11:20, 20. Veljača 2019

kultura...

Kultura 19. siječnja 2018.

Objavljeno: 19.01.2019 u 02:50
Pregledano 487 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 19. siječnja 2018.

ZAGREB, 19. siječnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Kardinal Bozanić primio novog predsjednika HAZU-a akademika Neidhardta

ZAGREB -
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić primio je u subotu u Nadbiskupskom dvoru akademika Velimira Neidhardta, novog predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), priopćeno je iz Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije.

 U pratnji akademika Neidhardta bio je dosadašnji predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić.

 U razgovoru kardinal Bozanić i akademici Neidhardt i Kusić razmijenili su mišljenja o aktualnim društvenim pitanjima u Republici Hrvatskoj, a akademik Neidhardt izvijestio je kardinala Bozanića o aktivnostima HAZU-a koje se planiraju provesti tijekom njegova četverogodišnjeg mandata, navodi se u priopćenju.

 Akademik Velimir Neidhardt (Zagreb, 1943.),  hrvatski je arhitekt i dugogodišnji profesor na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu. Njegov nastavni, znanstveni, stručni i kreativni rad usmjeren je na kompozicije složenih integracija višenamjenskih središnjih gradskih funkcija, multifunkcionalnih zgrada i projekata velikih razmjera. Za 18. po redu predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je u studenom 2018. godine.

 

Zoran Predin velikim gala koncertom u Lisinskome slavi 40 godina karijere

ZAGREB - Istaknuti slovenski glazbenik Zoran Predin, jedan od najznačajnijih novovalnih kantautora, obilježit će 40 godina karijere 7. ožujka u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu velikim gala koncertom na kojemu će taj "ljubavnik iz ormara" izvesti program šansone, gypsy swinga i indie akustičnog rocka Lačnog Franza, uz iznenađenje iz 1980-ih, gošću Anju Rupel s pjesmama legendarnog Videosexa.

"Zoranu Predinu, jednom od najznačajnijih slovenskih novovalnih kantautora, zbog njegove provokativnosti i crnohumornih tekstova čak i najveći nesimpatizeri priznaju duhovitu autorsku izvornost i iskričavu nekonvencionalnost", stoji u najavi.

Najvećim komplimentom osobno smatra to što su ga proglasili novovalnim Arsenom Dedićem, uspoređujući ga s vrhunskim hrvatskim glazbenim virtuozom i pjesnikom s kojim je Zoran dugo godina prijateljevao i plodno surađivao, dodaje se.

U svojoj bogatoj umjetničkoj karijeri, Zoran Predin objavio je 39 autorskih albuma, četiri zbirke poezije i dvije prozne knjige, knjigu anegdota “Druga žena u haremu” (2012.) i "Glavom kroz zid" (2017.), koja upravo izlazi i na hrvatskom u izdanju Frakture i prijevodu Jagne Pogačnik.

Skladao je glazbu za filmove i kazalište, iskušao se u raznim glazbenim stilovima i nastupao po cijelom svijetu, no kako sam kaže - najbolje tek dolazi.

"Trideset i devet objavljenih albuma. Više od dvije tisuće koncerata od Maribora do Sydneya, od Zagreba do Kaira, od Tešnja do Dublina. Indie rock, gypsy swing, jazzy šansona, kantautorske balade, filmska i glazba za kazalište. Život u kombiju. Sendviči s benzinskih stanica, fileki kolodvorskih restorana i gala večere s predsjednicima država. Suradnja i druženje s kolegama. Pretjerivanja svih boja", ističe se u najavi.

"Sve se to krije u 40-godišnjoj glazbenoj karijeri koja zaslužuje proslavu gala koncertom koji će nam predstaviti Zorana Predina u izboru najboljeg iz različitih razdoblja njegove bogate karijere. Novi aranžmani, zanimljivi i neočekivani gosti oduševit će nas i ovu večer u Lisinskom", dodaje se.

"Željezni repertoar Lačnog Franza, najljepši momenti nevjerojatne suradnje s dvostrukog albuma 'Tragovi u sjeti' pod prstima vrhunskog pijanista Matije Dedića, toplina i razigranost gypsy swinga Damira Kukuruzovića, jednog od najboljih svjetskih django gitarista, i kao jubilarno iznenađenje na ovom zagrebačkom koncertu - uvijek zavodljiva Anja Rupel, nakon dugog vremena s pjesmama legendarnog Videosexa", poručuju organizatori.


Međunarodna proslava suvremene skulpture START'19

ZAGREB - Treću godinu za redom Hrvatska s međunarodnom zajednicom ljubitelja kiparstva i trodimenzionalne umjetnosti slavi suvremenu skulpturu - program START'19 održava se u nedjelju, 27. siječnja istovremeno u više od dvadeset europskih zemalja, na sedamdesetak lokacija među kojima je i Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu (MSU).

Međunarodnu proslavu organizira europska mreža Sculpture Network, a ovogodišnja središnja tema je odnos trodimenzionalne umjetnosti i društva.

Iz MSU-a kažu kako je taj događaj dobra prilika za druženje s umjetnicima, predstavnicima organizacija koje se bave izlaganjem i poticanjem trodimenzionalnog stvaralaštva, kao i za pregledavanje portfolija i kataloga umjetnika.

Okrugli stol, sa stručnjacima iz područja društvenih i humanističkih znanosti, bavit će se fenomenom suvremenog društva koji stručnjaci nazivaju 'društvo gladno dodira'.

Akademska kiparica Marina Bauer razgovarat će s povjesničarima umjetnosti, performerima, psiholozima, plesnim umjetnicima, pedagozima, fizoterapeutima o važnosti dodira i tjelesnog iskustva u životu te o nedostatku dodira u današnjem društvu.

Propitivat će važnost dodira u našem cjelovitom razvoju kao i utjecaju na psihološke i spoznajne procese i zdravlje, osvrnut će se na ulogu tjelesne percepcije i dodira u stvaranju i doživljaju djela iz područja kiparstva i trodimenzionalne umjetnosti te moguću proširenu ulogu i važnost kiparstva u društvu.

Široki raspon tema obuhvatit će ulogu tijela u percepciji i kreiranju stvarnosti, somatsko mišljenje i pamćenje, ulogu zrcalnih neurona u kinestetičkoj empatiji, teoriju privrženosti u razvojnoj psihologiji, te način na koji nas oblikuje umanjeno kretanje, umanjena percepcija i ograničenost dodira u životu.

"Sve veća prisutnost vizualnih sadržaja i nemogućnost komunikacije dodirom i stvarnom tjelesnom prisutnošću, dovodi do osjećaja otuđenosti i gubitka dodira s društvom i okolišem", ističe se u najavi.

Specijalizirana vodstva kustosa i umjetnika održavat će se uz tjelesno i taktilno iskustvo s radovima izloženima u stalnom postavu, s naglaskom na Dvostruki tobogan Carstena Höllera, Atelijer Ivana Kožarića, izložbu katalonskog umjetnika Pep Vidala, te multisenzornu izložbu Josef i Anni Albers: Putovanje kroz slijepo iskustvo.

Paralelno će se odvijati četiri radionice za sve uzraste pod vodstvom iskusnih kiparica Hane Lukas Midžić i Melite Omeragić, koje će također staviti naglasak na taktilno iskustvo i stvaranje neobičnih formi od svakodnevnog materijala. Sudionici će imati priliku napraviti vlastito djelo.

U okviru slavljeničkog događanja, koje će trajati od 11 do 19 sati, u dvorani Gorgona priredit će se projekcije filmova o hrvatskim kiparima Vojinu Bakiću, Zlatku Boureku, Dušanu Đamonji, Ivanu Kožariću.

Središnji dio programa je showroom kataloga i portfolija koji omogućuje upoznavanje s radovima prisutnih umjetnika i predstavnika institucija te razgovor s njima.

Prijave za sudjelovanje otvorene su do srijede 23. siječnja, na mail ivan.tudek@msu.hr ili putem linka https://sculpture-network.org/en/civicrm/event/register?reset=1&id=1090.

Svi programi su besplatni, a ulaz u stalni postav Zbirke u pokretu se naplaćuje.


Sven Väth i Nina Kraviz nastupit će na Sea Star festivalu u Umagu

ZAGREB - Trostruki dobitnik nagrade za najboljeg svjetskog DJ-a Sven Väth i popularna ruska DJ-ica Nina Kraviz glavni su DJ-evi ovogodišnjeg Sea Star festivala elektronske glazbe, koji će se 24. i 25. svibnja održati u laguni Stalla Maris u Umagu, priopćili su u petak iz Los Angeles Agency (LAA).

Nastupe na trećem izdanju festivala elektronske glazbe Sea Star potvrdili su Sven Väth i Nina Kraviz, a na dvodnevom festivalu među prvim najavljenim DJ-evima su i Ilario Alicante, Enrico Sangiuliano, Petar Dundov, DJ Jock, Lawrence Klein te Unique.

Svi izvođači festivala bit će poznati do kraja veljače, a u sklopu festivala održat će se Welcome party dan uoči festivala, 23. svibnja, te Closing party 26. svibnja, najavili su iz LAA-a.

Sven Väth trostruki je dobitnik nagrade za najboljeg svjetskog DJ-a, a 2019. godine navršava 20 godina održavanja poznatog Cocoon partya na španjolskom otoku Ibiza.

"Njegova vizija, počevši od prvih koraka davne 1982., preko nebrojenih izdanja i klupske revolucije na Ibizi, te progresivnog Cocoon Recordingsa, oduvijek je bila priznanje pozitive koju plesna glazba nosi sa sobom", istaknuli su organizatori u priopćenju. Väthu je grad Frankfurt 2015. dodjelio Goetheovu plaketu za izniman doprinos kulturnom životu grada.

Nina Kraviz izvođačica je koja je zadnjih nekoliko godina nastupala na Exit festivalu u Novom Sadu, te na drugim vodećim festivalima elektronske glazbe, a ističe se kao jedna od vodećih DJ-eva elektronske scene.


----------------------------------------------------------------

IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Američki muzeji nude besplatan ulaz djelatnicima vlade koji ne dobivaju plaću

NEW YORK -
Iako im to neće donijeti ručak na stol, zaposlenicima javnog sektora u Sjedinjenim Državama koji su odsutni s posla zbog najduže blokade vlade u američkoj povijesti omogućeni su besplatni posjeti muzejima i koncertima.

Blokada vlade, nastala zbog sukoba američkog predsjednika Donalda Trumpa i demokrata oko financiranja zida na granici s Meksikom, ulazi u svoj četvrti tjedan i ne nazire joj se kraj.

Kulturne institucije od Massachusettsa do Oregona stoga su odlučile neplaćenim saveznim radnicima omogućiti da svoje novonastalo slobodno vrijeme provedu sa svojim voljenima, uživajući u umjetnosti, povijesti znanosti ili glazbi.

Muzeji u najmanje 27 saveznih država, kao i najmanje 19 orkestara, osigurali su besplatne karte za radnike. Među njima su institucije poput Metropolitan Opere u New Yorku ili Air & Space muzeja u San Diegu, domu modula svemirskog broda Apollo IX.

Gotovo 200 radnika iskoristilo je ponudu muzeja umjetnosti u Philadelphiji koji je omogućio dvije karte po radniku, otkrio je glasnogovornik te institucije Norman Keyes. U muzeju čije je stepenice proslavio filmski serijal "Rocky" mogu se vidjeti "Suncokreti" Vincenta Van Gogha i niz djela Petera Paula Rubensa i Pierre-Augustea Renoira.

"Muzeji mogu biti mjesto bijega od svađa, za punjenje baterija i dobivanja novih perspektiva", kazao je Keyes.

"To neće riješiti krizu oko blokade, no može pomoći u izgradnji pozitivnih iskustava tijekom teških vremena".

Čikaški muzej znanosti i industrije također je omogućio besplatan ulaz odsutnim radnicima, plus još dvoje ljudi, tijekom blokade. Glavne zanimljivosti u toj instituciji su njemačka podmornica zaplijenjena 1944., jedina osvojena tijekom Drugog svjetskog rata.

Radnici mogu i slušati simfonije, od Bostona do Akrona u Ohiju.

"Dobra glazba ima moć inspirirati, smanjiti stres i olakšati breme", ističe Joseph Giunta, dirigent orkestra u Des Moinesu u Iowi.

"Pozivamo savezne radnike da nam se pridruže kao gosti na nadolazećem koncertu velikih djela", naglasio je Giunta, dodavši kako će svaki radnik dobiti dvije karte koje bi se inače prodavale po 20 dolara svaka.

Većina odsutnih radnika živi na području oko američke prijestolnice, no oni nemaju toliko sreće jer većina najvećih washingtonskih institucija poput muzeja Smithsonian, galerija i zoološkog vrta, inače besplatnih za građane, ostaje zatvoreno do kraja blokade.
 

Saturn nije uvijek imao svoje prstenove

ZAGREB - Saturn nije uvijek imao svoje prstenove, oni su nastali prije najviše 100 milijuna godina, utvrdili su znanstvenici NASA-e.

Jedna od posljednjih stvari koje je učinila NASA-ina sonda Cassini prije nego što se srušila u atmosferu Saturna bila je 'krstarenje' između planeta i njegovih prstenova testirajući pritom gravitaciju.

Precizna mjerenja konačne putanje Cassinija omogućila su znanstvenicima da prvi puta točno procijene količinu materije u prstenovima računajući njihovu težinu na temelju jačine gravitacijske sile.

Ta procjena da odgovaraju masi oko 40 posto Saturnova mjeseca Mimas koji je 2000 puta manji od zemljina Mjeseca kazuje im da su prstenovi relativno mladi i da su nastali prije manje od 100 milijuna godina a možda i tek prije 10 milijuna godina.

Ta spoznaja okončat će dugotrajni spor među znanstvenicima. Neki su smatrali da su se prstenovi formirali istodobno s planetom prije 4,5 milijarda godina od ledenog' otpada' koji je ostao u orbiti nakon formiranja Sunčeva sustava. Drugi su smatrali da su prstenovi vrlo mladi i da je Saturn u nekom trenutku 'uhvatio' tijelo iz Kuiperova pojasa ili komet i postupno ga sveo na orbitirajući otpad.

Novi izračuni mase temelje se na mjerenjima koliko je putanja Cassinija izmijenjena utjecajem gravitacije pstenova u trenutku dok je svemirska sonda letjela između planeta i njegovih prstenova u završnoj putanji u rujnu 2017.

U početku taj otklon nije odgovarao predviđanjima na temelju modela planeta i prstenova. Tek kad je znanstveni tim uzeo u obzir duboke vjetrove u atmosferi Saturna, nešto što je bilo nemoguće uočiti iz Svemira, ta su mjerenja dobila smisao omogućavajući izračun mase prstenova.

"Prvi put kad sam pogledao podatke nisam vjerovao zbog toga što sam vjerovao našim modelima i trebalo je neko vrijeme da shvatimo da postoji nešto što mijenja gravitacijsko polje a što nismo uzeli u obzir", kazao je Burkhard Militzer, profesor sa sveučilišta California u Berkeleyu dodajući da su znanstvenici prvo mislili da se radi o oblacima poput zemljinih a ne snažnim atmosferskim strujama.

Za znanstvenike je bilo iznenađujuće i otkriće rotirajućih oblačnih slojeva koji se kreću različitim brzinama.

"Otkriće dubokih rotirajućih slojeva iznenađujuće je otkriće o unutarnjoj sktrukturi planeta", kaže glavna znanstvenica projekta Cassini Linda Spilker iz NASA-e.

Militzer je mogao izračunati i da je stjenovita jezgra planeta 15 do 18 puta masa Zemlje što odgovara ranijim procjenama.

Rezultati su objavljeni u časopisu Science.


Vitki ljudi skloni sjedenju suočeni s istim srčanim rizicima kao i pretile osobe

ZAGREB - Odrasle osobe zdrave tjelesne težine ali sjedilačkog načina života mogu imati isti rizik za srčane bolesti ili za moždani udar kao i pretile osobe, pokazuje američko istraživanje.
 
Znanstvenici su utvrdili da osobe normalne tjelesne težine koje provedu veći dio dana sjedeći ali ipak tjedno dosegnu minimalnu preporučenu razinu od 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti imaju oko 58 posto manji rizik za infarkt ili moždani udar od pretilih osoba.

No kod osoba normalne tjelesne težine koje provode život sjedeći gotovo bez ikakvih fizičkih aktivnosti rizik za ozbiljne srčane epizode nije bitno drukčiji od onoga pretilih osoba.

“Održavanje normalne tjelesne težine nije samo po sebi dovoljno za zdravlje”, kaže voditelj istraživaja Arch Mainous sa sveučilišta Florida u Gainesvilleu.

“To je važno za pacijente zbog toga što možda mogu imati lažni osjećaj sigurnosti gledajući samo na brojeve na vagi”, kaže Mainous. “Sjedilački način života može potkopati prednosti zdrave tjelesne težine i povećati kardiovaskularni rizik na onaj koji imaju pretile osobe".

Kad ljudi puno sjede, posebno u srednjoj životnoj dobi i kasnije, mogu izgubiti mišiću masu i kardiorespiratorno oslabiti, kaže Mainous.

Sudionici istraživanja bili su u dobi od 40 do 79 godina i bez povijesti srčanih bolesti.

Znanstvenici su uz pomoć standardnog kalkulatora faktora rizika procjenjivali rizike za srčane i moždane udare. Visoki rizik bio je izgled od najmanje 7,5 posto da se to dogodi tijekom idućih deset godina a niski rizik bio je manje od 7,5 posto izgleda. Osobe zdrave tjelesne težine imale su indeks tjelesne mase od 18.5 do 24.9 a pretile ako je indeks bio 25 do 29.9.

Ukupno 35 posto ispitanika imalo je visoki rizik za srčane bolesti ili moždane udare kad su uzeti u obzir svi faktori rizika osim težine, navodi se u radu objavljenom u časopisu American Journal of Cardiology.

Među ispitanicima s normalnom tjelesnom težinom visoki rizik imalo je oko 30 posto osoba.

Kad su proučavali raspored masnog tkiva u području abdomena znanstvenici su utvrdili da su osobe normalne tjelesne težine s previše masnog tkiva u tom dijelu imale dvostruko veći rizik za srčane epizode od osoba normalne tjelesene težine bez visceralnog masnog tkiva.

A odrasle osobe s normalnom tjelesnom težinom koje su ostajale bez daha tijekom vježbanja imale su 35 posto veće izglede za visoki rizik od srčanih udara i moždanih udara u odnosu na osobe normalne tjelesne težine koje nisu imale zaduhu kod napora.

Rezultati potvrđuju važnost tjelesne aktivnosti čak i sa zdravom tjelesnom težinom, kaže dr. Michael Hall sa sveučilišta Mississippi koji nije bio uključen u istraživanje.

“Na nesreću mnogo ljudi ima sjedilačke poslove pa je važno odvojiti vrijeme za umjereno do intenzivno vježbanje”, dodaje Hall. “Male stvari poput hodanja po stepenicama, ubacivanje kratkih šetnji u svaki dan i druge povremene aktivnosti mogu pomoći ublažavanju rizika povezanih sa sjedilačkim načinom života”.
 


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus