02:34, 14. Prosinac 2018

hrvatska...

Hrvatska, 30. studenoga 2018.

Objavljeno: 30.11.2018 u 02:19
Pregledano 50 puta

Autor: Icom, Hina
  Hrvatska, 30. studenoga 2018.

ZAGREB, 30. studenoga 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz Hrvatske:

ZAGREB  - Nacionalni referentni laboratorij Svjetske zdravstvene organizacije za gripu, potvrdio je virus gripe u uzorcima četvero hrvatskih bolesnika iz Zagreba, Zaboka i Rijeke, izvijestili su u petak iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Virus gripe laboratorijski je potvrđen 28. studenoga, dodaju iz HZJZ-a. Virus gripe tipa A potvrđen je u uzorcima dvaju bolesnika čiji su uzorci dostavljeni iz Klinike za dječje bolesti u Zagrebu, u jednog bolesnika čiji je uzorak dostavljen iz Opće bolnice Zabok i u jednog bolesnika čiji je uzorak dostavljen iz Kliničkog bolničkog centra Rijeka. U Hrvatskoj se do sada bilježe samo pojedinačni slučajevi i nema dojava o grupiranju gripe u stanovništvu, ističu iz HZJZ-a. Prema najnovijem izvještaju Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, u zemljama EU-a se također bilježe samo pojedinačni, sporadični slučajevi. U uzorcima osoba koje su se javile liječnicima zbog simptoma gripe u Europi, detektirani su i virus gripe tipa A i virus gripe tipa B. Aktivnost gripe, što je i uobičajeno za ovo doba godine, niska je u čitavoj Europi, navode iz HZJZ-a.
 
PULA -
Radnici Uljanika još ne znaju hoće li u ponedjeljak početi štrajkati ili će nastaviti s radom, o čemu će u nedjelju odlučiti Štrajkaški odbor nakon što bude upoznat s rezultatom sastanka članova Uprave Uljanika s premijerom Andrejom Plenkovićem koji bi se trebao održati u subotu, potvrdio je za Hinu predsjednik Štrajkaškog odbora i čelnik Jadranskog sindikata Boris Cerovac. "Razočarani smo rezultatom razgovora Uprave i ministra gospodarstva. Umjesto najave plaće i programa restrukturiranja, dobili smo samo molbu za još strpljenja, koje radnici više nemaju", rekao je Cerovac, dodajući kako je tijekom dana od članova Uprave dobio potvrdu da će radnicima u ponedjeljak biti isplaćen minimalac za listopad.  "Mi tražimo čvrsto jamstvo da će država omogućiti oslobađanje Uljanikovog pologa koji bi omogućio isplatu preostalog  dijela plaće za rujan", ponovio je predsjednik Štrajkaškog odbora i upitao odgovorne "kako misle da će radnici preživjeti" ako se odmah ne počne primjenjivati  program  restrukturiranja.  "Mi za to više nemamo vremena i od ljudi ne možemo tražiti da budu na svojim radnim mjestima. Nadamo se pozitivnom učinku sa sastanka između Uprave i premijera, u suprotnome od ponedjeljka idemo ponovno u štrajk i ovog puta zatvaramo sve. Dakle, čekamo ishod tog sastanka", poručio je Cerovac i dodao da se - ako se to dogodi - neće dopustiti rad ni kooperantima, što znači da se neće raditi na kruzeru.  Inače, štrajk Uljanikovih radnika koji je počeo 20. listopada stavljen je u mirovanje 19. studenoga-  nakon što je izabrana nova uprava.

ZAGREB -
Hrvatska izgradnjom LNG terminala ima priliku iskoristiti nove situacije u svijetu energetike i postati predvodnik u regiji, poručio je u petak u Zagrebu Francis R. Fannon, pomoćnik državnog tajnika SAD-a za energetiku. "Energetika potiče gospodarski rast i pomaže državama u samoodređenju i suverenosti", istaknuo je Fannon na okruglom stolu za novinare. "Živimo u izvanrednim vremenima po pitanju energetike, zbog novootkrivenih nalazišta diljem svijeta" i napretka tehnologije vađenja i proizvodnje energenata, dodao je.  Fannon je u Hrvatsku stigao nakon turneje državama istočnog Mediterana - Izraela, Cipra i Egipta. Na tom je području u posljednjem desetljeću otkrivena velika količina prirodnog plina koji bi po Fannonu put u Europu za nekoliko godina trebao naći preko Hrvatske.  Tvrtka LNG Hrvatska početkom studenoga odabrala je norvešku ponudu za plutajući terminal koji bi trebao postati operativan početkom 2021. godine. Dobavljač budućeg terminala još nije izabran, a osim istočnog Mediterana Fannon kao moguće izvore prirodnog plina spominje zemlje poput SAD-a, Australije i Katara.  "Hrvatska ima priliku postati predvodnik u nabavi plina iz niza izvora", ustvrdio je. Veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj Robert Kohorst na okruglom je stolu kazao kako će kupci plina iz LNG terminala na Krku većinom biti iz jugoistočne Europe pošto sjever kontinenta ima druge izvore.

ZAGREB -
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se u petak u Banskim dvorima s pomoćnikom državnog tajnika SAD-a za energetiku Francisom R. Fannonom, a na sastanku je potvrđena američka potpora izgradnji LNG terminala na Krku, priopćeno je iz Vlade. Tijekom sastanka istaknuti su kvalitetni politički odnosi Hrvatske i SAD-a, a Plenković i Fannon založili su se za snaženje američkih investicija u Hrvatskoj i daljnju suradnju u području energetske sigurnosti i diversifikaciji opskrbe energenata, kaže se u priopćenju. Na sastanku je potvrđena potpora SAD-a izgradnji LNG terminala na Krku kao važnom projektu koji će pridonijeti razvoju mreže energetske infrastrukture u Europi, dodaje se. Uz predsjednika Vlade prisutan je bio ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, a na sastanku je sudjelovao i veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj Robert Kohorst.

ZAGREB -
Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske u petak je potpisao ugovore o financijskoj potpori za provedbu programa i projekata strateških institucija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, i to sa Sveučilištem u Mostaru i Hrvatskim narodnim kazalištem (HNK) Mostar, za što je u 2018. godini ukupno izdvojeno 6 milijuna kuna. Potpora Republike Hrvatske se pruža kako bi se potaknuli razvojni projekti i programi mostarskog Sveučilišta, te provedba kulturnih projekata i programa HNK Mostar. „Ovo je ulaganje u ljude, koji su, kako svjedočimo i ovih dana kroz sportske uspjehe, najvrjedniji resurs svake zemlje, a upravo ulaganjem u Sveučilište u Mostaru i Hrvatsko narodno Kazalište Mostar nastojimo stvarati temelje i uvjete da mladi ljudi, prije svega Hrvati ostaju živjeti, stvarati i pobjeđivati u svojoj domovini, u Bosni i Hercegovini“,  naglasio je Milas. Dodao je kako je potpora mostarskom Sveučilištu ulaganje u razvoj kulture, obrazovanja i jačanje intelektualnih potencijala Hrvata u BiH, a time i cijelog društva, te je doprinos dugoročnom opstanku Hrvata u Bosni i Hercegovini.  Milas je potpisao ugovore u ime Središnjeg državnog ureda, dok je iste u ime Sveučilišta u Mostaru potpisao rektor Zoran Tomić, a u ime HNK Mostar ravnatelj Ivan Vukoja.

SISAK -
O ulozi Caritasa Zagrebačke nadbiskupije i kardinala Alojzija Stepinca u spašavanju ratne siročadi iz dječjih prihvatilišta u Drugom svjetskom ratu, govorilo se u petak na znanstvenom skupu naslovljenom "Zbrinjavanje kozaračke djece i dječje prihvatilište u Sisku 1942. - 1943. godine", na kojem je istaknuto kako punu istinu o tome još čuvaju nedostupni arhivi u Beogradu. Skup, održan u Sisku, organizirali su Sisačka biskupija, Hrvatsko katoličko sveučilište i Hrvatski studiji, iz čijih je redova bila i većina izlagača. Sisački biskup Vlado Košić istaknuo je da su organizatori pozvali ovlaštene institucije i znanstvenike, koji imaju instrumentarij da se bave tom problematikom na znanstveni i kritički način s objektivnom distancom, bez ideološkog interpretiranja. Podsjetio je da je dio arhiva iz vremena Drugog svjetskog rata, važan za Hrvatsku, još uvijek u Beogradu, što, procijenio je biskup Košić, omogućuje razne manipulacije u dnevno političke svrhe.  Budući da uloga kardinala blaženog Alojzija Stepinca nije dovoljno vrednovana, namjera je organizatora znanstvenog skupa objaviti zbornik radova, dodao je.  O ulozi i brizi zagrebačkog nadbiskupa Stepinca za ratnu siročad posebno je govorio dr. Juraj Batelja s Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Istina o Stepinčevom angažiranju dosad se zataškavala, rekao je. Ostalo je zapisano, dodao je, da je Stepinac 4. lipnja 1945. godine rekao Josipu Brozu Titu kako ni svi grobovi u državi nisu napunjeni ustaškim rukama. Pomagavši zbrinjavanje djece Stepinac je izdvojio ondašnjih milijune kuna, rekao je dr. Batelja, spomenuvši kako je prva djecu spašavala Monika Štampalija, a zatim Diana Budisavljević i Marko Vidaković. Iako je nadbiskup Stepinac za prvog obraćanja Diane Budisavljević za pomoć, bio oprezan, jer je ona bila strankinja, kasnije je s njom usko surađivao i ponudio Cartas Zagrebačke nadbiskupije kao legitimno tijelo za potporu, naglasio je dr. Batelja.  Podsjetio je da se mnogi vjerodostojni podaci o akcijama spašavanja kozaračke djece i ratne siročadi nalaze u beogradskim arhivima, stoga bi, naglasio je, Vlada RH trebala tražiti povratak tih dokumenata.

DUBROVNIK -
U sjećanje i zahvalu medicinskim sestrama i tehničarima sudionicima Domovinskog rata grada Dubrovnika Društvo medicinskih sestara i tehničara Domovinskog rata pri Hrvatskoj udruzi medicinskih sestara (HUMS) otkrilo je u petak navečer u Općoj bolnici Dubrovnik spomen ploču. Predsjednica Društva medicinskih sestara i tehničara Domovinskog rata Ljerka Pavković tom prilikom je istaknula kako je Dubrovnik iznimno značajan grad za ratne medicinske sestre. „U Domovinskom ratu smo imale jako veliku ulogu. Zbrinuli smo sve potrebite u tim teškim trenucima. Bio je to jedinstven rat, rekla je i  istaknula kako se "mora zaustaviti odlazak zdravstvenih djelatnika iz naše lijepe domovine“. Predsjednica HUMS-a pri Općoj bolnici Dubrovnik Perica Klokoč izjavila je kako je njoj jedna rečenica najznačajnija: Ne ponovilo se nikad.„Mi ćemo ovog vikenda održati simpozij gdje ćemo se prisjetiti tih dana i nadam se da će što više mladih sestara čuti kako nam je bilo raditi u ratnim uvjetima, ostaviti obitelji i pod granatama dolaziti u bolnicu na svoj posao“, rekla je Klokoč.

SPLIT -
Teme iz Domovinskog rata treba što više uvoditi u školski kurikulum, a braniteljske udruge angažirati u školskom sustavu u predstavljanju događaja iz Domovinskog rata, zaključeno je u petak na kraju dvodnevnog Kongresa naziva  "Što nam znače iskustva iz Domovinskog rata u izgradnji suvremene Republike Hrvatske," kojeg je u Splitu organizirala Udruga veterana 4. Gardijske brigade. Također je zaključeno kako mjerodavne institucije moraju nastaviti brinuti o potrebama hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji kako bi im se pomoglo u prevladavanju egzistencijalnih zdravstvenih poteškoća s kojima se suočavaju.   Sudionici Kongresa također su zaključili kako će diskusije i predavanja s tog dvodnevnog skupa u Splitu biti objavljeni u posebnom Zborniku kojeg će se dostaviti i državnim institucijama kako bi se pobliže upoznale sa sadržajem Kongresa i stajalištima iznesenim na njemu. Prije završetka Kongresa u subotu je održan okrugli sto na temu "Odgovor na krizne situacije modernog doba," na kojem je istaknuto kako se u Hrvatskoj mora posvetiti veća pozornost preventivnim aktivnostima na suzbijanju kriznih situacija. Ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS) Dragan Lozančić je istaknuo kako u hrvatskom sustavu Civilne zaštite  "nedovoljno ulaže u preventivu.""I Europska unija mijenja pristup mehanizmima Civilne zaštite tako da sad težište stavlja na preventivu, odnosno potiče zemlje članice da ulažu što više u preventivu," rekao je Lozančić,

ZAGREB -
Mostov zastupnik Miro Bulj u petak se, nezadovoljan odbijanjem niza njegovih amandmana na državni proračun, zapitao "zar je moguće da Dalmacija ne zaslužuje ni jedan ozbiljan infrastrukturni projekt? U pet godina iz Dalmatinske zagore otišlo je 26 tisuća, uglavnom mladih, ljudi, ali vas nije briga, prozvao je Bulj Vladine predstavnike, nakon što su odbijeni njegovi zahtjevi da država 'pogura' izgradnju spojeva na auto-cestu A1 niza gradova u Zagori, od Sinja i Drniša, do Imotskog i Knina, ali i Metkovića i neretvanske doline. Ne prihvaća se, u tijeku je izrada projektne dokumentacije, odgovarao mu je resorni ministar prometa Oleg Butković, što je Bulja dodatno ražestilo. Svake godine izrađujete dokumentaciju, ovo podsjeća na farbanje tunela, uzvratio mu je Bulj, pitajući se za razloge "bojkotiranja tih krajeva koji izumiru". "Narod će vam to dobro naplatiti, kad-tad, vama je samo ruka na srcu, a mrzite Hrvatsku", ustvrdio je zastupnik, na što je reagirao predsjedavajući Milijan Brkić. Molim da nikoga ne omalovažavate ili vrijeđate, niste vi mjerna jedinica za domoljublje, uzvratio mu je Brkić. Mostov zastupnik verbalno je napao i  kolege iz vladajuće koalicije. Ni jedan iz vladajuće većine nije ovdje, ne mogu vjerovati da ih apsolutno nije briga, di su, biće svratili na janjetinu na Klisu ili Boraji, zaključio je Bulj.

ILOK -
Prigodnom svečanosti, na kojoj su zaslužnim pojedincima i partnerima dodijeljena priznanja, u Iloku je u petak proslavljena 140. obljetnica Poljoprivrednog instituta u Osijeku, najstarije znanstvene institucije u Hrvatskoj koja se bavi znanstveno-istraživačkim radom vezanim uz poljoprivrednu proizvodnju. Po riječima ravnatelja Poljoprivrednog instituta u Osijeku Zvonimira Zdunića, riječ je o najstarijoj, najvećoj i najvažnijoj znanstveno-istraživačkoj ustanovi u Hrvatskoj koja se bavi sjemenarstvom i oplemenjivanjem bilja. "Imamo najveći broj oplemenjivačkih sjemenarskih programa s najvećim brojem kultura, sve one kulture koje su strateški bitne za svaku zemlju, kao što je pšenica, ječam, kukuruz, soja, lucerna, crvena djetelina i stočni grašak. Ovo je iznimno važna obljetnica. Svim našim poslovnim partnerima, svim našim znanstvenicima čestitam ovu obljetnicu. Dugi niz godina je iza nas, gotovo stoljeće i pol, u tom vremenu naši znanstvenici su kroz generacije stvarali najbolji sortiment koji mi danas uživamo i koji izvozimo na tri kontinenta", istaknuo je Zdunić. Osječko-baranjski župan Ivan Anušić rekao je da Poljoprivredni institut u Osijeku gotovo stoljeće i pol radi kontinuirano, strateški i planski osiguravajući kvalitetu proizvoda i poslovanja.

ZAGREB -
Pozitivna vijest za Hrvatsku je da nije veliki emiter stakleničkih plinova, a negativna što će zbog globalnih emisija osjetiti posljedice klimatskih promjena, ponajprije kroz povećanje temperature, istaknuto je u petak na okruglom stolu "Kako (i zašto) učiniti Hrvatsku energetski nezavisnom - ususret novoj klimatskoj konferenciji COP 24", održanom u Hrvatskome novinarskom društvu u organizaciji Hrvatskog panela za klimatske promjene.  Ivan Güttler iz Državnoga hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) rekao je kako je već očito da će se povećanje temperature nastaviti u 21. stoljeću zato što borba protiv klimatskih promjena ide presporo. Istaknuo je kako je drugi veliki rizik u količinama oborina koje u ljetnim mjesecima za 30-ak godina mogu biti i do 30 posto manje. Rekao je da u Hrvatskoj već danas uočavamo povećanje broja ekstremnih vremenskih događaja. "Da bismo sve to mogli numerički izraziti, potrebno je dalje razvijati i održavati hrvatsku mrežu mjerenja, koja je pod ingerencijom DHMZ-a, a potrebno je podizati i svijest građana i sustava za upravljanje da je prilagodba za klimatske promjene nužna aktivnost", poručio je. Docentica na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu Ivana Herceg Bulić istaknula je da gradovi postaju sve topliji.

ZAGREB -
U povodu židovskog blagdana Hanuke, blagdana svjetlosti i posvećenja, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić uputio je u petak čestitku Ognjenu Krausu, predsjedniku Židovske općine Zagreb, Lucianu Moše Preleviću, glavnom rabinu u Republici Hrvatskoj, Kotelu da Donu, rabinu Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj kao i svim pripadnicima židovskih zajednica.  "Neka svjetlost ovog blagdana obasjava sve vaše putove te neka u Vašu zajednicu unese još snažniji osjećaj pripadnosti i neka donese mir vašim srcima! Sa željom da ovaj blagdan proslavite u zajedništvu sa svojom obitelji i prijateljima u miru i blagostanju poručujem Vama i svima u Vašoj zajednici: Hag Hanuka Sameah", navodi, uz ostalo, u čestitci gradonačelnik Bandić u povodu židovskog blagdana Hanuke.

ZAGREB -
Ministar zdravstva Milan Kujundžić u petak je najoštrije osudio slučaj splitskog kardiokirurga koji je primio mito i poručio da u ponedjeljak u KBC Split šalje inspekciju Ministarstva zdravstva koja će istražiti je li bilo i stručnih propusta u najnovijem slučaju korupcije u zdravstvu o kojem su ovih dana izvijestili mediji. Riječ je o slučaju objavljenom u emisiji "Provjereno" Nove TV u kojoj je Ljubica Adžaip ispričala da je splitskom kardiokirurgu u ured donijela 3000 eura kako bi spasila život supruga, koji je unatoč tome umro. "Upoznat sam s tim slučajem i najstrože ga osuđujem, te sam u tom smislu kontaktirao upravu bolnice u Splitu", rekao je ministar u izjavi novinarima ispred Banskih dvora. Dodao je da se s tim u vezi danas sastaje stručno povjerenstvo u splitskoj bolnici, te da i DORH vjerojatno radi na tome slučaju.   "Ja u Split u ponedjeljak šaljem inspekciju Ministarstva, ojačanu neutralnim kardiokirurzima i kardiolozima, kako bi se vidjelo je li bilo i stručnoga propusta. Ako je bilo propusta, za najstrožu je osudu", rekao je ministar. No, odbio je prejudicirati čeka li splitskog kardiokirurga otkaz i reakcija DORH-a, rekavši samo da se sve mora istražiti i ako postoje osnove - najstrože osuditi.

VINKOVCI -
U vinkovačkoj Općoj županijskoj bolnici opremljena dva odjela dnevnih bolnica - za oftamologiju i kirurgiju, u što je u sklopu Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija 2014.-2020." uloženo 16,5 milijuna kuna. "Ovaj projekt za rezultat će imati da će veći broj pacijenata biti zbrinut kroz dnevne bolnice oftalmologije i kirurgije, dijagnostički te kroz terapijske postupke. S povećanjem broja zbrinutih pacijenata kroz dnevne bolnice i kirurgiju, smanjit će se broj bolesnika na akutnim bolničkim odjelima, što će pridonijeti općem smanjenju troškova bolnice”, rekao je u petak ravnatelj Opće županijske bolnice u Vinkovcima Krunoslav Šporčić. Vinkovačkoj bolnici gravitira više od 120.000 pacijenata iz Vukovarsko-srijemske županije te bosanske Posavine. U pripremi je i projekt energetske obnove bolnice kojim bi se uvelike smanjili troškovi grijanja te zdravstvene ustanove. "To je tek jedan od više od 50 potpisanih projekata iz programa Ministarstva zdravstva, a u sklopu operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija' trenutačno nam je na raspolaganju više od dvije milijarde kuna za različite projekte, ponajviše za projekte kao što su gradnja, dogradnja i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija",  rekao je pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i EU fondova Dragan Jelić.

RIJEKA -
Vijećnik primorsko-goranske Županijske skupštine Dinko Beaković (HDZ) rekao je u petak na konferenciji za novinare u Rijeci kako se primorsko-goranski župan Zlatko Komadina izjavom da je u situaciji kad u skupštini nema dovoljne većine za donošenje odluka odgovornost oporbe gotovo jednaka odgovornosti pozicije razotkrio i dokazao da županiju vodi kao kartel.  Beaković je ustvrdio da je Komadina uzurpirao sve institucije pod okriljem županije, a sad traži potporu oporbe.  "Župan koristi županijski proračun i županijske ustanove za zbrinjavanje članova svoje političke stranke, partnera i simpatizera. Na besraman način koristi županiju i sve njezine ustanove da bi eliminirao oporbu, koja sad ima jednak broj vijećnika kao i pozicija", rekao je.  Unatoč takvom omjeru političke snage, oporbi nije želio dati nijedno mjesto u nadzornim odborima, upravnim vijećima, školskim odborima i upravama ustanova kojima je županija osnivač.  S obzirom na to da predloženi županijski proračun za 2019. godinu nije prihvaćen na sjednici skupštine u četvrtak, očekuje se donošenje još jednog prijedloga proračuna do kraja godine, što omogućuje zakon, te razgovori župana sa svim političkim akterima u Županijskoj skupštini. Na pitanje novinara što bi bili uvjeti HDZ-a, Beaković je odgovorio kako samostalno neće razgovarati, nego samo s cjelokupnom oporbom.

ZAGREB -
Hrvatska komora arhitekata u petak je kritizirala Vladin prijedlog izmjena Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, kojim su ovlašteni krajobrazni arhitekti izostavljeni iz članstva u Komori arhitekata, ocijenivši da se radi o neodrživom i pogubnom rješenju kojim se ruše struka i vladavina prava na području gradnje i komorskog sustava. U konačnom prijedlogu Zakona brisan je članak kojim se utvrđuje da su ovlašteni krajobrazni arhitekti članovi Hrvatske komore arhitekata. Statut Komore uređuje zadaće ovlaštenih krajobraznih arhitekata vezane uz poslove projektiranja na području gradnje. Brisanje toga članka iz zakona dovelo bi do zabrane ovlaštenim krajobraznim arhitektima da ubuduće obavljaju licencirane poslove projektiranja na području gradnje, a time i do njihova brisanja iz članstva u Komori, upozorava Hrvatska komora arhitekata u priopćenju. Predsjednica Hrvatske komore arhitekata Željka Jurković ocijenila je da se radi o regulatornom nasilju nadležnog ministarstva nad strukom, koje se "nije ustručavalo predložiti stručno neodrživo, a za komorski sustav i komorske članove iz reda ovlaštenih krajobraznih arhitekata pogubno rješenje, sve sa ciljem stvaranja privida da je problem riješen".

SPLIT -
Protiv splitskog kardiokirurga Uskok je pokrenuo istragu zbog sumnje da je za žurne pretrage i operativni zahvat životno ugroženog pacijenta od njegove supruge primio tri tisuće eura mita. Uskok je u petak izvijestio da je pokrenuo istragu protiv liječnika zbog sumnje da je kao voditelj Odjela za kardiologiju Kliničkog bolničkog centra Split, pacijentu koji je 22. listopada zaprimljen na liječenje, 8. studenoga priopćio da je u teškom i kritičnom zdravstvenom stanju te da zbog utvrđene dijagnoze tijekom operacije može umrijeti. Potom mu je rekao da će mu naknadno javiti termin operacije iako je znao da je pacijentu potreban žurni operativni zahvat. "No, kada je 12. studenoga 2018. od drugookrivljene supruge tog pacijenta primio iznos od 1.000 eura radi žurnog obavljanja potrebnih pretraga i operativnog zahvata nad njenim suprugom, novac je zadržao za sebe te je zauzvrat odmah sutradan naložio da se pacijentu obavi pretraga, a potom ga je i operirao. Nakon toga je 16. studenoga 2018. od drugookrivljene primio i dodatni iznos od 2.000 eura", izvijestio je Uskok na svojoj internetskoj stranici.

ZAGREB -
Predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja odbila je u petak u Hrvatskom saboru amandman 'Bandićeva' kluba da se u državnom proračunu za iduću godinu osiguraju sredstva za besplatne udžbenike za sve osnovnoškolce, no najavila da će se kroz sljedeću godinu osmisliti model osiguranja udžbenika. Ministarstvo će osmisliti model financiranja udžbenika za učenike svih osnovnih škola, kao i utvrditi potreban dodatni iznos financijskih sredstava te će po donošenju Vladine odluke o uštedama putem preraspodjele na proračunskim pozicijama osigurati potrebna sredstava, objasnila je državna tajnica Branka Ramljak.
 
ZAGREB -
U Hrvatskom saboru u petak se raspravlja o ukupno 219 amandmana na državni proračun za iduću godinu, predstavnici vlade glatko ih gotovo sve odbijaju, oporba poručuje kako vlada ima „grubo i hladno lice” te je prozivaju za nebrigu, dok stavove vlade brani tek jedan ministar, onaj financija Zdravko Marić, a ostale resore državni tajnici. "Proračun je pravo lice određene vlade. Vaše je grubo i hladno, koje ne želi pomoći građanima nego trpati novac u džepove bankara koji su već prepuni”, nezadovoljno je poručio Lovrinović.
 
 ZAGREB -
Predsjednik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić u petak je izjavio kako najnoviji detalji oko "afere SMS" te priopćenje predsjednice Republike, po kojemu konstrukcije o njezinoj navodnoj umiješanosti u rušenje Vlade predstavljaju izravan politički udar na institucije, posebno na Ured predsjednice, pokazuju da Vlada i predsjednica "razvaljuju i okupiraju institucije, umjesto da ih jačaju". Na novinarsko pitanje je li sukob na relaciji Pantovčak-Banski dvori zapravo udar predsjednice na premijera, Sinčić je odgovorio da će premijer vjerojatno nakon izbora za Europski parlament otići, pa se traži nasljednik između dvije fronte unutar HDZ-a.
 
 ZAGREB -
Konferencijom 'Primiti, zaštititi, promicati i integrirati', Isusovačka služba za izbjeglice (JRS) u petak je obilježila 25 godina svoga djelovanja u Hrvatskoj ističući da bi svi ljudi trebali tražiti rješenja za goruća pitanja izbjeglica i migrantske krize. "Moramo upozoriti da se pred sve nas stavlja izazov, ali i zahtjevna zadaća. Konferencijom želimo pozvati javnost, ali prvenstveno okupiti predstavnike katoličkih institucija, redovničkih zajednica, katoličkih pokreta i udruga, znanstvene zajednice da se aktivno uključe u traženje rješenja za ova goruća pitanja", istaknuo je ravnatelj JRS-a za jugoistočnu Europu Tvrtko Barun.
 
ZAGREB -
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved u petak je, vezano za rasprave o ustaškom pozdravu "Za dom spremni", rekao kako je to jedna od tema koja se reciklira s vremena na vrijeme, po potrebi, ističući kako se cijelo društvo treba fokusirati na pozitivne iskorake Vladine politike, odnosno pitanja važna za život hrvatskih građana. Medved nakon sjednice Vlade novinarima nije odgovorio na pitanje hoće li preporuke Vijeća za suočavanje s prošlošću, vezano uz pozdrav "Za dom spremni", Vlada pretočiti u zakon, a nije ni pojasnio koje su to točno "posebne prilike" u kojima se taj pozdrav može koristiti.
 
ZAGREB -
Saborski zastupnik SDP-a Mihael Zmajlović u petak se usprotivio odluci da se početkom iduće godine u sustav povratnih naknada od 50 lipa vrate plastične boce za mlijeko i mliječne proizvode, jer ta ambalaža čini manje od 1 promila ukupnog otpada, dok se na neuređena odlagališta u Hrvatskoj zakopava 1,2 milijun tona otpada. Zmajlović, koji je kao ministar zaštite okoliša ukinuo povratnu naknadu za mliječnu ambalažu, u priopćenju je poručio da ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić najavama ponovnog uvođenja povratne naknade "pokazuje kako nagomilane probleme s otpadom planira rješavati guranjem građana pred kontejnere za smeće".
 
ZAGREB -
Hrvatski liječnički sindikat (HLS) izvijestio je u petak da liječnici podižu oko 500 novih tužbi za neadekvatno obračunate i isplaćene prekovremene sate, te je pozvao članstvo da se u što većem broju pridruži tužbama, istovremeno apelirajući na mjerodavne da taj problem riješe mirnim putem. "Od danas se diže oko 500 novih tužbi liječnika za neadekvatno obračunate prekovremene sate. Kada liječnici ne bi pristajali na prekovremeni rad dulji od 48 sati tjedno zdravstveni sustav bi se urušio. Dajte nam samo ono što smo odradili, ništa drugo ne tražimo", izjavila je na konferenciji za novinare predsjednica HLS-a Renata Čulinović-Čaić.
 
VALPOVO -
Zbog pjevanja uvredljivog bećaraca pred policajkom Marijom Iličić tijekom manifestacija 'Ljeto valpovačko' 2015. godine, u petak je na valpovačkom sudu Branimir Čolaković proglašen krivim  te mora platiti kaznu od 2000 kuna, zbog čega je najavio žalbu. ''Razočaran sam, ovo uopće nisam očekivao. Moj odvjetnik će podnijeti žalbu. Bećarce ću i dalje pjevati, za to živim. Proste riječi ne ću izostavljati jer bećarac nije baćarac ako nije takav'' kazao je Čolaković nakon presude na ponovljenom suđenju.
 
RIJEKA -
Na seminaru u rektoratu Sveučilišta u Rijeci u petak su predstavljeni rezultati projekta "Modernizacija visokih učilišta putem unapređenja funkcije upravljanja ljudskim potencijalima", pri čemu je istaknuto da je to tema koja će tek postati izuzetno važna na hrvatskim visokim učilištima. Ovo je dvogodišnji projekt koji završava u siječnju 2019. godine, a financiran je sredstvima Erasmus+ Europske unije, navela je koordinatorica projekta Mina Đorđević iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje.
 
RIJEKA -
Početak radova na izgradnji Centra za posjetitelje "Poklon", u kojeg će biti uloženo oko 25 milijuna kuna, a gradi se u sklopu projekta Učka 360°, u petak je svečano obilježen na prijevoju Poklon na Učki. Izgradnja Centra za posjetitelje "Poklon" na oko 930 metara nadmorske visine je središnja aktivnost projekta Učka 360°, vrijednog ukupno 49,9 milijuna kuna.
 
ZAGREB
- Vlada je u petak sa sjednice u Hrvatski sabor poslala paket konačnog prijedloga zakona mirovinske reforme, kao i više prijedloga izmjena zakona kojima se uređuje reformska mjera spajanja više državnih agencija radi postizanja ušteda, te ponovno uspostavljanje prije pet godina ukinutog Državnog inspektorata.

U drugo saborsko čitanje Vlada je uputila konačne prijedloge izmjena šest zakona iz područja mirovinskog osiguranja - Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakona o dodatku na mirovine, Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakona o dodatku na mirovine, Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.


Prosječan umirovljenik ima samo 30 godina radnog staža

Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je cilj mirovinske reforme imati uravnotežen sustav s većim mirovinama i osiguranim prosperitetom budućim generacijama, a smatra da je Vlada u postojećim gospodarskim i financijskim okvirima pronašla optimalna rješenja.

Riječ je o jednoj od ključnih strukturnih reformi, naglašava premijer i podsjeća kako je jedan od najvećih izazova mirovinskog sustava to što prosječan umirovljenik ima samo 30 godina radnog staža.

"Samo 30. Da smo u Njemačkoj, rekli bi 37 ili 38. To je bitna razlika", rekao je dodavši kako je posljedica toga deficit od 17 milijardi kuna, kao i da samo 19 posto umirovljenika ima puni radni staž.

Predstavivši najvažnije točke mirovinske reforme, premijer je posebno apostrofirao "mjeru demografskog karaktera" kojom se svim majkama, kada ispune uvjete za mirovinu, za svako rođeno i posvojeno dijete dodaje šest mjeseci stvarno ostvarenom stažu.

"Time se njihove mirovine povećavaju u prosjeku za dva posto", istaknuo je Plenković te ocijenio kako je riječ o vrlo konkretnoj i dobroj mjeri. Nju može ostvariti i otac ako je iskoristio pretežni dio dodatnog porodiljnog dopusta, odnosno više od dva mjeseca.

Plenković ističe da će se odlazak u mirovinu sa 67 godina početi primjenjivati od 2033. godine, a naglašava i da se smanjuje penalizacija za prijevremenu starosnu mirovnu s 0,34 na 0,3 posto mjesečno.

 "Vodili smo računa i o umirovljenicima s najnižom mirovinom, njih je trenutno 245.990 s prosječnim iznosom od 1518 kuna. A ta mirovina će se od 1. srpnja iduće godine povećati za 3,13 posto", naglasio je.

Premijer ističe da se vodilo računa i o osobama s invaliditetom jer se proširuje krug onih kojima se vrijeme povedeno na radu računa kao staž osiguranja s povećanim trajanjem, a korisnicima drugog stupa omogućava se izbor u kojem će sustavu ostvariti mirovinu - samo u prvom stupu uz dodatak od 27 posto ili mirovinu iz oba obavezna stupa.


Drugi mirovinski stup će se ojačati, a ne ukinuti

"Ovim rješenjem želimo ojačati drugi mirovinski stup", ističe Plenković otklanjajući teze o ukidanju drugog stupa.

Izdvaja i mogućnost da mirovinski fondovi mogu ulagati u start-upove, infrastrukturne projekte kao i smanjenje naknade za njihovo upravljanje čime će se, naglašava, povećati sredstva za mirovine.

"Mislim da smo postigli dobar kompromis. Pozitivan učinak ove reforme će biti 11,3 milijarde kuna na državni proračun do 2040. godine", poručio je.

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić također naglašava da su ciljevi reforme osiguravanje većih mirovina umirovljenicima i financijska stabilnost mirovinskog sustava, kao i ispravljanje određenih nejednakosti među generacijama unutar mirovinskog sustava.

"Intenzivno smo slušali stručnu javnost, klubove zastupnika, oporbene prijedloge. Smatramo da smo dali maksimum unutar ovih okvira i zadanih ciljeva da još dodatno oplemenimo i poboljšamo prijedloge zakona koji idu u drugo čitanje u Sabor", ustvrdio je.

Pojašnjava da će ublažavanjem penalizacije umjesto sadašnjih 20,4 posto za pet godina odlaska u prijevremenu mirovinu umanjenje sada biti 18 posto.


Najniže mirovine 6 posto veće iduće godine

Sveukupno, rekao je Pavić, sadašnjim umirovljenicima omogućavamo veće mirovine za 3 posto temeljem usklađivanja mirovina, kao i povećanje najnižih mirovina za dodatnih 3,13 posto, odnosno korisnici najnižih mirovina mogu očekivati 6 postotno povećanje mirovina sljedeće godine.

Vlada je, sukladno zaključku iz kolovoza o smanjenju broja agencija, zavoda i fondova Vlada, sa sjednice u saborsku proceduru uputila prijedloge izmjena Zakona o sustavu civilne zaštite, Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti i Zakona o protuminskom djelovanju, kojima se predlaže da MUP preuzme poslove Državne uprave za zaštitu i spašavanje, odnosno Državnoga zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost i Hrvatskog centra za razminiranje.

U Sabor su upućene izmjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, kojima se predlaže da od 1. siječnja iduće godine s radom prestane Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada.

Također su u Sabor upućene izmjene Zakona o regionalnom razvoju, kojima se predlaže da s radom prestane Agencija za regionalni razvoj, čije bi poslove preuzelo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a.

Radi ponovnog osnivanja Državnoga inspektorata koji će, radi učinkovitijeg obavljanja inspekcijskih poslova, objediniti inspekcije koje trenutno postoje u više ministarstva, Vlada je u Sabor uputila i izmjene Zakona o zaštiti zraka kojima se uređuje prenošenje inspekcijskih poslova koje obavlja inspekcija Ministarstva zaštite okoliša.


VLADA:  Plenković najavio rast neto minimalne plaće od 1. siječnja na 3000 kuna

ZAGREB - Premijer Andrej Plenković najavio je u petak na sjednici Vlade povećanje neto minimalne plaće s 2752 na 3000 kuna, odnosno povećanje od 248 kuna ili devet posto u odnosu na 2018., naglasivši da se radi o najvećem jednokratnom povećanju minimalne plaće od 2008. godine.

"Donijet ćemo odluku kojom ćemo minimalnu plaću, koja danas iznosi 2752 kune neto, povećati na 3000 kuna neto. To je povećanje od 248 kuna, s tim da to znači povećanje u odnosu na 2018. od devet posto. Bruto iznos koji je danas 3440 kuna bit će 3750 kuna, odnosno viši je za 310 kuna", rekao je Plenković.

Najveće jednokratno povećanje minimalne plaće od 2008.

Riječ je o najvećem jednokratnom povećanju minimalne plaće od 2008. godine, istaknuo je premijer.

U eurima minimalna plaća iznosi 404 eura neto, odnosno 505 eura bruto.

Uspoređujući s drugim zemljama srednje i istočne Europe Plenković je naveo da je prema Eurostatu iz srpnja u Hrvatskoj u tom trenutku minimalna bruto plaća bila 464 eura, a ona je već tada bila veća nego u Bugarskoj gdje je 261 euro, Litvi gdje je 400 eura, Rumunjskoj gdje je 407 eura, Latviji gdje je 430 eura i Mađarskoj gdje je 445 eura.

Nakon ovog povećanja minimalna plaća u Hrvatskoj bit će od Nove Godine veća nego u Češkoj gdje je 469 eura, Slovačkoj i Poljskoj gdje je 480 eura i Estoniji gdje je 500 eura.


Oko 37.000 ljudi prima minimalnu plaću

Naveo je da prema procjenama Ministarstva rada i mirovinskog sustava oko 37.000 ljudi trenutno prima minimalnu plaću.

Plenković je podsjetio da su u prve dvije godine mandata dvaput povećali minimalnu plaću za po pet posto, što je kumulativno oko 10,25 posto, uz dodatnih 3,3 posto povećanja nakon što su izuzeli prekovremeni rad, rad nedjeljom i blagdane.

"Prije ovog povećanja ona je u našem mandatu podignuta za 13,6 posto u odnosu na 2016. To je već do sada bilo najveće povećanje, a s ovim povećanjem ukupno ćemo od početka našeg mandata ukupno neto povisiti minimalnu plaću za 504 kune, i to je 23,9 posto. To je skoro za četvrtinu", istaknuo je premijer.

Naveo je i da se udio bruto minimalne plaće u prosječnoj plaći osjetno povisuje, i to na 44,85 posto u 2019. godini.


Kompenzacijske mjere za poslodavce

Plenković je naglasio da su pritom razmišljali o efektu te odluke na poslodavce. Predviđene su određene kompenzacijske mjere jer Vlada, kaže, ne želi da izazov povećanja troškova rada dovede do negativnih posljedica ni za poslodavce niti za zaposlenike.

"Obično se ova minimalna plaća najčešće primjenjuje u tekstilnoj, drvnoj, kožnoj i metalnoj industriji, stoga ćemo u 2019. zadržati umanjenje osnovice za obračun doprinosa za 50 posto za one radnike koji su tijekom 2018. imali ugovorenu minimalnu plaću, a od 2020. će ta olakšica biti smanjena za pola", istaknuo je.

Osim fiskalne olakšice pripremili su, kaže, i paket mjera usmjerenih na očuvanje radnih mjesta, a to znači da će u slijedećoj godini omogućiti korištenje do 1,5 milijuna kuna potpora malih vrijednosti, a u 2020. financijski izdašnije potpore radi očuvanja i otvaranja novih radnih mjesta.

"Mislim da smo s ovime poslali važnu poruku da želimo dostojanstven život i naših sugrađana koji imaju najmanja primanja jer je za nas načelo solidarnosti i društvo u kojem brinemo za one koji su najugroženiji izrazito važan aspekt djelovanja", zaključio je premijer.


Pavić: Povećanje minimalne plaće velik iskorak

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić istaknuo je kako je povećanje minimalne plaće na 3000 kuna neto velik iskorak koji će osigurati dostojanstveniji život za 37.000 radnika na minimalnoj plaći.

"Ukupno je to povećanje minimalne plaće za 504 kune u mandatu ove Vlade. U pola mandata povisili smo ju gotovo dvostruko više nego prethodna Vlada", istaknuo je Pavić.

Pripremljen je i paket mjera za očuvanje radnih mjesta. Poslodavcima će se 2019. omogućiti potpore do milijun i pol kuna, a od 2020. i izdašnije potpore za očuvanje i otvaranje radnih mjesta.

Tom balansiranom politikom želi se građanima na minimalnoj plaći osigurati dostojanstveniji život, a poslodavcima osigurati konkurentnost da ne dolazi do otpuštanja, dodao je.

Od 1. siječnja iduće godine tako ćemo imati veću minimalnu plaću od devet zemalja EU. Mislimo da ovim pridonosimo ostanku naših ljudi u Hrvatskoj, ali i dostojanstvenijem životu naših građana na minimalnoj plaći, zaključio je Pavić.

--------------------------------------------------------

PROGNOZA VREMENA - Djelomice sunčano, poslijepodne uz promjenljivu naoblaku. Ujutro na kopnu mjestimice magla i niska naoblaka, a u gorskoj Hrvatskoj moguće i slab snijeg. Prema večeri samo rijetko duž obale može pasti malo kiše. Vjetar uglavnom slab, na istoku zemlje umjeren istočni. Na Jadranu će umjerena, još ujutro podno Velebita jaka bura, postupno slabjeti i poslijepodne okrenuti na istočnjak. Bit će hladno uz najvišu dnevnu temperaturu između -2 i 2 na kopnu te od 8 do 13 °C na obali i otocima.

--------------------------------------------------------

PROGNOZA ZA ZAGREB - Izlazak sunca u 7:17 sati, zalazak u 16:12 sati. Temperaturea oko 1*C, ujutro i u dijelu prijepodneva niska naoblaka, a zatim i sunčana razdoblja. Vjetar uglavnom slab, brzine 1.6 m/s, razmjerna vlažnost 82 posto, tlak zraka 1027.5 hektopaskala.

--------------------------------------------------------

BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA - Biometeorološke prilike će biti razmjerno povoljne. Srčane i plućne bolesnike upozoravamo na odgovarajuću zaštitu od hladnoće, osobito u unutrašnjosti gdje i tijekom dana temperature mogu ostati ispod ili oko 0°C. Potkraj dana se manje tegobe mogu javiti kod vrlo osjetljivih ljudi na vrijeme.

--------------------------------------------------------

STANJE NA CESTAMA - Pojačan je promet na gradskim cestama i obilaznicama. Na cestama gdje su u tijeku radovi mogući su zastoji i vožnja u koloni. Zbog niskih temperatura moguća je poledica na cestama u unutrašnjosti, posebice na mostovima i nadvožnjacima.


IZVANREDNE SITUACIJE NA CESTAMA

A1 Zagreb-Split-Ploče:

    zbog radova na vijaduktu Drežnik na autocesti vozi se dvosmjerno, jednom stranom kolnika. Zatvoren je izlazni krak čvora Karlovac, iz smjera Rijeke prema Karlovcu. Obilazak: sa čvora Bosiljevo na DC3 kroz mjesta Bosanci i Pribanjci ili sa čvora Novigrad na DC6 prema Karlovcu.

A3 Bregana-Lipovac

    pred graničnim prijelazom Bajakovo kolona teretnih vozila na izlasku je oko 1 km.

A4 Goričan-Zagreb

    zbog prometne nesreće na autocesti A4 Goričan-Zagreb na čvoru Komin u smjeru Varaždina vozi se jednim trakom usporeno.

Do 14:00 sati na cesti A7 na čvoru Sv. Kuzam u smjeru Rijeke vozi se uz privremenu prometnu signalizaciju.

Do 16:00 sati zatvorena je dionica ŽC5063 u Hreljinu, na raskrižju kod skretanja za groblje. Obilazak je preko ulice Kalvarija.


Dvosmjerno, jednom stranom kolnika ili uz privremenu regulaciju prometa vozi se:

    A1 između čvorova Karlovac i Novigrad (od 45. +500 do 47. +500 km), između tunela Sveti Rok i odmorišta Jasenice (od 229.+800 km do 237.+200 km);
    na autocesti A4 Goričan-Zagreb između čvorova Ludbreg i Varaždin;
    na Istarskom ipsilonu (B8) između čvorova Cerovlje i Lupoglav te čvora Lupoglav i tunela Učka (vozi se uz privremenu signalizaciju);
    na Jadranskoj magistrali (DC8) u Rijeci, od križanja ulice Žrtava fašizma prema Adamićevoj ulici.


Za sav promet, zbog radova, zatvorene su ceste:

    DC538 na dionici Suhopolje-Lipovac.(Do 30. studenog do 17:00 sati. Obilazak za osobna vozila: Suhopolje (DC2)-Kapan ulica-Zvonimirovo-Lipovac, a za teretna vozila: Virovitica kroz grad-Suhopolje).
    izlazni i ulazni krak čvora Matulji prema Opatiji (spoj autoceste A7 i Jadranske magistrale DC8). Promet je preusmjeren preko čvorova Jurdani i Diračje, a između tunela Učka i čvora Matulji prometuje se bez posebnih ograničenja;
    DC1 čvor Lučko (A3) – Jastrebarsko (DC310) kroz Stupnik (obilazak je lokalnim ulicama uz prometnu signalizaciju);
    DC7 između mjesta Sikirevci i Slavonski Šamac;
    DC36 Gladovec Pokupski-Žažina u naselju Pokupsko;
    DC53 u Čaglinu (između Našica i Slavonskog Broda);
    DC232 Sisak-Jasenovac između Lonje i Trebeža otvorena je za vozila do 5 t nosivosti zbog oštećenja;
    DC544 Bolč-Gudovac od raskrižja DC544/LC37019 do raskrižja DC544/ŽC3020;
    ŽC6034 Knin-Plavno u mjestu Radljevac; LC25176 Vrbno-Ježovec-ŽC2083 (klizište).


Prema privremenoj prometnoj regulaciji vozi se na cestama (radovi, odroni, klizišta):

    Jadranskoj magistrali (DC8) u Bakru i Bakarcu (zbog urušavanja potpornog zida), u mjestima Mlini i Slano;
    DC3 od Belovara do Žerjavinca,
    DC31 u mjestu Kravarsko (zbog odrona do daljnjega);
    DC32 kod mjesta Smrečje (kod Čabra);
    na državnoj cesti DC33 kroz grad Drniš vozi se jednim trakom;
    zbog ulegnuća kolnika na županijskoj cesti ŽC3070 Dugo Selo-Rugvica-Orle vozi se jednim trakom uz ograničenje brzine od 30 km/h;
    zbog klizišta na državnoj cesti DC205 u mjestu Sveti Križ kod Tuhelja vozi se uz regulaciju semaforima i ograničenje brzine od 30 km/h.


Zimsko je računanje vremena pa vozače motornih vozila podsjećamo da na motornim vozilima za vrijeme vožnje danju moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla.

Zbog zimskih uvjeta obavezna je zimska oprema na motornim vozilima, a promet je zabranjen za kamione s prikolicom i tegljače s poluprikolicom na sljedećim cestama: ŽC5169 Donji Lapac-Bjelopolje; ŽC5203 Dobroselo-Brotnja; sve lokalne i županijske ceste na području Korenice. Za sav promet zatvorena je ŽC Šušanj-Štirovača.

Od 15. studenog 2018. godine do 15. travnja 2019. godine obvezna je upotreba zimske opreme na zimskim dionicama javnih cesta u Republici Hrvatskoj. Više na: https://www.hak.hr/vijest/842/obvezna-zimska-oprema-2018.

Vrijeme je magle, mokrih i skliskih kolnika, ne zaboravimo nekoliko osnovnih pravila koja će nam olakšati kretanje po jesenskim kolnicima:
• Valja provjeriti stanje guma i metlica brisača,
• Obvezno uključiti kratka svjetla i danju, bez obzira na vidljivost;
• Držati propisani sigurnosni razmak između vozila, osobito kod vožnje u koloni;
• Izbjegavati nagla kočenja;
• Voziti opreznije.


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus