20:10, 21. Listopad 2018

kultura...

Kultura 10. listopada 2018.

Objavljeno: 10.10.2018 u 11:58
Pregledano 59 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 10. listopada 2018.

ZAGREB, 10. listopada. kolovoza 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


U Kabinetu grafike HAZU otvorena izložba "Dvorišta" Josipa Butkovića

ZAGREB - Izložba grafika "Dvorišta" istaknutog grafičkog umjetnika Josipa Butkovića, otvorena u srijedu u Kabinetu grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu, predstavlja, kako je rečeno na otvorenju, recentne radove te upečatljive umjetničke osobnosti, kao i listove posebno oblikovane grafičku mapu "Dvorišta".

Po riječima kustosice Ane Petković Basletić, izložba pojedinačnih grafičkih listova izloženih u Kabinetu grafike HAZU, koja će biti otvorena do 31. listopada, dio je umjetnikova ciklusa "Dvorišta", otvorenog projekta u trajnom nastajanju na kojemu radi posljednjih petnaest godina, a njome se Butković ponovo pokazuje kao upečatljiva umjetnička osobnost i vrsni poznavatelj grafičkoga umijeća.

Ciklus "Dvorišta" Butkovićev je megaprojekt u kojemu život i umjetnost surađuju: "Kroz 'suradnju' sa životinjama – čija se kretanja upisuju u ploču te tako postaju osnova grafičkog otiska – umjetnik propituje egzistencijalističku premisu ostavljanja traga kao iskaza vlastitog postojanja", pojasnila je.

Nakon 'dvorišta' nastalih u neposrednom kućnom okolišu, uslijedio je iskorak u šumu, u 'dvorište' divljih životinja, a upravo toj drugoj, šumskoj etapi umjetnikova grafičkog projekta pripada i niz pojedinačnih grafičkih listova izloženih u Kabinetu grafike HAZU.

Izložbom se željelo "još jednom podcrtati vrsnost grafičkog umijeća Josipa Butkovića, koji se svaki put ponovo potvrđuje kao istraživač i izniman inovator u polju umjetničke grafike," rekla je Petković Basletić.

Uz novonastale pojedinačne radove predstavljaju se i listovi manjeg formata posebno oblikovanih za grafičku mapu "Dvorišta" iz edicije Argola HAZU-a, koju je predstavila muzejska savjetnica Vesna Kedmenec Križić. Istaknula je kako je riječ o ediciji posvećenoj hrvatskoj grafičkoj sceni, "a ovaj je put u znaku djela umjetnika koji je neupitni autoritet na polju grafike, čiji su radovi često pronalazili svoje mjesto na izložbama Kabineta grafike HAZU-a, te se svrstavaju u vrh suvremene grafike i inovativne umjetničke prakse".

Umjetnikova impozantna djela karakterizira kodificirano i slojevito savezništvo umjetnika i prirode, prisutno i u mapi "Dvorišta", koja predstavlja koncentrirani sukus umjetnikovih istraživanja, dodala je.

Ravnateljica Kabineta grafike HAZU-a i urednica mape Slavica Marković rekla je kako je Butković jedna od najistaknutijih vertikala hrvatske grafičke umjetnosti, a osobito riječke grafičke škole, predstavnik tzv. 'crne' grafičke struje, proizašao iz novosadskoga i beogradskog grafičkog kruga.

Butković je izrazio zadovoljstvo vizualnim identitetom izložbe koji rješenjem postava omogućuje da se listovi dožive u svojoj punini. "Zašto dvorišta? Zato što je dvorište prostor koji svi mi dijelimo i ostavljamo traga na njemu na ovaj ili onaj način", rekao je autor objašnjavajući svoju polazišnu ideju. Ono što mu je bilo izuzetno zanimljivo je postaviti tako pripremljene ploče da one budu nositelji u njima zapisanoga traga.

Nakon ostvarene "suradnje" s domaćim životinjama, one koje se mogu susresti u dvorištu, odlučio se za iskorak u šumu, "ogromnu, visoku i fascinantnu u svim godišnjim dobima", gdje mu je je trebalo dugo vremena odlučiti se ući i tamo susresti životinje kao što je medvjed, ili divlja svinja.

"Ta moja epizoda traje 15 godina. To je jedan jedva dobro urađen start za ono što kanim učiniti, ako bude vremena", poručio je.


Na zagrebačkom Tourfilmu više od 800 filmova

ZAGREB - Zagreb će od 10. do 12. listopada biti domaćin Međunarodnom festivalu turističkog filma Tourfilm, koji u svom sedmom izdanju donosi više od 260 filmova u konkurenciji za nagrade, dok je ukupno prijavljeno 807 filmova iz 91 zemlje, doznaje Hina od organizatora festivala.

Zagrebački Tourfilm organiziraju Turistička zajednica grada Zagreba (TZGZ) i producentska kuća Baldući film, koji i za ovogodišnji festival najavljuju privlačne turističke filmove.

"Za ovogodišnji festival prijavljeno je 807 filmova iz 91 zemlje, a 263 filma je ušlo u konkurenciju za jednu od nagrada koje će odabrati stručni žiri sastavljen od relevantnih domaćih i europskih stručnjaka", kažu iz Baldući filma, najavljujući da će u sklopu festivala u Kaptol Boutique Cinema zaljubljenici u putovanja filmove u četvrtak moći pogledati besplatno.

Filmovi koji će biti prikazani otkrivaju razna mjesta, gradove, hotele i resorte, pustolovne ponude, ekstremne sportove, razne kulture i običaje.

"Nove doživljaje otkrivaju filmovi koje smo podijelili u pet kategorija - promidžbeni filmovi do tri, 30 i 60 minuta, TV reportaže te hrvatski turistički filmovi. Kao posebno zanimljivi su radovi iz Španjolske, Filipina, Češke, Amerike, Azerbejdžana, Afganistana, Ecuadora, ali i drugih zemalja", otkrivaju iz te kuće.

U sklopu festivala održat će se i panel rasprava "Ekonomski učinak fiskalnih poticaja za film i televiziju" sa sudionicima iz Portugala, Grčke, BiH i Hrvatske, koji će promicati važnost povezivanja filma i turizma, što je i cilj  festivala.


Retrospektivna izložba Jadranke Fatur u Muzeju suvremene umjetnosti

ZAGREB - "Potraga za stvarnošću - Jadranka Fatur i hiperrealno", koja se otvara u četvrtak, 11. listopada u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU), prva je retrospektiva i prvo cjelovito predstavljanje te najdosljednije predstavnice hiperrealizma u Hrvatskoj.

Više od četrdeset godina svog umjetničkog djelovanja Fatur će zagrebačkoj publici predstaviti sa šezdesetak ulja na platnu velikih dimenzija te mnoštvom crteža, akvarela, pastela, fotografija i popratnom dokumentacijom.

"Predstavljamo iznimno značajan i kvalitetan opus koji je bio pomalo zanemaren ili nedovoljno zapažen u povijesti suvremene hrvatske umjetnosti. Pokazujemo autoričine središnje teme, autoportrete, portrete, eksterijere i interijere, mnogobrojne i dojmljive veze koje nastaju među njima te sve one veze koje govore o osobnoj povijesti i društvenoj stvarnosti", rekla je u srijedu Snježana Pintarić, ravnateljica MSU-a, na konferenciji za novinare.

Pintarić smatra kako su slike Jadranke Fatur iz svijeta koji nas okružuje, poput Lifta ili ZET-ovog autobusa, postale dio našeg zajedničkog imaginarija. "Postavila je ambleme svog vremena i po tome će zauvijek ostati poznata, ali na izložbi ćemo naći i mnogo slika koje nisu toliko bile izlagane, ali svjedoče o kontinuiranoj kvaliteti njezina stvaralaštva", dodala je.

"Kroz njezine teme  neprestano se isprepliće osobna povijest i društvena stvarnost, po tome je doista jedinstvena autorica. Njezina slikarska vještina je iznimna, ali nije u prvom planu, već uvijek dio pomno razrađenog koncepta koji se na izložbi može pratiti i kroz skice, nacrte, pisana svjedočanstva", ocijenila je.

Kustosica izložbe Martina Munivrana rekla je kako koncept postava prati kronološki slijed radova, a samim time i mjesto boravišta umjetnice, od Zagreba preko studijskih boravaka u Parizu i američkog razdoblja do Jakovlja.

Kao jedan od ciljeva retrospektive istaknula je upoznavanje hrvatske javnosti "s fenomenalnim opusom vrhunske majstorice crteža, kojemu je dala osobni dodir i senzibilnost".

Izdvojila je i dio koji Fatur predstavlja kao vrsnu spisateljicu koja je u svojim dnevnicima bilježila svoja razmišljanja o slikarstvu, te kao vrsnu poznavateljicu slikarstva i filozofije koja promišlja svoj rad i svijet oko sebe. Svaku sliku prati i njezin osobni opis rada.

"Izložba i publikacija pružaju cjelokupan uvid u stvaralaštvo iznimne umjetnice koja je svojom osobnošću, izrazito suptilnim promišljanjem i nevjerojatnom upornošću i predanim radom ostvarila neke od najboljih djela hiperrealizma u hrvatskom slikarstvu, naglašavajući važnost njezina umjetnička opusa na domaćoj i svjetskoj sceni, te pozicioniraju njezin rad u pripadajuće teorijske okvire", ustvrdila je Munivrana.

Uz retrospektivu radovi mladih umjetnika i američkih fotorealista

Izložba je podijeljenja u tri cjeline - prva donosi retrospektivni pregled autoričina opusa i rada, a u drugoj su izloženi radovi dvanaestoro mlađih domaćih umjetnika koji njeguju hiperrealistični pristup u svom radu.

To su Mario Brakuza, Sebastijan Dračić, Martina Grlić, Janko Ivčić, Ivona Jurić, Lonac, Goran Novaković, Pavle Pavlović, Patricija Purgar, Stjepan Šandrk, Zlatan Vehabović i Ivana Vulić, a u okviru izložbe predstavit će se i novi rad street art umjetnika Lonca, koji će naslikati mural na zidu muzejskog kafića.

Za taj dio izložbe, "Potraga za novom stvarnošću", bila je zadužena kustosica Ana Škegro. "Njihovu selekciju smo radili  na prijedlog same umjetnice, s obzirom da im je ona predavala na Akademiji likovnih umjetnosti, gdje se mogla rano upoznati s njihovim crtačkim umijećem, a i kasnije je pratila njihov razvoj i daljnje stvaralaštvo", rekla je.

Treći dio izložbe donosi ulja najvrsnijih američkih fotorealista, posuđenih iz zbirke Ludwig bečkog Muzeja moderne umjetnosti, Roberta Bechtlea, Malcolma Morleya, Roberta Cottinghama, Richarda McLeana i Dona Eddyja.

Osim slikarskog opusa izložba predstavlja i autoričin scenografski opus, kroz djelovanje u kazališnoj družini Cocco-lemocco, te kazališnim skupinama Kugla i Usamljena srca.

Predstavljena je i njezina slika "Proglašenje Ustava 22. prosinca 1990.", koja je nastala po narudžbi i izazvala brojne polemike u javnosti kada se pojavila krajem devedesetih.


Umjetnost koja želi protresti ljude iz uljuljane svagdašnjice

Po riječima same umjetnice, želja joj je ljudima koji će gledati njezine slike pokazati stvarnost, protresti ih iz uljuljane svakodnevice neopažanja svijeta u kojem se kreću i borave, prenijeti im svoj doživljaj svijeta, zaprepastiti ih prepoznatljivošću isječka stvarnosti i "probuditi interes za stvarni antropocentrični svijet zbiljskih odnosa".

Jadranka Fatur (Zagreb, 1949), završila je Školu primijenjenih umjetnosti 1969. godine, a od 1969. do 1974. studirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Miljenka Stančića. Od 1973. do 1977. bila je suradnica majstorske radionice Krste Hegedušića, poslije Ljube Ivančića.

Krajem sedamdesetih je bila stipendistica francuske vlade na sveučilištu École nationale supérieure des Beaux-Arts u Parizu, a od 1978. radi u atelijeru u dvorcu Jakovlje u Hrvatskom zagorju, zajedno sa suprugom Ratkom Petrićem, kiparom. Mirovinu je dočekala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je radila od 2004. godine.

Od prvog izlaganja svog rada 1972.  u svojoj je biografiji zabilježila više od 200 skupnih i 24 samostalne izložbe u zemlji i inozemstvu. Boravila je na studijskim putovanjima u Italiji, Francuskoj, SAD-u, Meksiku, Grčkoj, Nizozemskoj, Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj i Argentini.

Radovi joj se nalaze u muzejima i galerijama te u privatnim zbirkama diljem svijeta. Višestruko je nagrađivana slikarica, a objavila je i pet prozno-esejističkih knjiga nadahnutih mjestašcem Rudine na Hvaru, odakle joj potječe majka.

Njezina retrospektiva postavljena je u Prostoru za povremene izložbe MSU-a i bit će otvorena do 9. prosinca.

Prati je opsežni monografski katalog koji predstavlja sve aspekte njezinog rada sa stručnim tekstovima, čije tekstove potpisuju Sonja Briski Uzelac, Lada Čale Feldman, Suzana Marjanić, Tonko Maroević, Martina Munivrana, Susanne Neuburger, Krešimir Purgar, Žarko Paić i Leila Topić.


Iznad Skradina otkriveni ostatci utvrde osmanlijskih osvajača iz 16. i 17. stoljeća

ŠIBENIK - Na brdu iznad Skradina, uz staru cestu zvanu Ćulišićki put, oko 150 metara od vodospreme, otkriveni su ostaci osmanlijske utvrde iz 16. i 17. stoljeća, vremena Turskih osvajanja ovoj područja, doznaje se u srijedu iz Tvrđave kulture Šibenik.

 Odjel za kulturno-povijesnu baštinu Tvrđave kulture Šibenik provodi kontinuirana proučavanja šibenskih i drugih utvrđenja, te njihove uloge u povijesnom i društvenom razvoju gradova.

 U sklopu redovitih istraživanja, povjesničar Javne ustanove Tvrđava kulture Josip Pavić i arheolog Andrija Nakić napravili su dva terenska pregleda, u kojima su definirali da se ispod rovova i zaklona izgrađenih od suhozida u Drugom svjetskom ratu, nalaze ostaci starije arhitekture.

 Dvije mletačke karte iz vremena oslobađanja Skradina 1647. godine jasno prikazuju utvrdu (castello) koja se nalazila izvan grada. Nekoliko pisanih izvora i izvještaja mletačkih izvidnika također govore o jednom 'višem utvrđenju koje su Turci izgradili da se obrane od galija'. Treći veliki trag nalazi se u austrijskom katastru iz 1825. godine, gdje se ovaj položaj sugestivno naziva Gradina, rekao je Pavić.

 Utvrda je vjerojatno izgrađena sredinom 16. stoljeća, kako bi osmanlijska vojska, koja je osvojila hrvatski grad Skradin, mogla motriti na Prokljansko jezero, odakle im je prijetila opasnost od mletačkog brodovlja.

 Početkom Kandijskog rata, 1647./48. godine, mletačka vojska je oslobodila i porušila dvije utvrde u Skradinu. No, krajem rata, 1670. godine grad je pripojen Osmanskom carstvu, da bi ponovno bio oslobođen nakon potiskivanja Osmanlija u Velikom bečkom ratu 1684. godine, nakon čega kreće ponovni razvoj hrvatskoga grada Skradina.

 „Cijelo područje je premreženo rovovima i suhozidnim položajima iz Drugog svjetskog rata. No, s južne strane pronašli smo djelomično sačuvane ostatke zida u dužini od 15 metara, s ostacima žbuke. On povezuje dva položaja, gotovo sigurno osmanske kule koje odgovaraju starim grafičkim prikazima. Također se naziru i ostaci zapadnog zida iz istog razdoblja. Uz zidove i na kulama nalazi se velika količina obrađenih ulomaka kamena i sedre, koje sigurno nisu donosili i obrađivali Talijani ili Nijemci u Drugom svjetskom ratu“ rekao je Nakić.

 Toponim Gradina ubrzo je zaboravljen, jer nije naveden u kasnijim kartografskim prikazima Skradina, a podučje je obraslo makijom i alepskim borom. Do sada se smatralo da su osmanlijski osvajači bili smješteni samo u vojnoj utvrdi Turina neposredno iznad grada. Od svih istraživača koji su obrađivali povijest skradinskog kraja, na moguće postojanje utvrde upozorio je samo fra Josip Ante Soldo prije gotovo tri desetljeća. Nedavna gradnja biciklističke staze do vodospreme otvorila je mogućnost istraživanja i valorizacije ovog područja, naveo je Pavić.


U Dubrovniku izložba Vatroslava Kuliša „Predjeli Dioniza“

DUBROVNIK - Izložba akademskog slikara Vatroslava Kuliša „Predjeli Dioniza“ otvorena je u utorak navečer u dubrovačkoj Umjetničkoj galeriji, a donosi kroz četrdeset djela presjek umjetnikova stvaralaštva u minula četiri desetljeća.

Vatroslav Kuliš tom je prilikom izjavio kako u djelima prirodu transformira u svoj metajezik, ali je ona uvijek njegova inspiracija.
„Ovo je mali presjek dosad učinjenog, za retrospektivu bi trebalo nekoliko dvorana“, rekao je Kuliš.

Likovni kritičar i kustos izložbe Milan Bešlić podsjetio je kako se Kuliš u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća na suvremenoj likovnoj sceni pojavio kao slikar boje i u tom kontekstu treba čitati svaki njegov ciklus.

„Na ovoj izložbi se predstavlja kroz radove karakteristične za njegova pojedina razdoblja stvaralaštva. Mogu se 'pročitati' po kronološkoj liniji“, naglasio je Bešlić.

V.d. ravnatelja Umjetničke galerije Dubrovnik Marin Ivanović podsjetio je kako je Kuliš posljednji put u Dubrovniku izlagao prije više od dvadeset godina.

„Tada je izložio sliku 'Morski val' veliku 25 metara i galerijski tehničar mi je pričao kako mu je ostala u sjećanju po toj voluminoznosti. More Vatroslava Kuljiša koje je najzastupljenije na izložbi na predivan način komunicira s Dubrovnikom. Izložba je otkriće za dubrovačku publiku“, rekao je Ivanović.

Vatroslav Kuliš, rođen 1951. godine, Školu primijenjene umjetnosti završio je 1971., a  slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirao 1976. godine. Jedno vrijeme radio je u Leksikografskom zavodu „Miroslav Krleža“ kao likovni urednik Opće enciklopedije i Hrvatskoga biografskog leksikona, a nakon toga je samostalni umjetnik.

Autor je nekoliko scenografskih i dizajnerskih rješenja u Hrvatskom narodnom kazalištu, kazalištu Komedija i Zagrebačkom kazalištu lutaka, kao i niza grafičkih mapa, a opremio je i ilustrirao brojne knjige. Značajan dio umjetničkog stvaralaštva obuhvaća i sakralni ciklus u crkvama u Metkoviću, Klobuku, Čitluku, Širokom Brijegu i Melbourneu. Boravio je na studijskim putovanjima u Parizu, Münchenu, New Yorku i  Melbourneu.

Dobitnik je odličja „Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića“ 1997., državne nagrade „Vladimir Nazor“ 2000. godine, Nagrade za životno djelo grada Metkovića 2015. godine i Nagrade Grada Zagreba 2018. godine.

Izložba ostaje otvorena do 4. studenog 2018. godine.


IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Janko Volarić najbolji glumac filmskog festivala u Aleksandriji

ZAGREB - Hrvatski glumac Janko Popović Volarić osvojio je na ovogodišnjem Filmskom festivalu Mediteranskih zemalja u Aleksandriji nagradu za najbolju mušku ulogu, za film "Comic Sans" Nevija Marasovića, a u glavnom natjecateljskom programu egipatskog festivala nagrađen je i slovensko-hrvatski film "Rudar" Hanne Slak - nagradom za najbolju režiju i posebnim priznanjem međunarodnog žirija.

U glavnom natjecateljskom programu 34. izdanja Filmskog festivala Mediteranskih zemalja u Aleksandriji sudjelovalo je ukupno 12 naslova, a član međunarodnog žirija bio je i Pavo Marinković, izvijestio je Hrvatski audiovizualni centar.

"Comic Sans" je početkom listopada premijerno prikazan na Raindance Film Festivalu, a u srpnju je na Pulskom filmskom festivalu osvojio nagradu publike, Zlatna vrata Pule, te još pet nagrada - za najbolju režiju, za najbolju sporednu žensku ulogu (Nataša Janjić), za najbolju glavnu mušku ulogu, montažu (Tomislav Pavlic) te za oblikovanje zvuka (Julij Zornik).

Film "Rudar" svoju je hrvatsku premijeru imao na ovogodišnjem festivalu u Puli. Smješten u vrijeme gospodarske krize u Sloveniji, film prati bosanskohercegovačkog imigranta koji radi za rudarsku tvrtku pred propadanjem. Zadaća mu je pregledati rudarsko okno zatvoreno od 1945. godine, pri čemu otkriva mračnu i opasnu tajnu. Glavne uloge u filmu tumače Leon Lučev i Marina Redžepović, a sporedne Boris Cavazza, Jure Henigman, Nikolaj Burger, Boris Petkovič i Zala Đurić Ribič.

Cilj filmskog festivala Mediteranskih zemalja je decentralizacija filmske kulture i napretka u raznim granama filmske umjetnosti te jačanje odnosa među filmašima iz cijeloga svijeta, a posebno onih iz mediteranskih zemalja. Ove se godine održao između 3. i 8. listopada.


Razgovor s Ivanom Sajko otvara Sajam knjiga u Frankfurtu

FRANGFURT - Frakfurtski sajam knjiga koji se održava do 14. listopada, službeno će u srijedu otvoriti razgovor njemačkog predsjednika Franka Waltera Steinmeiera s belgijskim književnikom Stefanom Hertmansom i hrvatskom spisateljicom Ivanom Sajko, koja je ujedno i jedna od šestero autora odabranih kao fokus ovogodišnjeg hrvatskog predstavljanja na najvećem i najpoznatijem međunarodnom sajmu knjiga i nakladništva.

Hrvatski izložbeni prostor nalazi se u paviljonu 5.0 gdje će se presjek hrvatskog nakladništva prestaviti kroz 150 selektiranih naslova koji uključuju djela suvremene književnosti, publicistike, različitih monografskih izdanja, te literature za djecu.

Kao posebnost programa najavljen je fokus na djela šestero odabranih hrvatskih autora koji su svojim stvaralaštvom obilježili hrvatsku poeziju i prozu. Neka od izabranih djela već su i prevedena na strane jezike, a autori koji će biti posebno predstavljeni na hrvatskom nacionalnom izložbenom prostoru su Kristian Novak ("Ciganin, ali najljepši"), Slavenka Drakulić ("Frida ili o boli"), Miljenko Jergović ("Rod"), Ivana Sajko ("Ljubavni roman"), Edo Popović ("Ponoćni boogie"), te Miro Gavran ("Kafkin prijatelj").

Autori se predstavljaju kroz poseban video materijal u produkciji HTV-a "Prekid programa zbog čitanja", u sklopu kojeg čitaju najznačajnije ulomke svojih književnih djela. Kompletan video materijal može se pogledati na Yotube kanalu Zajednice nakladnika i knjižara pri HGK, koja je uz Ministarstvo kulture RH organzator hrvatskog predstavljanja na sajmu u Frankfurtu.

Ove godine, hrvatski autori, ilustratori i izdavači za djecu moći će se predstaviti i na novoosnovanom sajamskom Međunarodnom štandu za dječju knjigu, centralnoj točki za agente i medije koji prate književnost za djecu i mlade, gdje je Ministarstvo kulture zakupilo dodatni, manji izložbeni prostor.

Sajam, koji je za nakladnike otvoren dan ranije, u srijedu u 10 sati ujutro u središnjem izložbenom prostoru, gdje je ulaz moguć samo uz pozivnicu, otvara njemački predsjednik Steinmeier. Bivši njemački šef diplomacije, socijaldemokrat Steinmeier će o tome kako obraniti slobodu u olujnim vremenima kada cvatu populizam i ekstremizmi raznih vrsta razgovarati s belgijskim književnikom Hertmansom, najpoznatijem po romanu "Slikar i rat" (2013., na hrvatskom objavljen u izdanju Frakture i prijevodu Romane Perečinec), te hrvatskom spisateljicom Ivanom Sajko.

Pozivnicu za taj susret Sajko je dobila zahvaljujući, između ostaloga, međunarodnoj nagradi berlinske Kuće kulture svijeta, kulturnog centra Das Haus Kulturen der Welt, za njemački prijevod knjige "Ljubavni roman", koju je dobila ove godine zajedno sa svojom prevoditeljicom Alidom Bremer.

Od ostalih aktivnosti na hrvatskome štandu posebno je najavljeno i druženje s Mirom Gavranom u petak 12. listopada, kada će najprevođeniji suvremeni hrvatski dramski pisac predstaviti roman "Kafkin prijatelj", u prijevodu na osam jezika te odabrane komedije u prijevodu na šest jezika.


Jack Ma najbogatija osoba u Kini, "težak" 39 milijardi dolara

PEKING - Jack Ma ponovno je osvojio titulu najbogatije osobe u Kini, s bogatstvom od 39 milijardi dolara, pokazalo je to istraživanje objavljeno u kineskom časopisu Hurun.

Ma (53) je rekao da je bogatstvo njegove obitelji poraslo za 35 posto tijekom prošle godine, ponajviše zahvaljujući novom krugu financiranja za online tvrtku Ant Finantial koju je osnovao, navodi se u izvješću objavljenome u srijedu.

Ma, koji je imao skromne početke kao profesor engleskoga, postao je jedan od najutjecajnijih kineskih poslovnih ljudi osnutkom Alibabe, najveće svjetske kompanije za internetsku trgovinu koja se procjenjuje na 390 milijardi dolara.

Ant Finantial ima tržišnu vrijednost od 100 milijardi dolara.

Prošlogodišnji No 1 trgovac nekretninama Xu Jiayin došao je na drugo mjesto nakon što je njegovo bogatstvo palo za 14 posto na 36 milijardi dolara.

Pony Ma, osnivač tehnološkog diva Tencent, također je osiromašio za 4 posto pa je njegovo bogatstvo 35 milijardi dolara, što je prvi put u više od deset godina da mu se bogatstvo smanjilo.

Od 1893 osoba koje čine ovaj popis, 1012 je ove godine doživjelo smanjenje bogatstva ili su ostali na istome zbog usporavanja kineske ekonomije i 20 posto pada dionica.


Lady Gaga i Serena Williams, uz Annu Wintour domaćice Met Gale 2019.

NEW YORK - Američka pjevačica Lady Gaga i profesionalna igračica tenisa Serena Williams u svibnju iduće godine bit će, uz nezaobilaznu modnu urednicu američkog izdanja časopisa Vogue Annu Wintour, domaćice i suvoditeljice Met Gale, jednog od najposjećenijih mondenih događaja godine u New Yorku.

Institut za kostime, koji djeluje u sklopu Metropolitan muzeja umjetnosti tradicionalno će organizirati gala večer, raskošan događaj koji slavi modu, a slavne zvijezde na odgovarajuć će način morati ispuniti i interpretirati zadani dress code te ga pokazati na crvenom tepihu.

Modna gala večer odvija se u centralnom predvorju muzeja, a cilj joj je prikupiti novčana sredstva za Institut za kostime, odjel Metropolitana posvećen modi. Ulaznica za Met Galu stoji 30.000 dolara.

Utjecaj moćne modne urednice Anne Wintour je tolik da se od 2014. prostor posvećen Institutu za kostime zove Centar za kostime Anne Wintour.

Uz slavnu modnu urednicu, Lady Gagu i Serenu Williams događaj, koji će se održati 6. svibnja 2019. vodit će kreativni direktor modne kuće Gucci Alessandro Michele i britanski pjevač Harry Styles.

Naziv ovogodišnje izložbe koja će trajati od 9. svibnja do 8 rujna bit će "Camp: bilješke o modi" (Camp: Notes on Fashion). Bit će posvećena stilu 'Camp' koji je američka spisateljica Susan Sontag definirala u svojem eseju "Notes on Camp" objavljenom 1964.

Camp predstavlja estetski senzibilitet koji određeni fenomen smatra privlačnim ili smiješnim zbog njegove ridikulozne prirode. Koncept je uvelike sličan onome kiča. Stoga su ta dva fenomena estetski vrlo slična.

Kada se termin prvi put pojavio 1909. godine označavao je ponašanje koje se opisivalo kao razmetljivo, pretjerano, teatralno i ženstveno, a do sredine sedamdesetih definicija je glasila: banalnost, lukavstvo, prosječnost i ekstremno razmetanje.

Esej Susan Sontag 1964. je, kao temeljne odlike stila definirao lukavstvo, frivolnost, naivnost, srednjeklasnu pretencioznost i 'šokantan' višak. Camp estetika popularna je do danas.

"Moda je sve češće najuporniji i najotvoreniji odraz estetike 'Camp'", objasnio je kustos Instituta za kostime Andrewu Bolton, dodavši da će i izložba biti svojevrstan odraz isječaka eseja Susan Sontag.


Taylor Swift opet trijumfirala na American Music Awards, pozvala fanove da izađu na izbore

LOS ANGELES - Taylor Swift ponovno je pobijedila na natjecanju za American Music Awards, osvojivši u utorak po četvrti put nagradu za umjetnicu godine, što je iskoristila za novi politički istup u kojem je pozvala svoje fanove da izađu i glasaju na izborima za Kongres i Senat, koji će se održati 6. studenoga.

Swift, 28-godišnja pop zvijezda, nedavno je izazvala pravu buru reakcija u SAD-u nakon što je u prvom javnom političkom istupu u karijeri najavila da će na izborima u studenom podržati demokratske kandidate.

U utorak je pak publici koja je prisustvovala dodjeli American Music Awards u Los Angelesu i milijunima koji su taj show gledali kod kuće poručila da izađu na izbore i glasaju.

"Ovu nagradu i svaku nagradu koja je dodijeljena večeras su izglasali ljudi, a znate za što još ljudi glasaju", upitala je Swift prilikom prihvaćanja trofeja i odmah odgovorila: "Izbori 6. studenoga. Izađite i glasajte".

Četvrti trofej umjetnice godine, koji se dodjeljuje na temelju glasova publike, Swift je osvojila pobijedivši repere Drakea i Post Malonea, britanskog kantautora Eda Sheerana i rock bend Imagine Dragons.

Pokupila je još tri nagrade - za najbolju žensku pop umjetnicu, najbolju turneju i najbolji pop album za "Reputation", najprodavaniji album prošle godine.

Od ostalih nagrada, njujorška reperica Cardi B izabrana je za omiljenu hip-hop/rap umjetnicu, ali je izgubila u borbi za najbolju novu umjetnicu od pjevačice kubanskog podrijetla Camile Cabello.

Ostali pobjednici su Post Malone (muški pop/rock umjetnik), Khalid (muški soul/R & B umjetnik) i country zvijezda Carrie Underwood, koja je osvojila već 13. nagradu American Music Award.

Boy band BTS postao je prva korejska skupina koja je osvojila nagradu na American Music Award, uzimajući trofej za omiljene društvene umjetnike.

Gladys Knight vodila je odavanje počasti kraljici soula Arethi Franklin, koji je umrla od raka u kolovozu u dobi od 76 godina, a ostale izvođačice bile su Mariah Carey, Jennifer Lopez i Missy Elliott.

Neke od najvećih glazbenih zvijezda, kao što su Drake, Ed Sheeran, Beyonce, Ariana Grande, Rihanna i Kanye West, nisu prisustvovali dodjeli nagrada koja je, osim istupa Taylor Swift, uglavnom bila pošteđena politike.
 

Kuba izdala poštansku marku s Castrovim likom

HAVANA - Gotovo dvije godine nakon smrti Fidela Castra kubanska pošta u utorak je pustila u optjecaj poštansku marku s njegovim likom.

Marka koja vrijedi 90 centima u gornjem dijelu prikazuje oca kubanske revolucije iz 1959., a u pozadini je zastava te otočne države.

U donjem je dijelu prikazan Trg revolucije u Havani.

"Riječ je o prvoj poštanskoj marki s likom Fidela Castra od njegove smrti", 25. studenoga 2016., piše na internetskoj stranici Ministarstva komunikacija.

Poštanska marka puštena je u optjecaj u istočnoj regiji Manzanillo i dio je ceremonije obilježavanja 150. godišnjice početka borbe za neovisnost Kube od Španjolske 10. listopada 1868., stoji na stranicama ministarstva.

U povodu spomenute ceremonije i druge kubanske povijesne ličnosti dobile su marke. Među njima je borac za neovisnost Carlos Manuel de Cespedes te revolucionari i borci Frank Pais, Camilo Cienfuegos i Ernesto "Che" Guevara.


Swift podržala demokrate; Trump joj 'za četvrtinu' uskraćuje ljubav

WASHINGTON - Pravu buru reakcija u Americi je u ponedjeljak izazvala izjava američke pop zvijezde Taylor Swift, koja se dosad suzdržavala od javnih političkih istupa, a onim u nedjelju je, nedugo prije održavanja američkih izbora na pola mandata javno poduprla demokrate. Na osebujan način reagirao je čak i predsjednik Donald Trump.

U dugačkom postu objavljenom na Instagramu gdje ima 112 milijuna sljedbenika, Swift (28) je napisala kako je dosad bila nesklona dijeliti svoja politička stajališta, no da je u međuvremenu promijenila mišljenje. Istaknula je da je podupirala demokratskog kandidata za američki Senat u rodnome Tennesseeju te je žestoko napala njegovu suparnicu i Trumpovu miljenicu, republikanku Marshu Blackburn.

"Kao i ranije željela bih nastaviti glasati za žene u politici. No Marshu Blackburn ne mogu poduprijeti. Njezin istup u Kongresu me plaši i zbunjuje", napisala je.

"Ta je žena glasala protiv izjednačenja plaća za muškarce i žene. Glasala je protiv prijedloga zakona o nastojanju da se žene zaštite od nasilja u domu, od silovanja i praćenja. Glasat ću za Phila Bredesena u Senatu i Jima Coopera u Zastupničkom domu", napisala je.

Na traženje novinara da komentira pjevačičin komentar Trump je odgovorio: "Dakle, sada njezinu muziku volim 25 posto manje nego ranije, OK?"

Prije nego što je izabran za predsjednika Trump je o Swift govorio s puno topline. U dvjema prigodama na Twitteru ju je 2012. nazvao "fantastičnom" i "nevjerojatnom".

"Ne mogu glasati za nekoga tko nije spreman boriti se za dignitet SVIH Amerikanaca, bez obzira na boju njihove kože, spol ili na to koga vole", napisala je Swift.

Pozvala je svoje obožavatelje da se prijave u registar birača uz molbu: "Molim vas, informirajte se i educirajte o kandidatima koji se natječu u vašoj državi i glasajte za onoga čija su stajališta najbliža vrijednostima za koje se i sami zalažete."

"Mnogi među nama nikada neće pronaći kandidata ili stranku s čijim se programom sto posto slažu, no na izbore moramo izaći", piše Swift.

Njezini su komentari dobili milijun i pol 'lajkova' na Instagramu. Post su, među ostalima, lajkali George Takei, Chrissy Teigen, Blake Lively i pjevačica Kate Perry. No istodobno su razgnjevili brojne konzervativce.


Uspjeh slovenskih kirurga: rekonstruirali amputirani nos uzgojen na nadlaktici

LJUBLJANA - Pacijentici kojoj je nos u cijelosti amputiran zbog invazivnog raka kože slovenski su kirurzi u složenoj operaciji izveli potpunu rekonstrukciju tog organa služeći se isključivo njezinim tkivom i 3D modelom, implantiravši ga najprije na njezinoj podlaktici, a zatim ga presadili na lice.

Pacijentici kojoj je nos u cijelosti amputiran zbog invazivnog raka kože slovenski su kirurzi u složenoj operaciji izveli potpunu rekonstrukciju tog organa služeći se isključivo njezinim tkivom i 3D modelom, implantiravši ga najprije na njezinoj podlaktici, a zatim ga presadili na lice.

Potpuna rekonstrukcija nosa, prva takve vrste u svijetu, odvijala se u dvije faze, a obje su operacije zajedno trajale osam sati, rekli su u utorak na konferenciji za novinare predstojnik klinike za plastičnu i estetsku kirurgiju ljubljanskog Sveučilišnog centra (UKC) Uroš Ahčan i Vojko Didanovič, maksilofacijalni i oralni kirurg koji su vodili tim.

Liječnici su najprije izveli trodimenzionalno skeniranje i tiskanje modela oštećenja pacijentičina lica i strukture nosa, a na osnovi 3D modela vezivno tkivo i kožu iz njezine podlaktice modelirali su u nos na njezinoj podlaktici, gdje je ostao 30 dana dok se nije primio i postao prokrvljen i povezan živcima.

U zadnjoj fazi takav je „oživljeni“ model nosa iz njezina tkiva pažljivo presađen na lice, tako da na njemu nema niti vidljive brazgotine.

Rekonstrukcija nosa nakon potpune amputacije jedan je od najzahtjevnijih rekonstrukcijskih zahvata. Pri takvoj operaciji treba razmišljati višedimenzionalno, osigurati čvrstoću kosti i mekih tkiva, kožu u kojoj djeluju živci, ali i pobrinuti se da rezultat bude trajan i da se osigura dobra funkcija i lijep estetski dojam, kazao je dr. Ahčan na konferenciji za novinare.

"Glavna prednost ovog inovativnog pristupa jest ta što je nos napravljen iz vlastitog tkiva zbog čega je rehabilitacija kraća“, kazao je Ahčan.

 
Ljudi u okolici Vezuva g. 79. umirali su užasnom smrću

POMPEJI - Godine 79. nipošto nije bilo dobro zateći se u okolici Vezuva. Ljudi koje u dva dana katastrofalne erupcije lava nije žive spržila, umirali su i na druge užasne načine.

Dijelu njih, pokazalo je novo istraživanje, doslovno je eksplodirala glava.

Arheolozi iz torinske sveučilišne bolnice Federica II. istražili su kosti izvađene ispod pepela u skladištima za čamce na dokovima Herkulaneja, jednog od gradova najbližeg vulkanu.

Na kostima su otkrili čudne, crvene i crne nakupine minerala, a one su pronađene i u lubanjama.

Znanstvenici su potom proveli dva postupka, masenu spektrometriju s induktivno spregnutom plazmom (ICP-MS) i Ramanovu mikrospektroskopiju, i ustanovili da se radi o naslagama željeza i željezova oksida.

A to je ono što bi se dogodilo kada bi krv proključala i pretvorila se u paru.

"Prvi put smo došli do uvjerljivih dokaza koji ukazuju na to da su se uslijed izloženosti ekstremnoj vrućini tjelesne tekućine i meko tkivo žrtava u Herkulaneju pretvorile u paru", napisali su znanstvenici u časopisu Plos One.

Drugim riječima, tjelesne su se tekućine pretvarala paru, a ona je stvarala pritisak koji je negdje morao prsnuti.

Na dokovima Herkulajena smrt je zatekla tristotinjak ljudi.

Proučavajući 103 kostura, znanstvenici su primijetili da je većina kostiju pukla ili napukla. Rubovi su bili oštri s pougljenjenim dijelovima oko njih. To se događa prilikom kremiranja i ukazuje na izloženost ekstremnoj vrućini.

Daljnja analiza pokazala je da je nataloženo željezo na kostima posljedica ključanja i isparavanja krvi na visokim temperaturama.

Lava je bila jako vruća, između 200 i 500 stupnjeva Celzijevih, a kretala se brzinom od 100 do 300 kilometara na sat. Ljudi u Herkulaneju jednostavno nisu imali šanse.

"Pažljiv pregled kostura otkrio je i pukotine u gornjem dijelu lubanje, kao i zacrnjenja oko tih pukotina. To je vjerojatno rezultat istodobne izravne izloženosti ekstremnoj vrućini i porastu intrakranijalnog tlaka potaknutog ključanjem mozga. Eksplozija lubanje vjerojatan je ishod", napisali su znanstvenici.

Odnosno, mozak žrtve je 'prokuhao', što je stvorilo mnogo pare koja je mogla izaći isključivo kroz lubanju.

Vezuv je i dalje aktivan vulkan, posljednja je erupcija bila 1944., a u njegovoj neposrednoj blizini danas živi tri milijuna ljudi.

 
Prije 2000 godina židovi zvali Jeruzalem istim imenom kao danas

JERUZALEM - U Izraelu je u utorak otkriven kamen s urezanim antičkim natpisom koji svjedoči da je ime Jeruzalema u sadašnjem obliku na hebrejskom bilo u uporabi prije dvije tisuće godina.

Arheolozi su u veljači otkrili u Jeruzalemu deblo stupa s urezanim natpisom "Hananiah Dodalosov sin iz Jeruzalema" na aramejskom jeziku, pisano hebrejskim pismom, pri čemu je ime grada bilo napisano u obliku koji je i danas u uporabi, Yeroushalaim.

Ime Yeroushalaim, kako ga sričemo i izgovaramo danas, dokumentirano je u vrijeme Drugog židovskog hrama (1. stoljeće poslije Krista) tek u rijetkim prilikama i u vjerskom i političkom kontekstu, rekao je David Mevorah, ravnatelj Izraelskog muzeja gdje je kamen sada izložen.

Ime grada se više stotina puta spominje u Bibliji, gotovo uvijek u obliku Yeroushalem i tek pet puta kao Yeroushalaim, ističe Yuval Baruch, ravnatelj Izraelske uprave za arheologiju. Yeroushalaim se javlja i na židovskoj kovanici iz vremena Velikog ustanka protiv Rimljana (66. - 73. poslije Krista).

"Sada imamo dokaze da su se neki u vrijeme Drugog hrama na području Jeruzalema koristili imenom Yeroushalaim, kao mi danas, kada bi izgovarali, čitali i sricali ime grada. Znamo da je ime veoma staro, nije moderni izum i nije ga smislila dijaspora", tvrdi Baruch.

Kamen se isprva nalazio u selu židovskih keramičara koje je u 2. st. prije Krista nastalo u blizini Jeruzalema. Mjesto, koje je danas u samom središtu Jeruzalema, početkom 2. st. poslije Krista 10. rimska legija je pretvorila u keramičku radionicu. Ista je legija 70. g. razorila Jeruzalem i Drugi židovski hram.

Kamen je ponovo iskorišten u kolonadi pokraj kupališta. Kako je izvađen iz svog prirodnog konteksta, ne zna se njegova namjena: Je li Hananiah, umjetnik ili obrtnik, reklamirao svoju radionicu ili je pak kamen bio darovan javnoj zgradi, pita se Mevorah.

Što se tiče imena Dodalos, što je vjerojatno nadimak, ono se po svoj prilici odnosi na Dedala i na "drevnu tradiciju mjesnih židova koji su prihvatili grčki način života" pošto je to područje zauzeo Aleksandar Veliki, rekao je.

Stup je pronađen tijekom građevinskih radova, kao što je često slučaj u Jeruzalemu.
 

Znanstvenici otkrili gen odgovoran za erektilnu disfunkciju

WASHINGTON - Američki znanstvenici otkrili su gensku varijaciju djelomično odgovornu za erektilnu disfunkciju, što bi u dogledno vrijeme moglo rezultirati poboljšanjem njezina liječenja, piše u članku objavljenom u ponedjeljak u časopisu Američke akademije znanosti (PNAS).

Na golemom lancu ljudske DNK znanstvenici su detektirali posebno mjesto na kojemu se jedna genska varijacija povezuje s erektilnom disfunkcijom.

Kod muškaraca koji posjeduju jednu kopiju ove varijacije za 26 posto je povećan rizik od razvoja erektilne funkcije u odnosu na ostatak muške populacije, a kod skupine koja ima dvije kopije opasnost je veća za 59 posto, kaže glavni autor studije Eric Jorgenson.

Rezultati se temelje na podatcima prikupljenim na 36,649 pacijenata kalifornijske neprofitne organizacije Kaiser Permanente

Po podacima iz 2007. koji se odnose na područje Sjedinjenih Država prosječno od erektilne disfunkcije pati svaki peti muškarac, no broj se povećava s godinama života.

Za trećinu rizika od erektilne disfunkcije odgovorni su genski čimbenici, a od toga se dva posto odnosi na gensku varijantu koju su otkrili Jorgenson i njegovi kolege.

Podsjećaju da na ovu mušku boljku mogu utjecati pretilost, dijabetes i kardiovaskularne bolesti.

"Raspoloživi načini liječenja erektilne disfunkcije ne djeluju na polovinu muškaraca uključenih u liječenje. No ako uspijemo razviti nove načine liječenja koji će ciljati gensku varijaciju, i njima ćemo moći pomoći", ističe Jorgenson.

 
Google predstavlja novu inačicu svog Pixel mobitela

SAN FRANCISCO - Alphabetov Google predstavit će u utorak treće izdanje svog Pixel pametnog telefona na 10 medijskih događaja diljem svijeta, što je nagovještaj da se sprema geografski proširiti distribuciju tog uređaja u nadi da će jednog dana biti popularan kao Appleov iPhone.

Iako je Google uspio u prodaji jeftinijih uređaja poput pametnih zvučnika i kućnih mrežnih usmjerivača, prodaja pametnih telefona ide mu puno teže.

Naime, Google je tijekom devet mjeseci, zaključno s 30. lipnja ove godine, isporučio 2,53 milijuna Pixel 2 i 2 XL uređaja, osvojivši tako manje od 1 posto globalnog tržišta pametnih telefona, prema istraživačkoj tvrtki Strategy Analytics. Usporedbe radi, u istom razdoblju godinu ranije dostavljeno je 2,4 milijuna Pixel uređaja, priopćili su iz tvrtke.

Ograničen odziv tržišta utjecao je na nespremnost Googlea da ide na veliku distribuciju i marketing Pixela kao što to čini Apple, koji je posljednje dvije linije iPhone-a predstavio u 50-ak zemalja.

Prošlogodišnji Pixel 2 stigao je s tehničkim kvarovima koji su potaknuli pritužbe korisnika na neželjenu buku tijekom poziva, rušenja aplikacije fotoaparata i neočekivano nijansiranog zaslona. Google je prvotno prodavao Pixel 2 i većeg srodnika Pixel 2XL u šest zemalja, uključujući SAD, Australiju, Njemačku i Indiju.

Ove godine Google organizira događaje za promidžbu Pixel 3 uređaja u gradovima kao što su New York, London, Paris, Tokyo i Singapore, izjavio je glasnogovornik Kay Oberbeck. Google Assistant, prepoznatljiv virtualni pomagač na Pixelu, prije godinu dana bio je dostupan na šest svjetskih jezika, a sada ih podržava 16.

Značajke privatnosti i sigurnosti bi mogle biti najvažnije točke Pixela 3, buduću da su Google i druge velike američke tehnološke tvrtke pokušale napraviti odmak od nedavnih skandala krađe osobnih podataka.


Udio obnovljive energije nastavlja rasti širom svijeta - IEA

LONDON - Očekuje se da će udio obnovljive energije koja se globalno koristi porasti za petinu u sljedećih pet godina te doseći 12,4 posto u 2023., priopćila je Međunarodna agencija za energiju (IEA) u godišnjem izvješću objavljenom u ponedjeljak.

Obnovljivi izvori energije imat će najbrži rast u sektoru elektične energije, osiguravajući gotovo 30 posto energetskih potreba u 2023., u usporedbi s 24 posto u 2017.

Tijekom tog razdoblja predviđa se da će se na obnovljive izvore odnositi 70 posto rasta globalne proizvodnje električne energije gdje je na prvom mjestu solarna tehnologija a slijedi vjetroenergija, hidroenergija i bioenergija, prema izvješću.

Hidroenergija ostaje najveći izvor obnovljive energije te bi do 2023. trebala zadovoljavati 16 posto globalnih potreba za električnom energijom, a slijede je vjetroenergija (6 posto), solarna energija (4 posto) i bioenergija (3 posto).

U izvješću se naglašava da je 2017. rekordna godina za obnovljivu energiju. Najviše su porasli kapaciteti solarne energije, 97 gigavata, a više od polovice tog broja odnosi se na Kinu. U međuvremenu se, već drugu godinu zaredom, smanjuje rast novih kapaciteta vjetroelektrana na kopnu, osobito u Kini i u SAD-u.

Solarna tehnologija imat će najveći rast među izvorima obnovljive energije u sljedećih šest godina, a očekuje se da će tijekom tog razdoblja postati operativno 600 novih gigavata.

Na samu Kinu otpada gotovo 45 posto globalne solarne ekspanzije, navodi se u izvješću.



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus