17:23, 16. Prosinac 2018

kultura...

Kultura 11. listopada 2018.

Objavljeno: 11.10.2018 u 12:02
Pregledano 108 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 11. listopada 2018.

ZAGREB, 11. listopada. kolovoza 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Dokumentarni film "Na vodi" Gorana Devića u konkurenciji Leipziga

ZAGREB - Dugometražni dokumentarni film redatelja i scenarista Gorana Devića "Na vodi" uvršten je u međunarodnu konkurenciju 61. izdanja Međunarodnog festivala dokumentarnog i animiranog filma u Leipzigu, koji se održava od 29. listopada do 4. studenog.

Devićev film, nastao u produkciji kuće Petnaesta umjetnost te uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra, u Leipzigu će imati svoju svjetsku premijeru.

Na festivalu će se prikazati još šest hrvatskih filmova.

U međunarodni program festivala, uvršten je dokumentarni film Nebojše Slijepčevića "Srbenka" te "Lijek" redateljice Ane Opalić, a u istoj sekciji nalaze se i hrvatske manjinske i većinske koprodukcije, "Dani ludila" u režiji Damiana Nenadića,  "IKEA za YU" Marije Ratković Vidaković i Dinke Radonić te "Chris the Swiss" Anje Kofmel, izvijestio je HAVC.

Osim toga, 1. i 4. studenog, prikazat će se film "Kolač" Daniela Šuljića iz 1997. godine, u sekciji posvećenoj maštovitim animiranim filmovima koje govore o ljudima, životu i smrti.

Međunarodni festival dokumentarnog i animiranog filma DOK Leipzig osnovan je 1955. godine te je ujedno i najstariji festival na svijetu posvećen dokumentarnom filmu.


Predstavljena knjiga "Vanda Pavelić Weinert"

ZAGREB - Monografska knjiga "Vanda Pavelić Weinert" teatrologinje Martine Petranović i povjesničara umjetnosti Guida Quiena Vanda Pavelić Weinert,  predstavljena u četvrtak u Muzeju za umjetnost i obrt, podsjeća na bogati opus i rad te istaknute hrvatske povjesničarke umjetnosti, kustosicE i kazališne kostimografkinje.

Knjigu su objavili ULUPUH i Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Monografija sadrži veći broj likovnih priloga, reprodukcija kostimografskih skica Vande Pavelić Weinert te fotografija iz kazališnih predstava, te dokumentarnu građu o njoj, poput osobnih dokumenata, korespondencije, naslovnica kataloga izložbi, naslovnica knjige.

Reproducirana djela vezana uz kazalište posuđena su iz  Odsjeka za povijest hrvatskoga kazališta HAZU, a uz kustoski rad iz arhiva i knjižnice Muzeja za umjetnost i obrt.

"Listati ovu knjigu bio je pravi likovni užitak, svečanost raznolikosti. Dobili smo knjigu koja naizgled sporednoj djelatnosti daje težinu, autoritet i samostalnost kreativnog rada koje podrazumijeva veliko znanje i umijeće", ocijenio je akademik Tonko Maroević.

Knjigu otvara uvodnik urednice izdanja, kostimografkinje i pedagoginje Ivane Bakal koja naglašava važnost Vande Pavelić Weinert za povijest hrvatske kostimografije i proces muzealizacije mode i tekstila u Hrvatskoj.

U tekstu "Kustosica krhkih spomenika" Guido Quien,  predstavlja Vandu Pavelić Weinert kao dugogodišnju kustosicu Muzeja za umjetnost i obrt, zaslužnu za proučavanje povijesti odijevanja i crkvenoga tekstila te za formiranje muzejske zbirke odjeće i tekstila.

"Nastojao sam predočiti djelo kustosice koja je promijenila pogled na povijest odijevanja, govoreći kako je svaki odjevni predmet trag vremena jednako vrijedan poput slike ili skulpture", istaknuo je Quien.

Dodao je kako je želio pokazati rad i zasluge kustoskog rada, s obzirom da se tom zanimanju posvećuje najmanje pozornosti među širom publikom.

Središnji dio knjige je teatrološka studija Martine Petranović "Kazališna kostimografkinja Vanda Pavelić Weinert", koja analizira i kontekstualizira njezin kostimografski opus, ističući i suodnos njezinoga kustoskoga i znanstvenoga bavljenja povijesti odijevanja i tekstila te bavljenja kostimografskim radom u kazalištu.

Njezini počeci djelovanja u kazalištu sežu u međuratno razdoblje Pučkog teatra, preko kostimografija za predratno beogradsko Umetničko pozorište do poslijeratnog doba, osobito u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.

Petranović smatra kako bi bilo dobro da se omogući da se vrijedni umjetnički opusi poput onog Vande Pavelić Weinert čuvaju na jednom mjestu te "tako dobiju priliku da se izdvoje iz fundusa kazališta gdje često propadaju".

Podsjetila je da je riječ je o drugoj knjizi biblioteke Kazališna likovnost u knjizi pokrenute u suradnji ULUPUH-a i HAZU-a. "Pred nama je puno posla, treba pisati i o drugim predstavnicima hrvatske kazališne likovnosti koji često ostanu nezamjećeni, od scenografa i kostimografima, do oblikovatelja svjetla, kazališnih fotografa, dizajnera kazališnih plakata", naglasila je.

Vanda Pavelić Weinert (Zagreb, 1911. – 1979.) diplomirala je povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te je od 1945. do smrti radila u Muzeju za umjetnost i obrt kao stručnjakinja za povijest tekstilne umjetnosti i povijesne odjeće na području Hrvatske.

Autorica je brojnih izložbi o odijevanju i tekstilu, stručnih i znanstvenih radova te knjige Vezilačka radionica 17. stoljeća u Zagrebu. O povijesti odijevanja i kazališnog kostima predavala je na Odsjeku za kazališni kostim zagrebačke Akademije za primijenjenu umjetnost i na Odsjeku za scenografiju zagrebačke Akademije za kazališnu umjetnost pedesetih godina 20. stoljeća.

U završnim dijelovima monografije popisana su umjetnička, stručna i znanstvena ostvarenja Vande Pavelić Weinert kao kazališne kostimografkinje, odnosno autorice brojnih izložbi, kataloga i znanstvenih članaka i studija o povijesti odijevanja i crkvenome tekstilu.


Otvorena prva izložba novootvorenog Muzeja Image of War, "Izbliza i osobno"

ZAGREB - Prva izložba novootvorenog Muzeja Image of War, "Izbliza i osobno", koja se može razgledati od četvrtka u tom zagrebačkom muzeju, kroz stotinjak fotografija nastalih tijekom Domovinskog rata prikazuje nekoliko različitih perspektiva na događanja koja su obilježila suvremenu povijest ovdašnjih prostora.

Fotografije hrvatskih, srpskih i inozemnih autora, ali i one 'običnih' građana prikupljene putem društvenih mreža, izložene su u istom postavu koji, napominju iz Muzeja, "nudi tek jedan mogući prikaz i čitanje rata u Hrvatskoj nastojeći uključiti različite perspektive s punim pijetetom prema događajima i žrtvama na svim stranama."

Kao posebnost izložbe, o čemu govori i njezin naziv, izdvaja se što se fotografa ne pozicionira kao neutralnog i objektivnog svjedoka, već predstavlja njegov osoban pristup, obojen svjetonazorom, emocijama, osobnom uključenošću u ratna zbivanja, pa i nacionalnošću i patriotizmom.

"Dok sam radila na izložbi najviše me zanimao čovjek iza kamere zato što on jako utječe na ono što prikazuje, odlučuje što će uključiti u kadar i kako će ispričati priču. Ta je njegova pozicija vidljiva u onome što čitamo iz fotografija", rekla je Sandra Vitaljić, kustosica prve izložbe u Muzeju.

Na izložbu je uvrstila radove fotografa koji su radili za različite medije, hrvatske, srpske i međunarodne, no osobito zanimljivom smatra poziciju lokalnog fotografa. "Za njih je to iskustvo bilo jedinstveno, rat im se dogodio u dvorištu, a kako ih većina ranije nije imala nikakva iskustva s ratnim izvještavanjem, pred njima su bili veliki izazovi", ustvrdila je.

Vitaljić je objasnila kako je željela otvoriti različite perspektive na iste događaje, no smatra da treba uzeti u obzir i  ono što na fotografijama nije prikazano, poput ratnih zločina i drugih događaja koji se događaju daleko od očiju javnosti, a fotografi tada nisu poželjni.

"Fotografije ne mogu prikazati sve, za razumijevanje nekih događanja treba znati širu sliku, no nadam se da će izložba pomoći da se rat i negativne emocije doista pospreme u muzej i da se svi zajedno okrenemo boljoj budućnosti", dodala je.

"Nudeći raznolikost perspektiva umjesto jednoznačnog pogleda i interpretacije, izložba želi potaknuti dijalog o traumatičnoj prošlosti, kao i o sličnim sukobima danas", ističu u zagrebačkom muzeju, otvorenom ovog ljeta pod parolom "Rat spada u muzej!".

Fotografije prenose emotivno intenzivne prizore ratnog vremena kroz prikaz svakodnevnog života, stradanja civila, vojnika, uništavanja kulturne baštine, uništavanja cijelog grada. Iako su ratne fotografije uznemirujuće, u Muzeju smatraju da je "naša obaveza biti svjesni, gledati širom otvorenog uma i svojim svakodnevnim djelovanjem raditi na izgradnji inkluzivnijeg društva i mirnije budućnosti za sve nas."

Izlažu hrvatski autori Darko Bavoljak, Robert Belošević, Matko Biljak, Branimir Butković, Siniša Duraković, Željko Gašparović, Siniša Hančić, Toni Hnojčik, Romeo Ibrišević, Zlatko Kalle, Božidar Kelemenić, Silvestar Kolbas, Mišo Lišanin, Antun Maračić, Nikola Šolić, Nikola Tačevski, Zvonimir Tanocki, Pavo Urban, Davorin Višnjić, Srđan Vrančić, Božidar Vukičević i srpski fotografi Miloš Cvetković, Željko Sinobad, Srđan Sulejmanović, Imre Szabo i Dragoljub Zamurović.

Oni su snimali rat s različitih pozicija i u različitim okolnostima, "ali njihove fotografije zajedno doprinose boljem razumijevanju ratnih zbivanja kako na bojištu, tako i u civilnoj svakodnevici obilježenoj ratom."

Predstavljeni su i inozemni fotografi, Wade Goddard, Ron Haviv, Paul Lowe, Christopher Morris, Peter Turnley, i Olaf Wyludda koji su u prvim danima rata mogli raditi na obje zaraćene strane, no nakon nekog vremena i iz njihovih se radova može iščitati subjektivnost, stav s obzirom na mučne scene kojima su svjedočili, od egzekucija do stalne opasnosti.

Od srpnja 1991. do lipnja 1992. u Hrvatskoj su poginula 23 novinara, a među njima su bili fotograf Pavo Urban te snimatelji Goran Lederer, Žarko Kaić i Živko Krstičević.

Muzej Image of War, koji je privatna inicijativa, nastoji otvoriti prostor za javnu diskusiju o ratu i njegovim posljedicama kroz fotografske priče iz svih dijelova svijeta, ali otvara i dodatni prostor fotografima za prezentaciju dugotrajnih projekata o važnim svjetskim pitanjima i ratnim žarištima.


One Take Film Festival od 19. do 21. listopada

ZAGREB - One Take Film Festival - bijenalni međunarodni festival filmova snimljenih u jednom kadru, čije će se deveto izdanje održati od 19. do 21. listopada u Zagrebu, prikazat će u ovogodišnjoj službenoj konkurenciji 32 filma.

Među filmovima ovogodišnje konkurencije uratci su iz 21 zemlje, od Kanade i SAD-a, do Irana i Filipina, od čega je 28 kratkometražnih filmova te njih četiri dugometražnih. U duhu festivalske forme natječu se za jednu jedinu nagradu - Grand Prix One Take Film Festivala.

Festival je koncipiran tako da svi filmovi u konkurenciji ne smiju imati nikakve montažne spone, već moraju biti snimljeni u jednom kadru, od trenutka uključivanja do trenutka isključivanja kamere i to je specifičnost ovog festivala, rekla je direktorica One Take Film Festivala, Sanja Šamanović.

U sklopu programa "One Take in Space" izvan konkurencije će se prikazati filmovi snimljeni u jednom kadru koje se predstavlja u galerijskim i izložbenim prostorima.

Ove godine izbor je pao na francusku filmašicu Muriel Montini, čiji će se filmski uratci predstaviti u izložbenom prostoru Centra za likovni odgoj Grada Zagreba na Rokovom perivoju, tijekom vikenda 20. i 21. listopada. Montini, koja svoje radove potpisuje kao kompletna autorica, živi i radi u Parizu, dok u području sedme umjetnosti kontinuirano stvara od 2000.

Filmovi koji ne odgovaraju u potpunosti strogim pravilima zadanog okvira jednog kadra prikazuju se u programu "Almost One", koji  ove godine donosi šest filmova.

Kako se mnogi od filmova prijavljenih na festival bave međuljudskim odnosima, ljubavima i prekidima ove se godine nametnuo i specifičan program "One Take in Love" s filmovima koji se bave vezama i odnosima, najavila je Šamanović.

U programu "Loading..." predstavlja se retrospektiva norveškog redatelja, producenta, snimatelja i scenarista Erika Poppea.

Poppe je najprije radio kao novinski fotoreporter, a nakon diplome na Umjetničkoj akademiji u Stockholmu počeo se baviti filmskim radom, koji je prepoznat na mnogim festivalima. U Zagrebu će se predstaviti trima ostvarenjima, "Havaji,Oslo", "Tisuću puta laku noć" i "Utøya 22. srpnja".

Šamanović je najavila da će se potonji film, koji govori o masakru na kampu mladeži na tom otoku, prikazati na zatvaranju festivala. "Film je prividno u jednom kadru, no izuzetno je zanimljiv, društveno je angažiran i pokazuje što se može dogoditi kada nečija maštarija postane stvarnost", ustvrdila je.

Popratni program - izložbe i radionice One Takea

Osim filmova koji nisu vezani uz jedan kadar, One Take Film Festival u popratnom programu donosi radionice i izložbe.

Izložba "Zastiranje" Damira Čučića bit će postavljena u galeriji Greta. Taj hrvatski redatelj, scenarist, montažer i producent se tijekom protekla dva desetljeća razvijao na više područja u audiovizualnim medijima, ponajprije kao filmski redatelj i montažer.

Autor je niza dokumentarnih i eksperimentalnih filmova te više kratkih igranih filmova. Filmovi su mu prikazani na festivalima u četrdesetak zemalja na gotovo svim kontinentima i u programima niza europskih javnih televizija.

Na radovima izložbe "Vrijeme prostora" skupine autora u Galeriji Vladimir Bužančić zastupljena je ideja o drugim prostorima, prostorima lutanja, bijega, sna, prostorima izmještenosti, odbačenosti, periferije, najavljeno je.

Na festivalu će se održati i dvije radionice - radionica snimanja filmova u jednom kadru "Osjećaji", koju će voditi montažer i redatelj Staša Čelan, te scenaristička "Obuhvat svijeta u jednom kadru" (voditeljica scenaristica Jelena Paljan), koja će kroz analizu nekoliko primjera kratkih filmova pokazati različite sadržajne i formalne pristupe koje polaznici mogu primijeniti na vlastite ideje.

Najavljen je i okrugli stol "Dramaturgija jednog kadra", na kojemu će sudjelovati Nikica Gilić, Diana Nenadić, Zvonimir Jurić i Martin Jehle.

Zagrebački festival predstavit će s četiri filma njemačko Sveučilište u Hildesheimu, slikovitom gradu u Donjoj Saskoj, koje tijekom ljeta provodi poseban program za svoje studente, te radove s Londonskog festivala kratkometražnih filmova snimljenih u jednom kadru "One Shot Movie Competition", koji već postaje tradicionalnim partnerom zagrebačkog One Take Film Festivala.

Britanski pandan predstavit će se s deset kratkometražnih ostvarenja realiziranih u jednom iz 2017. i 2018.

O ovogodišnjem dobitniku glavne nagrade odlučivat će tročlani žiri, producent, redatelj i scenarist Peter Blackburn, predavač, redatelj, scenarist i montažer Martin Jehle te redateljica i scenaristica Sara Hribar

Festival je 2003. pokrenuo redatelj i direktor fotografije Vedran Šamanović, a u proteklih osam izdanja na njemu je prikazano više od 300 filmova u službenoj konkurenciji iz više od četrdeset zemalja svijeta.

S ciljem promicanja  kreativnosti i inovativnosti unutar zadanog okvira jednog kadra, festival je otvoren svim autorskim stavovima i profilima, bez obzira dolaze li iz filmskih krugova ili iz srodnih vizualnih umjetnosti.

Festival će se održati u kinu Europa, galerijama "Greta" i "Vladimir Bužančić" te Centru za likovni odgoj Grada Zagreba, a ulaz na sve projekcije i događanja je besplatan.


"Nikola Šubić Zrinjski" u novom čitanju Dore Ruždjak Podolski premijerno u Rijeci

RIJEKA - Opera Ivana pl. Zajca "Nikola Šubić Zrinjski" premijerno će biti izvedena 17. listopada u riječkom HNK u režiji Dore Ruždjak Podolski, u novom i netradicionalnom čitanju, najavljeno je na konferenciji za novinstvo u četvrtak.

Intendant HNK Ivana pl. Zajca Marin Blažević ustvrdio je da je Ruždjak Podolski, jedina redateljica u Hrvatskoj koja sustavno postavlja opere, pokazala hrabrost ulazeći u ovaj projekt. On je kontroverzan čim ga postavlja ovo kazalište jer je jasno da ćemo ga izvesti na netradicionalan način, kazao je.

Ruždjak Podolski rekla je da je pristala režirati tu operu u Rijeci uz uvjet da je postavi po svom viđenju, odnosno gledanju iz drugog kuta od uobičajenog. "Moramo reinterpretirati svoju baštinu, kao što to činimo sa svjetskom. Uvijek kad su u potanju naša djela postoji veća mjera opreza, kao da se mora voditi određenim uzusima kako se određeno djelo postavlja", rekla je, zaključujući da se umjetnost ne smije voditi uzusima, kako nešto treba ili ne treba raditi.

O svojem konceptu opere otkrila je da se događa u distopijskom svijetu, u kojem Zrinjski brani zadnji komad zemlje koji je još čist i organski i koji može dati plod. Metaforički, riječ je o uspostavi moralne vertikale u čovjeku i očuvanja ostatka humanosti u današnjem svijetu, rekla je.

U ulozi Zrinjskog u premijernoj postavi nastupit će Robert Kolar, a u ulozi njegove žene Eve Kristina Kolar, supružnici i u životu izvan scene. U ostalim ulogama su Anamarija Knego, Alajž Farasin, novi operni prvak riječke Opere te drugi članovi riječkog ansambla i gosti. Dirigent je Ville Matvejeff.

 Kostimograf je Stefano Katunar, kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović a oblikovatelj svjetla Elvis Butković.


Mali filmski festivali: Različiti problemi, slični izazovi

ZAGREB - Iako su različitih profila i programskih usmjerenja mali filmski festivali u Hrvatskoj dijele brojne slične izazove koje unatoč entuzijazmu svakog od njih ne mogu riješiti sami, pa postoji potreba za zajedničkom plaftormom ili inicijativom putem koje bi poboljšali svoj status, upozorili su u četvrtak sudionici okruglog stola "Kad se mali festivali slože...", održanog u Dvorani Müller kina Europa.

Većina malih festivala suočava se, uz neizostavan manjak financija, s problemom prostora, za pripremu i organizaciju festivala, kao i za prikazivanje filmova, s premalom vidljivošću na nacionalnoj razini, a katkad i s nerazumijevanjem lokalne samouprave.

"Svi mali festivali su posebni. Ne želimo postati veliki niti se širiti u smislu prevelike produkcije, nego ostati u niši gdje dajemo program za određenu publiku", rekla je Sanja Šamanović, s One Take Film Festivala.

"Ne očekujemo 500 ljudi na svakoj produkciji, već nam nedostaje prostor za okupljanje specifične publike", objasnila je, predloživši da bi bilo dobro kada bi se mali festivali mogli udružiti, zajedno zatražiti ili unajmiti prostor koji bi koristili svi kao ured, mjesto za pohranu arhiva.

Tanja Vrvilo, direktorica Filmskih mutacija, kaže kako je taj festival prepoznat među filmašima i institucijama, pa nemaju problem s nabavom filmova. Najviše im nedostaje prostor u kojem bi čuvali sad već povelik arhiv, koji bi omogućio istraživački rad potencijalnim korisnicima tijekom cijele godine, a bilo bi dobro i da ima malu projekcijsku dvoranu.

Dobra iskustva u udruživanju iznijela je Andrea Jakovac, predstavnica mreže neovisnih kinoprikazivača, rekavši kako je otkad je mreža osnovana u svakom kinu broj gledatelja porastao za najmanje deset posto. "Najprije smo napravili istraživanje o potrebama kina, a potom organizirali i radionice koje su im pomogli u radu, od marketinga do razvoja publike", napomenula je.

Jakovac smatra da su neovisna kina kroz zajedničku platformu shvatila da nisu sama, da svoje probleme lakše rješavaju u suradnji s drugima, a velika im je pomoć u funkcioniranju što zajednički istupaju prema medijima i prema svim institucijama.

Jelena Androić s Liburnia Film Festivala u Opatiji najvećim problemom smatra što u Hrvatskoj ne postoji jasna namjera za decentralizacijom kulture, pa iako se festival uvelike razvio teško se može nametnuti kao dovoljno relevantan jer se ne događa u Zagrebu.

"Nije lako ostvariti vidljivost na području Hrvatske, uvijek ćemo biti zapakirani u kutiju festivala koji se događa na moru što podrazumijeva njegov zabavni moment", istaknula je.

Mali festival imaju problem i s kadrom, iako kreću i rade se iz entuzijazma, teško održavaju tim koji bi ga kontinuirano radio.

Natalija Stefanovć s Međunarodnog studentskog filmskog festivala STIFF u Rijeci kaže da im je najteže što svake godine festival radi novi tim, no radi se na tome da se odgoje nove generacije koje će preuzeti festivalima.
Veliki problem su i vrlo ograničena javna sredstva, a ne mogu se financirati niti iz privatnog sektora jer, kaže, veće tvrtke nisu zainteresirane za nešto što nije u Zagrebu.

Nenad Borovčak s Tabor Film Festivala smatra kako se sve svodi na entuzijazam pojedinaca, no još nisu stvorili nasljednike koji bi nastavili organizirati festival. Također je nezadovoljan potporom lokalne samouprave.

Na problem ljudskih resursa upozorio je i Toma Zidić, s Diversions International Short Film Festivala u Sv. Ivanu Zelini. "Festival radimo u sredini u kojoj nam puno toga ne ide u prilog, gdje nije bilo niti kina, no ipak je najveći problem što nam odlaze ljudi, a potrebni su nam jer je količina posla jednako intenzivna kao i kada se radi veliki festival", dodao je.

Kao neki od primjera umrežavanja festivala istaknuti su European Festival Association, Human Rights Festival Association i The Association of Festival Organizers.

Okruglim stolom u kinu Europa najavljen je ovogodišnji One Take Film Festival - međunarodni festival filmova snimljenih u jednom kadru, koji će se održati u Zagrebu od 19. do 21. listopada.


Urban&4 u prosincu u Tvornici kulture slavi 20. rođendan albuma "Žena dijete"

ZAGREB - Riječka glazbena skupina Urban & 4 vraća se 7. prosinca u zagrebačku Tvornicu kulture na tradicionalni predbožićni koncert na kojemu će godinu u kojoj je obilježena 20. obljetnica od izlaska albuma "Žena dijete" zaključiti presjekom najznačajnijih pjesama karijere.

Kako se ističe u najavi, bit će to koncertna inventura Urbanova opusa kojom jedan on naših najimpresivnijih live bendova fanovima vraća jednu od najljepših blagdanskih navika.

"Nakon nekoliko godina koncertnog izbivanja iz Tvornice, ove se godine s posebnim zadovoljstvom 7. prosinca vraćamo u taj, nama jedan od najdražih koncertnih prostora. Bit će to odlična prilika da malo rezimiramo ovu glazbenu godinu koja nam je, osim brojnih koncerata i jedan nama posebno važan koncert - onaj sa Zagrebačkom filharmonijom, donijela Kuću sjećanja, ali i 20. obljetnicu od izlaska albuma 'Žena dijete'", kazao je Urban.

Stoga će koncert u Tvornici sasvim sigurno biti inventura svega spomenutog, na neki način rođendansko slavlje albuma "Žena dijete", ali i prilika da izvedemo novi singl koji će do tada, nadamo se, već zaživjeti, poručio je.

Od Laufera do Četvorke, od klasika do novijih pjesama, preuređeni Veliki pogon za kraj 2018. čut će sve od "Svijet za nas", "Moja voda" i "Mjesečev rog", preko "Black Tattoo", "Sama", "Mala truba", "Mjesto za mene", "Odlučio sam da te volim", "Nebo", "Astronaut", "Robot" ili "Sutra ćemo pričati", "Ribe" i "Priđi mi bliže".

"Tradicija se nastavlja u zagrebačkom klubu u kojem će Urban i njegova četvorka ususret Božiću pokloniti svoje najveće pjesme koje su obilježile cijelu jednu glazbenu eru i generacije fanova", stoji u najavi.


Darko Rundek i Ekipa 'postapokaliptično' u studenome u Tvornici kulture

ZAGREB - Zagrebačka Tvornica kulture ugostit će 23. studenog Darka Rundeka, koji će sa svojim bendom Ekipa u preuređenom klubu u Šubićevoj izvesti 'postapocalypso' koncert hitova iz Rundekove glazbene radionice, ne zaobilazeći klasike u kojima je prisutan duh Haustora.

Kako se ističe u najavi, nakon što je u prosincu prošle godine na finalu turneje "Apocalypso Now", kojom je obilježio 20. obljetnicu izlaska albuma "Apokalipso", napunio Veliku dvoranu Doma sportova u Zagrebu održavši jedan od najboljih domaćih koncerata 2017. godine, Darko Rundek i njegov bend okupljen pod imenom Ekipa sprema se za pravi postapocalypso nastup u Tvornici.

U Ekipi je Rundek okupio mlade sviračke snage Anu Kovačić, Silvija Bočića, Miru Manojlovića i Roka Crnića, koji su stali uz stariju postavu koju čine Dušan Vranić, Isabel i Igor Pavlica.

Sudeći prema dosadašnjoj praksi, osim “Apokalipso” na set listi koncerta nazvanog "Zvuk oluje" u Tvornici, naći će se pjesme poput "Ruke", "Tranzit", "More", "Crni dusi", "Makedo", "Otok", "Ima ih", "Carmela", "Tamni jorgovan", te duh Haustora prisutan u klasicima "Šal od svile" i "Šejn".

Ulaznice kreću u prodaju u petak, 12. listopada na službenim prodajnim mjestima, Dirty Old Shop (Tratinska 18), Rockmark (Berislavićeva 13) i Aquarius CD Shop (Varšavska 13), na svim prodajnim mjestima Eventima, te online na www.eventim.hr.


"Kod kuće je najgore" Ephraima Kishona premijerno u petak u KNAP-u

ZAGREB - Zagrebački Centar KNAP kao svoju novu premijeru najavljuje, u petak 12. listopada, predstavu "Kod kuće je najgore" koju po istoimenim književnim humoreskama iz obiteljskog života izraelskog pisca Ephraima Kishona postavlja redatelj Boris Kovačević.

"Djela Ephraima Kishona prevođenija su od Biblije. Njegove knjige prisutne su u Hrvatskoj od 70-ih godina prošlog stoljeća i od tada se ne prestaju prepričavati", stoji u najavi.

Kishonov pronicljiv, samoironičan pogled na svijet i na naše skrivene i javne navike u njegovoj interpretaciji čine prvorazredan avanturistički čini od potrage za izgubljenom dudom, kupnje stroja za pranje rublja ili odlaska na godišnji odmor, pa avanture Indiane Jonesa, Supermena ili Robina Hooda blijede pred avanturama iz svakodnevnog života 'malog' čovjeka kakve nam prikazuje Kishon, dodaje se.

Te humoreske o našim "svakodnevnim pustolovinama" savršeno precizno dijagnosticiraju naše mane i slabosti i, naravno, pršte od vedrog, samoiscjeljujućeg Kishonovskog smijeha.

U predstavi se kao Najbolji suprug i Najbolja supruga na svijetu pojavljuju glumci Marko Hergešić i Dunja Fajdić. Kovačević uz režiju potpisuje i scenografiju, a kostimografkinja je Vesna Mihetec.


Predstavljen Hrvatski povijesni atlas

ZAGREB - Hrvatski povijesni atlas, predstavljen je u četvrtak u Zagrebu s ocjenom da se radi o važnom djelu hrvatske historiografije.

Atlas Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža počiva na tematskom pristupu. Kroz sedam tematskih cjelina na 105 velikih te 85 manjih zemljovida i planova, uz prateće tekstove, predočava hrvatsku političku povijest, upravno-teritorijalni ustroj Hrvatske kroz povijest, povijest hrvatskog plemstva, gospodarsku povijest, povijest medicine i zdravstva, te vjersku i kulturnu povijest.

Broj ilustracijskih radova je impresivan i nadmašio je ne samo prvo izdanje nego i naša očekivanja, te je vrlo uspješan pokušaj vizualizacije Hrvatske kroz povijest, kazao je glavni ravnatelj Antun Vujić.

Karte i tekstovi o pojedinim povijesnim razdobljima koji ih prate daje ovom atlasu povjesničarsko-priručnički karakter koji bi trebale imati sve škole i mnogi ljudi, kazao je recenzent Damir Agičić, nazvavši Atlas važnim djelom hrvatske historiografije.

I prvo izdanje iz 2003. bilo je prijelomnica u kartografskoj povijesti Hrvatske, a u ovom je povećan broj zemljovida, njihova veličina kao i format knjige, kazao je Agičić i dodao da bi knjiga, kad bi bila veća, bilo nepraktična.

Leksikografski zavod je najpozvanija institucija koja može izvesti ovakav zahvat i treba je pohvaliti, kazao je.

Važnost projekta je veća ima li se na umu da društvene okolnosti nisu naklonjene humanističkim znanostima, kazao je Agičić i naveo primjer odluke o financiranju znanosti koja će se provoditi na temelju radova evidentiranih u bazama koje su važne za prirodne znanosti. "Ta je odluka strašna“, kazao je Agičić i dodao da se zanimanje studenata za povijest smanjuje, o čemu govori podatak da će na studiju povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu po prvi put ima još upisnih mjesta.

Ravnateljica Muzeja vučedolske kulture Mirela Hutinec, suradnica na Atlasu, naglasila je važnost predstavljanja arheologije u atlasu i napomenula da istraživanja stalno donose nove spoznaje, ali da unatoč tome brojna pitanja ostaju otvorena. Ocijenila je da će Atlas biti dobar alat za podučavanje svih dobnih skupina iz toga područja.

Temelj svakoga povijesnog atlasa je zemljovid kao vjerna rekonstrukcija određenoga događaja u prostoru i vremenu, dobivena proučavanjem povijesnih izvora, starih karata, putopisa, toponomastike i ostataka materijalne kulture, rekli su urednici i dodali da su pri izradbi atlasa korištena najbolja postignuća hrvatske i svjetske povijesne znanosti o kartografiji.

Urednik Krešimir Regan napomenuo je da će knjiga povećati i vidljivost susjednih područja jer je zbog povijesnih zbivanja Atlas obuhvatio gotovo cijelu BiH, te veće dijelove Slovenije i Crne gore, kao i dijelove Mađarske.

Urednica Vlatka Dugački kazala je se radi o drugom izdanju atlasa, ali da bi po se veličini moglo reći da je to novo djelo.

Od 190 zemljovida, više od polovice otisnuto je dvolisno, formata 38 × 27 cm, čiji je urednik Tomislav Kaniški.

Politička povijest, koja predstavlja najistraženije područje hrvatske povijesti, obuhvaća 88 karata u pet poglavlja. Posljednje poglavlje, razdoblje neovisne Hrvatske, predstavljeno je na 11 karata, od vojne podjele SFRJ, preko prvih višestranačkih izbora, velikosrpske pobune 1990-1991, velikosrpske agresije na Hrvatsku 1991, UNPA područja, Domovinskog rata i rata u BiH 1993. i 1995. i povrata okupiranih područja do i vojne podjele Hrvatske 2003.

Upravno-teritorijalni  ustroj Hrvatske kroz povijest donosi 22 karte od ustroja Hrvatske polovicom X. stoljeća do posljednjeg, ustroja iz 1996. godine.  

Također, atlas obuhvaća šest karata hrvatskog plemstva, te po sedam karata gospodarske povijesti i povijesti medicine.

Vjerska povijest predočena je na 30 karata, od kojih 13 prikazuje teritorijalni ustroj Katoličke crkve,  osam ustroj i središta franjevaca, tri teritorijalni ustroj Srpske pravoslavne crkve, dvije ustroj Grkokatoličke crkve i jedna židovske zajednice u Hrvatskoj.

Kulturna povijest ilustrirana je kroz 23 karte, od kojih najviše, 11 njih, govori o baštini: antičkoj, bizantskoj, predromaničkoj, romaničkoj, gotičkoj, srednjovjekovnoj, renesansnoj, osmanskoj, baroknoj, barokno-klasicističkoj i historicističkoj baštini u Hrvatskoj.


IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Deutsche Grammophon proslavio 120 godina koncertom u Pekingu

PEKING - Najstarija diskografska kuća u svijetu Deutsche Grammophon u srijedu navečer proslavila je 120 godina postojanja koncertom u Pekingu, tijekom kojega su se prožimali zvuci i utjecaji kineske i zapadnjačke glazbe.

Šangajski simfonijski orkestar pod ravnanjem Long Yua otvorio je večer djelom kineskog kompozitora Liu Tianhua, a koncert je pred 1200 posjetitelja nastavljen izvedbom poznatoga Drugog klavirskog koncerta Sergeja Rahmanjinova. U drugome dijelu koncerta izvedena je Orffova Carmina Burana.

"Fascinantno je da se vrijeme nastanka latinskog teksta za Carminu Buranu, koji su napisali bavarski redovnici, gotovo u potpunosti poklapa s razdobljem u kojem je u 13. stoljeću izgrađen Zabranjeni grad", rekao je za AFP predsjednik Deutsche Grammophona Clemens Trautmann.

U drevnome kompleksu carskih palača, Zabranjenom gradu, koncert klasične glazbe zadnji je put održan 2001. kada su ondje pred 30.000 ljudi nastupila "Trojica tenora" (Domingo, Carreras i Pavarotti).

Slavna njemačka diskografska kuća danas je u vlasništvu Universal Music Groupa  i specijalizirana je za klasičnu glazbu.

Godine 1898. u Hanoveru ju je osnovao njemačko-američki izumitelj Emile Berliner kao njemačku podružnicu vlastite tvrtke Berliner Gramophone.

 
Stormy Daniels otvara sajam erotike u Berlinu

BERLIN - Pornografska zvijezda Stormy Daniels, čije su navodne afere s Donaldom Trumpom punile naslove tijekom ove godine, trebala bi u četvrtak otvoriti sajam erotike "Venera" u Berlinu.

Glasnogovornik sajma Walter Hasenclever je rekao da je Stormy (39) jedna od najvećih američkih zvijezda u posljednjih 16 godina.

"Ona je trenutačno jedna od poznatijih osoba u filmskoj industriji", rekao je Hasenclever, dodavši da organizatori to žele i iskoristiti.

Daniels tvrdi da je neposredno prije predsjedničkih izbora 2016. dobila 130.000 dolara da šuti o aferi koju je imala s Trumpom na golf turniru 2006.

Trump je potvrdio da je svojem bivšem odvjetniku Michaelu Cohenu platio da izvrši transakciju, ali je zanijekao aferu s Daniels.

Osim optužbi na Trumpov račun o nevjeri prema vlastitoj supruzi Melaniji, novčana bi ga transakcija mogla dovesti u nezavidan položaj kada su vlasti u pitanju.

Daniels je početkom mjeseca objavila memoare pod naslovom "Full Disclosure" ("Potpuno razotkrivanje"), u kojima je opisala gađenje koje je osjećala za vrijeme spolnog odnosa s Trumpom, a narugala se i njegovim genitalijama.


Uskoro Messijev život kroz predstavu Cirque du Soleila

MONTREAL - Najpoznatija cirkuska trupa na svijetu "Cirque du Soleil" priprema novu predstavu o životu argentinske nogometne zvijezde Lionela Messija, izvijestio je na internetskim stranicama kanadske cirkuske atrakcije direktor, Daniel Lamarre.

Predstava će se producirati u suradnji s tvrtkom Sony Music i PopArt Music, a na programu cirkusa naći će se 2019.

Cirkus sunca, koji je svojim predstavama diljem svijeta odavno stekao globalnu slavu i ranije je napravio nekoliko predstava utemeljenih na životima poznatih osoba. Tako su kroz ovu umjetničku formu predstavili Beatlese i Michaela Jacksona.

"Osjećaj da će Cirque du Soleil napraviti predstavu o mojem životu i mojoj strasti - nogometu, istodobno je nevjerojatan i totalno neobičan. Moja obitelj obožava ovu cirkusku trupu. Ni najmanje ne sumnjam da će show zadiviti ljude, kao i obično", kazao je Messi u video-snimci objavljenoj na internetskoj stranici trupe.

"Oduševljeni smo što ćemo raditi sa živom legendom i uvjereni da ćemo, prenoseći Messijev život na pozornicu uspjeti emotivno doprijeti do nogometnih navijača i publike", kazao je Lamarre.

Messi (31) je po mišljenju sportskih znalaca nogometni genij koji svojim potezima na terenu često oduševljava i zabavlja publiku, a sada će za to posredno dobiti priliku i u cirkuskoj predstavi.


U Sloveniji patentirana nova tehnologija za maslinovo ulje s 30 posto više antioksidansa

LJUBLJANA - Slovenski maslinar iz Izole uspio je patentirati nov način prešanja maslina bez njihova zagrijavanja što rezultira većom trajnošću ulja i većim sadržajem antioksidansa.

Riječ je o  novom sustavu prešanja i prerade maslina koji se razlikuje od klasičnog načina hladnog prešanja kod kojega se ulje zagrijava do 27 stupnjeva Celzijusa, kazao je na konferenciji za novinare izolski maslinar Beno Bajda, vlasnik ekološke uljare Torkla, kojemu je u razvoju sistema prešanja pomagao elektroničar Milenko Sekulič.

Kako je objasnio, osnovna ideja od koje je krenuo prije nekoliko godina bila je da se u preradi maslina molekule maslinova ulja iz samih stanica izdvajaju pomoću ultrazvuka i bez zagrijavanja.

Nakon što je nova tehnoloigija razvijena, primijenio ju je u svojoj uljari, a sada i patentirao pri slovenskom uredu za patente i inovacije pa će je moći koristiti i drugi.

Nakon pet godina rada, uspjeli smo na prešu za masline instalirati posebne elemente koji proizvode ultrazvuk. To omogućuje otvaranje opni stanica, a time i odvajanje molekula ulja od ostalog dijela mase pa je u našem ulju 30 posto antioksidansa više nego u ulju dobivenom klasičnim načinom hladnog prešanja, kazao je Bajda.

Prema njegovim riječima, to znači da više nije potrebna termička obrada maslina, postotak antioksidansa u ulju je bitno veći, a time i kvaliteta ulja. Usto, postupak prerade maslina u ulje skraćuje se za 15 minuta, a ulje je trajnije i dulje održava svoja svojstva, kazao je Bajda.

Ovih dana on je uspio dobiti pravo patenta na novu tehnologiju od slovenskog ureda za patente, a u tijeku je i postupak testiranja i provjere nove tehnologije na međunarodnoj razini.

Bajda kaže da svoje inovativno i zdravije maslinovo ulje sada prodaje ljekarnama i specijaliziranim eko-trgovinama.

Trenutačno proizvodi oko dvije tone takvog ulja, čija je cijena samo malo viša od cijene klasičnog ulja dobivenog tehnologijom hladnog prešanja.
 

Izgledaš mi poznato: Ljudi prepoznaju pet tisuća lica

YORK - Od obitelji i prijatelja do stranaca u tramvaju i poznatih osoba s malih ekrana, ljudi prepoznaju nevjerojatnih 5.000 lica, objavili su znanstvenici nakon provedene prve studije takve vrste.

Iako su ljudi veći dio svoje povijesti živjeli u malim društvenim skupinama, to se posljednjih stoljeća znatno promijenilo.

Znanstvenici sa sveučilišta u Yorku istraživanjem su otkrili da ljudske sposobnosti prepoznavanja omogućuju procesuiranje na tisuća lica koje susrećemo u modernom društvenom okruženju ili ih viđamo na televiziji.

"Navikli smo svakoga dana po licima prepoznati prijatelje, kolege, selebritije i mnoge druge", kaže psiholog Rob Jenkins s jorškog sveučilišta.

"Ali nitko dosad nije ustanovio koliko zapravo lica znamo".

Zato su on i njegove kolege zatražili sudionike studije da popišu što je moguće više lica iz svojih privatnih života.

Zatim su napravili isto s osobama koje prepoznaju, ali osobno ne poznaju.

Potom su im prikazane tisuće fotografija slavnih osoba i morali su odgovoriti koje prepoznaju.

Raspon u broju lica kojih su se sudionici uspjeli prisjetiti ili ih prepoznati bio je golem, otprilike od tisuću do deset tisuća.

"To znači da prosječna osoba prepoznaje oko 5.000 lica", kazao je Jenkins. "Čini se da nam isti mentalni aparat kojim prepoznajemo desetke ljudi omogućuje da ih prepoznamo tisuće".

Znanstvenici smatraju da bi ta brojka, polazište za prvi ljudski "facijalni vokabular", mogla pomoći u razvoju softvera za prepoznavanje lica kakvi se sve više koriste u zračnim lukama i pri istragama zločina. Znanstvenicima bi ovo istraživanje moglo pomoći i da bolje razumiju slučajeve zamjene identiteta.

Jenkins kaže kako nije nemoguće da neki ljudi mogu naučiti kako upamtiti i prepoznati neograničen broj lica, pod uvjetom da imaju dovoljno prakse. Kao argument pritom naglašava da mozak ima gotovo bezgraničan kapacitet za učenje riječi i jezika. Ograničenja u tom smislu predstavljaju samo učenje, praksa i motivacija.

Raspon broja lica koje su sudionici istraživanja uspjeli prepoznati daleko nadmašuje evolucijske potrebe, jer su ljudi tisućama godina upoznali jedva nekoliko desetaka osoba u svojim životima.

Jenkins kaže da nije jasno zašto smo razvili tu sposobnost. "Možda je to još jedan slučaj pretjerivanja kakve često vidimo u prirodi".

"Otrov nekih pauka može ubiti konja iako ga pauk nema potrebu pojesti", objasnio je.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Proceedings of the Royal Society B.

 
 


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus