zabavnu predstavu, ali i poučnu za čitavu obitelj. A to mi je u dječjim predstavama presudno”, rekla je Jurčić.

Glumačku podjelu čine Irena Tereza Prpić, Vini Jurčić. Srđana Šimunović, Hrvoje Sebastijan, Glorija Šoletić, Marija Šegvić, Boris Matić i Izmira Brautović, a statistice su polaznice Plesnog studija Lazareti Nora Žanetić, Petra Orepić, Ema Pralas, Lorena Burum, Mara Roza, Franka Rajčević, Nina Nikolić i Mara Knego.

U autorskom timu predstave su i Nikolina Rafaj (adaptacija teksta i dramaturgija), Irena Kraljić (scenografkinja), Tea Bašić Erceg (kostimografkinja), Milorad Stranić (skladatelj), Matea Bilosnić (oblikovanje scenskog pokreta), Vesna Kolarec (oblikovanje svjetla), Paola Dražić Zekić (glazbena korepetitorica), Milan Tomašić (oblikovanje zvuka) i Ivana Ljepotica (inspicijentica – šaptačica).

Pretpremijera predstave zakazana je za četvrtak 14. ožujka, premijera je dan kasnije, a reprizne izvedbe slijede 16. i 17. ožujka.
 

Kreće novi foto-natječaj "Volim svoju Hrvatsku"

ZAGREB - "Volim svoju županiju", novi je, četvrti foto-natječaj koji kreće u ponedjeljak poslijepodne, a kojemu je cilj potaknuti mlade umjetnike/amatere da stvaraju i razmišljaju o detaljima i zanimljivostima svojih županija koje, osim ljepota, nude i zanimljive sadržaje prilagođene objavljivanju u novim medijima.

Natječaj je otvoren do 22. travnja, a na linku https://www.volimzup.hr/ izrađena je posebna aplikacija putem koje se mogu predati do tri fotografije po autoru.

Nagrade se, kao i prošlih godina, dodjeljuju u dvije kategorije: najbolja fotografija prema broju prikupljenih lajkova i najbolje fotografije prema mišljenju stručnog žirija. Prva mjesta u obje kategorije donose GOPRO HERO7 Silver sportske digitalne kamere, a drugo mjesto prema ocjeni žirija GOPRO HERO7 White sportsku digitalnu kameru.

Na čelu ovogodišnjeg stručnog žirija ponovno je profesionalna fotografkinja Mare Milin, a u žiriju su Ivana Gusak Galić iz Osječko-baranjske, Kristijan Toplak iz Virovitičko-podravske i Karlo Frljužec iz Krapinsko-zagorske županije.

Natječaj ima sve više poklonika o čemu govori i podatak da je na prva dva prijavljeno šestotinjak fotografija, na treći, prošle godine čak 2835.

Tema fotografije „Volim svoju županiju“ omogućuje autorima/autoricama široki kreativni izražaj, no uvjet je da su fotografije snimljene isključivo na području Hrvatske. Najbolje fotografije iz svih hrvatskih županija čine postav putujuće izložbe koja je samo u prošloj godini po Hrvatskoj prošla 1081 kilometar – od Osijeka preko Virovitice, Zagreba, Koprivnice, Rijeke, Šibenika, Zadra, sve do Dubrovnika, navodi Hrvatska zajednica županija.


----------------------------------------------------------------------------------------

IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Japanci nude izradu maski za lice po uzoru na kućnog ljubimca

KYOTO - Nerijetko vlasnici i njihovi kućni ljubimci nalikuju jedni drugima, a često imaju i iste "frizure". Japanci odnedavno vlasnicima nude izradu maski po uzoru na njihove ljubimce.

Za jednu takvu masku morat ćete izdvojiti 2600 dolara, no ona će biti vrlo realistična.

Servis iz Kyota smatra da je to mala cijena u odnosu na zadovoljstvo vlasnika. Zlobnici bi dodali i da je riječ o maloj cijeni u odnosu na noćnu moru koju ćete prirediti prijateljima.

Vlasnici ljubimaca jednostavno moraju poslati fotografiju svoje voljene životinje na e-mail servisa koji vodi Shindo Rinka.

Zaposlenici potom izrađuju masku u veličini lica vlasnika s umjetnim krznom u boji ljubimca i svim ostalim detaljima.

Rina kaže da većinom dobiva fotografije pasa i mačaka, no ima i neobičnijih zahtjeva, poput onog za izradom maske orangutana.


Cookovo Otočje namjerava promijeniti ime

WELLINGTON - Cookovo Otočje želi promijeniti ime što ga je dobilo po slavnome engleskom morepolovcu iz 18. stoljeća, koje su mu zapravo nadjenuli Rusi, objavilo je vladino povjerenstvo zaduženo za izbor novoga naziva otočne zemlje u južnom Pacifiku.

Cookovo Otočje sastoji se od 15 otoka i otočića i dom je za 17.000 stanovnika. Otočje je samoupravno područje u slobodnom savezu s Novim Zelandom, od kojega je udaljeno 3000 kilometara.

Vlada želi ime na maorskom jeziku i već ima 64 prijedloga, uključujući Rangiaroa (Ljubav s neba) i Raroatua (Ujedinjeni pod Bogom).

"Vrijeme da sami izaberemo svoje ime, na svom jeziku", izjavio je čelnik povjerenstva Danny Mataroa.

Želimo naziv koji će istaknuti polinezijsku kulturu, naglasio je.

"Ime Cookovo Otočje nadjenuli su nam drugi, odnosno dvojica ruskih kartografa", rekao je.

Prvi Europljanin koji je ugledao otoke bio je vjerojatno španjolski moreplovac Alvaro de Mendaña u 16. stoljeću.

Kapetan James Cook onamo je doplovio 1773. Otoke nije nazvao po samome sebi, već su to učinili ruski kartografi pedesetak godina poslije.

Postali su britanski protektorat u 19. stoljeću zbog straha od francuske okupacije, a kasnije novozelandski teritorij. U takvom su statusu bili do 1965. kada su ostvarili samoupravu. Novi Zeland još upravlja njihovim vanjskim poslovima.

Htijenje za promjenom imena u skladu je s trendom jačanja pokreta neovisnosti diljem Pacifika, gdje su mnoge zemlje bile kolonizirane.

Proces promjene naziva mogao bi trajati oko dvije godine, rekao je Mataroa, a vjerojatno će biti potvrđen referendumom.  


E-cigarete povećavaju rizik od srčanog udara i razvoja depresije

LONDON - E-cigarete povećavaju rizik od srčanog udara i razvoja depresije, pokazali su rezultati nove studije predstavljeni na nedavno održanoj godišnjoj konferenciji Europskoga kardiološkog društva u Londonu.  

Istraživanje koje je vodio dr. Mohinder Vindhyal, docent na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Kansas u Wichiti, pokazalo je da je rizik od srčanog udara kod pušača e-cigareta veći za 55 posto u odnosu na nepušače.

Usto su u 44 posto slučaja kod pušača e-cigareta zamijećeni cirkulatorni problemi, 30 posto veći rizik od moždanog udara te 10 posto veći rizik od razvoja koronarne bolesti.

Dosad nismo znali puno o tomu na koji način e-cigarete mogu utjecati na zdravlje srca, a najnoviji bi podaci mogli biti "poziv na buđenje", osobito mladim ljudima, rekao je dr. Vindhyal, podsjetivši da danas postoji više od 460 brandova e-cigareta i više od 7700 raznih okusa.

Električne cigarete, zvane i "parilice" i "pučkalice", spravice su na bateriju koje simuliraju iskustvo tradicionalnog pušenja cigareta. "Zdravije" su od cigareta, no na vidjelo izlazi sve više njihovih loših strana. Uređaji ispuštaju isparavani nikotin koji, umjesto da ga korisnik udahne, jednostavno zadrži u usnoj šupljini i ispuhne.

U najvećoj dosad provedenoj studiji o zdravstvenim posljedicama e-pušenja, ustanovljeno je i da su, u usporedbi s nepušačima korisnici električne cigarete, uz rizike od povećanog srčanog i moždanog udara, kardiovaskularnih bolesti i problema s cirkulacijom, u dvostruko većoj mjeri izloženi razvoju depresije, tjeskobe i ostalih emocionalnih poremećaja.

Istraživanje je provedeno tijekom trogodišnjeg razdoblja na 94.467 ispitanika. Znanstvenici tvrde da je posebno ugrožena mlađa populacija.

"Pušenje cigareta bez sumnje je opasnije od pušenja elektroničkih cigareta, no to ne znači da je e-cigareta sigurna, osobito kada su posrijedi nabrojeni zdravstveni rizici", kazao je dr. Vindhyal.

Istaknuo je da je potrebno provesti dodatna istraživanja, no provedena studija upućuje na povezanost između bilo koje vrste pušenja i negativnih zdravstvenih posljedica pa on i njegovi kolege smatraju da je najbolje što pojedinac može napraviti za vlastito zdravlje - u potpunosti prestati uživati u duhanskim proizvodima bilo koje vrste.


Kardiolozi: Poslijepodnevna siesta utječe na smanjenje krvnog tlaka

LONDON - Dobre vijesti za ljubitelje poslijepodnevnog spavanja. Po podatcima iznesenim na godišnjoj konferenciji Europskoga kardiološkog društva održanoj u Londonu, ono se povezuje sa sniženim krvnim tlakom te utječe na smanjenje rizika od srčanog udara i ostalih kardiovaskularnih bolesti, prenosi portal IFLScience.

U opservacijskoj je studiji ispitano gotovo 400 muškaraca i žena srednjih godina s visokim tlakom, stanjem za vrijeme kojega je krvni tlak neprestano neuobičajeno visok.

Istraživanje je pokazalo da je kod osoba koje imaju običaj poslijepodne odspavati, 24-satni ambulantni sistolički krvni tlak prosječno bio za 5 posto niži u usporedbi s pacijentima koji nisu spavali poslijepodne.

I premda se ta razlika na prvi pogled čini malenom, voditelj studije dr. Manolis Kallistratos je na konferenciji za novinare rekao da čak i "sniženje tlaka od 2 mm Hg smanjuje rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti za 10 posto".

Ustanovljeno je da poslijepodnevno spavanje smanjuje sistolički krvni tlak za 3 mm Hg po svakome satu spavanja, što je prosječno 5 mm Hg tijekom popodnevnoga sna, a za usporedbu, mala doza antihipertenzivnih lijekova sistolički tlak smanjuje za 5 do 7 mm Hg.

Još jedan podatak koji ide u prilog onima koji poslijepodne vole "ubiti oko" -  studija je pokazala da je dulji san povezan s većim sniženjem krvnoga tlaka. Utvrđeno je da jedan sat sna daje najbolje rezultate.

Dr. Kallistratos je zamijetio i nekoliko ograničenja studije kojima bi se trebali 'pozabaviti' oni koji će u budućnosti provoditi istraživanja na ovom području.

Treba istaknuti da je studija tek opservacijska. Također, treba voditi računa o tomu da je pozitivan učinak na srce ispitanika imalo poslijepodnevno spavanje, a ne neke druge varijable. Kallistratos je uvjeren da se to događa jer je uzorak pada krvnog tlaka koji se događa poslijepodne sličan onome što ga pacijenti dožive tijekom spavanja noću.

Nadalje, simptomi visokog tlaka među ispitanicima su bili vrlo dobro kontrolirani, zbog čega bi u buduća istraživanja bilo zanimljivo uključiti i sudionike čiji se visoki tlak ne kontrolira tako kvalitetno. Naime, dr. Kallistratos vjeruje da bi se kod njih tijekom poslijepodnevnog sna moglo zabilježiti još veće sniženje krvnog tlaka.

Treba napomenuti i da je drijemanje korisnije od običnoga poslijepodnevnog odmaranja. Kallistratos kaže da je najveće sniženje krvnog tlaka uslijedilo neposredno prije REM faze, što upućuje na to da treba uistinu utonuti u dubok san da bi se uočila razlika u smanjenju krvnog tlaka.

"Nažalost, poslijepodnevno spavanje je navika koja danas predstavlja privilegij za velik dio ljudi koji svakodnevno rade od devet do pet ili kasnije, a i dnevna rutina je intenzivnija", kazao je Kalistratos.






← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus