12:09, 14. Kolovoz 2018

kultura...

Kultura 1. kolovoza 2018.

Objavljeno: 01.08.2018 u 06:50
Pregledano 46 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 1. kolovoza 2018.

ZAGREB, 1. kolovoza 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Ljetno kino Tuškanac: Hitovi u prvom redu do mora filmova

ZAGREB - Ljetna pozornica Tuškanac nastavlja s radom i tijekom kolovoza, s ponudom probranih filmskih naslova novije produkcije iz redovite kino-distribucije, u novom programu "Prvi red do mora filmova".

Tuškanačku šumu 'posjetit' će u srijedu proslavljene američke glumice starije generacije, Diane Keaton i Jane Fonda, u filmu "Klub zadovoljnih žena", koji prati četiri prijateljice čiji se životi promijene nakon što u svom književnom klubu pročitaju knjigu "50 nijansi sive".

Slijedi film "Tully" s Charlize Theron u ulozi mlade majke troje djece koja jedva preživljava iz dana u dan uz troje djece, od koje je jedno novorođenče. Od muža baš i nema koristi i svaki dan jedva dočeka večer, no život joj se mijenja kada joj brat odluči unajmiti noćnu dadilju - Tully.

U petak je na programu novi film istaknutog njemačkog redatelja  Wima Wendersa "Do dna", u čijem je središtu ljubavna priča znanstvenice, koja se bavi istraživanjem oceana i tajnog agenta. Par se slučajno upozna u hotelu u Normandiji, gdje se oboje pripremaju za životne misije, te se u kratko vrijeme koje su zajedno ludo zaljubljuju jedno u drugo.

Subotnja večer rezervirana je za film "Mamma Mia: Here We Go Again", drugi dio hita "Mamma Mia" iz 2008. s Meryl Streep, Pierceom Brosnanom, Amandom Seyfried i Colinom Firthom u glavnim ulogama. Sniman na Visu, film otkriva što se sve događalo trideset godina prije radnje prvog filma.

Projekcije počinju u 21,30 sati, a s obzirom da se odvijaju na otvorenom na njih su dobrodošli i ljubitelji filma sa svojim psima.


"Bernstein pleše" na splitskom Sustipanu

SPLIT - U koprodukciji dvaju baleta: riječkog HNK Ivana pl. Zajca Rijeka i splitskog HNK u četvrtak će biti izvedena baletna premijera "Bernstein pleše" u koreografiji Maše Kolar i Igora Kirova, u sklopu 64. Splitskog ljeta na Sustipanu.

Koreografiju za Allegro na simfonije Ludwiga van Beethovena napravila je Maša Kolar, asistentica i dramaturginja je Maja Marjančić, a baletna majstorica Elena Nikolaeva.

Pisma za njega je koreografski obradio Igor Kirov na glazbu Leonarda Bernsteina, asistirala mu je Mojca Majcen, dok je baletna majstorica Paula Rus. Kostimografkinja i scenografkinja je Aleksandra Ana Buković. U baletnoj premijeri među ostalim nastupaju Matea Milas, Ajla Kadrić, Jaclyn Ann Higgins, Ingeborg Hendrikx, Anca Zgunić, Ksenija Duran Krutova, Laura Orlić, Daniele Romeo, Svebor Zgurić, te Ricardo Campos Freire.

Koreografkinja Maša Kolar rekla je na konferenciji za novinare u splitskom gradskom teatru da su se bavili stavcima iz pet Beethovenovih simfonija te Bernsteinovom pojavnošću: njegovim gestama, mimikom lica i pokretima za vrijeme dirigiranja.

"To su bile dvije ideje, dvije teme koje su bile dovoljno inspirativne...Bez geste nema glazbe, ali ni plesa. Ta gesta povezuje glazbu i ples, ali povezuje ono što mi želimo reći", kazala je Kolar te dodala da su se predstavom željeli pridružiti obilježavanju 100. godišnjice Bernsteinova rođenja.

Njena asistentica i dramaturginja Maja Marijančić otkrila je da ih je je početna ideja da se radi u Splitu, sa splitskim i riječkim baletom razveselila.
Tako su, kaže, odlučili raditi vedar komad koji slavi ples i glazbu jer je Bernstein bio veliki dirigent, ali i veliki uživatelj glazbe koju je volio.
Želja nam je da publika i plesači zajedno slave Bernsteina, dodala je.

S plesačima riječkog kazališta Igor Kirov predstavlja svoj autorski projekt koji je utemeljen na pismima Leonarda Bernsteina. Predstavu je, kaže, temeljio na onome što je Bernsteinova žena, koja je cijelo vrijeme zapisivala njegove osjećaje, osjećala prema njemu, a nije ulazio u dubinu.
 
Baletna premijera počinje u 21,30 sat, a reprizne izvedbe su zakazane za 3. i 4. kolovoza na istom mjestu i u istom vremenu.


Filmski festival Dalmatia nastavlja svoj program u Pirovcu

ZAGREB - Festival igranog, dokumentarnog i promidžbenog filma, Dalmatia (DFF), nakon uspješnog početka u Sutivanu u srpnju,  od četvrtka nastavlja svoj program u Pirovcu, a potom do rujna u Omišu i Splitu.

Pod sloganom "Dalmatia is my Lifeline", festival će se u Pirovcu održati od 2. do 4. kolovoza, na dva mjesta - u gradskoj kino dvorani i na trgu Rudina.

U kinu će se prikazati hrvatski i inozemni dokumentarci, te premijerno poljski film za djecu i mlade "Iza plavih vrata", koji je proglašen najboljim poljskim filmom za cijelu obitelj i u Poljskoj je srušio rekorde gledanosti, najavljeno je na web stranici Festivala.

Na trgu Rudina igrat će probrani svjetski kratki filmovi najnovije produkcije raznih žanrova i tema, među kojima i nagrađivani španjolski film "Cuerdas".

Večernji program uobičajeno završava hrvatskom premijerom dugometražnog filma - prve večeri u Pirovcu, to će biti neobična drama o ljudskoj prirodi, dobru i zlu, "The Place", talijanskog redatelja i scenarista Paola Genovesea, čiji je prethodni film "Potpuni stranci" bio veliki hit prvog izdanja Filmskog festivala Damatia

Iduću večer na programu je bugarska hit komedija "Holiday Makers", koja prati zgode i nezgode skupine posjetitelja ljetnog odmarališta na Crnom moru i njihovih domaćina, a treću večer festival u Pirovcu zatvara švicarsko-austrijsko-poljski film "Životinje".

Riječ je o psihološkom trileru Grega Zglinskog, zamršenoj priči isprepletene stvarnosti i mašte, koja je oduševila kritiku i publiku na Berlinaleu i zaradila usporedbe s filmovima Alfreda Hitchcocka, Romana Polanskog i Davida Lyncha.

Festival se u prva dva izdanja održavao u Pirovcu i Omišu, a ove godine pridružio im se Sutivan (od 20. do 22. srpnja) i Split, gdje će trajati pet dana, od 28. kolovoza do 1. rujna, kada završava proglašenjem pobjednika u kategorijama kratkog igranog, dokumentarnog i promidžbenog filma.

DFF ovog ljeta ima najbogatiji filmski program do sada, s dvanaest dugometražnih igranih filmova, među kojima je čak jedanaest hrvatskih premijera.

Od hrvatskih filmova na programu je "Comic Sans" Nevia Marasovića, jedno od hvaljenijih novih domaćih ostvarenja.

Uz filmske projekcije organizirat će se brojni prateći sadržaji, predavanja, okrugli stolovi, filmske radionice i izložbe.

U zimskom razdoblju Festival se seli u ostale gradove širom Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije, s posebnim filmskim i odgojnim programima.

Ovogodišnje izdanje održava se pod pokroviteljstvom Hrvatskog audiovizualnog centra, grada Splita, Splitsko-dalmatinske županije i njene turističke zajednice, turističke zajednice Šibensko-kninske županije  i turističkih zajednica gradova Sutivana, Pirovca i Omiša.


Izložba zaboravljenog fotografskog kroničara Ivana Medara u HDLU

ZAGREB - Izložba "Život s kamerom" Ivana Medara, koja će od 2. do 26. kolovoza biti postavljena u Domu hrvatske fotografije – Klubu Hrvatskog društva likovnih umjetnika, podsjeća na rad tog zaboravljenog fotografskog umjetnika i kroničara socijalno-dokumentarističke fotografije, najaktivnijeg sredinom prošlog stoljeća.

U kustostvu Fedora Vučemilovića izložit će se fotografije koje će predstaviti autorov dokumentarno-umjetnički stil u prikazivanju poslijeratnih tema na prostoru bivše Jugoslavije.

Njegov opus prikazuje, među ostalim, početak izgradnje i industrijalizacije nakon oslobođenja, hidroelektrane i termoelektrane, škole, hotele i plaže, auto-ceste, stambenu izgradnju, suvremen način uzgoja plemenitih goveda, svinjogojstvo, peradarstvo, poljoprivreda i šumarstvo; prvi radnički savjeti i radničko samoupravljanje, proslave značajnih godišnjica.

Motivi su mu raznovrsni, od makedonskih vizura, dubrovačkih prizora, mediteranskih pejzaža do rodnog Zagreba, osobito Hrvatskog narodnog kazališta gdje je napravio portrete koji su do danas  važan prilog dokumentiranju povijesti hrvatske kulture.

Od tradicionalizma tog doba izdvaja ga osobna percepcija te fotografski objektivizam i neemotivan dokumentarizam prema  kreativnijem stilu fotografije. Dok je u pejzažima tražio apstraktne konstruktivističke forme, fotografijama radnika pokazivao je da bogatstvo stvara čovjek a ne politika ili stroj, ističe se u najavi izložbe.

"Medar je umjetnik koji je znao gledati, i čije je razmišljanje bilo koncentrirano na  bit viđenog u čistom vizualnom smislu - a tek povremeno i u nekim drugim, prenesenim konotacijama. Odatle nesumnjivo umjetnički zasnovana dokumentarnost njegove fotografije, odatle ljepota crno-bijele fakture njegovih fotosa u kojima uvijek diše dubina slike - bilo da se radi o širokom pejzažu s detaljima na njegovim dalekim rubovima, ili o intimi portreta koji otkriva sakriveno ispod površine viđenog, naslućuje slojevitost žive ljudske duše što proviruje kroz nabore kože ili sjaj oka", ocijenio je u predgovoru izložbe Nenad Turkalj.

Ivan Medar (Zagreb, 1911.-1991.) izučio je trgovački zanat, a 1939. se učlanio u Fotoklub Zagreb, što je pridonijelo da njegov početni interes za fotografiju  preraste u profesiju. Od 1946. godine aktivno izlaze na izložbama u Jugoslaviji i inozemstvu te dobiva mnoge nagrade, a od 1950. radi kao fotoreporter-novinar u Fotoslužbi Hrvatske, kasnije Agenciji za fotodokumentaciju, gdje ostaje do umirovljenja 1972. godine.

Njegovom izložbom, jednom od četiri koliko ih se otvara u četvrtak u 'Džamiji', HDLU nastavlja otkrivati nepoznate ili zaboravljene radove i autore, ali i postavljati pitanje zbog čega umjetnici padaju u zaborav.


Istarski gradić Svetvinčenat ponovno okuplja suvremene plesače

ZAGREB - Svetvinčenat će nakon nedavno završenog Festivala plesa i neverbalnog kazališta ponovno ugostiti suvremene plesače - u okviru edukativnog projekta, Međunarodnog ljetnog plesnog kampa, od 2. do 12. kolovoza u tom će se istarskom gradiću okupiti pedesetak plesača iz Hrvatske i inozemstva.

"Jedan od najvažnijih ciljeva kampa za plesače jest vratiti se korijenima plesa, istražiti ih i preispitati ples i njegov značaj u današnjem vremenu", najavljeno je iz Mediteranskog plesnog centra u Svetvinčentu, domaćina projekta.

Međunarodni ljetni plesni kamp, koji je prije tri godine u Kini pokrenuo Shi Bo, istaknuti plesni umjetnik i predavač na Pekinškoj plesnoj akademiji, ove godine se prvi put održava u Europi, u Hrvatskoj i Mađarskoj.

"Odabir hrvatskog mjesta nametnuo se kao logičan obzirom na dugogodišnju 'plesnu povijest' Svetvinčenta, pitoresknog istarskog gradića u kojem je osnovan i Mediteranski plesni centar, a i njegovo se tamošnje održavanje uklapa i u viziju samog centra kao jedinstvenog regionalnog istraživačkog plesnog centra s međunarodnim značajem", dodaje se.

Kroz intenzivni dnevni program umjetnici i pedagozi razmjenjivat će  iskustva i znanja s polaznicima iz područja europskih i kineskih tradicionalnih, folklornih i suvremenih formi, a osim iz Hrvatske, Kine i Mađarske (partneri ovogodišnjeg izdanja), u kamp dolaze sudionici iz Litve, Poljske, Rumunjske i Makedonije.

Među ostalima, na kamp dolaze, njegov osnivač Shia Boa, Ding Lin, plesačica i profesorica klasičnog plesa, Tan Hao, nagrađivani plesač i pedagog, Olga Žitluhina, koreografkinja, plesačica i pedagoginja i jedna od najutjecajnijih osoba suvremene plesne scene u Litvi te poljska plesačica i pedagoginja Sylwia Hefczyńska-Lewandowska.

Iz Hrvatske, plesne radionice vodit će Martina Terzić, Martina Tomić (suvremeni ples), te Koviljka Marečić, Dario Marušić, Zoran Karlić i Branimir Šajina (istarski narodni plesovi, istarski restaurirani plesovi).

Sudionici će tijekom kampa moći osim prezentacije vlastitih metoda, usvojiti nove i time obogatiti vlastiti plesni vokabular, ostvariti kontakte u inozemstvu za buduće dugoročne suradnje te sudjelovati u nadolazećim, rastućim plesnim kampovima u sljedećim edicijama.

Tijekom deset dana održavanja organiziran je i bogat kulturni program za sve sudionike kojim će im omogućiti upoznavanje hrvatske kulture kroz posjet lokalnim znamenitostima, prirodnim ljepotama i kulturnim organizacijama u Puli, Rovinju, Fažani, Dvigradu, Humu, Roču, te na Brijunima.

Nakon boravka u Istri, drugi dio kampa nastavlja se u mađarskom mjestu Százhalombatta gdje će sudionici prezentirati rezultate suradnje javnom izvedbom te prezentacijom stečenih plesnih vještina u sklopu festivala Summerfest Százhalombatta.

Četvto izdanje kampa održava se u okviru suradnje Kina-CEEC, odnosno Kina 16+1, platforme u kojoj s Kinom surađuje 16 zemalja istočne i srednje Europe, uključujući i Hrvatsku i koja je već rezultirala suradnjama na mnogim područjima.


25FPS: Za konkurenciju festivala odabrano 26 filmova

ZAGREB - Za konkurenciju 14. Festivala 25 FPS, što će se održati najesen u Zagrebu, Rijeci i Ljubljani, izabrano je njih 26, među kojima su i dva hrvatska - "Dokument Parakozmik" veterana eksperimentalne scene Vladislava Kneževića i "Planine" debitantice Hrvoslave Brkušić.

Filmovi će se prikazivati od 27. do 30. rujna u Kinu Studentskog centra u Zagrebu, od 2. do 3. listopada u Art-kinu u Rijeci, a 5. listopada u Slovenskoj kinoteci u Ljubljani.

Ovogodišnja selekcija, napravljena između 1877 radova prijavljenih na natječaj, predstavit će filmovi iz cijelog svijeta, od Kanade, SAD-a i Perua do Australije i Tajvana, s rasponom tema i postupaka , od analognih akvarela na filmskoj vrpci do narativnog žamora internetskih piksela, najavljuje organizator festivala, Udruga 25FPS.

"Osobni portreti stoje uz bok analitičkim esejima, čije kamere jednako znatiželjno lutaju pustinjskim i planinskim pejzažima kao i krajolicima našeg društva, uma i duše", dodaje.

Festival u svom natjecateljskom programu donosi dvogodišnju produkciju, a dodjeljuje najmanje pet nagrada, po izboru Velikog žirija, Žirija kritike te publike.

Uz hrvatske filmove za nagrade će se natjecati "Água forte" (Mónica Baptista), "L'an dernier quand le train passant" (Pang-Chuan Huang), "Arr. for a Scene" (Jonna Kina), "At The Horizon" (Manuel Knapp, Makino Takashi), "Backyard" (Khaled Abdulwahed), "Britney" (Nina Yuen), "China Not China" (Richard Tuohy), "Comfort Stations" (Anja Dornieden, Juan David González Monroy), "A Dialogue with Cyberspace" (Brian den Hartog), "An Empty Threat" (Josh Lewis), "Helios" (Eric Stewart), "Im Schatten der Utopie" (Antoinette  Zwirchmayr).

Tu su i "Imperial Valley (cultivated run-off)" (Lukas Marxt", "Mais triste que chuva num recreio de colégio" (Lobo Mauro), "La Mesa" (Adrian Garcia Gomez), "The Migrating Image" (Stefan Kruse), "Paris Episoden" (Friedl vom Gröller), "The Remembered Film" (Isabelle Tollenaere), "A Room with a Coconut View" (Tulapop Saenjaroen), "Silica" (Pia Borg), "SNAP" (Felipe Elgueta, Ananké Pereira), "Sombra luminosa" (Mariana Caló, Francisco Queimadela), "Sunstone" (Filipa César, Louis Henderson) i "Tap Water" (Lilli Carré).

Potankosti o izabranim filmovima, informacije o programima Žiri predstavlja, Expanded Cinema, Refleksi, Ode filmu te o ostalim festivalskim sadržajima objavit će se u rujnu.

25 FPS je posvećen neovisnim i nekomercijalnim uratcima koji filmu pristupaju na inovativan način, nastaju na granicama filmskih rodova i žanrova te šire razumijevanje filma kao umjetnosti. Pri selekciji prednost se daje autorima i filmovima koji rade tematske, idejne i estetske iskorake, nastavljajući tradiciju avangardnog i eksperimentalnog filma.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Google planira pokrenuti cenzuriranu tražilicu za Kinu

PREKING - Googleova matična kompanija Alphabet Inc. planira pokrenuti cenzuriranu inačicu svoje tražilice za Kinu, koja bi blokirala određene stranice i pojmove, izvijestio je je u srijedu portal The Intercept, navodeći kao izvor interne Googleove dokumente i ljude upućene u taj projekt.

Projekt ima kodirano ime „Dragonfly“ te je u provedbi od proljeća 2017., navodi taj portal. Dodaje kako je napredak na tom projektu zamijećen u prosincu, nakon sastanka Googleovog izvršnog direktora Sundar Pichaija i visokog dužnosnika kineske vlade.

Pojmovi za pretraživanje o ljudskim pravima, demokraciji, religiji i mirnim prosvjedima bit će među riječima na crnoj listi aplikacije za pretraživanje, koja je, kako navodi The Intercept, već pokazana kineskoj vladi. Dovršena inačica mogla bi biti pokrenuta u sljedećih šest do devet mjeseci, no čeka se odobrenje kineskih vlasti.

Iz Googlea su odbili komentirati pojedinosti spomenute u Interceptovom izvješću, no napomenuli su kako su pokrenuli niz mobilnih aplikacija u Kini te da rade s lokalnim programerima kao dio procesa održavanja svoje prisutnosti na tom području.

Vodeći kineski internetski regulator, državni internetski informacijski ured Cyberspace Administration, nije odmah odgovorio na Reutersov zahtjev za komentarom.

Googleova glavna platforma za pretraživanje blokirana je u Kini zajedno s video platformom Youtube, no unatoč tome pokušavaju se probiti u Kinu. U siječnju se Google pridružio ulaganju u platformu na kojoj korisnici mogu prenositi uživo igranje njihovih mobilnih igara, nazvanu Chushou. Početkom srpnja pokrenuli su i igru povezanu s umjetnom inteligencijom na društvenoj mreži WeChat, koja je u vlasništvu Tencent Holding Ltd-a.
 

Ruke bogova pridržavaju vijetnamski "zlatni most"

DA NANG - U planinama središnjeg Vijetnama, divovski par ruku drži zlatni most visoko iznad tla, kao da su udovi iznikli iz same stijene.

"Kao da hodam po oblacima", rekao je Vuong Thuy Linh, turist iz Hanoja. "Ovo je tako jedinstveno".

Cau Vang ili Zlatni most na planini Ba Na privukao je od otvaranja u lipnju tisuće turista, željnih vidjeti čudo arhitekture neobičnog dizajna.

Pješački most, koji su projektirali arhitekti iz Ho Ši Mina, na tisuću je metara nadmorske visine i nadvisuje vrhove stabala, pružajući posjetiteljima neometan pogled na čaroban pejzaž.

Most simbolizira "velike ruke bogova koje iz tla izvlače zlatnu polugu", rekao je arhitekt Vu Viet Anh.

Planina Ba Na, popularni prijevoj Francuza tijekom kolonijalne vlasti nad Vijetnamom, primila je prošle godine 2,7 milijuna turista.

No najviše pažnje privlači Zlatni most i njegovi "stupovi", dvije goleme kamene ljudske ruke, stilizirane tako da se čini kao ga ih prašuma pokušava uzeti k sebi.


Kradljivci iz crkve ukrali neprocjenjivo vrijedne dragulje švedske kraljevske obitelji

STOCKHOLM - Švedska policija krenula je u potjeru za lopovima koji su iz katedrale Straengnaes, od Stockholma udaljene oko 80 km, u ponedjeljak ukrali vrlo vrijedne dragulje u vlasništvu švedske kraljevske obitelji.

Ukradeni su kraljevska kugla s križem i dvije neprocjenjivo vrijedne kraljevske krune od kojih je jedna pripadala kralju Karlu IX., a druga kraljici Kristini, vladarima iz 17. stoljeća.

Očevici kažu da su zamijetili dvojicu muškaraca kako bježe iz katedrale te ulaze u gliser koji ih je čekao ispred nje te se udaljavaju velikom brzinom.

Policija je odmah pokrenula operaciju širokih razmjera, no zasad bez rezultata.

"Riječ je o neprocjenjivo vrijednim predmetima i dijelu nacionalne kulturne baštine. Ukradeni su dok je katedrala bila otvorena za javnost. Ondje su bili izloženi u zaključanim izložbenim staklenim kutijama", rekao je glasnogovornik policije Thomas Agnevik.

Obje krune krase bogate inkrustacije, drago kamenje, biseri i zlato. Riječ je o ukopnim krunama napravljenima 1611. godine za švedskoga kralja Karla IX. i kraljicu Kristinu, koje su kasnije ekshumirane i izložene za javnost.

Tijekom krađe nitko nije ozlijeđen.


Rijetki plavi dijamanti možda su najdublja Zemljina tajna

WASHINGTON - Dijamant Hope (Nada), rijedak plavi dijamant i jedan od najpoznatijih svjetskih dragulja, imao je zamršenu povijest, prolazio je kroz ruke vladara i bankara, nasljednika i lopova prije nego što je izložen u muzeju u Washingtonu.

No, geološka prošlost tog dijamanta još je složenija, rekli su znanstvenici u srijedu.

Oni su analizirali 46 plavih dijamanata, uključujući dijamant iz Južne Afrike 2016. prodan za 25 milijuna dolara i utvrdili da nastaju na dubini od najmanje 660 kilometara, u dijelu Zemljine unutrašnjosti poznatom kao donji plašt. Mali mineralni fragmenti zarobljeni u tom dijelu Zemljine kore odaju tragove o mjestu "rođenja" dijamanata.

Plavi dijamanti čine samo oko 0,02 posto iskopanih dijamanata, ali pripadaju najpoznatijim svjetskim draguljima.

Dijamanti su kristalni oblik čistog ugljika i nastaju na golemoj temperaturi i tlaku. Plavi dijamanti kristaliziraju se uz minerale koji sadrže vodu i prije puno godina bili su dio morskog dna, ali potisnuti u velike dubine uslijed kretanja golemih tektonskih ploča koje oblikuju Zemljinu površinu.

Znanstvenici su već znali da su ti dijamanti plavu boju dobili zahvaljujući elementu boru. Najnovija studija pokazala je da je bor nekoć bio u oceanskoj vodi, dio stijene na oceanskom dnu koja se tijekom milijuna godina utisnula u duboke slojeve Zemlje.

"Ovo je prvi put da je netko došao do priče ili modela temeljenog na činjenicama o nastanku plavih dijamanata. Prije ove studije nismo imali pojma gdje se oblikuju, u kakvim se stijenama formiraju, ili odakle su mogle dobiti bor ", rekao je znanstvenik s Američkog gemološkog instituta Evan Smith, koji je vodio istraživanje objavljeno u časopisu Nature.

Većina dijamanata nije posve bezbojna, često su blage žućkaste boje. Iako su rijetki, neki čak imaju istaknute nijanse, primjerice, žute, smeđe, ružičaste ili zelene. Oko 99 posto svih dijamanata potječe iz geoloških slojeva na dubini od oko 145 do 200 kilometara, manjoj dubini od plavih.

Osim dijamanta Hope, na izložbi u Prirodoslovnom muzeju Smithsonian još je jedan plavi dijamant zvan Oppenheimer Blue. On je 2016. prodan za 57.5 milijuna dolara, što je najveća cijena za bilo koji dragulj u povijesti.

"Ti su dijamanti pronađeni u dosad najdubljim slojevima", izjavio je znanstvenik Steven Shirey s Instituta za znanost Carnegie u Washingtonu.


Koale gladuju zbog sječe stabala radi sprečavanja požara

SYDNEY - Zaštitari životinja na australskom otoku kažu da koale masovno gladuju jer stanovnici sjeku stabla radi zaštite od požara, uništavajući prirodno stanište i izvore hrane tih životinja.

Wendy Hendriksen iz utočišta za koale na otoku Raymondu uz obalu države Viktorije kaže da tjedno primaju barem jednu izgladnjelu koalu.

"To pogađa koale diljem države, ne samo na otoku Raymond", rekla je Hendriksen iz utočišta na otoku na kojem živi 250 koala i 470 ljudi.

Cijelu Australiju, a pogotovo državu New South Wales, pogađaju ekstremne vrućine i suša.

No, napori da se sječom stabala spriječe požari prijete koalama, koje preživljavaju hraneći se lišćem eukaliptusa.

Te životinje, koje žive uglavnom u obalnim područjima, dovedene su na otok Raymond kako ne bi izumrle, pošto su ih doseljenici gotovo istrijebili radi trgovine krznom.

"Uvezena" populacija nadmašuje veličinu staništa, pa im bez kontrole razmnožavanja prijeti glad", rekla je Valentina Mella sa sveučilišta u Sydneyu.

"Za njih su grozni i šumski požari, posebno u Viktoriji", upozorila je.

Koale su po australskom zakonu "ranjive" životinje i u divljini ih je manje od 90.000, a vjerojatno samo 43.000, kažu zaštitari životinja.   


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus