09:46, 21. Studeni 2018

kultura...

Kultura 10. srpnja 2018.

Objavljeno: 10.07.2018 u 00:33
Pregledano 131 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 10. srpnja 2018.

ZAGREB, 10. srpnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:
 

Svečano otvorena obnovljena Biskupska palača u Dubrovniku

DUBROVNIK - Biskupska palača u dubrovačkoj povijesnoj jezgri svečano je otvorena u utorak nakon više od trideset godina obnove, čija je ukupna vrijednost oko 32 milijuna kuna.

Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, koji će u palaču useliti 21. rujna, na blagdan svog nebeskog zaštitnika svetog Mateja, izjavio je kako Grad nisu ni zidine ni palače ni crkve, krovovi, restorani niti turisti, već ljudi koji u gradu žive.

"Više bih volio da palača bude biskupski dom. Ne vraćam se u palaču jer to želim ili će mi biti ljepše. Svjestan sam da neće biti ljepše. Vraćam se jer već sedam godina osluškujem što mi govori narod ovog grada, s porukom: biskupe, kad ćete se vratiti u Grad? Nije važna palača, već je Grad u središtu", izjavio je Uzinić.

Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giuseppe Pinto, koji je blagoslovio zgradu, istaknuo je kako je Crkva kroz tisuće godina znala obnavljati djela koja su i danas prepoznatljiva.

Predsjednik Hrvatskog sabora Goran Jandroković rekao je kako s biskupskom palačom Dubrovnik dobiva još jedan prostor koji će oživjeti i oplemeniti povijesnu jezgru.

"Zgrada zrači duhovnošću, onim što nam najviše nedostaje. Važno je da je biskup ovdje", rekao je Jandroković.

Izaslanica predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović Renata Margaretić Urlić poželjela je biskupu da njegov dom bude ujedno dom novim generacijama, a izaslanica predsjednika Vlade Andreja Plenkovića ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek projekt obnove ocijenila je vrhunskim.

"Ovo je vrlo važno simbolički za Dubrovnik. Geste povratka postale su u gradu važne prije nekoliko godina, a postaju važne u svim hrvatskim povijesnim gradovima koji često ne pronalaze mjeru između razvoja i čuvanja baštine", istaknula je Obuljen Koržinek.

Zamjenica dubrovačko-neretvanskog župana Žaklina Marević izjavila je kako je povijesna jezgra oduvijek bila žila kucavica starog i modernog Dubrovnika, a dubrovački gradonačelnik Mato Franković nazvao je ovaj događaj povijesnim.

"Dubrovnik je primjer u Hrvatskoj kako se treba ulagati u budućnost, mlade i demografsku obnovu, a mladi će nam sami doći kad im osiguramo preduvjete", istaknuo je Franković.

Predsjednik Zaklade Caboga Stiftung i jedan od donatora obnove Ivo Felner naglasio je kako je zajednički cilj pomoći revitalizaciji Grada.

"Preuzeli smo velik dio obnove i učinili više od određenog. Mi smo kamenčić u mozaiku. Ovo je mala kap u suhom jezeru, ali nadamo se da će stimulirati nove ideje", rekao je Felner.

Ova četverokatnica zaštićeno je kulturno dobro na oko 2000 metara četvornih, a u njenom sastavu je i crkvica svetog Bartula. Sa svojim srednjovjekovnim, renesansnim i baroknim elementima svrstava se u tzv. rastuće kuće jer je njezin današnji izgled posljedica raznih promjena u njenoj unutrašnjosti kroz stoljeća.

Palača je pripadala dubrovačkoj vlastelinskoj obitelji Sorkočević i bila je najveći privatni stambeni objekt u cjelini grada, U njoj je stanovao i dubrovački skladatelj Luka Sorkočević. U vlasništvo Dubrovačke biskupije palača je došla 1854. godine, nakon što je zbog bombardiranja 1806. godine stara nadbiskupijska palača iza Katedrale postala neupotrebljiva. Palača je bila dom dubrovačkih biskupa i sjedište Dubrovačke biskupije sve do potresa na Uskrs 1979. godine, nakon kojeg je biskup Severin Pernek bio prisiljen iseliti.

Obnova palače odvijala se u više faza pod vodstvom Zavoda za obnovu Dubrovnika do 2016., a Dubrovačke biskupije do 2018. godine. Obnovom su od propadanja spašene arhitektonske dekoracije, očišćeni i restaurirani zidni oslici, a obnovljeni su i drveni oslikani stropovi 'tabulati', kao i biblioteka. Restaurirane slike iz fundusa Dubrovačke biskupije izložene su na prvom i drugom katu, dok se u prizemlju planira smjestiti lapidarij s arheološkim nalazima iz podzemlja dubrovačke katedrale. Time će dio palače ubuduće biti otvoren za javnost i organizaciju kulturnih programa.

Obnovu do 2016. godine, u vrijednosti oko 25 milijuna kuna, financirali su kroz programe Zavoda za obnovu Dubrovnika Ministarstvo kulture, Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Dubrovnik, a oko 15 posto troškova pokrila je Dubrovačka biskupija. Završni radovi u vrijednosti 6,7 milijuna kuna financirani su donacijom Zaklade Caboga Stiftung.

Svečanosti su, između ostalih, nazočili brojni biskupi, svećenici, redovnice i vjernici te brojni sudionici tridesetogodšnje obnove, a najvažnijim institucijama zaslužnim za obnovu palače uručene su zahvalnice.


U Stoljećima hrvatske književnosti objavljeni Marulićevi "Hrvatski stihovi i proza"

ZAGREB - Knjigu Marka Marulića "Hrvatski stihovi i proza", koju je priredio Bratislav Lučin, objavila je kao prvi od tri planirana sveska u nizu "Stoljeća hrvatske književnosti" Matica hrvatska.

Priređivač navodi kako se u nizu "Stoljeća hrvatske književnosti" Marulićev opus predstavlja u tri sveska. Prvi sadržava izbor iz djela na hrvatskom, u drugom će biti objavljen latinski ep "Davidijada" (Dauidias), a u trećem izbor iz djela na latinskom i talijanskom jeziku, napominje Lučin.

Ističe kako su djela u prvom svesku odabrana po dvama kriterijima: - da u struci postoji općenita suglasnost o tome kako im je autor Marko Marulić te da pripadaju u reprezentativne stranice Marulićeva hrvatskog opusa.

"Od načela da se po mogućnosti objavljuju cjeloviti tekstovi moralo se u jednom slučaju odustati jer zbog opsega nije bilo moguće uvrstiti čitav prijevod "Od naslidovan’ja Isukarstova", napominje priređivač i dodaje kako je djelo u "Stoljećima hrvatske književnosti" predstavljeno samo prvom od četiriju knjiga.

Naglašava kako su to na temelju uvida u navedene rukopise za Marulićeva života, tri izdanja "Judite" te u važnija novija izdanja i u stručnu literaturu svi tekstovi za ovo izdanje nanovo priređeni.

Lučin ističe kako je Marko Marulić po općem sudu središnja književna pojava hrvatskoga XV. i XVI. stoljeća i nacionalni klasik.

"Posrijedi je pisac koji je stvarao na razmeđu dviju epoha, bio je kršćanski moralist, ali i humanistički pjesnik i renesansni građanin, pisao je na tri jezika, a u njegovu opusu isprepleću se staro i novo, domaće i europsko, ovozemaljsko i vječno", piše Lučin i dodaje kako su opsežnost, višejezičnost, tematska i žanrovska razvedenost osnovna svojstva koja se uočavaju pri svakom sustavnom pristupu Marulićevu književnom djelu.

Pridodati im valja, tvrdi, i sposobnost usvajanje različitih književnih poticaja, razvijenu jezičnu i književnu kompetenciju te autorsku samosvijest kao izrazit znak vremena.

"Iznimno cijenjen još za života, potomcima je Marulić postao uzornom i simboličnom figurom, likom čija nadahnjujuća snaga traje u vremenu", naglašava priređivač i dodaje kako danas, zahvaljujući trudu mnogih znalaca, drevni hrvatski začinjavac i ugledni europski humanist doživljava vlastitu renesansu.

U knjizi "Hrvatski stihovi i proza" (547 str.) objavljena su Marulićeva pjesnička djela: Judita, Suzana, Molitva suprotiva Turkom, Tužen’je grada Jerozolima, Od začetja Isusova, Svarh muke Isukarstove, Od uskarsnutja Gospodinova, Od uzvišen’ja Gospina, Divici Mariji, Od slavića, Dobri nauci, Stumačen’je Kata, Suprotiva slasti od blaga, Svit je tašćina, Utiha nesriće, Prikazan’je historije Svetoga Panuncija, Anka (satira), Spovid koludric od sedam smartnih grihov, Poklad i Korizma te u od proznih: Poslanice Katarini Obirtića i Od naslidovan’ja Isukarstova i od pogarjen’ja tašćin segasvitnjih (Libar parvi).

U knjizi je također uvodna studija, ljetopis autora, bibliografija autorovih djela i izabrana bibliografija radova o autoru te prilozi - Tekstološka napomena, Rječnik, Tumač imena i izraza te ilustracije.

Hrvatski književnik Marko Marulić (Split, 1450-1524). bio je pjesnik i prozni pisac. Marulić je "otac hrvatske književnosti" i tvorac prvoga epa na hrvatskome jeziku, Kanonski je pisac kršćanske književnosti i književnosti europskoga humanizma.
 

Thomas Enger u Splitu predstavio svoj novi roman "Unakažen"

SPLIT - Norveški pisac trilera Thomas Enger u ponedjeljak je navečer u splitskoj knjižari "Hoću knjigu" predstavio svoj novi kriminalistički roman "Unakažen" izdavača "Fokus komunikacija" iz Zagreba u kojem piše o okrutnim ubojstvima, seksualnom skandalu i (ne)vidljivim ožiljcima te se nakon toga družio sa svojim obožavateljima kojima je potpisivao knjige.

U razgovoru s novinarima je rekao da posljednjih šest godina rado dolazi u Hrvatsku koju obožava, jer ga je tu osvojilo lijepo more, ugodna temperatura, klima i ljudi, a osim toga i sama ljepota zemlje. Prvi grad koji je zajedno sa svojom obitelji posjetio u Hrvatskoj bila je Pula, a nakon toga je uslijedio Zagreb, Split, Trogir i Hvar u kojima ga je osim stanovništva dojmio pejzaž i autohtona kuhinja, pa mu sve to daje jako ugodnu atmosferu za provođenje godišnjeg odmora na našoj obali.

Otkrio je da ideje za svoje romane pronalazi svuda, jer je "njegov mozak kao autocesta sa sedam traka u dva smjera", ali i da mu ideje dolaze i u snu, ujutro kada se probudi, ili od čovjeka kojeg sretne na ulici, iz vijesti koju je pročitao u novinama, te od nečega što ga okružuje. Ideje dobiva iz svakodnevnog života, mjesta u koja dolazi, a možda mu inspiracija za sljedeći lik bude netko koga sretne u Hrvatskoj. Kazao je kako je njegova kreativnost u tome da mu mozak uvijek bude aktivan i otvoren za sve ideje koje su oko njega.

Upitan boji li se za budućnost knjige s obzirom na nove tehnologije, internet i e-knjige, odgovorio je kako nema straha za budućnost tiskanih izdanja iako razumije zašto izdavačke knjige imaju taj odmak, ali drži kako će uvijek postojati čitatelji koji žele držati tiskanu knjigu u rukama i listati njene stranice.

"Doživljaj u kojem netko ima stvarnu knjigu u rukama je nešto što predstavlja istinske knjiške moljce, a isto tako je i sam fizički dolazak u knjižaru, a ne odlazak na internetsku knjižaru, dio rituala čitanja i nečega što pravi, strastveni ljubitelji knjige i dalje vole", istaknuo je Enger.

Njegovi romani su prevedeni na više od 20 svjetskih jezika, dok su mu trileri "Opečen" i "Proboden" otkupljeni za filmsku ekranizaciju. Do sada je napisao osam knjiga, od čega su dvije posvećene nešto mlađoj publici, a među objavljenim knjigama je i "Opečen", "Probodeni", "Unakaženi". Njegov najpoznatiji serijal govori o liku novinara Henninga Juula, ima pet nastavaka. Prvi nastavak je bio jedan od najuspješnijih, imao je jako veliku nakladu u Njemačkoj i Danskoj, a objavljeni su nastavci u više od 26 zemalja.

Thomas Enger je rođen 1973. godine u Oslu. Majka mu je bila fizioterapeutkinja, a otac profesor engleskog i francuskog jezika. Sanjao je da će postati nogometaš Manchester Uniteda, no ipak je završio u norveškom nogometnom klubu Ull/Kisa iz Jessheima. Nakon studija kineziologije završio je novinarstvo te se 2000. godine zaposlio na norveškom online-magazinu Nettavisen, gdje je zadnjih nekoliko godina, prije nego što je postao poznati pisac, radio kao urednik sportske rubrike. Uz pisanje se bavi i glazbom, a ovogodišnji ljetni odmor provodi u Trogiru i na Hvaru.

 
IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Clooney lakše ozlijeđen u prometnoj nesreći na Sardiniji

COSTA CORALLINA -
Američki glumac i redatelj George Clooney lakše je ozlijeđen u prometnoj nesreći koja se dogodila kod mjesta Costa Corallina na Sardiniji.

Mediji prenose da se glumac, pošto je izašao iz hotela i sjeo na motocikl sudario s automobilom.

Talijanska novinska agencija Ansa piše da je zbog lakših ozljeda prevezen u obližnju bolnicu Ivan Pavao II., a po prvim informacijama lakše je ozlijedio zdjelicu te ima modrice po nogama i rukama.

Mediji su objavili i fotografiju automobila kojemu je u sudaru razbijeno vjetrobransko staklo.

Ansa prenosi da je nakon pregleda pušten kući.

Clooney (57) na Sardiniji snima mini-seriju po književnome predlošku Josepha Hellera "Kvaka 22".

Ondje boravi sa svojom obitelji, suprugom Amal i blizancima Alexanderom i Ellom.


Hollywood ne gubi vrijeme, sprema se film o spašavanju tajlandskih dječaka

LONDON -
U Hollywoodu ne gube vrijeme, što potvrđuje dolazak dvojice američkih filmskih producenata na Tajland gdje traje akcija spašavanja dječaka iz potopljene pećine, piše u utorak BBC.

Michael Scott i Adam Smith iz filmske kompanije PureFlix došli su u Tham Luang i već razgovaraju o mogućem filmskom projektu, prenijela je novinska agencija AAP.

Upitan je li njihov potez neukusan s obzirom na dramu koju proživljavaju dječaci i njihovi roditelj, Smith je rekao: "Ovdje će doći i druge produkcije kuće, pa moramo biti vrlo brzi".

Spasioci u utorak nastavljaju s pripremama za treću operaciju spašavanja u kompleksu špilja u Tajlandu u kojoj su još ostala četiri dječaka i njihov nogometni trener.

Četiri dječaka su izvučena u ponedjeljak iz labirinta Tham Luang na granici s Mjanmarom, čime je broj spašenih u utrci s monsunskim vremenom koje puni kompleks vodom narastao na osam.

Dječaci su u pećini od 23. lipnja.


U Australiji uhvaćen jedan od dosad najvećih krokodila

SYDNEY -
Australske vlasti uhvatile su gotovo pet metara dugog morskog krokodila, jednog od dosad najvećih.

Gmaz dug 4.7 metara i težak oko 600 kilograma najveći je ikada uklonjen iz rijeke Katherine na zabačenom Sjevernom Teritoriju.

Australski rekord drži krokodil od 6.4 metra koji je ubijen 1974., također u tom dijelu zemlje.

Pretpostavlja se da je ovaj posljednji star oko 60 godina i ostatak života provest će na farmi krokodila.

Rendžeri su ga ulovlili 60 kilometara nizvodno od grada Katherine, nakon što su ga pratili od 2010. kada je prvi put uočen.

''Uklonjen je kako ne bi došlo do nikakve interakcije u naseljenim mjestima uz rijeku'', rekla je Tracey Duldig iz turističke zajednice Australije.

Poznata po egzotičnim i ponekad opasnim životinjama poput velike bijele psine ili tasmanijske zvijeri, Australija je dom oko 150 tisuća krokodila. Vlasti ih redovito uklanjaju daleko od gradova i sela.

Samo u 2017., u okolici gradova Sjevernog Teritorija poput Darwina, Palmerstona i Katherine uhvaćen je 371 krokodil, dok je ove godine za sada uhvaćeno njih 190.


Donald Trump državnik s najviše pratitelja na Twitteru

WASHINGTON -
Američki predsjednik Donald Trump državnik je s najviše pratitelja na Twitteru, ispred pape Franje i indijskog premijera Narendre Modija, navodi se u godišnjem istraživanju "Twiplomacija"  konzultantske tvrtke Burson Cohn & Wolfe (BCW).

Trump je u listopadu prošle godine pretekao papu i sada je vodeći na toj listi s 52 milijuna pratitelja. Papa ih ima 47 milijuna.

Indijski premijer s 42 milijuna pratitelja treći je na listi.

U Europi na Twitteru najbolje stoji britanska premijerka Theresa May s pet milijuna pratitelja, pa francuski predsjednik Emmanuel Macron s tri milijuna.

Jordanska kraljica Rania ima deset milijuna pratitelja, što je najviše među državnicima i političarima u arapskom svijetu.

Vlade samo šest zemalja u svijetu nemaju baš nikakvu zastupljenost na toj društvenoj platformi - Laos, Mauritanija, Nikaragva, Sjeverna Koreja, Svazilend i Turkmenistan.

Pas će za pet minuta u usijanom vozilu pretrpjeti toplinski udar

PHOENIX - Pet minuta u vrućem automobilu dovoljno je da pas doživi toplinski udar, upozorila je udruga za zaštitu životinja Four Paws.

A već za 15 minuta psi od toga mogu i uginuti, dodaje udruga PETA.

Čak i ako je vanjska temperatura razmjerno niska, automobili se parkirani na suncu mogu brzo mogu ugrijati.

U takvim slučajevima psima čak ni dahtanje ne može pomoći u snižavanju tjelesne temperature, upozoravaju iz udruga.

Spuštanje prozora im također neće donijeti mnogo koristi, pa aktivisti preporučuju da vlasnici pse nikako ne ostavljaju u usijanim automobilima.

Samo u Sjedinjenim Američkim Državama svake godine u prosjeku 37 djece umire zato što su ostavljeni u vrućim automobilima, pokazalo je istraživanje, dok udruga za životinje ASPCA navodi kako se smrti ostavljenih životinja u vozlima mjere čak u tisućama.

Znanstvenici sa sveučilišta u Arizoni nedavno su otkrili kako se manji automobili zagrijavati izrazito brzo, ali svi nakon sat vremena na suncu dosegnu temperaturu od 47 Celzijevih stupnjeva.

Također su otkrili kako se najviše zagrijavaju upravljač, koji u prosjeku dostiže temperature od 52 stupnja, te vozačka kontrolna ploča koja nakon sat vremena na suncu ima temperaturu od 69 stupnjeva.

Znanstvenici su ovim istraživanjem htjeli pridobiti pažnju autoindustrije kako bi se u vozilima razvio alarmni sustav koji bi upozorio na ostavljenu djecu ili životinje.


Prvi europski bordel s lutkama za seks otvara svoju treću podružnicu

BARCELONA - Manje od 18 mjeseci nakon što je otvorio svoja vrata u Barceloni, te dva mjeseca nakon još jednog u Moskvi, vlasnik je najavio otvaranje i trećeg u zasad još nedefiniranom europskom gradu.

Vlasnik bordela Lumidolls, navodi kako klijenti mogu za 80 eura po satu uživati sa seks-lutkama u prirodnoj veličini. Svaka od lutaka pritom ima svoju osobnost i atribute, navode iz tvrtke. Cijena izrade jedne lutke s umjetnom inteligencijom iznosi oko 5000 eura, prenose mediji.

Iako je još jedna bizarnost seksualne naravi razmjerno nova, industrija ovog tipa navodno je u porastu. Lumidolls navodi kako lutke također iznajmljuje i u Engleskoj, Njemačkoj, Austriji, Nizozemskoj i Francuskoj.

Zbog Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji, bordel sa seks-lutkama navodno dobro posluje i u Moskvi.

„Imamo vrlo veliki prostor u Moskvi, gotovo duplo veći nego onaj u Barceloni. Otvoren je 24 sata dnevno,“ rekao je vlasnik Sergi Prieto.

Zanimljivost je da je Prieto ipak odlučio odbiti neke morbidne želje klijenata, pa su tako oni sa fantazijama silovanja dobili „ne“ kao odgovor.

Lumidolls se također našao na meti kritika svoje najveće konkurencije – prostitutki. Ipak, koliko god bizarno zvučalo, možda u načelu postoji mogućnost da bi „najstariji zanat“ na svijetu mogao barem donekle umanjiti razmjere stvarne prostitucije, a pogotovo trgovinu bijelim robljem. Ipak potražnja definira ponudu.


Muškarci na Zapadu danas imaju duplo manje spermija nego prije 40 godina

LONDON (internet) - Kemikalije, prehrana, stres i stil života prepolovili su razinu spermija muškaraca na zapadu u posljednjih četredeset godina.

Istraživanje je pokazalo da je broj spermija u ejakulatu muškaraca iz Europe, Sjeverne Amerike, Australije i Novog Zelanda, padao za 1,4 posto svake godine između 1973. i 2011. godine, da bi ukupan pad na karju iznosio vrtoglavih 52 posto.

Istraživanje je također pokazalo da su uvjeti okoliša u kojem živimo, životni stilovi, prehrana, stres, pušenje i pretilost – za vrijeme trudnoće i kao odrasle osobe – ključni uzrok pada kvalitete sperme.

Pad kvalitete sperme zapravo odražava utjecaj modernog okoliša i uvjeta u kojima živimo, utjecaj n muškarčevo zdravlje kroz njegov čitav život.

 Istraživanje je posebno naglasilo majčino pušenje u trudnoći, kao i promjene načina života te izloženost pesticidima kroz ostatak života, kao jedno od bitnih razloga pojave neplodnosti kod muškaraca.

Zanimljivo je napomenuti da spomenuti trend nije prisutan kod muškaraca u Africi, Aziji i Južnoj Americi, iako su se u tim područjima istraživanja slabo provodila.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus